98068 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 Agencija za Statististiku Kosova Odeljenje za Socijalnu Statistiku Sektor tržišta rada www.esk.rks-gov.net ANKETA O RREZULTATI ZA RREZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 PRIZNANJA I hveštaj predstavlja rezultat napora brojnih pojedinaca. Mnogobrojno osoblje Kosovske Agencije za Statistiku je radilo na Anketi o Radnoj Snazi za 2014. ARS je nadgledana od strane gopodina Ise Krasni ć ija. Vo đ ena je od strane gospodina Baškima Bela ć e. Gospodin Bujar Hajrizi, gospo đ e Bedrija Demaj i Besrata Ta č i su preduzeli sve aktivnosti vezane za prikupljanje, č iš ć enje i editovanje podataka. Gospodin Bekim Kanoli je radio uzorkovanje i ponderisanje uz podršku gospodina Dejvida Mekgilija. Gospodin Liridon Uka je napravio CAPI program. Zahvalnost je iskazana i za naporan rad anketara kao i Regionalnim Na č elncima za Statistiku koji su nadgledali njihov rad. Zahvalnost tako đ e ide i gospodinu Sasunu Cirunijanu i gospodi Rachel Smith-Govoni i Ardiani Gaši za njihovu podršku oko analize podataka. Posebno se zahvaljujemo gospodinu Kenu Simleru za nadgledanje celokupnog procesa, administrativnog i tehni č kog, od strane Svetske Banke. Anketu su finansijski podržali United Nations Development Programme (UNDP) i Ministarstvo inostranih poslova Finske. Gospodin Tomor Ć ela iz firme DataGisconsulting je obezbedio ugovore za anketare i supervizore. Poslednja, ali ne i najmanja, zahvalnost se izražava svim doma ć instvima koja su obezbedila veliki broj podataka i pomogli u prikupljnju informacija za koje je trebalo dosta vremena. SKRAĆENICE ARS Anketa o Radnoj Snazi ILO Me đ unarodna Organizaija Rada KAS Kosovska Agencija za Statistiku EU Evropska Unija ISCO Me đ unarodni Standard Klasifikacije Zanimanja NACE Evropska statisti č ka klasifikacija ekonomskih aktivnosti u EU PK Popisni Krug 2 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 SADRŽAJ Uvod...................................................................................................................................... 6 Definicije................................................................................................................................ 7 Klju č ne ta č ke.. ........................................................................................................................ 9 1. Zaposlenost...................................................................................................................... 11 1.1. Zaposlenost prema polu. . .............................................................................................. 11 1.2. Zaposlenost prema starosnim grupama i stepenu obrazovanja.. ....................................... 11 1.3. Status zaposlenosti.. ..................................................................................................... 12 1.4. Ugrožena zaposlenost . . ................................................................................................ 13 1.5. Ugovorni aranžmani ..................................................................................................... 14 1.6. Industrija zaposlenja..................................................................................................... 14 1.7. Vrsta zaposlenosti .. ...................................................................................................... 16 1.8. Obrasci rada................................................................................................................ 16 1.9. Neto mese č na zarada................................................................................................... 18 2. Nezaposlenost.. ................................................................................................................. 21 2.1. Nezaposlenost prema polu............................................................................................ 21 2.2. Nezaposlenost prema starosnim grupama i stepenu obrazovanja. . ................................... 21 2.3. Nezaposlenost mladih................................................................................................... 22 2.4. Trajanje nezaposlenosti................................................................................................. 23 3. U č eš ć e radne snage.......................................................................................................... 24 4. Neaktivne osobe.. .............................................................................................................. 26 4.1. Neaktivnost prema polu................................................................................................ 26 4.2. Obeshrabreni tražioci posla........................................................................................... 26 4.3. Neaktivni mladi ljudi koji su nezaposleni, nisu na obrazovanju ili obuci. . ............................ 26 5. Pore đ enje zemalja po klju č nim statistikama rada.............................................................. 28 6. Pore đ enje ARS 2012, 2013 i 2014...................................................................................... 29 7. Odnosi demografske i ekonomske zavisnosti. . .................................................................. 32 Aneks 1: Izgled uzorka i ra č unanje pondera........................................................................... 33 3 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 LISTA TABELA Tabela 1.1: Broj zaposlenih i stopa zaposlenosti prema polu i starosnoj grupi.............................................................12 Tabela 1.2: Da li je zaposlen i najviši stepen obrazovanja. . .........................................................................................12 Tabela 1.3: Najviši stepen obrazovanja prema vrsti poslodavca. . ................................................................................12 Tabela 1.4: Status zaposlenosti prema polu. . ............................................................................................................12 Tabela 1.5: Ugrožena zaposlenost prema polu..........................................................................................................13 Tabela 1.6: Ugrožena zaposlenost prema zanimanju i polu........................................................................................13 Tabela 1.7: Ugrožena zaposlenost prema stepenu obrazovanja i polu. . .......................................................................14 Tabela Ekonomska aktivnost prema polu (u hiljadama). . ......................................................................................15 1.8A: Tabela Ekonomska aktivnost prema polu (u procentima).....................................................................................15 1.8B: Tabela 1.9: Zanimanje zaposlenih prema polu...........................................................................................................16 Tabela Razlog za rad na odre đ eno vreme prema polu.........................................................................................16 1.10: Tabela Zaposlenost prema nedeljno odra đ enom broju sati i polu.........................................................................17 1.11: Tabela Prose č an broj sati odra đ enih prema vrsti poslodavca i prema polu . . ..........................................................18 1.12: Tabela Šeme zapošljavanja prema polu.. ............................................................................................................18 1.13: Tabela 2.1: Nezaposlenost i stopa nezaposlenosti prema polu...................................................................................21 Tabela 2.2: Nezaposlenost i stopa nezaposlenosti prema polu i storosnoj grupi..........................................................22 Tabela 2.3: Nezaposlenost i stopa nezaposlenosti prema najvišem stepenu obrazovanja i polu....................................22 Tabela 2.4: Udeo mladih u ukupnoj nezaposleosti i udeo mladih nezaposlenih prema polu.. .........................................22 Tabela Odnos stope nezaposlenosti mladi-odrasli prema polu. . ...........................................................................23 2.5: Tabela 3.1: Radna snaga i stopa ućešća radne snage prema nivou obrazovanja i prema starosnoj grupi. . ................................25 Tabela Radna snaga i stopa u č eš ć a radne snage prema polu i starosnoj grupi.....................................................25 3.2: Tabela Neaktivna lica prema vrsti razloga i prema polu.......................................................................................26 4.1: Tabela Mladi koji nisu zaposleni, na obrazovanju ili obuci prema polu..................................................................27 4.2: Tabela Pore đ enje država prema klju č nim statistikama rada.................................................................................28 5.1: Tabela Pregled tržišta rada 2012, 2013 i 2014...................................................................................................29 6.1: Tabela Stopa zaposlenosti 2012, 2013 i 2014 sa confidence intervalima . . ............................................................30 6.2: Tabela Odgovori na pitanje 21 odre đ uje da li su radili protekle sedmice (samo 15+). . ............................................30 6.3: Tabela Stopa nezaposlenosti 2012, 2013 i 2014 sa confidence intervalima..........................................................31 6.4: Tabela Stopa u č eš ć a radne snage 2012, 2013 i 2014 sa confidende intervalima..................................................31 6.5: Tabela Demografski odnos zavisnosti................................................................................................................32 7.1: Tabela Ekonomski odnos zavisnosti.. .................................................................................................................32 7.2: Tabela A1. Raspodela PK i doma ć instava po regionima i stratum urbano/ruralno u okviru za uzorkovanje zasnovanom na Popisu 2011 (i prethodnom okviru za opštine na severu).....................................................34 Tabela A2.: Dodela uzorkovanih PK i doma ć instava po regionu i stratumu za svaki kvartal RS Kosova za 2014...............................................................................................................................35 Tabela A3. Broj uzorkovanih PK i doma ć instava sa kompletiranim anketama po regionu i stratumu za prvi kvartal ARS Kosova za 2014.. ........................................................................................37 Tabela A4. Broj uzorkovanih PK idoma ć instava sa kompletiranim anketama po regionu i stratumu za drugi kvartal ARS Kosova za 2014. . ....................................................................................37 Tabela A5. Broj uzorkovanih PK idoma ć instava sa kompletiranim anketama po regionu i stratumu za tre ć i kvartal ARS Kosova za 2014...........................................................................................................37 Tabela A6. Broj uzorkovanih PK idoma ć instava sa kompletiranim anketama po regionu i stratumu za č etvrti kvartal ARS Kosova za 2014........................................................................................................38 Tabela A7. Kvartalno ponderisane procene ukupnog stanovništva na osnovu Kosovske ARS za 2014 i odgovaraju ć i faktori podešavanja pondera.............................................................................................39 Tabela A8. Raspodela pondera ukupnog broja doma ć instava i stanovništva po regionima, stratifikacija na urbano/ruralno, na osnovu godišnjih podataka ARS Kosova za 2014. . ..................................................40 LISTA SLIKA Slika 1: Klasifikacija tržišta rada Kosovskog stanovništva za 2014 .......................................................................10 Slika 2: Stopa zaposlenosti prema polu..............................................................................................................11 Slika 3: Radni sati po godini. . .............................................................................................................................17 Slika 4: Neto mese č na zarada prema polu..........................................................................................................19 Slika 5: Godišnja neto mese č na zarada za muškarce...........................................................................................19 Slika 6: Godišnja neto mese č na zarada za žene..................................................................................................20 Slika 7: Stopa nezaposlenosti prema polu...........................................................................................................21 Slika 8: Nezaposlenost duža od godinu dana prema starosnoj grupi i polu............................................................23 Slika 9: U č eš ć e radne snage prema polu.. ...........................................................................................................24 Slika 10: Mladi koji su nezaposleni, nisu na obrazovanju ili obuci, prema polu.........................................................27 4 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 PREDGOVOR S vrha Ankete o Radnoj Snazi na Kosovu je da obezbedi statisti č ke podatke indikatora tržišta rada i omogu ć i pore đ enje sa prethodnim godinama. Metodologija i definicije primenjeni u ARS su iste kao one iz 2012 i 2013 godine i u skladu su sa regulativama Eurostata. Anketa uklju č uje 600 popisnih krugova širom teritorije Kosova, gde je anketirano 4,800 doma ć instava. Ovaj izveštaj ARS za 2014 sadrži podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti prema uzrastu, polu, statusu zaposlenosti, ekonomskoj aktivnosti, zanimanjima i ostalim oblastima tržišta rada. Na kraju izveštaja, odeljak 6 prikazuje promene glavnih indikatora izme đ u 2012, 2013 i 2014 godine. Tabela 6.1 prikazuje da je ve ć ina klju č nih indikatora tržišta rada ostala sli č na u protekle 3 godine. Stopa zaposlenosti je blago rasla izme đ u 2012 i 2013 ali je onda ponovo pala u 2014. Podaci ARS pokazuju da je opao procenat onih koji su radili honorarno sa 11.1% u 2013 na 7.7% u 2014. Samozaposlenost (kao procenat onih zaposlenih) je blago porasla u protekle 2 godine. Nadalje, procenat zaposlenih na ugroženim poslovima (osobe koje su samozaposlene i nemaju radnike i oni koji rade bez nadoknade u porodi č nom poslu) je porastao sa 23.6% u Gospodin Isa Krasni ć i 2013 godini na 24.9% u 2014. Proizvodnja, trgovina, obrazovanje i Izvršni direktor Kosovske gra đ evina nastavljaju da zapošljavaju skoro polovinu svih zaposlenih. Agencije za Statistiku Stopa nezaposlenosti je blago opala sa 30.9% na 30% izme đ u 2012 i 2013 godine ali je došlo do porasta u 2014 na 35%. Me đ utim izme đ u 2013 i 2014 razmera obeshrabrenih radnika (neaktivni ljudi koji ne traže posao jer misle da ne može da se na đ e posao) je opala sa 12.1% na 10.7%. Stopa neaktivnosti je tako đ e blago opala za protekle 2 godine. Ovo bi moglo da nagovesti da su ljudi koji su ranije bili neaktivni, po č eli da traže posao (mogli bi da se klasifikuju kao nezaposleni). Došlo je do malih promena u stopi u č eš ć a radne snage 2013 I 2104, rastu ć i sa 40.5% na 41.6%. U č eš ć e žena u radnoj snazi I zaposlenosti je ostalo bukvalno nepromenjeno izme đ u 2013 i 2014. Nezaposlenost mladih je ponovo porasla u 2014, sa 55.9% na 61.0% Tako đ e je došlo do pove ć anja stope dugoro č no nezaposlenih, odnosno onih koji traže posao duže od 12 mesec,i sa 68.9% u 2013 na 73.8% u 2014. Procenat mladih NEETS (ispitanici uzrasta 15-24 koji su nezaposleni, nisu na obrazovanju ili obuci) je opao sa 35.3% u 2013 na 30.2 u 2014. Kosovska Agencija za Statistiku (KAS) je veoma zahvalna UNDP-u, Ministarstvu inostranih poslova Finske, kao i Svetskoj Banci na finansiranju i profesionalnoj podršci koju su obezbedili za sprovo đ enje ARS. KAS se tako đ e zahvaljuje timu koji je radio ARS na njihovom doprinosu u sprovo đ enju ankete. Prema zakonu o Zvani č nim statistikama br. 04/L-034 KAS je odgovoran za pravljenje zvani č ne statistike za Republiku Kosovo, te iz tog razloga treba biti naveden izvor kada se navode podaci. 5 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 UVOD K osovska Agencija za Statistiku (KAS) je zapo č ela sprovo đ enje Ankete o Radnoj Snazi (ARS) 2001 i od tada sprovodi ARS skoro na godišnjem nivou sve do 2009. 2011 KAS po č inje da planira ažuriranje ARS koja ima nekoliko važnih poboljšanja u odnosu na prethodne ankete. • Unapre đ eni upitnik (nastavlja da prati smernice Eurostata) • Novi okvir uzorka (zasnovan na Kosovskom Popisu 2011) • Uzdužni poduzorak u kome je svako selektovano doma ć instvo u anketi intervjuisano 4 puta (svaka 3 meseca) • Kompjutersko personalno anketiranje (CAPI) koje omogu ć ava da se dobijeni podaci brže generišu nego što bi to bilo na tradicionalni na č in pomo ć u olovke i papira. Glavni ciljevi ARS su prikupljanje informacija, uglavnom o ponudi radne snage na tržištu rada, informacije o onima koji rade ii koji aktivno traže posao. ARS prikuplja socijalne i ekonomske informacije za upotrebu u slede ć im oblastima: Makro-ekonomski monitoring: Promena u broju zaposlenih je pokazatelj promena u ekonomskoj aktivnosti. Neophodno je pratiti ove promene, posebno vrste posla i industrije u kojima ljudi rade. Politike razvoja ljudskih resursa: Ekonomija se stalno menja. Ljudi treba da budu obu č eni kako bi izašli u susret ekonomiji koja se menja. ARS omogu ć ava identifikaciju oblasti za obu č avanje. Politike zapošljavanja: Za ekonomiju koja bi radila sa punim potencijalom, svi oni koji bi hteli da rade bi trebalo da imaju posao. Neki ljudi bi hteli da imaju stalni posao sa punim radnim vremenom, a mogu da na đ u samo posao na odre đ eno vreme. To što znaju ć i koliko ima takvih ljudi može omogu ć iti Vladi da kreira politike koje bi podstakle punu zaposlenost. Izdržavanje od prihoda i socijalni programi: Za ve ć inu ljudi, prihodi od zaposlenja su njihov glavni izvor izdržavanja. Ljudi ne trebaju samo posao ve ć produktivan posao kako bi primali razumne prihode. Vlada treba da zna koji nivo prihoda se zara đ uje od razli č itih grupa ljudi. Metodološka napomena: Procena stanovništva. Može se videti na Slici 1 da je stanovništvo Kosova prvog jula 2014 bilo procenjeno na 1,811,521. Srednja ta č ka je koriš ć ena zato što se ARS sprovodi od prvog januara do 31-og decembra, i za godišnje cifre se uzimaju one koje procenjuju broj stanovnika sredinom 2014. Izvor za brojke je izveštaj Kosovske Projekcije Stanovništva 2011-2061 objavljen Decembra 2013. U ovom izveštaju, za svaku godinu do 2061, KAS procenjuje, nisku , srednju i visoku varijantu u zavisnosti od razli č itih definicija.. Za izveštaje ARS za 2012 i 2013 koriš ć ena je srednja varijanta za koju se smatralo da je najrealisti č nija i najsmislenija verzija za upotrebu. Me đ utim, uzimaju ć i u obzir neobi č no veliki broj migranata koji je otišao u inostranstvo oko oktobra 2014, ta varijanta je smatrana za nerealno visoku. Stoga je za ovaj izveštaj koriš ć ena niža varijanta procene stanovništva. Procena stanovništva nema uticaj ni na jednu od stopa (zaposlenost, nezaposlenost, učešće radne snage itd.) prikazanih u ovom izveštaju. 6 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 DEFINICIJE R hdno sposobno stanovništvo uklju č uje ljude starosnog doba od 15-64 godina starosti. Ova mera se koristi da bi se dobila procena ukupnog broja potencijalnih radnika u ekonomiji. Radna snaga obuhvata one koji su zaposleni i one koji su nezaposleni, prema striktnim definicijama datim ispod. Neaktivne osobe se ne smatraju delom radne snage. 1. Zaposleni: Ljudi koji su tokom referentne sedmice sprovodili neki posao i za to bii pla ć eni, ili su stekli dobit ili porodi č ni dobit, u kešu ili u naturi ili su privremeno bili odsutni sa posla. 2. Nezaposleni: Ljudi koji su tokom referentne sedmice bli: • Bez posla tj. nisu bili u plaćenom zaposlenju ili samozaposlenju i • Trenutno raspoloživi za posao, tj. bili su raspoloživi za plaćeno zaposlenje ili samozaposlenje u roku od 2 sedmice. • Tražili posao, tj. preduzeli su neke specifične korake u poslednje 4 nedelje tražeći plaćeno zaposlenje ili samozaposlenje. 3. Neaktivni: Ljudi koji su bili ni zaposleni niti nezaposleni u toku referentnog perioda. Klasifikacija ljudi u ove tri me đ usobno isklju č uju ć e kategorije zavisi od primene principa aktivnosti – šta je osoba zapravo radila u toku referentne sedmice – i skupu prioritetnih pravila u pogledu aktivnosti koja daje prednost zaposlenosti nad nezaposlenoš ć u i nezaposlenoš ć u nad ekonomskoj neaktivnosti. Klasifikacija tako đ e zavisi od jasnog razumevanja toga koje aktivnosti se trebaju smatrati kao “zaposlenost”. Važno je primetiti da zaposlenost uklju č uje aktivnosti koje su pla ć ene ili nepla ć ene, i aktivnosti proizvodnje roba i usluga koje se prodaju na tržištu ili ne. Stopa u č eš ć a radne snage je mera proporcije radno sposobnog stanovništva jedne zemlje koje je aktivno angažovano na tržištu rada, bilo da je bilo zaposleno ili nezaposleno. To je odnos radne snage na radno sposobno stanovništvo, izraženo u procentima. Stopa učešća (Zaposleno stanovništvo) Radne snage X 100 Radno Sposobno stanovništvo Stopa neaktivnosti je mera proporcije radno sposobnog stanovništva jedne zemlje koje je zaposleno ili nezaposleno. Kada se saberu zajedno, stopa neaktivnosti i stopa u č eš ć a radne snage se dodaju do 100 posto. Zaposlenost-prema-odnosu stanovništva, tako đ e poznato kao stopa zaposlenosti, je proporcija radno sposobnog stanovništva jedne zemlje koje je zaposleno. Zaposlenost po Zaposleno stanovništvo X 100 stopi stanovništva Radno Sposobno stanovništvo Stopa nezaposlenosti je proporcja radne snage koja nije zaposlena. To je radna snaga koja služi kao osnova za ovaj indikator, ne radno sposobno stanovništvo. Stopa nezaposle- Nezaposleni X 100 nosti Radna snaga 7 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 Obeshrabreni radnici su ljudi bez posla koji su trenutno raspoloživi za rad ali su odustali od traženja posla zato što ne veruju da mogu da ga na đ u. Oni su ukju č eni u neaktivnu kategoriju. Nezaposlenost mladih odgovara nezaposlenosti ljudi starosti 15–24 godina. Mladi koji nisu na obrazovanju, koji nisu zaposleni ili na obuci (NEET) su deo mladih (15-24) koji su nezaposleni. Ugrožena zaposlenost se odnosi na samozaposlene osobe koje nemaju radnike ili nepla ć ene č lanove porodice. Ugroženo zaposleni imaju manje šanse za formalne poslovne aranžmane i skloniji su nedostatku pristojnih uslova rada. Slede ć i dijagram ilustruje kriterijume za klasifikaciju radno sposobnog stanovništva na zaposlene, nezaposlene ili neaktivne. KLASIFIKACIJA RADNE SNAGE PREMA ANKETI RADNE SNAGE EVROPSKE UNIJE Lice starosti 15 godina ili više koje živi u privatnom doma ć instvu Lice je radilo neki Da posao za platu ili profit u toku Ne referentne sedmice Osoba nije radila ali ima posao ili biznis sa Da Zaposlena koga je bila odsutna osoba u toku referentne Ne sedmice Da Nepla ć eni č lan porodice Ne Radna snaga Osoba nije tražila Da zaposlenje zato što je ve ć našla posao Lice je preduzelo aktivne Osoba bi mogla da Ne koji ć e da radi kasnije korake u protekle 4 po č ne da radi odmah (u sedmice da na đ e posao toku 2 nedelje) Da Da Da Osoba je tražila Ne zaposlena zaposlenje lica Ne Ne Ne Neaktivna lica 8 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 KLJUČNE TAČKE S lika 1 pruža širi pregled statusa tržišta rada Kosovskog stanovništva zasnovanog na Anketi o radnoj Snazi 2014. Me đ u važnijim rezultatima ARS 2014, kao što je prikazano na slici 1 i detaljnje elaborirano u sadržaju ovog izveštaja, je slede ć e: • Skoro dve trećine stanovništva Kosova je radno sposobno (15-64 godina). Očekuje se da radno sposobno stanovništvo rapidno raste u toku sledeće decenije, pošto Kosovo ima jednu od najmlađih populacija u Evropi. • Od onih koji su radno sposobni, 58,4% nije ekonomski aktivno, što znači da su nezaposleni i nisu aktvno tražii posao u proteklih nekoliko sedmica i/ili nisu u mogućnosti da počnu sa radom u naredne 2 sedmice. • Od 41.6% ekonomski aktivnog stanovništva, 35,3% (176,743 ljudi) je nezaposleno. Ovo podrazumeva da je 64.7% (323,508) ekonomski aktivnih ljudi zaposleno, stvarajući stopu zaposlenosti od 26,9%. • Od 58.4% radno sposobnog stanovništva koje je neaktivno, 18.2% (128,400 ljudi) nije tražilo posao zato što su verovali da nema raspoloživog posla. Obeshrabreni radnici čine 10,7% radno sposobnog stanovništva, sa sličnim procentom kod muškaraca i žena. • Postoje velike polne razlike na tržištu rada • Odprilike svaka peta radno sposobna žena (21,4%) na tržištu rada je aktivna, u poređenju sa tri petine (61,8%) radno sposobnh muškaraca. • Među radnom snagom, nezaposlenost je mnogo veća za žene nego za muškarce (41.6% u poređenju sa 33,1%) • Stopa zaposlenosti među radno sposobnim ženama je samo 12,5%, u poređenju sa 41,3% kod muškaraca. • Ženska ekstremno niska stopa zaposlenosti proizilazi iz kombinacije vrlo niskog učešća radne snage i visoke nezaposlenosti. • Odgovornost prema porodici je glavni razlog za žensku neaktivnost na tržištu rada i 38.8% ispitanica je navelo taj razlog. • Žene su većinom bile zaposlene u obrazovnom i zdravstvenom sektoru (oko 40.% zaposleih žena). Muškarci su uglavnom bii zaposleni u proizvodnji, trgovini i sektoru građevine (zapošljavajući više od 40% muškaraca). • Nezaposlenost mladih je veoma visoka na Kosovu • U 2014, mladi na Kosovu su imali dvostruko veće izglede da budu nezaposleni u odnosu na starije. Među onima uzrasta 15-24 godina i u radnoj snazi 61,0% je bilo nezaposleno. Nezaposlenost je veća među mladim ženama (71.7%) nego mladim muškarcima (56,2%) • Skoro trećina Kosovara starosti 15-24 godina, (30,2%), nije zaposleno i nisu na obrazovanju ili obuci. Procenat među mladim ženama je 34.0% u poređenju sa 26,6% kod mlađih muškaraca • Velika većina onih koji rade je prijavila da rade puno radno vreme. • U njhovom glavnom poslu, 91,7 procenata ispitanika je prijavilo da radi puno radno vreme, bez značajnijih polnih razlika. • Razlozi za honorarni rad su bili pre polne različitosti, gde žene preuzimaju veću brigu oko porodice, čime se smanjuje vreme raspoloživo za rad. • Razlog broj jedan zašto ne rade puno radno vreme, za muškarce je bio nedostatak posla sa punim radnim vremenom. 9 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 • Ispitanici koji rade u Vladinom sektoru su prijavili nešto manji broj radnih sati nego oni u privatnom sektoru. Polne razlike su bile male, posebno u Vladinom sektoru gde je radno vreme fiksno. Žene i muškarci koji rade u privatnim firmama su radili više radnih sati. • 24,9% zaposlenih ljudi pripada kategoriji ugroženog zaposlenja. To znači da su oni ili zaposleni u sopstvenom poslu (samozaposleni) ili doprinose porodičnom poslu (plaćenom ili neplaćenom). • Samo 28,4% zaposlenih ispitanika je imalo ugovor o stalnom zaposlenju u njihovom glavnom poslu dok je 71,6% imalo privremene ugovore. Oni sa privremenim ugovorima su bii upitani zašto imaju takve ugovore i 96,3% njih je odgovorilo da nije bilo moguće dobiti drugačiju vrstu ugovora. • Neto zarade većine zaposlenih su bile između 300 i 400 evra mesečno. Primećene su veoma male polne razlike. Slika 1: KLASIFIKACIJA TRŽIŠTA RADA KOSOVSKOG STANOVNIŠTVA, 2014 Procenjeni broj stanovnika (1 juli 2014) 1,811,521 (Muškarci: 911,131, Žene: 900,390) Radno sposobno stanovništvo: Stari (godina 65+): 149,797 (Muškarci: 1,202,489 72,217, Žene: 77,570) (Muškarci: 600,481 , Žene: 602,008) Deca (starosti 0-14): 459,244 (Muškarci: 238,433 , Žene: 220,811) Radna snaga (aktivna lica) (15-64 Neaktivna lica (15-64 godina): godina): 500,251 702,238 (Muškarci: 371,276, Žene: 128,975) (Muškarci: 229,205, Žene: 473,033) Zaposleni (15-64 godina): Nezaposleni (15-64 godina): 323,508 176,743 (Muškarci: 248,224, Žene: 75,284) (Muškarci: 123,052, Žene: 53,691) Zaposleni mladi (15-24 godina): 32,222 Radna snaga mladih (15-24 godina): (Muškarci: 25,046, Žene: 7,176) 82,619 (Muškarci: 57,230, Žene: 25,389) Nezaposleni mladi (15-24 godina): 50,396 (Muškarci: 32,183, Žene: 18,213) Ključni indikatori tržišta rada (%) Muškarci Žene Ukupno Stopa učešća radne snage 61.8 21.4 41.6 Stopa neaktivnosti 38.2 78.6 58.4 Stopa zaposlenosti 41.3 12.5 26.9 Stopa nezaposlenosti 33.1 41.6 35.3 Stopa nezaposlenosti mladih (15-24 godina) 56.2 71.7 61.0 NEET udeo u populaciji mladih (15-24 godina) 26.6 34.0 30.2 Udeo ugroženih u ukupnoj zaposlenosti 26.7 18.9 24.9 10 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 1. ZAPOSLENOST 1.1. ZAPOSLENOST PREMA POLU O d ukupnog radno sposobnog stanovništva 26.9% je bilo zaposleno (Slika 2). Stopa zaposlenosti je bila viša za muškarce nego za žene: 41.3% radno sposobnih muškaraca je bilo zaposleno u pore đ enju sa 12.5% radno sposobnih žena (Slika 2). U toku trogodišnjeg perioda (2012 do 2014) stopa zaposlenosti se blago promenila sa pove ć anjem od skoro 3% za period 2012-2013 i padom od 1.5% za period 2013-2014 (slika 2). Slika 2: STOPA ZAPOSLENOSTI PREMA POLU (%) Izvor: Anketa o radnoj snazi, 2012-2014 50 44.0 45 41.3 39.9 40 35 30 28.4 26.9 2012 25.6 25 2013 2014 20 15 12.9 12.5 10 10.7 5 0 Male Female Total 1.2. ZAPOSLENOST PREMA STAROSNOJ GRUPI I STEPENU Kod starosnih grupa stopa zaposlenosti je najviša me đ u ljudima starosti 45-54 godina (38.1%) i najniža me đ u mladima (15-24 godina starosti) (9%). Stopa zaposlenosti kod žena je ostala na stabilnom procentu (oko 16%) me đ u uzrastom 25 do 44 godina starosti. Samo 4.2% mladih žena i 13.4% žena uzrasta 55-64 godina starosti je bilo zaposleno. Kod muškaraca (tabela 1.1) stopa zaposlenosti je bila najviša kod onih uzrasta 35-44 godina (60%), a najniža me đ u mladim muškarcima (13.4%). Ispitivanje najvišeg završenog stepena obrazovanja kod zaposlenih pokazuje da je 40% njih završilo srednju stru č nu školu, a više od jedne č etvrtine (26.1%) je sa tercijarnim nivoom obrazovanja (Tabela 1.2). Tabela 1.3 ilustruje ve ć e zahteve potrebne za dobijanje posla u Vladinom sektoru gde skoro polovina svih zaposlenih (58.3%) ima tercijarni stepen obrazovanja. 11 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 TABELA 1.1: Broj zaposlenih i stopa zaposlenosti prema polu i starosnoj grupi Kosovo 2014 Muškarci Žene Ukupno ZAPOSLENOST (‘000s) 15-24 25.0 7.2 32.2 25-34 64.5 19.5 84.0 35-44 67.5 20.3 87.8 45-54 58.7 18.5 77.2 55-64 32.4 9.8 42.2 Ukupno 15-64 248.2 75.3 323.5 ZAPOSLENOST (‘%) 15-24 13.4 4.2 9.0 25-34 48.8 15.5 32.6 35-44 60.0 15.7 36.3 45-54 58.7 18.0 38.1 55-64 47.2 13.4 29.8 Ukupno 15-64 41.3 12.5 26.9 TABELA 1.2: Da li je zaposlen i najviši stepen obrazovanja Kosovo 2014 Neaktivno Zaposleno Nezaposleni Ukupno NAJVIŠI STEPEN OBRAZOVANJA (%) Bez škole 4.0 0.3 1.1 2.6 I -IX razreda 56.2 17.9 27.8 41.7 Srednja stručna škola 21.5 40.0 39.8 29.2 Srednja gimnazija 13.5 15.7 20.1 15.1 Tercijarni 4.8 26.1 11.1 11.5 Ukupno 100.0 100.0 100.0 100.0 TABELA 1.3: Najviši stepen obrazovanja prema vrsti poslodavca Kosovo 2014 Vladin, javni sektor Preduzeća u vlasništvu države Privatne firme Privatnici NAJVIŠI STEPEN OBRAZOVANJA (%) Bez škole 0.0 0.3 0.1 1.7 I -IX razreda 4.8 5.4 18.8 36.9 Srednja stručna škola 28.8 39.7 47.5 41.7 Srednja gimnazija 8.0 14.0 17.1 13.1 Tercijarni 58.3 40.6 16.5 6.6 Ukupno 100.0 100.0 100.0 100.00 1.3. STATUS ZAPOSLENOSTI U 2014, 68.2% zaposlenih ljudi su bili radnici, 6.8% su bili samozaposleni sa radnicima, 16.4% su bili samozaposleni bez radnika i 8.6% su bili porodi č ni radnici (Tabela1.4). Ve ć ina zaposlenih žena su imale status radnika. Više od č etvrtina muškaraca je bilo samozaposleno u pore đ enju sa 13.6% žena. TABELA 1.4: Status zaposlenosti prema polu (%) Kosovo 2014 Muškarci Žene Svi STATUS ZAPOSLENOSTI (%) Radnici 65.0 78.9 68.2 Samozaposlen sa radnicima 8.2 2.1 6.8 Samozaposlen bez radnika 17.9 11.5 16.4 Neplaćeni član porodice 8.9 7.4 8.6 Ukupno 100.0 100.0 100.0 12 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 1.4. UGROŽENA ZAPOSLENOST Pored niske stope zaposlenosti na Kosovu, 24.9% zaposlenih je radilo na ugroženim poslovima. Ugroženi radnici su ili samozaposleni ljudi bez radnika ili oni koji rade nepla ć eno u porodi č nim poslovima. Ove dve grupe radnika imaju manju verovatno ć u za dobijanje zvani č nog radnog ugovora u pore đ enju sa pla ć enim zaposlenim radnicima. Ve ć a je verovatno ć a da muškarci zadrže ove ugrožene poslove (26.7% zaposlenih muškaraca u pore đ enju sa 18.9% zaposlenih žena). Sve ukupno 81,900 od 323,508 zaposlenih ljudi pripada kategoriji ugrožene zaposlenosti. (Tabela 1.5). Zaposleni na profesionalnim poljima imaju manje šanse da budu ugroženo zaposleni (tabela1.6) u odnosu na one sa višim nivoom obrazovanja (tabela 1.7). TABELA 1.5: Ugrožena zaposlenost prema polu Kosovo 2014 UGROŽENA ZAPOSLENOST (000’s) Muškarci 66,7 Žene 14.3 Ukupno 81.0 UDEO UGROŽENE ZAPOSLENOSTI U UKUPNOJ ZAPOSLENOSTI (%) Muškarci 26.7 Žene 18.9 Ukupno 24.9 TABELA 1.6: Ugrožena zaposlenost prema zanimanju i polu Kosovo 2014 Muškarci Žene Svi SAMOZAPOSLENI BEZ RADNIKA (%) Zakonodavci, viši zvaničnici i menadzeri 6.1 1.0 5.3 Profesionalci 4.4 3.4 4.2 Tehničari i udruženi profesionalci 3.0 0.9 2.6 Činovnici 0.7 3.5 1.2 Uslužni radnici i pijačni i prodavci u radnjama 21.8 19.7 21.4 Stručni poljoprivredni I ribarski radnici 4.4 0 3.7 Zanatlije I slični radnici 25.6 64.9 32.1 Rukovaoci mašinama i monteri 10.1 0.2 8.5 Osnovna zanimanja 23.9 6.3 21.0 Ukupno 100.0 100.0 100.0 NEPLA Ć ENI Č LANOVI PORODICE (%) Zakonodavci, viši zvaničnici i menadzeri 2.0 4.7 2.5 Profesionalci 0.4 4.1 1.1 Tehničari i udruženi profesionalci 2.1 4.4 2.6 Činovnici 0.9 7.5 2.2 Uslužni radnici i pijačni i prodavci u radnjama 21.0 36.5 24.1 Stručni poljoprivredni I ribarski radnici 7.3 6.9 7.2 Zanatlije I slični radnici 23.1 3.5 19.1 Rukovaoci mašinama i monteri 6.4 1.0 5.3 Osnovna zanimanja 36.9 31.4 35.8 Ukupno 100.0 100.0 100.0 13 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 TABELA 1.7: Ugrožena zaposlenost prema stepenu obrazovanja i polu Kosovo 2014 Muškarci Žene Svi SAMOZAPOSLENI BEZ RADNIKA (%) Bez škole 0.5 5.9 1.4 I -IX razreda 26.7 66.1 33.2 Srednja stručna 47.0 12.4 41.3 Srednja gimnazija 18.6 8.8 17.0 Tercijarni 7.2 6.7 7.2 Ukupno 100.0 100.0 100.0 NEPLA Ć ENI Č LANOVI PORODICE (%) Bez škole 0.1 0.0 0.1 I -IX razreda 31.6 41.4 33.6 Srednja stručna 36.3 34.7 35.9 Srednja gimnazija 24.9 12.3 22.4 Tercijarni 7.0 11.5 7.9 Ukupno 100.0 100.0 100.0 1.5. UGOVORNI ARANŽMANI U pogledu vrste ugovora koji su ispitanici imali, ve ć ina (84.5%) je imala individualne ugovore dok su ostali radili bez ugovora. Za mlade (15 do 24 godina starosti) procenat onih koji rade bez ugovora je bio 38.5%. Samo 28.4% ispitanika je imalo stalni ugovor za svoj glavni posao dok je 71.6% imalo privremene ugovore (nema polne razlike). Ove stope su sli č ne za muškarce i za žene. Oni sa privremenim ugovorima su upitani zašto imaju takvu vrstu ugovora i 96,3% njih je odgovorilo da nije bilo druge vrste ugovora na raspolaganju. Na pitanje da li u njihovom osnovnom poslu imaju pravo na sistem socijalne zaštite, samo (9,1%) radnika je reklo da ima. 1.6. INDUSTRIJE ZAPOSLENOSTI Me đ u sektorima u kojima su ljudi bili zaposleni u 2014, proizvodnja, trgovina, obrazovanjei gra đ evinarstvo su upošljavali skoro polovinu zaposlenih ljudi (Tabele 1.8a i 1.8b). Proizvodnja je zapošljavala 13.8%; trgovina 14.4%; obrazovanje 11.9% i gra đ evinarstvo 10.9% zaposlenih ljudi. Žene su ve ć inom bile zaposlene u sektorima obrazovanja i zdravstva (40% zaposlenih žena). Proizvodnja, trgovina i gra đ evinarstvo su naj č eš ć i sektori zaposlenja kod muškaraca (upošljavaju ć i više od 40% zaposlenih muškaraca). 14 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 TABELA 1.8A: Industrije zaposlenosti prema polu (000’s) U dobi od 15 i više godina Muškarci Žene Svi Poljoprivreda, šumarstvoi ribarstvo 7.5 1.1 8.6 Rudarstvo i kamenolomi 3.4 0.4 3.6 Proizvodnja 39.5 5.4 44.9 Struja, gas, para i klimatizacija 5.3 0.4 5.7 Vodovod, kanalizacija, upravljanje otpadom 3.2 0.2 3.4 Graćevinarstvo 34.7 0.9 35.6 Trgovine na veliko i malo,popravka motornih vozila i motorcikala 34.8 12.1 46.8 Transport i skladištenje 10.6 0.5 11.0 Uslužne delatnosti smeštaja i hrane 16.8 2.8 19.7 Informatikai komunikacije 7.5 2.1 9.6 Finansijske i aktivnosti osiguranja 4.5 1.4 5.9 Trgovina nekretninama 0.0 0.1 0.2 Profesionalne , naučne i tehničke aktivnosti 4.5 2.0 6.5 Administrativne i pomoćne uslužne delatnosti 9.6 1.4 11.0 Javne službe i odbrana,obavezno socijalno osiguranje 15.4 5.3 20.7 Obrazovanje 22.3 16.5 38.8 Zdravstvena i socijalna zaštita 10.5 13.1 23.6 Umetnost, zabava i rekreacija 3.9 0.8 4.7 Ostale uslužne delatnosti 8.5 2.5 11.1 *Delatnost domaćinstva kao poslodavca 4.0 5.3 9.3 Delatnost eksteritorijalnih organizacija i tela 3.5 1.5 5.0 Ukupno 250.1 75.6 325.7 * Uklju č uje razli č ita dobra i usluge doma ć instava koja ih proizvode za sopstvene potrebe. Tabela 1.8B: Industrije zaposlenosti prema polu (%) U dobi od 15 i više godina Muškarci Žene Svi Poljoprivreda, šumarstvoi ribarstvo 3.0 1.8 2.6 Rudarstvo i kamenolomi 1.4 0.3 1.1 Proizvodnja 15.8 7.2 13.8 Struja, gas, para i klimatizacija 2.1 0.5 1.7 Vodovod, kanalizacija, upravljanje otpadom 1.3 0.2 1.0 Graćevinarstvo 13.9 1.2 10.9 Trgovine na veliko i malo,popravka motornih vozila i motorcikala 13.9 16.0 14.4 Transport i skladištenje 4.2 0.6 3.4 Uslužne delatnosti smeštaja i hrane 6.7 3.8 6.0 Informatikai komunikacije 3.0 2.7 2.9 Finansijske i aktivnosti osiguranja 1.8 1.8 1.8 Trgovina nekretninama 0.0 0.2 0.0 Profesionalne , naučne i tehničke aktivnosti 1.8 2.6 2.0 Administrativne i pomoćne uslužne delatnosti 3.8 1.8 3.4 Javne službe i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 6.1 7.1 6.4 Obrazovanje 8.9 21.8 11.9 Zdravstvena i socijalna zaštita 4.2 17.3 7.2 Umetnost, zabava i rekreacija 1.6 1.1 1.5 Ostale uslužne delatnosti 3.4 3.4 3.4 *Delatnost domaćinstva kao poslodavca 1.6 7.0 2.9 Delatnost eksteritorijalnih organizacija i tela 1.4 2.0 1.5 Ukupno 100.0 100.0 100.0 * Uklju č uje razli č ita dobra i usluge doma ć instava koja ih proizvode za sopstvene potrebe 15 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 1.7. ZANIMANJE ZAPOSLENJA U 2014 ve ć ina radnika je zadržalo zanimanje prodavaca i uslužnih zanimanja, osnovnih zanimanja, profesionalaca i zanatlija (Tabela 1.9). Više od polovine zaposlenih žena su imale profesionalno, tehni č ko i združeno profesionalno zanimanje (42.9%), a osnovno zanimanje 13.%. Muškarci su bili zastupljeni u širem izboru zanimanja ali je ve ć ina bila zaposlena u osnovnim zanimanjima (23.7%), (18.4%) uslužnim delatnostima, prodaji i zanatstvu, dok je profesionalaca bilo 12.3% (Tabela 1.9). Tabela 1.9: Zanimanje zaposlenja prema polu Kosovo 2014 (U dobi od 15 i više godina) Muškarci Žene Svi ZAPOSLENOST PREMA KATEGORIJI POSLA (‘000s) Zakonodavci, funkcioneri i menadzeri 23.0 3.8 26.8 Profesionalci 30.7 23.8 54.5 Tehničari i prateći profesionalci 15.9 8.7 24.6 Službenici 8.7 6.6 15.3 Uslužni radnici i radnici prodavnica 46.1 14.0 60.0 Kvalifikovani radnici poljoprivrede i ribarstva 4.5 0.5 5.0 Zanatlije srodni zanatski radnici 40.5 7.9 48.4 Rukovaoci mašinama i monteri 21.5 0.6 22.1 * Osnovna zanimanja 59.3 9.8 69.1 Ukupno 250.1 75.6 325.7 UDEO ZANIMANJA U ZAPOSLENJU (%) Zakonodavci, funkcioneri i menadzeri 9.2 5.0 8.2 Profesionalci 12.3 31.4 16.7 Tehničari i prateći profesionalci 6.3 11.5 7.5 Službenici 3.5 8.7 4.7 Uslužni radnici i radnici prodavnica 18.4 18.5 18.4 Kvalifikovani radnici poljoprivrede i ribarstva 1.8 0.6 1.5 Zanatlije srodni zanatski radnici 16.2 10.5 14.9 Rukovaoci mašinama i monteri 8.6 0.8 6.8 * Osnovna zanimanja 23.7 13.0 21.2 Ukupno 100.0 100.0 100.0 *osnovna zanimanja obuhvataju i č ista č e i pomaga č e, radnike u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, radnike u gra đ evinarstvu proizvodnji i transportu, pomo ć nike u pripremi hrane, uli č ni prodavci i ostali radnici koji rade u prodaji i ostali (ISCO 88 Com). 1.8. OBRASCI RADA Samo 1,4% zaposlenog stanovništva je prijavilo da ima drugi posao tokom referentne nedelje, bez zna č ajnije statisti č ke razlike me đ u polovima. U njihovom glavnom poslu 91.7% ispitanika je prijavilo posao sa punim radnim vremenom, a 8.3% da je radilo honorarno3. Prime ć ene su male polne razlike, gde je kod žena ve ć a verovatno ć a da rade honorarno (10.1% naspram 7.7% kod muškaraca). Me đ utim za one koji su radili honorarno razlozi za to su bili pre polne razlike gde su žene preuzimale ve ć u negovateljsku ulogu u krugu porodice, što je smanjilo broj mogu ć ih radnih sati (Tabela 1.10). Glavni razlog zbog koga ne rade puno radno vreme, za muškarce je bio da nije bilo dostupnog posla sa punim radnim vremenom. TABELA 1.10: Razlog za honorarni rad prema polu (%) Kosovo 2014 Muškarci Žene Svi Razlozi za zapošljavanje na pola radnog vremena (%) Staranje o deci ili nesposobnim licima 0.0 25.7 7.2 Sopstvena nesposobnost ili bolest 0.5 2.3 1.0 Ostali lični ili porodični razlozi 1.6 20.9 7.0 Student je 5.8 3.4 5.2 Ne može da naće posao sa punim radnim vremenom 85.5 32.7 70.8 Ne želi posao sa punim radnim vremenom 1.3 6.9 2.9 Ostali razlozi 5.2 8.0 6.0 Ukupno 100.0 100.0 100.0 16 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 Tri petine zaposlenih ljudi je radilo 40-48 sati nedeljno. Više od desetine (13.1%) zaposlenih ljudi je radilo 60 ili više sati nedeljno. Tokom nedelje skoro 15.8% zaposlenih je radilo manje od 40 sati. Muškarci su skloni da rade više radnih sati nego žene, 28% muškaraca u pore đ enju sa 1.5% žena koje rade više od 48 sati nedeljno (Tabela 1.11). Ve ć i udeo zaposlenih žena (23.7%) je radilo manje od 40 sati u pore đ enju sa 13.3% muškaraca. Tabela 1.11: Zaposlenje prema broju radnih sati i prema polu Kosovo 2014 (U dobi od 15 i više godina) Muškarci Žene Svi ZAPOSLENOST PO BROJU RADNIH SATI (‘000s) Manje od 25 19.8 10.0 29.8 25-34 10.8 7.1 17.9 35-39 2.9 0.8 3.7 40-48 146.5 49.0 195.5 49-59 31.6 4.7 36.2 60i više 38.6 4.0 42.6 Ukupno 250.1 75.6 325.7 UDEO ZAPOSLENOSTI PO BROJU RADNIH SATI (%) Manje od 25 7.9 13.3 9.2 25-34 4.3 9.3 5.5 35-39 1.1 1.1 1.1 40-48 58.6 64.8 60.0 49-59 12.6 6.2 11.1 60 i vise 15.4 5.3 13.1 Ukupno 100.0 100.0 100.0 Vremenom, procenat ljudi koji su radili više od 48 sati nedeljno se blago pove ć avao svake godine ARS (Slika 3). Slika 3: RADNI SATI PO GODINAMA (%) Izvor: Anketa o Radnoj Snazi, 2012-2014 70 60 50 40 2012 2013 2014 30 20 10 0 Manje od 25 25-34 35-39 40-48 49-59 60 + 25 17 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 Ispitanici koji rade u Vladinom sektoru su prijavili manji broj radnih sati od onih koji rade u privatnom sektoru (Tabela 1.12). Polne razlike su veoma male, posebno u Vladinom sektoru gde su radni sati više fiksni, (oko 38-39 radnih sati nedeljno). Muškarci i žene koji rade u privatnom sektoru su imali najviše radnih sati. Tabela 1.12: Prose an broj nedeljnih radnih sati po vrsti poslodavca i polu Kosovo 2014 Vlada,javni sektor Državna preduzeća Privatne firme Privatnici Pol Muškarci 39 sati 40 sati 48 sati 37 sati Žene 37 sati 37 sati 45 sati 43 sati Svi 38 sati 39 sati 47 sati 39 sati Tabela 1.13: Obrasci zaposlenja i pol Kosovo 2014 Muškarci Žene Svi Da li rade po smenama (%) Radi po smenama 26.8 22.2 25.6 Ne radi po smenama 73.2 77.8 74.4 Ukupno 100.0 100.0 100.0 DA LI RADI UVE Č E (%) Obično 11.9 15.4 12.7 Ponekad 35.3 21.0 32.0 Nikada 52.8 63.7 55.3 Ukupno 100.0 100.0 100.0 DA LI RADI NO Ć U (%) Obično 3.7 1.4 3.2 Ponekad 13.5 7.2 12.1 Nikada 82.8 91.4 84.7 Ukupno 100.0 100.0 100.0 DA LI RADI SUBOTOM (%) Obi 37.9 32.2 36.6 Ponekad 40.4 22.9 36.4 Nikada 21.6 45.0 27.0 Ukupno 100.0 100.0 100.0 DA LI RADI NEDELJOM (%) Obi 9.7 13.9 10.7 Ponekad 33.6 15.7 29.5 Nikada 56.6 70.4 59.8 Ukupno 100.0 100.0 100.0 WHETHER WORKS AT HOME (%) Obi 3.7 10.1 5.1 Ponekad 15.8 18.4 16.4 Nikada 80.5 71.6 78.4 Ukupno 100.0 100.0 100.0 1.9. NETO MESE Č NA ZARADA Ispitanici koji su bili zaposleni upitani su o njihovim neto mese č nim zaradama od glavnog posla (samo 4% je odbilo da odgovori). Ve ć ina mese č nih primanja, kod onih koji su odgovorili na to pitanje, se kre ć e izme đ u 300 i 400 evra. Prime ć ena je veoma mala polna razlika, gde muškarci imaju blagu sklonost da primaju ve ć e zarade. 18 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 Slika 4: NETO MESE ČNE ZARADE ZAPOSLENIH PREMA POLU (%) Izvor: Anketa o Radnoj Snazi, 2012-2014 40 35 30 25 20 % 15 10 5 0 0-100 101-150 151-200 201-250 251-300 301-400 401-500 501-600 601-800 801+ Muškarci 0.9 1.2 6.5 13.8 21.4 31.2 17 4.1 2.2 1.7 Žene 1 1.6 8.8 13 21.2 37.4 11.5 2.4 2.4 0.7 Izgleda da su vremenom nominalne vrednosti zarada (koje nisu uskla đ ene sa inflacijom) blago porasle. Za sve 3 godine ARS zaposleni su primal izme đ u 300 i 400 evra mese č no. Slika 5: NETO MESE ČNE ZARADE ZA ZAPOSLENE MUŠKARCE PO GODINAMA (%) Izvor: Anketa o Radnoj Snazi, 2012-2014 35.0 30.0 25.0 20.0 2012 2013 2014 15.0 10.0 5.0 0.0 0-100 101-150 151-200 201-250 251-300 301-400 401-500 501-600 601-800 801+ 19 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 Slika 6: NETO MESEČNA ZARADA ZA ZAPOSLENE ŽENE PO GODINAMA (%) Izvor: Anketa o Radnoj Snazi, 2012-2014 40.0 35.0 30.0 25.0 2012 2013 20.0 2014 15.0 10.0 5.0 0.0 0-100 101-150 151-200 201-250 251-300 301-400 401-500 501-600 601-800 801+ 20 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 2. NEZAPOSLENOST 2.1. NEZAPOSLENOST PREMA POLU P rema ARS 2014, na Kosovu je bilo 176,743 nezaposlenih ljudi starosti 15-64 godina, od kojih je 123,052 muškaraca i 53,691 žena (Tabela 2.1). Stopa nezaposlenosti je bila 35.3%. Viša je za žene 41.6%, dok je za muškarce bila 33.1% (Slika 7). Slika 7: STOPA NEZAPOSLENOSTI PREMA POLU I GODINAMA (%) Izvor: Anketa o Radnoj Snazi 2012-2014 45 41.6 40.0 38.8 40 33.1 35.3 35 30.9 30.0 28.1 30 26.9 25 2012 2013 20 2014 15 10 5 0 Muškarci Žene Ukupno TABELA 2.1: Nezaposlenost i stopa nezaposlenosti prema polu Kosovo 2014 Muškarci Žene Svi NEZAPOSLENOST (‘000s) 15-64 123.1 53.7 176.7 STOPA NEZAPOSLENOSTI (%) 15-64 33.1 41.6 35.3 2.2. NEZAPOSLENOST PO STAROSNIM GRUPAMA I STEPENU OBRAZOVANJA Oko 62% mlade populacije na Kosovu je bilo nezaposleno (Tabela 2.2). Najniža stopa nezaposlenosti je zabeležena me đ u ljudima starosti 55-64 godina (15.2%). U pogledu raspodele nezaposlenih, najve ć e u č eš ć e nezaposlenih pripada ljudima starosti 15-34 godina. 21 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 TABELA 2.2: Nezaposlenost i stopa nezaposlenosti prema polu i starosnoj grupi Kosovo 2014 Muškarci Žene Ukupno NEZAPOSLENOST (‘000s) 15-24 32.2 18.2 50.4 25-34 38.0 18.0 56.0 35-44 27.5 11.5 39.0 45-54 19.0 4.8 23.9 55-64 6.3 1.2 7.6 Ukupno 15-64 123.1 53.7 176.7 STOPA NEZAPOSLENOSTI (%) 15-24 56.2 71.7 61.0 25-34 37.1 47.9 40.0 35-44 28.9 36.1 30.7 45-54 24.5 20.8 23.6 55-64 16.4 11.0 15.2 Ukupno 15-64 33.1 41.6 35.3 TABELA 2.3: Broj nezaposlenih i stopa nezaposlenosti po najvišem stepenu obrazovanja i polu Kosovo 2014 Muškarci Žene Ukupno NEZAPOSLENOST (‘000s) Bez škole 1.2 0.8 2.0 I -IX razreda 36.4 12.7 49.1 Srednja stručna 53.0 17.4 70.4 Srednja gimnazija 23.0 12.5 35.6 Tercijarni stepen 9.4 10.3 19.7 Ukupno 123.1 53.7 176.7 STOPA NEZAPOSLENOST (%) Bez škole 70.0 57.6 64.6 I -IX razreda 44.9 49.2 46.0 Srednja stručna 33.4 42.4 35.3 Srednja gimnazija 34.8 61.9 41.2 Tercijarni stepen 14.7 25.4 18.9 Ukupno 33.1 41.6 35.3 Stopa nezaposlenosti je najviša za ljude koji su neobrazovani (64.6% iz ove grupe su nezaposleni) i najniža za ljude koji su završili tercijarni stepen obrazovanja (18.9%). Obrazovanje je popravilo izglede na tržištu rada, naro č ito za muškarce, pošto je 70.0% muškaraca bez obrazovanja bilo nezaposleno u pore đ enju sa 14.7% onih koji su stekli tercijarno obrazovanje. 2.3. NEZAPOSLENOST MLADIH Na osnovu ARS 2014, 28.5% nezaposlenih na Kosovu su mladi (15-24 godina). Zna č ajan deo mlade populacije je nezaposleno (61.0%) i stopa nezaposlenosti me đ u ženama je viša (71.7%) u pore đ enju sa muškarcima (56.2%). TABELA 2.4: Udeo mladih u ukupnoj nezaposlenosti i udeo nezaposlenosti mladih prema polu Kosovo 2014 Muškarci Žene Ukupno Udeo mladih u ukupnoj nezaposlenosti (%) 26.2 33.9 28.5 Nezaposlenost mladih (%) 56.2 71.7 61.0 22 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 U 2014, mladi na Kosovu su imali duplo ve ć e izglede da budu nezaposleni od starijih sa sli č nim stopama kod muškaraca I žena (Tabela 2.5). TABELA 2.5: Odnos stope nezaposlenosti mladi-stariji prema polu Kosovo 2014 Muškarci Žene Ukupno Odnos stope nezaposlenosti mladi-stariji 1.9 2.1 2.0 2.4. TRAJANJE NEZAPOSLENOSTI Nezaposleni ispitanici su bili pitani koliko dugo traje njihova nezaposlenost.Velika ve ć ina njih (68.9%) je bila nezaposlena duže od 12 meseci. Prime ć ene su male polne razlike (71.0 muškaraca i 64.8% žena). Slika 8 prikazuje kako verovatno ć a da budu nezaposleni tokom godine raste sa starosnim dobom. Slika 8: NEZAPOSLENOST DUŽA OD GODINU DANA PREMA STAROSNIM GRUPAMA I PREMA POLU (%) Izvor: Anketa o radnoj snazi, 2014 100 90 80 70 60 50 % Muškarci Žene 40 30 20 10 0 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 Starosna grupa 23 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 3. UČEŠĆE RADNE SNAGE U 2014, od ukupnog stanovništva od 1,811,521, radno sposobno stanovništvo (starosti 15 do 64) je brojalo 1,202,489 ljudi. Od ovog radno sposobnog stanovništva 41.6% je u č estvovalo u radnoj snazi (ekonomski aktivno), što zna č da su bili zaposleni ili nezaposleni (tj. aktivno tražili posao i bili dostupni za rad). Ostalih 58.4% su bili ekonomski neaktivni (Slika 9). U ekonomski neaktivne uklju č uju se studenti, doma ć ice, obeshrabreni radnicii ostali koji nisu aktivno tražili posao i oni su detaljnije ispitani u slede ć em poglavlju Slika 9: STOPA U Č EŠ Ć A RADNE SNAGE PREMA POLU (%) Izvor: Anketa o Radnoj Snazi 2014 90.0 78.6 % 80.0 70.0 61.8 % 58.4 % 60.0 50.0 Stopa učešća 41.6 % 38.2 % radne snage 40.0 Stopa 30.0 neaktivnosti 21.4 % 20.0 10.0 0.0 Muškarci Žene Svi Evidentno je iz slike 9 da je učešće žena u radnoj snazi znatno niže nego kod muškaraca: 21.4% žena je bilo neaktivno u poređenju sa 61.8% muškaraca. Slika 10 pokazuje da je stopa učešća radne snage blago porasla tokom vremena. Porast je bio manji između 2013 i 2014, samo 1.1%. Slika 10: STOPA U Č EŠ Ć A RADNE SNAGE PO GODINAMA (%) Izvor: Anketa o Radnoj Snazi 2012-2014 70 63.1 % 59.5 % 58.4 % 60 50 36.9 % 40.5 % 41.6 % 40 Stopa neaktivnosti 30 Stopa učešća radne snage 20 10 0 2012 2013 2014 24 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 TABELA 3.1: Radna snaga i stopa učešća radne snage prema postignutom obrazovanju i starosnoj grupi Bez škole I -IX razreda Srednja stručna Srednja gimnazija Tercijarn RADNA SNAGA (‘000s) 15-24 0.3 18.4 35.1 22.3 6.5 25-34 0.9 26.2 53.4 23.2 36.3 35-44 0.7 35.1 51.1 21.0 18.9 45-54 0.9 18.2 44.1 14.2 23.7 55-64 0.3 8.9 16.1 5.7 18.8 Ukupno 15-64 3.1 106.9 199.7 86.4 104.2 U Č EŠ Ć E RADNE SNAGE (%) 15-24 0.3 22.3 42.5 27.0 7.9 25-34 0.6 18.7 38.1 16.6 25.9 35-44 0.6 27.7 40.3 16.6 14.9 45-54 0.9 18.0 43.6 14.1 23.4 55-64 0.7 17.9 32.2 11.4 37.8 Ukupno 15-64 0.6 21.4 39.9 17.3 20.8 Stopa u č eš ć a radne snage je bila najviša me đ u ljudima starosti 30-34 godina (55%), a najmanja me đ u mladima starosti 15 do 19 godina (Tabela 3.2). Niska stopa u č eš ć a kod mladih ljudi nije iznena đ uju ć a pošto je ve ć ina ove starosne grupe na obrazovanju. Najviša stopa u č eš ć a radne snage je me đ u muškarcima starosti 40-44 godina (84.8%), a kod žena u starosnom dobu 25-29 godina. TABELA 3.2: Radna snaga i stopa u č eš ć a radne snage prema polu i starosnim grupama Kosovo 2014 Muškarci Žene Svi RADNA SNAGA (‘000s) 15-19 10.4 5.0 15.5 20-24 46.8 20.4 67.2 25-29 53.6 20.0 73.7 30-34 48.9 17.5 66.4 35-39 46.8 15.9 62.6 40-44 48.3 15.9 64.1 45-49 41.0 13.4 54.3 50-54 36.7 10.0 46.7 55-59 23.8 7.2 30.9 60-64 15.0 3.8 18.9 Ukupno 15-64 371.3 129.0 500.3 STOPA U Č EŠ Ć A RADNE SNAGE (%) 15-19 11.0 5.5 8.3 20-24 51.0 25.2 38.9 25-29 73.9 30.9 53.6 30-34 81.9 28.7 55.0 35-39 84.1 24.7 52.2 40-44 84.8 24.4 52.6 45-49 80.4 24.5 51.5 50-54 75.0 20.7 48.1 55-59 63.5 18.3 40.5 60-64 47.9 11.4 29.0 Ukupno 15-64 61.8 21.4 41.6 25 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 4. NEAKTIVNA LICA 4.1. NEAKTIVNOST PREMA POLU A uno pažnje je posve ć eno da se opiše i izmeri zaposleno i nezaposleno stanovništvo što zajedno č ini Radnu Snagu (ili ekonomski aktivno stanovništvo). Me đ utim, kategorija “neaktivni” je podjednako važna. Promene u stopi aktivnosti su klju č ni deo uticaja radne snage na potencijalni rast proizvodnje.To je zbog velikog broja potencijalnih radnika iz ove grupe. TABELA 4.1: Neaktivni prema razlozima i polu Kosovo 2014 Muškarci Žene Svi NEAKTIVNO STANOVNIŠTVO (‘000S) Staranje o deci ili nesposobnim licima 0.1 14.3 14.4 Sopstvena bolest ili nesposobnost 13.3 8.6 21.9 Ostali lični ili porodični razlozi 13.5 233.4 246.9 Na obrazovanju ili obuci 104.7 97.3 202.0 Penzionisani 6.9 5.0 11.9 Veruje da nema raspoloživog posla 49.5 78.9 128.4 Ćekaju da se vrate na posao (otpušteni ljudi) 0.8 0.5 1.3 Ostali razlozi 20.7 16.2 36.9 Nije dat nikakav razlog 1.9 3.4 5.3 Ukupno 229.2 473.0 702.2 Neaktivno stanovništvo kao udio radno sposobnog stanovništva (%) Staranje o deci ili nesposobnim licima 0.0 2.4 1.2 Sopstvena bolest ili nesposobnost 2.2 1.4 1.8 Ostali lični ili porodični razlozi 2.2 38.8 20.5 Na obrazovanju ili obuci 17.4 16.2 16.8 Penzionisani 1.2 0.8 1.0 Veruje da nema raspoloživog posla 8.2 13.1 10.7 Ćekaju da se vrate na posao (otpušteni ljudi) 0.1 0.1 0.1 Ostali razlozi 3.4 2.7 3.1 Nije dat nikakav razlog 0.3 0.6 0.4 Ukupno 38.2 78.6 58.4 Personal or family responsibilities are the main reason for women’s inactivity in the labour market (Tabela 4.1). Overall low participation of women in the labour force in Kosovo may also be linked to stereotypical gender roles. 4.2. OBESHRABRENI TRAŽIOCI POSLA Li č na ili porodi č na odgovornost je glavni razlog za žensku neaktivnost na tržištu rada (Tabela 4.1). Ukupno nisko u ć eš ć e žena na tržištu rada na Kosovu može tako đ e biti povezano sa stereotipnim polnim ulogama. 4.3. NEAKTIVNI MLADI LJUDI KOJI NISU NA ZAPOSLENJU, OBRAZOVANJU ILI OBUCI (NEET) NEET uključuje mlado stanovništvo koje nije zaposleno, nije u procesu obrazovanja ili obuke, tj. potpuno su isključeni sa tržišta rada i ne učestvuju u obrazovnom sistemu. Veliki udeo ove grupe u mladoj populaciji povećava zabrinutost oko budućeg zapošljavanja mladih ljudi pošto ukazuje na isključenost sa tržišta rada. Pored toga, veliki broj nezaposlenih mladih u zemljama sa visokom nezaposlenošću, kao što je Kosovo, mogu da umanje pritisak na zapošljavanje i zarade, kao i mogućeg doprinosa socijalnim problemima. 26 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 U 2014, 108,200 mladih ljudi (starosti 15 do 24 godine) na Kosovu nije bilo na zaposlenju, obrazovanju ili obuci i oni su predstavljali 30.2% mlade populacije. Udeo NEET žena je 34.0% u pore đ enju sa 26.6% NEET muškaraca (Slika 11). Slika 11: MLADI KOJI NISU NA ZAPOSLENJU, OBRAZOVANJU ILI OBUCI (NEET) PREMA POLU Izvor: Anketa o Radnoj Snazi, 2012-2014 45 40.1 40.9 40 34.0 35.1 35.3 35 30.7 30.0 30.2 30 26.6 25 2012 2013 20 2014 15 10 5 0 Muškarci Žene Svi TABELA 4.2: Mladi koji nisu na zaposlenju, obrazovanju ili obuci (NEET) prema polu Kosovo 2014 Muškarci Žene Svi Mladi NEET (‘000s) 49.8 58.4 108.2 Udeo mladih NEET u mladoj populaciji (%) 26.6 34.0 30.2 27 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 5. POREĐENJE DRŽAVA S tatistike tržišta rada za 2014, pokazuju da je Kosovo i dalje u najgorem položaju što se ti č e situacije na tržištu rada u pore đ enju sa zemljama Zapadnog Balkana. Stopa u č eš ć a tržišta rada na Kosovu je 41.6% dok je stopa u č eš ć a u zemljama Zapadnog Balkana u rasponu od 42.6% do 61.5% (Tabela 6.1). Tabela 5.1: Poređenje zemalja po ključnim radnim statistikama Stopa učešća Zaposlenost po stopi Stopa radne snage stanovništva nezaposlenosti DRŽAVA 2013 2014 2013 2014 2013 2014 Kosovo 40.5 41.6 28.4 26.9 30.0 35.3 Albanija 59.9 61.5 50.2 50.5 16.1 17.9 BJR Macedonia 57.2 n.a 40.6 n.a 29.0 n.a Srbija 62.2 48.9 49.2 39.7 21.0 18.9 Crna Gora 58.9 42.6 47.4 34.9 19.6 18.0 Bosna i Hercegovina 43.6 43.7 31.6 31.7 27.5 27.5 Izvor: Sajtovi državnog statisti č kog ureda. Podaci za radnoj snazi Stopa učešća za Kosovo i Albaniju je 15-64 godina starosti za druge zemlje da je u dobi od 15 i više. Deo ovih razlika je zbog č injenice da Kosovo ima puno mladog stanovništva i mnogi od njih su još uvek u fazi obrazovanja (te su stoga klasifikovani kao neaktivni). Postoji briga da ć e tokom vremena potencijal za neaktivno stanovništvo da raste, ostaju ć i visoko, pošto ć e svake godine oko 36,000 mladih ljudi u ć i u kategoriju radno sposobnog stanovništva (tj. 14-ogodišnjaci ć e postati 15-ogodišnjaci) dok ć e samo oko 10,000 ljudi napustiti kategoriju radno sposobnog stanovništva (tj. oni sa 64 godina ć e postati 65-ogodišnjaci). Na Kosovu je samo 26.9% radno sposobnog stanovništva zaposleno u pore đ enju sa Albanijom gde je taj procenat 50.5% (Tabela 5.1). Ovo je zna č ajna razlika i zahteva dalje objašnjenje. Metodološka Napomena: Razlike u definiciji zaposlenosti između ARS Kosova i Albanije. Kako su Kosovo i Albanija susedi nije neobi č no primetiti veliki disparitet stope zaposlenosti izme đ u 2 zemlje. Generalno, definicije koriš ć ene za klasifikovanje ispitanika kao zaposlenih su bile iste u obe zemlje, ali postoji jedna važna razlika (prikazana u ljubi č astom ispod). Zaposlenima se smatraju sve osobe koje su radile č ak samo jedan sat i za to bile pla ć ene u toku referentne nedelje. Kao zaposleni su ura č unati I oni koji su bili pla ć eni dok su za vreme rada bili na obuci. U zaposlene se ra č unaju i oni koji iz nekog razloga privremeno nisu radili u toku referentne nedelje: (1) porodiljsko odsustvo, bolest, povreda ili trenutna nesposobnost za rad, obrazovanje / obuka direktno povezana sa aktuelnim poslom; (2) pla ć eni radnik koji je bio odsutan iz nekog razloga koji nije gore naveden (a) manjak trajanja je 3 meseca ili manje, i lice nije sezonski radnik ili (b) lice uzima 50% ili više od plate; (3) samozaposlen koji namerava da se vrati poslu / farmi /ili profesionalnoj praksi; (4) radnici koji nisu bili pla ć eni,a o č ekuju da se vrate na posao za 3 meseca ili manje. Ljudi koji rade na njihovim malim farmama, koji ne prodaju svoje proizvode, ali proizvode samo za svoje potrebe, smatraju se zaposlenima. U Tabeli 6.3 vidi se da je u daljoj definiciji na Kosovu dodato da se samopotrošnja na malim farmama smatra kao zaposlenost samo ako se to smatra kao važan izvor za potrošnju za doma ć instvo. Pošto mnogi ispitanici govore da to nije važan izvor, to verovatno objašnjava neke od velikih razlika u stopi zaposlenosti. Kosovo trenutno ima najvišu stopu nezaposlenosti u regionu, a prati ga Bosna I Hercegovina. 28 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 6. POREĐENJE KLJUČNIH STATISTIKA: 2012, 2013 I 2014 T odaci ARS 2012, 2013 i 2014 su direktno uporedivi i tabela 6.1 prikazuje glavne indikatore tržišta rada za ove tri godine. Tabela 6.1: Rezime tržišta rada 2012, 2013 i 2014 Kosovo 2012 Kosovo 2013 Kosovo 2014 Stopa neaktivnosti (%) 63.1 59.5 58.4 Stopa ućešća radne snage (%) 36.9 40.5 41.6 Muškarci 55.4 60.2 61.8 Žene 17.8 21.1 21.4 Stopa zaposlenosti 25.6 28.4 26.9 Muškarci 39.9 44.0 41.3 Žene 10.7 12.9 12.5 Povremeno (kao % zaposlenih) 11.1 11.9 8.3 Muškarci 11.3 11.1 7.7 Žene 10.3 14.3 10.1 Privremeno zaposleni (kao % zaposlenih) 73.0 68.8 71.6 Muškarci 73.2 68.9 71.6 Žene 72.5 68.7 71.3 Samozaposleni (kao % zaposlenih) 19.8 22.9 23.2 Muškarci 22.7 26.0 26.1 Žene 8.3 12.8 13.6 Stopa nezaposlenosti (%) 30.9 30.0 35.3 Muškarci 28.1 26.9 33.1 Žene 40.0 38.8 41.6 Stopa nezaposlenosti mladih (%starosne grupe 15-24) 55.3 55.9 61.0 Muškarci 52.0 50.4 56.2 Žene 63.8 68.4 71.7 Dugoroćno nezapošljavanje (12+ meseci svih nezaposlenih) 59.8 68.9 73.8 Muškarci 59.1 71.0 73.0 Žene 61.3 68.9 75.6 Tabela 6.1 pokazuje da je stopa zaposlenosti rasla u 2013 i da se 2014 vratila na nivo od 2012 godine. To zna č i da zaposlenost raste istom stopom kao i porast radno sposobnog stanovništva. Me đ utim, proporcija radno sposobnog stanovništva koje je ekonomski aktivno (stopa u č eš ć a radne snage) je porasla u 2013 i 2014 (mada ne statisti č ki zna č ajno u 2014). Stopa nezaposlenosti je bila stabilna u 2013, a onda je porasla u 2014 iz razloga što iako je broj zaposlenih držao korak sa porastom radno sposobnog stanovništva, nije držao korak sa rapidnim rastom ekonomsko aktivnog stanovništva. Zaklju č ak je da je od 2012 do 2014 zaposlenost rasla dovoljno brzo da prati rast radno sposobnog stanovništva, ali ne dovoljno brzo da bi pratila rapidnu stopu rasta ekonomsko aktivnog stanovništva. 29 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 TABELA 6.2: Stopa zaposlenosti 2012, 2013 & 2014 sa confidence intervals Stopa zaposlenosti Confidence intervals (95%nivol) Niži Viši 2012 25.5 24.3 26.7 2013 28.4 27.6 29.2 2014 26.9 26.1 27.7 Podaci ARS ukazuju na indicije da je procenat onih koji rade honorarno opao sa 11.1% u 2013 na 7.7% u 2014. Samozaposlenost (kao procenat onih zaposlenih) je blago porastao u protekle 2 godine. Nadalje, procenat zaposlenih na ugroženim poslovima (osobe koje su samozaposlene bez radnika i oni koji rade nepla ć eno u porodi č nom poslu) je porastao sa 23.6% u 2013 na 24.9% u 2014. To se može videti u tabeli 6.3, gde je procenat ispitanika uzrasta 15+ koji su odgovorili da su u u proteklih 7 dana radili na njihovom sopstvenom (ne poljoprivrednom poslu) porastao sa 9.5% u 2013 na 11.2% u 2014. TABELA 6.3: Odgovor na pitanje 21 određuje da li su radili protekle sedmice (uzrast 15+) Tokom protekle sedmice vi ste…… 2012 2013 2014 Radili na redovnom poslu (najmanje jedan sat) i za to bili plaćeni (u kešu ili 1 robi) za nekog ko nije član vašeg domaćinstva, na primer, privatnu firmu ili 52.8 52.5 53.2 kompaniju, NVO ili ostale Radili (barem jedan sat) u nepoljoprivrednom sektoru za vaš račun ili u firmi 2 koja pripada vama ili nekome iz vašeg domaćinstva (čak neplaćeno) na primer 8.7 9.5 11.2 kao prodavac , trgovac, frizer, krojač, stolar, taksi vozač, perač automobile itd. Radili neki povremen posao (barem jedan sat) i za to dobili novac, kao što je 3 2.6 3.4 2.7 prodaja kućnih proizvoda,pranje ili popravka kola itd. Radili (barem jedan sat)na farmi u vlasništvu ili rentiranoj od strane člana vašeg domaćinstva (ćak neplaćeno) bilo na uzgajanju useva ili na poslovima 4 0.8 1.1 0.4 održavanja, ili ćuvanju stoke koja pripada vama ili ćlanu vašeg domaćinstva (ukoliko je bar deo proizvodnje namenjen prodaji ili razmeni) Radili (barem jedan sat)na farmi u vlasništvu ili rentiranoj od strane ćlana vašeg domaćinstva (ćak neplaćeno) bilo na uzgajanju useva ili na poslovima 5a održavanja, ili ćuvanju stoke koja pripada vama ili ćlanu vašeg domaćinstva 2.9 4.6 3.3 (ukoliko je ukoliko je celokupna proizvodnja samo za vašu potrošnjui i ova proizvodnja čini važan doprinos ukupnoj potrošnji domaćinstva. Radili (barem jedan sat)na farmi u vlasništvu ili rentiranoj od strane ćlana vašeg domaćinstva (ćak neplaćeno) bilo na uzgajanju useva ili na poslovima 5b održavanja, ili ćuvanju stoke koja pripada vama ili ćlanu vašeg domaćinstva 32.1 29.0 29.3 (ukoliko je ukoliko je celokupna proizvodnja samo za lićnu potrošnju i ova proizvodnja ne čini važan udeo u ukupnoj potrošnji domaćinstva. Ukupno 100% 100% 100% Što se ti č e sektora u kojima su ljudi zaposleni, generalno, vremenom se ništa nije zna č ajno promenilo. Me đ utim, podaci pokazuju da je procenat stanovništva koji radi u sektoru poljoprivrede opao (4.6% u 2012, 5.9% u 2013 i samo 2.6% u 2014). Gledaju ć i ponovo u tabelu 6.3 možemo videti da je ukupni broj ispitanika koji je davao odgovore vezano za poljoprivrednu aktivnost (kodovi 4, 5a plus 5b) ostao veoma sli č an (34.8% u 2012, 34.7% u 2013 i 33.0% u 2014). Važno je primetiti da kada ispitanici daju odgovor kodiran kao 5b, da oni sprovode neku poljoprivrednu aktivnost ali to nije zna č ajni doprinos, i oni se ne ra č unaju kao zaposleni. U 2014 godini 69% ove grupe je kategorisano kao neaktivno i 31% kao nezaposleno. Važan doprinos je subjektivan termin i može zavisiti od sveukupnih prihoda doma ć instva. Ostali izvori podataka stavljaju poljoprivredni sektor na Kosovu na mnogo viši nivo.To je vrlo mogu ć e iz razloga što bi se tip ispitanika koji daje odgovor pod 5b ra č unao kao da je u poljoprivrednom sektoru za ovaj izvor. Me đ utim u ARS ovi ispitanici nisu klasifikovani kao zaposleni I ne pojavljuju se u tabelama 1.8a i 1.8b. 30 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 Stopa nezaposlenosti je samo malo opala, sa 30.9% na 30.0% izme đ u 2012 i 2013 ali je došlo do velikog porasta u 2014 (35.3%). Kako se confidence intervals ne preklapaju (tabela 6.4) to sugeriše da je to pravo pove ć anje nezaposlenosti. TABELA 6.4: Stopa nezaposlenosti 2012, 2013 & 2014 sa confidence intervals Stopa nezaposlenosti Confidence intervals (95% level) Lower Higher 2012 30.9 28.5 33.5 2013 30.0 28.4 31.5 2014 35.3 33.8 36.9 U po č etku je izgledalo da porast stope nezaposlenosti može da bude samo negativan trend ali ako istražimo razmeru obeshrabrenih radnika (neaktivne osobe koje ne traže posao pošto veruju da nema dostupnog posla) izme đ u 2013 i 2014, taj procenat je opao sa 12.1% u 2013 na 10.7% u 2014. Postoji mala promena u stopi učešća radne snage između 2013 i 2014, koja je porasla sa 40.5% na 41.6%. TABELA 6.5: Stopa u č eš ć a radne snage 2012, 2013 & 2014 sa confidence intervals Stopa učešća radne snage Confidence intervals (95% level) Lower Higher 2012 36.9 35.2 38.6 2013 40.5 39.5 41.6 2014 41.6 40.7 42.5 U č eš ć e žena u radnoj snazi i stopa zaposlenosti je ostala prakti č no nepromenjena izme đ u 2013 i 2014. Nezaposlenost mladih je ponovo porasla u 2014, rastu ć i sa 55.9% na 61.0%. Tako đ e je došlo do porasta dugoro č ne nezaposlenosti: procenat nezaposlenosti onih koji su bili nezaposleni duže od 12 meseci je porastao sa 68.9% u 2013 na 73.8% u 2014. 31 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 7. DEMOGRAFSKI I EKONOMSKI ODNOSI ZAVISNOSTI T ri demografskih odnosa zavisnosti je prikazano u tabeli 7.1 (sa podacima prikazanim kao razmera zavisnosti na 100 radno sposobnih stanovnika): • Odnos zavisnosti mladih (ispitanici mla đ i od 15/ispitanici uzrasta 15-64) • Odnos zavisnosti starih (ispitanici uzrasta 65+/ispitanici uzrasta 15-64) • Odnosi zavisnosti starosnog doba (ispitanici mlađi od 15 ili stariji od 64/ispitanici uzrasta 15-64) TABELA 7.1: Demografski odnosi zavisnosti Kosovo Odnosi zavisnosti mladih Odnosi zavisnosti starih Odnosi zavisnosti uzrasta 2012 41% 11% 52% 2013 41% 12% 52% 2014 38% 12% 51% Što se ti č e zavisnosti starosnog doba, brojka za Kosovo u 2010 je tako đ e bila 52% tako da prakti č no nije bilo nikakvih promena u proteklih nekoliko godina. Kosovska zavisnost prema uzrastu je viša nego u okruženju (46% za Albaniju i Bosnu i Herzegovinu, 41% za BJRM i 44% za Srbiju) odražavaju ć e kosovsko mlado stanovništvo. Još jedan zajedni č ki odnos koji je koriš ć en, naro č ito u publikacijama Eurostata, je efektivni ekonomski odnos zavisnosti starih. Ovo je važan indikator za procenu potencijalnog uticaja starenja na socijalna davanja (penzije itd.). Ovaj indikator je ra č unat kao odnos izme đ u stanovništva uzrasta 65+ (svi klasifikovani kao neaktivni) i ukupne zaposlenosti. Za ovaj odnos Eurostat je odredio starosni raspon za zaposlene od 20 do 74 godine. Efektivni ekonomski odnos zavisnosti starih je projektovan da raste zna č ajno sa 41.5% u 2013 na 64.5% u 2060 u EU28. Na Kosovu taj odnos za 2014 je bio 46.7%. TABELA 7.2: Ekonomski odnos zavisnosti Efektivni ekonomski odnos zavisnosti starih Ukupni ekonomski odnos zavisnosti Kosovo 2014 46.7% 266% EU28 2013 41.5% 120% Ukupan ekonomski odnos zavisnosti je ra č unat kao odnos izme đ u ukupnog neaktivnog stanovništva (15+) I zaposlenosti (uzrast 20-74). On je bio 120% u EU28 u 2013, dok je 2014 na Kosovu taj odnos bio 266%. Najviši ekonomski odnos zavisnosti u EU28 u 2013 je bio u Gr č koj (180%). 32 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 ANEKS 1: IZGLED UZORKA I IZRAČUNAVANJE PONDERA 1. UVOD Procedura koriš ć ena za ra č unanje kvartalnih i godišnjih pondera za Kosovsku ARS 2014, je sli č na onoj koriš ć enoj u ARS 2013, samo sa manjim izmenama. Ukupan broj uzorkovanih PK za svaki kvartal je bio 600. Lista uzorkovanih doma ć instava u jednom ponavljanju uzorkovanih 150 PK je bila rotirana u svakom kvartalu. Za ARS 2013 i uzorak od 600 PK je selektovan sa verovatno ć om proporcionalnoj veli č inom u okviru svakog stratuma, gde je merenje veli č ine zasnovano na broju doma ć instava u PK, dobijenog na osnovu Kosovskog Popisa 2011. Uzorak od 8 doma ć instava je selektovan za svaki uzorkovani PK, tako da je ukupna veli č ina uzorka bila 4,800 doma ć instava za svaki kvartal. Kako neanketirana doma ć instva nisu zamenjena, kona č na efektivna veli č ina uzorka u svakom kvartalu zavisi od broja uzorkovanih doma ć instava gde je anketa kompletirana. Procedura ponderisanja za Kosovsku ARS 2014 zavisi od izgleda uzorka, broja PK pokrivenih u svakom kvartalu i broju uzorkovanih doma ć instava sa kompletiranim anketama u svakom uzorkovanom PK koji se pojavlljuje u kona č nom fajlu sa podacima o ARS. Izgled uzorka je prikazan u slede ć em odeljku. Osnovne procedure ponderisanja ARS uklju č ivale su prvo ra č unanje pondera za svaki kvartal 2014 zasnovanog na verovatno ć i selektovanja i distribucije kompletiranih anketa u doma ć instvima uzorkovanog popisnog kruga svakog kvartala, tako da su kvartalni podaci bili nacionalno-reprezentativni. Onda su osnovni kvartalni ponderi podešeni na nacionalnom nivou na osnovu projektovanog ukupng broja stanovništva za sredinu 2014. Kna č no, ponderi za godišnje kombinovane podatke ARS za sva 4 kvartala su ra č unati deljenjem kvartalnih pondera sa 4. 2. KRATAK PREGLED DIZAJNA UZORKA ZA KOSOVSKU ARS 2014 Za Kosovsku ARS 2014 koriš ć en je stratifikovani dvostepeni dizajn uzorka. Okvir uzorkovanja je zasnovan na podacima i kartografiji Kosovskog Popisa iz 2011. Za potrebe popisa stanovništva, Kosovo je podeljeno na popisne krugove (PK), koji su relativno mali operativni segmenti. Za Kosovo je ukupno definisano 4, 626 PK, i oni su koriš ć eni kao primarne jedinice uzorkovanja, selektovani u prvoj fazi uzorkovanja za ARS. Ukupan prose č ni broj doma ć instava po PK u okviru uzorka je bio 67. Prose č an broj doma ć instava u urbanim PK (103 doma ć insrva) je bio skoro duplo ve ć i nego u ruralnim PK (53 doma ć instva). Prilikom popisa stanovništva, anketar je bio odgovoran za popisivanje doma ć instava i stanovništva u svakom PK. KAS je koristila podatke Popisa iz 2011 kako bi sastavila okvir za uzorkovanje od PK koji su koriš ć eni za selektovanje uzorka za ARS. Kosovo je geografski podeljeno na 7 regiona, navedeno u tabeli A1. KAS koristi ovih sedam regiona za stratifikovanje okvira za uzorkovanje i prijajvljivanje rezultata njihovih anketa. Svaki region je podeljen na opštine, koje su dalje podeljene na mesta i gradove. Popisni krugovi su definisani u okviru najmanjih administrativnih jedinica. U vreme popisa stanovništva 2011, KAS nije bila u mogu ć nosti da sprovede popis u 3 opštine na severu (Leposavi ć , Zubin Potok i Zve č an) kao i u delu Mitrovice, u kojima je velika koncentracija Srpskog stanovništva. Iz tog razloga kona č ni rezultati Kosovskog Popisa iz 2011 isklju č uju doma ć instva i stanovništvo u ovim podru č jima. Me đ utim, KAS je prethodno odredio PK za ove oblasti, i ti PK su popisani 2008 (u slu č aju master uzorka od 1,000 PK za nacionalne ankete doma ć instava) ili 2009 (za preostale PK). Prema tome KAS je mogla da koristi prethodne podatke za PK isklju č ene iz Popisa 2011, kako bi dopunila okvir za ostatak Kosova sa podacima Popisa. Ukupno je 257 PK u severnim opštinama ušlo u okvir sa informacijama iz 2008/2009. Ti PK su integrisani sa PK ostatka Kosova sa informacijama iz Popisa 2011, tako da je u kombinovanom okviru ukupan broj PK 4,626. 33 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 Tabela A1 prikazuje raspodelu PK prllikom Popisa 2011 i ukupan broj doma ć instava po regionima, urbanim i ruralnim podru č jima, uklju č uju ć i informacije iz prethodnog okvira za opštine na severu sa ve ć inskim Srpskim stanovništvom. TABELA A1. Raspodela PK i doma ć instava po regionima i stratumu urbano/ruralno u okviru za uzorkovanje baziranog na Kosovskom Popisu 2011 (I prethodnom okviru za severne opštine) Ukupno Urbano Ruralno Region % Ukupno Dom. % Urbana Br. PK Br. Dom. Po Regionu Br. PK Br. Dom. Dom. u Br. PK Br. Dom. Regionu Ćakovica 461 31,416 10.2% 123 11,879 37.8% 338 19,537 Gnjilane 540 33,082 10.7% 125 13,139 39.7% 415 19,943 Mitrovica 748 43,981 14.2% 202 20,089 45.7% 546 23,892 Peć 458 30,356 9.8% 120 12,458 41.0% 338 17,898 Prizren 732 52,436 16.9% 196 20,172 38.5% 536 32,264 Pristina 1,208 87,045 28.1% 428 46,133 53.0% 780 40,912 Uroševac 479 31,095 10.0% 121 11,592 37.3% 358 19,503 Ukupno 4,626 309,411 100.0% 1,315 135,462 43.8% 3,311 173,949 Može se zaklju č iti iz tabele A1 da procenat doma ć instava varira po regionima, od 9,8% za Pe ć ki do 28,1% za Prištinski region. Oko 43,8 % doma ć instava je klasifikovano kao urbano. Za Kosovsku ARS, iz okvira za uzorkovanje su izba č enii popisni krugovi koji su imali manje od 10 doma ć instava. Rezultat takvog pristupa je ta, da ć e prouzrokovati blagu neta č nost u rezultatima ankete pošto doma ć instva u isklju č enim podru č jima nisu predstavljena u podacima ankete. U ovom slu č aju, iz okvira je isklju č eno ukupno 160 ruralnih PK. Ovi isklju č eni PK pokrivaju veoma mali procenat ukupnog stanovništva, tako da je odgovaraju ć a neta č nost tako đ e izuzetno mala. Kako bi apdejtovala drugi stepen okvira uzorkovanja za selektovanje doma ć instava u svakom uzorkovanom PK za ARS 2014, KAS je napravila novu listu doma ć instava u 600 uzorkovanih PK na kraju 2013 godine. Kao što ć e kasnije biti opisano u odeljku o Proceduri Ponderisanja, broj izabranih doma ć instava je tako đ e koriš ć en u ra č unanju pondera. To je poboljšanje u odnosu na metodologiju ARS 2013, kada je koriš ć ena lista doma ć instava na osnovu popisa iz 2011 za uzorkovanje PK. U slu č aju da se uzorkovano doma ć instvo odselilo, ukoliko je novo doma ć instvo došlo da stanuje u istoj stambenoj jedinici, onda je to novo doma ć instvo anketirano za ARS. Okvir za uzorkovanje popisnih krugova je prvo podeljen na eksplicitne slojeve baziranim na urbanim i ruralnim podru č jima u svakom regionu. Okvir za uzorkovanje uklju č uje informacije o etni č koj pripadnosti stanovništva u svakom PK, što je tako đ e koriš ć eno za stratifikaciju. Ukoliko su sva doma ć instva u PK pripadala jednoj etni č koj grupi, PK je dodeljen tom etni č kom stratumu. Postojala je i kategorija za mešovite etni č ke pripadnosti. U slu č aju regiona sa Srpskim PK u urbanim i ruralnim slojevima, ti PK su bili uklju č eni u poseban stratum u kome su uzorkovani PK selektovani nezavisno. Pošto je dodeljivanje uzorka proporconalno u odnosu na broj doma ć instava, neki od ovih malih slojeva su imai samo jedan popisni krug. Za potrebe procedure ponderisanja i ra č unanja grešaka uzorkovanja, stratifikacija ć e biti ograni č ena na region, urbani i ruralni nvo. Za Kosovsku kvartalnu ARS 2014, selektovano je ukupno 600 PK. U drugoj fazi, u okviru svakog uzorkovanog popisnog kruga izabrano je 8 uzorkovanih doma ć instava, tako da je ukupan broj uzorkovanih doma ć instava za svaki kvartal 4,800. Tabela 2 prikazuje dodelu uzorkovanh PK i doma ć instava za ARS prema regionu i urbanom i ruralnom stratumu. Na osnovu proporcionalne raspodele uzorka, najmanji region Pe ć ima uzorak od 58 PK i 464 doma ć instava. Stopa doma ć instava koja ne prihvataju u č eš ć e u anketi ć e dalje smanjiti efektivnu veli č iu uzorka, tako da je važno pratiti greške uzorkovanja za procene klju č nih indikatora po regionima, kako bi se odredilo da li je nivo ta č nosti dovoljan za manje regione. 34 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 TABELA A2. Dodela uzorkovanih PK i doma ć instava po regionu i stratumu za svaki kvartal Kosovske ARS 2014 Ukupno Urbano Ruralno Region Uzorkovani Uzorkovana Uzorkovana Uzorkovana Uzorkovani PK domaćinstva Uzorkovani PK domaćinstva PK domaćinstva Ćakovica 67 536 21 168 46 368 Gnjilane 61 488 22 176 39 312 Mitrovica 78 624 33 264 45 360 Peć 58 464 21 168 37 296 Prizren 111 888 36 288 75 600 Priština 161 1,288 76 608 85 680 Uroševac 64 512 23 184 41 328 Ukupno 600 4,800 232 1,856 368 2,944 U prvoj fazi uzorkovanja, PK u svakom stratumu su sistematski selektovani sa verovatno ć om proporcionalnom veli č ini, gde je merenje veli č ine bazirano na ukupnom broju doma ć instava u svakom PK iz okvira za uzorkovanje. Broj PK izabranih u svakom stratumu je baziran na dodeli uzorka, predstavljeno u tabeli A2. U drugoj fazi uzorkovanja, 8 doma ć instava je sistematski selektovano sa jednakom verovatno ć om u okviru svakog uzorkovanog popisnog kruga sa liste doma ć instava popisanih na Popisu 2011. 3. ŠEMA ROTIRANJA UZORKA Kosovska ARS 2014 je dizajnirana kao kontinuirana anketa doma ć instava, sa prikupljanjem podataka kroz svaku nedelju u toku godine. Šema rotiranja uzorka je zasnovana na smernicama Eurostata. Za rad na terenu i analizi podataka, godina je podeljena na 4 kvartala, a ovi na 13 nedelja. Nacionalni uzorak od 600 PK je podeljen na 4 nacionalno-reprezentativna ponavljanja, sa 150 PK u svakom, koji su koriš ć eni u šemi rotiranja uzorka. Panel od 1,200 uzorkovanih doma ć instava je anketirano 4 puta uzastopno u svakom kvartalu, a onda je zamenjen novim panelom uzorkovanih doma ć instava. Lista doma ć instava u ostala 3 ponavljanja je zadržana u uzorku za slede ć i kvartal, što osigurava preklapanje od 75% uzorka iz jednog kvartala u slede ć i. To ć e pove ć ati nivo preciznosti u proceni trendova (razlika) nezaposlenosti i ostalih karakteristika radne snage iz kvartala u kvartal. Ova šema rotacije je nastavljena iz ARS 2013 ali kako je potrebna cela godina da bi se primenila rotiraju ć a šema, neki paneli uzorkovanih doma ć instava za ARS 2014 su bili anketirani manje od 4 puta. 4. OPŠTA METODOLOGIJA ZA RAČUNANJE PONDERA ZA KOSOVSKU ARS 2014 Kako bi procene uzorka Kosovske ARS 2014 bile reprezentativne za stanovništvo, nephodno je pomnožiti podatke sa ponderima uzorkovanja. Osnovni ponder za svako uzorkovano doma ć instvo jednak je inverziji verovatno ć e njegove selekcije (izra č unato množenjem verovatno ć a u svakoj fazi uzorkovanja). Ponder doma ć instva je prika č en na svaki podatak uzorkovanog doma ć instva u bazi podataka. Verovatno ć e selektovanja su bazirane na stratifikovanom dvostepenom izgledu uzorka. U prvoj fazi uzorak PK je izabran sa PPS u okviru svakog stratuma (region, urbano/ruralno), a u drugoj fazi uzorak od 8 doma ć instava je selektovan u svakom uzorkovanom PK. Na osnovu ovakvog dizajna uzorka, verovatno ć a selektovanja za doma ć instva u svakom uzorkovanom PK može biti izražena na slede ć i na č in: gde je: hi = verovatnoća selekcije za uzorkovana domaćinstva u uzorkovanom PK u stratumu (region, urbano/ ruralno) h 35 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 nh = broj uzorkovanih PK selektovanih u stratumu h za ARS Mhi = ukupan broj domaćinstava u okviru za uzorkovani PK u stratumu h Mh = Ukupan broj domaćinstava u okviru za uzorkovanje za stratum h (koji je, kumulativna mera veličine stratuma) mhi = 8 = broj uzorkovanih domaćinstava selektovanih u uzorkovanom PK u stratumu h M hi = Ukupan broj domaćinstava u apdejtovanom listingu za uzorak PK u stratum h Osnovni ponder uzorkovanja je ra č unat kao inverzija ove verovatno ć e selekcije. Na osnovu prethodnih izraza za verovatno ć u, ponder se može ra č unati na slede ć i na č in: Gde je: Whi = osnovni ponder za uzorkovana doma ć instva za uzorkovani PK u stratumu h Kako je broj doma ć instava u uzorkovanom PK ( M hi) generalno razli č it od odgovaraju ć eg broja doma ć instava u PK iz okvira ( M hi), ponderi ć e varirati po PK u okviru stratuma. Tako đ e je važno podesiti osnovne pondere za svako uzorkovano doma ć instvo, uzimaju ć i u obzir doma ć instva koja ne ć e da u č estvuju u anketi u svakom selektovanom PK. Pošto su ponderi ra č unati na nivou uzorkovanog PK, povoljno je podesiti pondere na tom nivou. Kona č ni ponder (W›hi) za uzorkovana doma ć instva u uzorkovanom PK u stratumu h može biti izražen na slede ć i na č in: gde je: m’ hi = broj uzorkovanih doma ć instava sa kompletiranim anketama u uzorkovanom PK u stratumu h 5. RAČUNANJE PONDERA ARS ZA SVAKI KVARTAL 2014 Osnovni kvartalni ponderi se ra č unaju koriste ć i formulu za pondere navedene u prethodnom odeljku. Me đ utim, ponderi za svaki kvartal ć e da variraju u zavisnosti od kona č nog broja popisanih uzorkovanih PK i broja uzorkovanih doma ć instava sa kompletiranim anketama u svakom uzorkovanom PK. Slede ć i podešavanja kvartalnih pondera kako bi se uzeo u obzir svaki PK koji nije popisan i svako doma ć instvo koje nije moglo biti anketirano, kvartalni ponder ARS se može izraziti na slede ć i na č in: gde je: W qhi = osnovni ponder za uzorkovana doma ć instva u uzorkovanom PK u stratumu h za kvartal q n qh = broj uzorkovanih PK popisanih za ARS u stratumu h za kvartal q m qhi = broj uzorkovanih doma ć instava sa kompletiranim anketama za kvartal q za uzorkovani PK u stratumu h 36 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 Vrednost n qh zavisi od aktuelne raspodele odra đ enih PK u fajlu sa podacima za svaki kvartal. Za prvi i drugi kvartal 2013, svih 600 PK su odra đ eni, ali su neki PK falili u tre ć em i č etvrtom kvartalu. Tabele A3 do A6 prikazuju raspodelu uzorkovanih PK i broj doma ć instava sa kompletiranim anketama po regionima, stratumu urbano i ruralno, u podacima Kosovske ARS za svaki kvartal 2014. TABELA A3. Broj uzorkovanih PK i doma ć instva sa kompletiranim anketama po regionima i stratumu za Prvi kvartal 2014 Kosovske ARS. Ukupno Urbano Ruralno Region Uzorkovani Uzorkovana Uzorkovana Uzorkovana Uzorkovani PK Domaćinstva Uzorkovani PK Domaćinstva PK Domaćinstva Ćakovica 67 481 21 148 46 333 Gnjilane 55 312 21 106 34 206 Mitrovica 74 400 31 143 43 257 Peć 58 353 21 116 37 237 Prizren 110 724 36 225 74 499 Priština 161 1,005 76 413 85 592 Uroševac 61 393 22 140 39 253 Ukupno 586 3,668 228 1,291 358 2,377 TABELA A4. Broj uzorkovanih PK i doma ć instva sa kompletiranim anketama po regionima i stratumu za Drugi kvartal 2014 Kosovske ARS. Ukupno Urbano Ruralno Region Uzorkovani Uzorkovana Uzorkovana Uzorkovana Uzorkovani PK Domaćinstva Uzorkovani PK Domaćinstva PK Domaćinstva Ćakovica 67 485 21 150 46 335 Gnjilane 56 347 21 116 35 231 Mitrovica 76 439 32 157 44 282 Peć 58 338 21 113 37 225 Prizren 111 743 36 230 75 513 Priština 161 1,030 76 430 85 600 Uroševac 63 419 23 148 40 271 Ukupno 592 3,801 230 1,344 362 2,457 TABELA A5. Broj uzorkovanih PK i doma ć instva sa kompletiranim anketama po regionima i stratumu za Tre ć i kvartal 2014 Kosovske ARS. Ukupno Urbano Ruralno Region Uzorkovani Uzorkovana Uzorkovana Uzorkovana Uzorkovani PK Domaćinstva Uzorkovani PK Domaćinstva PK Domaćinstva Ćakovica 67 500 21 156 46 344 Gnjilane 60 399 22 131 38 268 Mitrovica 78 475 33 180 45 295 Peć 58 340 21 112 37 228 Prizren 111 752 36 232 75 520 Priština 161 1,030 76 430 85 600 Uroševac 64 444 23 158 41 286 Ukupno 599 3,940 232 1,399 367 2,541 37 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 TABELA A6. Broj uzorkovanih PK i doma ć instva sa kompletiranim anketama po regionima i stratumu za Č etvrti kvartal 2014 Kosovske ARS. Ukupno Urbano Ruralno Region Uzorkovani Uzorkovana Uzorkovana Uzorkovana Uzorkovani PK Domaćinstva Uzorkovani PK Domaćinstva PK Domaćinstva Ćakovica 66 494 20 146 46 348 Gnjilane 59 395 22 129 37 266 Mitrovica 77 453 32 183 45 270 Peć 58 319 21 97 37 222 Prizren 106 726 36 231 70 495 Priština 158 1,025 76 443 82 582 Uroševac 62 444 23 155 39 289 Ukupno 586 3,856 230 1,384 356 2,472 Gore navedena formula za kvartalne pondere je koriš ć ena za ra č unanje odvojene grupe pondera za svaki kvartal. 6. PODEŠAVANJE KVARTALNIH PONDERA NA OSNOVU PROJEKCIJE STANOVNIŠTVA ZA ARS 2014 Ponderisana procena ukupnog broja stanovništva na Kosovu dobijena koriš ć enjem originalnih pondera za svaki kvartal ć e se blago razlikovati zbog grešaka u uzorkovanju. Iako nove liste doma ć instava u uzorkovanim PK treba da odražavaju deo porasta u broju doma ć instava i stanovništva na Kosovu na osnovu Popisa 2011, ponderisane procene ukupnog stanovništva su uslovljene kvalitetom lista kao I greškama u uzorkovanju. Stoga je odlu č eno da se podese ponderi za svaki kvartal ARS 2014 koriste ć i projekciju ukupnog broja stanovnika na Kosovu sredinom 2014 (1.Juli) zasnovanu na tehnikama demografije. Ovo ć e tako đ e napraviti ponderisanu procenu ukupnog stanovništva, koriste ć i godišnje pondere konzistentne sa ukupnim projektovanim brojem stanovnika. U slu č aju ARS 2014, postojala je bojazan da srednja varijanta projektovanog ukupnog broja stanovnika sa stopom spoljne migracije ne ć e projektovati celokupnu populaciju, tako da je odlu č eno da se koristi niža varijanta. Niža varijanta projektovanog ukupnog broja stanovnika Kosova za srednju ta č ku prikupljanja podataka ARS 2014 (1.juli) je bila 1,811,521. Pre izlaska u javnost, KAS je objavila revidirani broj stanovnika za 2014, i taj broj iznosi 1,804,944. Faktor podešavanja pondera za ARS 2014 za svaki kvartal je izra č unat na slede ć i na č in: gde je: A LFS2014q = faktor podešavanja pondera primenjen na preliminarnim ponderima ARS 2014 za kvartal q P 2014 = projekcija ukupnog broja stanovnika na Kosovu za sredinu 2014 bazirana na tehnikama demografske procene, što je jednako 1,811,521 = ponderisana procena ukupnog broja stanovnika Kosova od podataka ARS 2014 za kvartal q zasnovana na preliminarnim kvartalnim ponderima podešenim za domaćinstva koja neće da odgovaraju na anketu P qhij = broj lica u uzorkovanim doma ć instvima i u uzorkovanim PK stratuma h u podacima ARS 2014 za kvartal q 38 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 Tabela A7 prikazuje ponderisane procene broja ukupnog stanovništva prema kvartalnim podacima Kosovske ARS za 2014 i odgovaraju ć eg faktora podešavanja pondera TABELA A7. Kvartalno ponderisane procene ukupnog broja stanovništva na osnovu Kosovske ARS 2014 i odgovaraju ć ih faktora za podešavanje pondera Kvartalno ponderisane procene ARS ukupnog broja Kvartal stanovnika Faktor podešavanja 1 1,639,814 1.104711504 2 1,608,860 1.125965646 3 1,566,908 1.156112132 4 1,507,160 1.201943219 Prosek 1,580,685 1.147183125 Kona č ni ponderi ARS 2014 za svaki kvartal su izra č unavani množenjem osnovnih pondera podešenih za neodgovaranje na anketu faktorom podešavanja stanovništva, gde je: gde je: W qhi = finalno podešeni kvartalni ponder za uzorkovana doma ć instva i PK u stratum h za kvartal q Tabela 7 pokazuje da je prose č ni faktor pondera podešavanja stanovništva 1.1472, ukazuju ć i na to da je preliminarni ponder potcenio ukupan broj stanovnika za oko 15% pretpostavljaju ć i da je niža varijanta projekcije stanovništva ispravna. Ako bi podesili pondere samo na osnovu projekcija na nacionalnom nivou, konstantni faktor podešavanja pondera svakog kvartala ne bi imao uticaja na procene bilo kog relativnog indikatora kao što je stopa nezaposlenosti i stopa u č eš ć a radne snage. 7. RAČUNANJE PONDERA ARS 2014 ZA GODIŠNJE KOMBINOVANE PODATKE ZA SVA 4 KVARTALA Podaci iz razli č itih kvartala se kombinuju kako bi se pove ć ao nivo preciznosti godišnjih indikatora i da predstavljaju sezonalnost u radnoj snazi kao i karakteristike zaposlenosti na duži vremenski period. Podaci Kosovske ARS za sva 4 kvartala 2013 su kombinovani za analizu godišnjih podataka, tako da su ponderi izra č unavani za fajlove kombinovanih podataka. U ovom slu č aju prvo smo ra č unali kvartalne pondere na osnovu uzorkovanih PK i doma ć instava sa kompletiranim anketama u podacima ARS za svaki kvartal, kao što je navedeno u prethodnom odeljku. Kako ponderi za svaki kvartal proširuju podatke do nacionalnog nivoa, neophodno je podeliti ove pondere sa 4 kako bi se dobili godišnji ponderi za fajlove kombinovanih podataka za sva č etiri kvartala. Stoga, godišnji ponder ARS može biti izražen na slede ć i na č in: gde je: WAqhi = godišnji ponder za uzorkovana doma ć instva u uzorkovanom PK u stratumu h za kvartal q u fajlu sa kombinovanim podacima za sva 4 kvartala 2014 W = kona č ni kvartalni ponder (uklju č uju ć i faktor podešavanja stanovništva) za uzorkovana qhi doma ć instva u uzorkovanim PK u stratumu h za kvartal q Procedura ponderisanja godišnjih procena ARS ima efekat davanja prosečnh rezultata kombinovanjem rezultata iz sva 4 kvartala. Pošto su ponderi za svaki kvartal bili podešeni na osnovu projekcije ukupnog broja stanovnika sredinom 2014, godišnji ponderi će automatski biti dosledni sa ovim ukupnim brojem stanovnika na nacionalnom nivou. 39 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 8. PREGLED PONDERISANE RASPODELE STANOVNIŠTVA PO REGIONIMA, STRATUMU URBANO I RURALNO Ponderisana raspodela ukupnog broja doma ć instava i stanovniika po regionu, stratumu urbano i ruralno zasnovanom na godišnjim ponderima ARS 2014, zavisi od raspodele okvira Kosovskog Popisa iz 2011, kao i podacima ankete o promenljivosti prose č nog broja osoba u doma ć instvu po regionima. Tabela 8 prikazuje raspodelu ponderisanog ukupnog broja doma ć instava i stanovnika po regionima, stratumu urbano/ruralno, koriste ć i finalne godišnje pondere za ARS 2014. TABELA A8. Raspodela ponderisanog ukupnog broja doma ć instava i stanovnika po regionima, stratumu urbano/ruralno, prema godišnjim podacima ARS 2014 Ukupno Urbano Ruralno Region Ponderisana Ponderisano Ponderisana Ponderisano Ponderisana Ponderisano doma ć instva stanovništvo domaćinstva stanovništvo domaćinstva stanovništvo Ćakovica 31,939 190,307 10,946 55,995 20,993 134,312 Gnjilane 36,870 198,012 12,927 67,048 23,943 130,964 Mitrovica 46,977 245,404 20,319 99,549 26,658 145,855 Peć 30,308 168,064 11,257 55,051 19,051 113,013 Prizren 55,238 334,905 20,358 107,831 34,880 227,074 Priština 87,582 491,653 41,960 216,769 45,622 274,884 Uroševac 33,698 183,175 11,229 58,049 22,469 125,126 Ukupno 322,612 1,811,521 128,996 660,292 193,616 1,151,228 Može se videti u tabeli 8 da je ponderisani ukupan broj stanovnika na nacionalnom nivou (1,811,521) isti kao i niža varijanta projektovanog broja ukupnog stanovništva na Kosovu sredinom 2014 koji je koriš ć en za podešavanje pondera. Ponderisani procenat urbanih doma ć instava na nacionalnom nivou je 43,8%, te je on isti i odgovara procentu urbanih doma ć instava iz okvira Popisa 2011. Ponderisani procenat urbanog stanovništva na nacionalnom nivou je 36,4%. Razlog za razliku u procentima izme đ u urbanih doma ć instava i urbanog stanovništva je taj da je prose č an broj lica u urbanim doma ć instvima 5.12, a u ruralnim 5.95. 40 ANKETA O RADNOJ SNAZI REZULTATI ZA KOSOVO 2014 JUN 2015 Za dodatne informacije molimo kontaktirajte: T: +381 38 200 31 141 E: infoask@rks-gov.net Izdava Kosovska Agencija za Statistiku Ul. Zenel Salihu , Br. 4 Priština, Kosovo Kada koristite podatke molimo koristite izvor Design: