Page 1 i Bosna i Hercegovina Studija institucija lokalnog nivoa i društvenog kapitala Svjetska Banka, ECSSD Juni 2002 26404 Page 2 i Sadr?aj Zahvale 2 Akronimi i skra ü enice 3 Uvod 4 Konceptualni i strategijski kontekst 5 Specifi ţ ni ciljevi studije 5 Operativna definicija društvenog kapitala za potrebe studije 5 Metodologija 6 Konstrukcija studije 6 Prvi dio. Interpersonalno povjerenje, društvene podjele i formalne institucije 8 A. Promjene u interpersonalnom povjerenju i njegovo opadanje 8 B. Društvene podjele i populaciona kretanja 13 C. Društvene podjele i sistem socijalne zaštite 20 D. Fragmentacija institucija lokalnog nivoa 24 Drugi dio. Stavovi spram institucija lokalnog nivoa i oblici kolektivnog djelovanja 31 A. Opšta ocjena javnih usluga i formalnih institucija 31 B. Odnos izme ˙ u gra ˙ ana i institucija lokalnog nivoa 37 C. Odnos izme ˙ u gra ˙ ana i formalnih volonterskih asocijacija 43 D. Oblici kolektivnog djelovanja vezani za lokalne javne slu?be 51 Zaklju ţ ci i preporuke 58 Page 3 2 Zahvale Studija institucija lokalnog nivoa i društvenog kapitala u Bosni i Hercegovini osmišljena je sa ciljem doprinese elaboraciji cjelovite strategije za smanjenje siromaštva, a koja je trenutno u toku od strane vlade, kao i da doprinese izradi drugih projekata u domenu djelovanja Banke. Studija podr?ava cilj SPZ-a da se razviju strategije i politika sa ciljem promovisanja participacije putem diseminacije javnih informacija, aktivnosti u zajednici i ja ţ anja lokalnog nevladinog sektora. Kvalitativni dio ovog istra?ivanja, zasnovan na diskusijama u fokus grupama i intervjuima sa klju ţ nim informantima, sa ţ injen je u aprilu i maju 2001. godine radom u šest odabranih opština (Tuzla, Banja Luka, Biha ü , Zvornik, Br ţ ko, Gornji Vakuf). U tom je periodu organizovano ukupno 25 diskusija u fokus grupama i izvršeno 67 intervjua licem u lice. Ispitivanje javnog mnjenja na uzorku reprezentativnom za cijelu zemlju preduzeto je u junu 2001, kratko po okon ţ anju rada na terenu. Ispitivanje je izvršeno na reprezentativnom uzorku koji je obuhvatio 675 osoba. Ispitivanje je izvedeno pod rukovodstvom Patrizie Poggi. Rad na terenu obavio je PRISM Research, agencija za ispitivanje javnog mnjenja bazirana u Sarajevu. Mirsada Muzur, Dino \01\08 ipa i Snje?ana Koji ü -Hasanagi ü obavili su rad na terenu i izvršili inicijalnu analizu prikupljenih podataka. Xavier Bougarel je dizajnirao upitnik i izvršio ve ü inu intervjua licem u lice, a tako ˙ er je izvršio pregled literature i sa ţ inio prvi nacrt ovog izvještaja. Esad He ţ imovi ü je obezbijedio vrijedne informacije i kontakte. Deborah Davis je doradila prvi nacrt izvještaja. U završnim fazama rada na izvještaju Paula F. Lytle doprinjela je jasnijem uobli ţ enju njegovih klju ţ nih poruka, tako ˙ er, zahvaljuju ü i Xavier Devictor-u, Christiaan Grootaert-u i Colin Scott-u. Alexandre Marc i Simon Gray doprinjeli su vlastitim komentarima i uputama tokom cjelokupnog istra?ivanja, pru?aju ü i i trajno ohrabrenje. Page 4 3 Akronimi i skra ţ enice ABiH Armija Bosne i Hercegovine SPZ Strategija pomo ü i za zemlju CCI Centar za civilne inicijative CIPP Centar za informacije i pravnu pomo ü CRPC Komisija za imovinske zahtijeve ESI Evropska stabilizacijska inicijativa HDZ Hrvatska Demokratska Zajednica HVO Hrvatsko Vije ü e Obrane NBHP Nezavisni biro za humanitarna pitanja ICG Me ˙ unarodna krizna grupa IRL Interno raseljena lica IEBL Me ˙ u-entitetska linija razgrani ţ enja IPTF International Police Task Force JOB Jedinstvena Organizacija Boraca KM Konvertibilna Marka MI?S Mjerno ispitivanje ?ivotnog standarda MZ Mjesna Zajednica NVO Nevladina organizacija OHR Ured visokog predstavnika OSCE Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi PDP Partija demokratskog prosperiteta PEIR Pregled javnih rashoda i institucija SRS Strategija za redukciju siromaštva RRTF Return and Reconstruction Task Force RS Republika Srpska SPDK Sredstvo procjene društvenog kapitala SDA Stranka Demokratske Akcije SDP Socijaldemokratska Partija SDS Srpska Demokratska Stranka SFOR Stabilizacijske snage SNSD Savez Nezavisnih Socijaldemokrata UNDP UN-ov razvojni program UNHCR UN-ov visoki komeserijat za izbjeglice USIP Ameri ţ ki institut za mir VRS Vojska Republike Srpske Page 5 4 Uvod Ova studija daje procjenu društvenog kapitala i institucija lokalnog nivoa u Bosni i Hercegovini, šest godina nakon rata koji je doveo do smrti oko 200.000 osoba, raseljenja više od 50 procenata populacije 1 i zna ţ ajnom poreme ü aju društvenog, institucionalnog i ekonomskog tkiva zemlje. Iako su nasilje i etni ţ ko ţ iš ü enje formalno zaustavljeni u decembru 1995. godine napredak ka trajnom miru zavisio je od aktivnog anga?mana me ˙ unarodnih aktera i velikog priliva me ˙ unardone pomo ü i. Zemlja se još uvijek nalazi pred mnogim teško ü ama, uklju ţ uju ü i masovno siromaštvo i nezaposlenost, uništenu i zapuštenu infrastrukturu, znatno smanjenje kvaliteta javnih usluga, organizovani kriminal, korupciju u javnim institucijama i preovladavaju ü e pomanjkanje povjerenja ne samo me ˙ u gra ˙ anima i spram javnih institucija, ve ü i izme ˙ u raznih etni ţ kih grupa (što najbolje ilustruje relativno nizak nivo manjinskog povratka. 2 ) Ovaj manjak povjerenja - pri ţ emu je upravo povjerenje osnovni element društvene kohezije, ili društvenog kapitala - jedno je od osnovnih ograni ţ enja za oporavak i razvoj u periodu u kojem Bosna i Hercegovina prolazi kroz tranziciju od rata ka miru i od centralno planirane ka tr?išnoj ekonomiji. Imaju ü i gore navedeno na umu, svrha ove studije je da se izvrši analiza prirode društvenog kapitala u Bosni i Hercegovini i da se utvrdi u kakvoj je ona vezi sa funkcionisanjem institucija na lokalnom nivou koje su od klju ţ ne va?nosti za razrješenje konflikta, efikasno pru?anje društvenih usluga i odr?iv razvoj. Ova je studija dio trenutnog analiti ţ kog programa Svjetske banke koji tako ˙ er uklju ţ uje ( fi ) Procjenu siromaštva; (2) Pregled javnih rashoda i institucija (PEIR), a koji ima za cilj da preispita pravednost i efikasnost korištenja javnih sredstava; (3) Studiju lokalnog upravljanja, koja ima za cilj da preispita rad lokalnih vlasti i institucionalnih kapaciteta (4) Mjerno ispitivanje ?ivotnog standarda (MI?S), koje ima za cilj da pru?i opšti uvid u siromaštvo i pregled društvenih indikatora. Pored toga, vlada Bosne i Hercegovine trenutno radi na formulisanju strategije za redukciju siromaštva (SRS). Sve se ove studije izra ˙ uju istovremeno kako bi se postavio osnov za sveobuhvatan razvojni program pri ţ ijoj ü e se izradi koristiti nalazi ove studije vezani za djelovanje stanovnika i institucija na lokalnom nivou. Studija tako ˙ er podr?ava ciljeve strategije pomo ü i za zemlju (SPZ) da se razviju strategije i politika koji ü e promovisati participaciju posredstvom aktivnosti u zajednici, ja ţ anja formalnih volonterskih asocijacija i diseminacije javnih informacija. 1 1991. godine Bosna i Hercegovina imala je oko 4.4 miliona stanovnika. Tokom rata 1,2 miliona stanovnika prisiljeni su na izbjeglištvo u inostranstvu dok je 1,3 miliona stanovnika došlo u status interno raseljenih lica (IRL). 2 Od 1996. godine UNHCR je registrovao povratak oko 700,000 izbjeglica i IRL u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali se pri tome samo 150,000 izbjeglica i IRL vratilo u podru ţ ja gdje njihova etni ţ ka grupa ne predstavlja ve ü inu (tzv. manjinski povratci). Page 6 5 Konceptualni i strategijski kontekst Društveni kapital – široko definisan kao mre?e, norme i vrijednosti koje ljudima omogu ţ avaju zajedni ţ ko djelovanjem sa ciljem produkcije društvenih beneficija — sve se više posmatra kao klju ţ ni element izgradnje mira, rekonstrukcije, redukcije siromaštva i samo-odr?ivog razvoja. U literaturi se mo?e uo ţ iti distinkcija izme ˙ u tri vrste društvenog kapitala: · Uvezuju ü i društveni kapital predstavlja udruge i druge mre?e formalnih asocijacija. On slu?i kao kolektivni mehanizam za odr?anje (izla?enje na kraj sa problemima) i upravljanje rizikom u situacijama gdje su odsutni novac, fizi ţ ki resursi i mre?e socijalne zaštite, te doprinosi redukciji nasilja i drugih problema time što osna?uje grupne vrijednosti. Me ˙ utim, uvezuju ü i drštveni kapital mo?e prisiliti siromašne na dugoro ţ no siromaštvo zato što djeluje kao prepreka za spoljne mogu ü nosti i resurse, te samim tim mo?e produbiti društvene podjele i konflikte i perpetuirati isklju ţ enje i onemogu ü iti razvoj. · Premoš ü uju ü i društveni kapital , sa druge strane, predstavlja one mre?e i formalne asocijacije koje povezuju pojedince i grupe neovisno od glavnih društvenih kategorija i podjela. On siromašnim otvara mogu ü nost da pristupe novim resursima, te unaprje ˙ uje opšte povjerenje i reciprocitet. Samim tim premoš ü uju ü i društveni kapital igra klju ţ nu i dugoro ţ nu ulogu u odr?ivom razvoju. · Povezuju ü i društveni kapital predstavlja veze koje pojedinci imaju sa višim nivoima na kojima se donose odluke i alociraju resursi, te im samim tim potencijalno omogu ü ava pristup dodatnim resursima i omogu ü uje da budu politi ţ ki relevantni. Operativna definicija društvenog kapitala za potrebe studije Dok su mnoge studije Bosne i Hercegovine analizirale društveni kapital opštom procjenom interpersonalnog povjerenja i povjerenja spram javnih ustanova, ova studija proširuje koncept obuhvativši javni anga?man – reflektovan kroz ţ lanstvo u formalnim volonterskim asocijacijama – i ispituje uticaj društvenog kapitala na kapacitet dr?avljanja Bosne i Hercegovine u smislu mogu ü nosti koje oni imaju da djeluju kolektivno i doprinesu pozitivnim promjenama u na ţ inu pru?anja javnih Page 7 6 usluga. Samim tim, studija se ne fokusira samo na interakciju izme ˙ u nekoliko konstitutivnih i povezanih elemenata društvenog kapitala, ve ü i na na ţ ine na koji interpersonalno povjerenje i javni anga?man, kao i povjerenje spram javnih institucija uti ţ u na frekventnost i obuhvat kolektivnih aktivnosti i, sa druge strane, kako na njih uti ţ u prakti ţ ne forme i rezultati tih kolektivnih akcija. Naglasak studije na kolektivne aktivnosti koje se posmatraju kao rezultat i izvor socijalnog kapitala mo?e, na bazi ţ nom nivou, doprinjeti identifikaciji na ţ ina na koje se mo?e obnoviti povjerenje i saradnja izme ˙ u i unutar grupa gdje je ona smanjena, kao npr. u društvima koja i dalje trpe posljedice prošlih konflikta. Sa operativnog aspekta, ovaj nam pistup omogu ü ava da izvu ţ emo niz logi ţ nih zaklju ţ aka i preporuka za politi ţ ki dijalog, koji mo?e dovesti do identifikacije projekata u opštinskom razvoju i razvoju vo ˙ enom od strane zajednice, kao i u zdravstvu, javnoj administraciji, javnim slu?bama i drugim domenima koji uti ţ u na siromaštvo, društvenu i politi ţ ku stabilnost i kvalitet ?ivota. Specifi ţ ni ciljevi studije U ovom smislu, studija ima za cilj da opište prakti ţ no ponašanje Bosanskih gra ˙ ana i institucija i da analizira interakciju na lokalnom nivou. Tri osnovna cilja studije su: · da kvalitativno preispita prirodu interpersonalnih odnosa u Bosni i Hercegovini – stepena povjerenja, formi saradnje i konflikta me ˙ u pojedincima i grupama, kao što su etni ţ ke grupe, grupe bogatih i siromašnih, grupe urbane i ruralne populacije, lokalnog stanovništva i interno raseljenih lica (IRL) ili manjinskih povratnika. · da identificira institucije na lokalnom nivou , kako formalne (opštine, mjesne zajednice - MZ, 3 udru?enja gra ˙ anja, nevladine organizacije 4 ), tako i neformalne (li ţ ni kontakti sa lokalnim rukovodstvom) na koje se ljudi oslanjaju kako bi izašli na kraj sa siromaštvom i unaprijedili svoj pristup lokalnim javnim uslugama; · da identificira u ţ estalost i forme kolektivnih aktivnosti tj. samoorganizacije i javnih protesta – a koje ljudi primjenjuju u odnosu na javne usluge; te da analizira društvene i institucionalne determinante takvih aktivnosti. 3 Mjesne zajednice, MZ, su najmanje administrativne jedinice u u Bosni i Hercegovini. One obuhvataju urbane kvartove, velika sela ili nekoliko manjih sela ili populaciju u rasponu od 500 do 4.000 stanovnika. Za pravni status MZ-a pogledati poglavlje II B. 4 Termin udru?enje gra ˙ ana u Bosni i Hercegovini se naj ţ eš ü e odnosi na formalne asocijacije potpomognute od strane dr?ave koje datiraju iz komunisti ţ kog perioda ili su vezane za nacionalisti ţ ke partije, termin nevladina organizacija (NVO) obi ţ no se odnosi na nove formalne asocijacije finansirane od strane me ˙ unarodne zajednice. Pogledati poglavlje II C. Page 8 7 Metodologija U skladu sa sredstvom procjene društvenog kapitala (SPDK), ova je studija sa ţ injena istovremenom primjenom kvalitativnih i kvantativnih metoda. Kvalitativni rad: Rad na terenu je izvršen tokom aprila i maja 2001. godine na reprezentativnom uzorku od šest lokacija, ţ ime je omogu ü en uvid u širok raspon društvenih i politi ţ kih situacija. U Federaciji su izabrani Biha ü , Gornji Vakuf i Tuzla, u Republici Srpskoj Banja Luka i Zvornik, te posebno Br ţ ko, kao distrik sa specijalnim statusom. U zavisnosti od lokalnog politi ţ kog konteksta, na svakoj od lokacija organizovane su diskusije u tri ili ţ etiri osnovne fokus grupe, pri ţ emu su se imale na umu etni ţ ke podjele i podjele izme ˙ u urbane/ruralne populacije. Dodatno, organizovane su i fokus grupe koje su okupljale ranjive kategorije stanovništva kao što su IRL u kolektivnim centrima, srpske izbjeglice iz Hrvatske, veterani koji imaju jako izra?en kolektivni identitet i visok potencijal kolektivne mobilizacije i mladi ljudi ţ ije je u ţ eš ü e u lokalnom ?ivotu od iznimnog zna ţ aja za budu ü nost Bosne i Hercegovine. Ukupno su organizovane diskusije u 25 fokus grupa. Kao dio kvalitativnog rada, tim je tako ˙ er obavio 67 intervjua sa klju ţ nim informantima koji su na svim lokacijama obavezno uklju ţ ivali: · gradona ţ elnika ili nekog od njegovih bliskih saradnika (osim u Banja Luci), · predstavnike lokalnih etni ţ kih manjina, · predstavnike mjesnih zajednica (MZ), · predstavnike formalnih volonterskih asocijacija, · lokalne predstavnike ili terenske oficire me ˙ unarodnih organizacija. Kvantitativni rad: Kvantitativni se rad sastojao od ispitivanja javnog mnjenja izvršenog u junu 2001. godine na uzorku reprezentativnom za cijelu Bosnu i Hercegovinu i sastavljenom od 675 osoba. Ispitivanje je dokumentovalo: · evoluciju interpersonalnih odnosa na lokalnom nivou, · procjenu javnih usluga i institucija na lokalnom nivou od strane bosanskih gra ˙ ana, · forme kolektivnih aktivnosti vezanih za lokalne javne usluge, · u ţ eš ü e u formalnim volonterskim asocijacijama. Konstrukcija studije Prvi dio studije, Interpersonalno povjerenje, društvene podjele i formalne institucije , donosi opis opšte evolucije socijalnog kapitala u Bosni i Hercegovini kako na mikro nivou (uvezuju ü i i premoš ü uju ü i društveni kapital) tako i na makro nivou (povezuju ü i društveni kapital). Tako ˙ er je uklju ţ en i opis veza izme ˙ u ovih razli ţ itih oblika društvenog kapitala. Preispitan je i uticaj populacionih kretanja tokom rata i u posljeratnom periodu na interpersonalno povjerenje i društvene podjele (mikro nivo društvenog kapitala), kao i uticaj formalnih institucija - kao što su novi imovinski zakoni, mehanizmi društvene Page 9 8 zaštite i pomo ü i i lokalne institucije - na povjerenje i društvenu koheziju. Prvi dio je podjeljen u ţ etiri poglavlja: A. Promjene u interpersonalnom povjerenju i njegovo opadanje gdje su opisani opadanje društvenog kapitala (naro ţ ito premoš ü uju ü eg) tokom proteklog desetlje ü a i njegova neravnopravna raspodjela izme ˙ u etni ţ kih podru ţ ja i društvenih grupa (urbane-ruralne, visoki nasuprot niskih prihoda); B. Društvene promjene i populaciona kretanja gdje su opisane osnovne društvene podjele u posljeratnom bosanskom društvu, a kojima doprinose konflikti oko nedovoljnih resursa; C. Društvene podjele i sistem socijalne zaštite gdje se raspravlja o nestanku mre?e socijalne zaštite i ukazuje se na ţ injenicu da me ˙ unarodne donacije inkliniraju ka perpetuaciji društvenih podjela kreiranih ratom; i D. Fragmentacija institucija lokalnog nivoa gdje se ukazuje na uticaj etni ţ ke fragmentacije na ponašanje opštinskih vlasti i neujedna ţ enost u distribuciji javne infrastrukture Drugi dio studije, Stavovi spram institucija lokalnog nivoa i oblici kolektivnog djelovanja, daje opis odnosa na lokalnom nivou izme ˙ u gra ˙ ana i formalnih institucija, a u kontekstu osiromašenja i opadanja društvenog kapitala. Preispituju se prakti ţ ni stavovi bosanskih gra ˙ ana (korištenje li ţ nih veza i podmi ü ivanje, ţ lanstvo u volonterskim asocijacijama, u ţ eš ü e u lokalnim kolektivnim aktivnostima), te uticaj njihovog takvog ponašanja na evoluciju društvenog kapitala u Bosni i Hercegovini. Drugi dio je podijeljen u ţ etiri poglavlja: A. Opšta ocjena javnih usluga i formalnih institucija gdje se ukazuje na generalno negativnu ocjenu javnih usluga i formalnih institucija od strane bosanskih gra ˙ ana, ali pri ţ emu oni pokazuju rafinirano razumijevanje uzroka takvog stanja; B. Odnos izme ˙ u gra ˙ ana i institucija lokalnog nivoa gdje se ukazuje na ţ injenicu da je neformalna praksa (privatne veze, mito) osna?ena dezintegracijom osnovnih institucionalnih oblika posredovanja i participacije; C. Odnos izme ˙ u gra ˙ ana i formalnih volonterskih asocijacija gdje se ukazuje na opadanje sa stanovišta asocijacija, ali se i naglašava i ţ injenica da kako tradicionalni tako i novi oblici volonterskih asocijacija mogu doprinjeti kreiranju društvenog kapitala; i D. Oblici kolektivnog djelovanja vezani za lokalne javne slu?be gdje se raspravlja o osnovnim oblicima kolektivnog djelovanja (infrastrukturalni projekti, akcije ţ iš ü enja, kolektivni protesti) i segmentima populacije koji više inkliniraju u ţ eš ü u u tim aktivnostima. Page 10 9 Prvi dio. Interpersonalno povjerenje, društvene podjele i formalne institucije A. Promjene u interpersonalnom povjerenju i njegovo opadanje Osnovne promjene društvenog kapitala na mikro nivou U odnosu na predratni period jasne su promjene društvenog kapitala u Bosni i Hercegovini na nivou interpersonalnog povjerenja i sa tim vezane prakse socijalizacije i me ˙ usobne pomo ü i. Tokom ispitivanja javnog mnjenja 43.9 procenta ispitanika u podru ţ jima pod bošnja ţ kom dominacijom izjavilo je da nije došlo do opadanja socijalizacije sa starim komšijama druge nacionalnosti, time ukazuju ü i na relativno visok nivo premoš ü uju ü eg društvenog kapitala. Ispitivanje javnog mnjenja ukazuje na ve ü e opadanje društvenog kapitala me ˙ u siromašnima i IRL, mjereno pozivima i materijalnom pomo ü u, a usljed opadanja interpersonalnog povjerenja (mikro nivo društvenog kapitala), što dalje uti ţ e na formalne institucije i gra ˙ anske vrijednosti (makro nivo društvenog kapitala). Opadanje premoš ü uju ü eg društvenog kapitala Gotovo svi u ţ esnici u radu fokus grupa izjavili su da je Bosna i Hercegovina zemlja karakterizirana niskim nivoom interpersonalnog povjerenja, u velikoj mjeri usljed nesigurnosti i razo ţ arenja u ratnom i postratnom periodu. Ovo je uticalo na smanjenje socijalizacije i me ˙ usobne pomo ü i: Koliko se ja sje ü am ljudi su prije rata više vremena provodili skupa i više su brinuli o problemima drugih. – predstavnik centra za civillne inicijative, Tuzla Rezultati ispitivanja javnog mnjenja ukazuju da je stepen socijalizacije u ve ü em opadanju me ˙ u kolegama (35.12 procenat) i komšijama — naro ţ ito kada su oni razli ţ ite nacionalnosti (47.4 procenat)— nego me ˙ u ro ˙ acima (15.5 procenat) i bliskim prijateljima (19.1 procenat). Ovo koncentrisanje na ograni ţ en broj najbli?ih li ţ nih kontakata ukazuje da su doga ˙ aji iz proteklog desetlje ü a više uticali na premoš ü uju ü i nego na uvezuju ü i društveni kapital. Razli ţ it uticaj ratnog u odnosu na postratni period U ţ esnici u radu fokus grupa i klju ţ ni informanti ukazuju na zna ţ ajne razlike izme ˙ u ratnog i postratnog perioda. Rat je prije svega uticao na interpersonalno povjerenje me ˙ u ţ lanovima razli ţ itih etni ţ kih grupa (premoš ü uju ü i društveni kapital). Istovremeno, rat je veoma ţ esto osna?io povjerenje me ˙ u ljudima iz iste etni ţ ke skupine, iz istog mjesta ili iz iste porodice (uvezuju ü i društveni kapital). Ratni period se u odre ˙ enoj mjeri pamti kao vrijeme bliskosti i solidarnosti: Page 11 10 Kada posmatram svoju zgradu, svoje komšije, mi smo svi provodili vrijeme skupa u podrumima i jedino smo mislili o tome kako pre?ivjeti. Tada je bilo druga ţ ije, bili smo skupa non-stop. – predstavnik centra za civilne inicijative, Tuzla. Novi uslovi postratnog perioda – rastu ü i zna ţ aj materijalnih preokupacija i pojavljivanje novih oblika nejednakosti — doprinjeli su opštoj klimi ljubomore, takmi ţ enja i sebi ţ nosti. Ljudi su se sada okrenuli sebi, u principu svako brine o vlastitim interesima. Razlika izme ˙ u bogatih i siromašnih je u porastu. Cijelo društvo se kre ü e ka fazi kada ü e se ljudi respektovati u odnosu na materijalna dobra koja posjeduju, a ne na osnovu njihovih li ţ nih kvaliteta. – predsjednik lokalne NVO, Tuzla Siromaštvo i stambeni problemi, nezaposlenost ili dvostruko korištenje stambenog prostora tako ˙ er su ote?ali socijalizaciju i me ˙ usobno pomaganje doprinjevši sve ve ü em su?avanju li ţ nih odnosa, pa ţ ak i ugrozivši odnose sa bli?im prijateljima i ro ˙ acima (uvezuju ü i društveni kapital). Na osnovu rezultata javnog mnjenja mo?e se zaklju ţ iti da je smanjena socijalizacija sa komšijama razli ţ ite nacionalnosti direktno vezana za rat i etni ţ ko ţ iš ü enje, dok su ote?ani odnosi sa ro ˙ acima i bliskim prijateljima više posljedica materijalnih problema. Prostorne razlike u iznosu društvenog kapitala Uticaj na društveni kapital bio je razli ţ it u tri dijela zemlje sa razli ţ itim etni ţ kim ve ü inama. ý ini se da su podru ţ ja sa bošnja ţ kom ve ü inom zadr?ala najviši nivo premoš ü uju ü eg društvenog kapitala; više stanovnika u ovim podru ţ jima izjavilo je da nije bilo opadanja socijalizacije sa starim komšijama usljed njihove razli ţ ite nacionalnosti (44 procenta, u pore ˙ enju sa 31.3 procenta u odnosu na podru ţ ja pod hrvatskom i 30,2 procenta u odnosu na podru ţ ja pod srpskom dominacijom). Tako ˙ er, manji broj ispitanika u ovim podru ţ jima pomenuo je netoleranciju kao osnovni uzrok opadanja socijalizacije (4.1 procenta u pore ˙ enju sa 6.6 procentata u odnosu na podru ţ ja sa srpskom i 19,5 procenata u odnosu na podru ţ ja sa hrvatskom dominacijom). Sti ţ e se utisak o nešto ve ü oj otpornosti uvezuju ü eg društvenog kapitala u podru ţ jima pod hrvatskom dominacijom (90.6 procenata ispitanika rekli su da nije došlo do opadanja socijalizacije sa ro ˙ acima u pore ˙ enju sa 85.5 procenata u podru ţ jima sa bošnja ţ kom i 78,9 procenta u podru ţ jima sa srpskom ve ü inom). Ove se razlike reflektuju u spremnosti da se pomogne drugima: populacija u krajevima pod bošnja ţ kom dominacijom izra?ava ve ü u spremnost da pomogne drugima nego što je to slu ţ aj sa populacijom u podru ţ jima sa srpskom i hrvatskom ve ü inom. Sti ţ e se utisak da premoš ü uju ü i kapital uopšte nije smanjen u nekim podru ţ jima, naro ţ ito u dijelovima zemlje sa bošnja ţ kom ve ü inom gdje je etni ţ ko ţ iš ü enje bilo manje sistematske prirode. Tako su, na primjer, ne-nacionalisti ţ ke opštinske Page 12 11 vlasti u Tuzli nastojale o ţ uvati lokalne interetni ţ ke odnose, dok su interetni ţ ke tenzije u Biha ü u bile zasijenjene sukobima me ˙ u Bošnjacima. Sa druge strane, ve ü e prisustvo uvezuju ü eg društvenog kapitala u podru ţ jima sa hrvatskom ve ü inom vjerovatno je posljedica bolje ekonomske situacije i jake politi ţ ke i vjerske kohezije. Što se ti ţ e podru ţ ja pod srpskom dominacijom, ona su karakterizirana gotovo potpunom etni ţ kom homogenoš ü u, trajnim institucionalnim i politi ţ kim krizama i naro ţ ito teškom ekonomskom situacijom. Pozivi i materijalna pomo ü kao indikatori društvenog kapitala Pozivi i materijalna pomo ü konkretni su oblici socijalizacije i me ˙ usobne pomo ü i, pa samim tim i interpersonalnog povjerenja – a oni su i dalje ţ esta pojava u Bosni i Hercegovini. Nejednaka distribucija društvenog kapitala U ţ estalost poziva i materijalne pomo ü i jasno ukazuje na ţ injenicu da siromašni imaju manje društvenog kapitala nego bogati. Mnogi siromašni u ţ esnici rekli su da ne pozivaju ro ˙ ake (44 naspram 7 procenata ispitanika sa visokim primanjima), prijatelje (43 naspram. 20 procenata), kolege (80 naspram 46 procenata), stare komšije (iste nacionalnosti: 65 naspram 36 procenata; razli ţ ite nacionalnosti: 74 naspram 57 procenata) niti nove komšije (iste nacionalnosti: 74 naspram 50 procenata; razli ţ ite nacionalnosti: 82 naspram 63 procenta). Samim tim, siromašni imaju manje prilika da uspostave nove li ţ ne odnose, te im je mnogo te?e odr?ati bliskost ţ ak i sa ro ˙ acima (uvezuju ü i društveni kapital) Page 13 12 Preoblikovanje društvenog kapitala Rat i etni ţ ko ţ iš ü enje nisu u potpunosti uništili li ţ ne odnose me ˙ u pripadnicima razli ţ itih etni ţ kih grupa (premoš ü uju ü i društveni kapital). U tri mjeseca koja su prethodila ispitivanju javnog mnjenja, više od jednog na svakih pet ispitanika (22.2 procenta) pozvali su u svoju ku ü u starog komšiju razli ţ ite nacionalnosti, a jedan od jedanaest ispitanika (8,6 procenta) pru?io je pomo ü takvom komšiji. U fokus grupama je tako ˙ er istaknuto da praksa dobrosusjedskih odnosa (komšiluk) još uvijek postoji: ?ivim u blizini Cerika, pravoslavnog srpskog sela, dok smo mi katolici. Sada sasvim normalno komuniciramo. Ima onih koji su protjerani i sada se vra ü aju i mi im ?elimo pomo ü i prije nego što se smjeste, a onda ü emo ?ivjeti isto kao i prije, posje ü ivati ü emo se, i ü i u lov – ve ü smo skupa lovili, a za to je potrebno veliko povjerenje, da pet Srba i pet Hrvata idu u lov skupa. – neformalni predstavnik MZ Dubrave, Br ţ ko Sa druge strane, mnogi se manjinski povratnici ?ale na manjak interpersonalnog povjerenja i li ţ nih odnosa sa ţ lanovima lokalnih etni ţ kih ve ü ina.: Potrebno je vrijeme da izlje ţ i rane, ali mislim da nikada više ne ü e biti kao ranije – ?ena, Br ţ ko Ispitivanje javnog mnjenja tako ˙ er ukazuje na intenzivan proces kreiranja novih personalnih odnosa na osnovu etni ţ ke pripadnosti, u svakoj etni ţ koj grupi i u svakom podru ţ ju pod dominacijom jedne od etni ţ kih grupa (pogledati tabelu1). Tabela fi . Da li se sa tim ljudima dru?ite jednako kao ranije, više ili manje nego ranije? Ukoliko se dru?ite manje nego ranije šta je osnovni razlog tomu? * Ro ˙ aci Najbli?i prijatelji Radne kolege Stare komšije / iste nacionalnosti Stare komšije / druge nacionalnosti Nove komšije / iste nacionalnosti Nove komšije / druge nacionalnosti BR. % BR. % BR. % BR. % BR. % BR. % BR. % Dru?imo se / mnogo više nego ranije 37 5.48 45 6.67 19 2.8 fi 17 2.52 8 fi . fi 9 42 6.22 6 0.89 Dru?imo se dovoljno/ jednako kao ranije 532 78.8 fi 501 74.22 360 53.33 432 64.00 241 35.70 243 36.00 168 24.89 Dru?imo se malo/ manje zato što nemamo dovoljno vremena/novca 48 7. fifi 65 9.63 87 fi 2.89 69 fi 0.22 47 6.96 47 6.96 38 5.63 Dru?imo se malo/manje zato što ne radimo i ne ?ivimo na istom mjestu 36 5.33 31 4.59 59 8.74 64 9.48 67 9.93 8 fi . fi 9 9 fi .33 Dru?imo se malo/manje zato što se nedovoljno poznajemo - - 1 0. fi 5 11 fi .63 6 0.89 11 fi .63 149 22.07 110 fi 6.30 Dru?imo se malo/manje zato što to ne ?elimo 3 0.44 10 fi .48 13 fi .93 19 2.8 fi 67 9.93 27 4.00 67 9.93 Dru?imo se malo/manje zbog politi ţ ke/etni ţ ke ne tolerancije 3 0.44 6 0.89 6 0.89 8 fi . fi 9 53 7.85 7 fi .04 40 5.93 Dru?imo se malo/manje zbog nekog drugog razloga 15 2.22 16 2.37 61 9.04 41 6.07 75 fifi . fifi 62 9. fi 9 94 fi 3.93 Nezna/nije odgovorio-la 1 0. fi 5 - - 59 8.74 19 2.8 fi 106 fi 5.70 90 fi 3.33 143 2 fi . fi 9 Page 14 13 Ukupno 675 fi 00.00 675 fi 00.00 675 fi 00.00 675 fi 00.00 675 fi 00.00 675 fi 00.00 675 fi 00.00 • Pitanje vezano za nove komšije: Da li se sa tim ljudima dru?ite mnogo/ dovoljno / malo? Ukoliko se malo dru?ite, šta je osnovni razlog tomu? Posljedice mnogo ve ü e za IRL nego za lokalno stanovništvo Opadanje interpersonalnog povjerenja mnogo je ja ţ e izra?eno u slu ţ aju IRL koja su bila ?rtve nasilja, promjene mjesta stanovanja i okru?enja, gubitka posla i mjesta stanovanja. Mnoga se IRL ?ale na neprijateljski stav lokalnog stanovništva prema njima: Ukoliko ka?ete da ste izbjeglica nema šanse da ü e vam (lokalno stanovništvo) u ne ţ emu pomo ü i. – muškarac, Tuzla Sa druge strane, lokalno stanovništvo optu?uje IRL da su poremetili interpersonalno povjerenje u njihovom komšiluku: Urbano stanovništvo, ljudi koji su ro ˙ eni ili odgojeni u gradu, radije se povla ţ e pred najezdom takvih ljudi, necivilizovanih ljudi. Oni su došli na asfalt i name ü u nam svoje obi ţ aje, svoj na ţ in ?ivota. Ljudi koji su od nekuda došli sada su uticajniji nego lokalno stanovništvo, nego gra ˙ ani. – ?ena, Banja Luka Me ˙ utim i u slu ţ aju IRL gubitak društvenog kapitala samo je djelimi ţ an. IRL iz jednog mjesta veoma su ţ esto koncentrisani u istoj opštini ili regiji, te tako odr?avaju ranije odnose i mre?e. Tako ˙ er imaju tendenciju da kompenziraju gubitak društvenog kapitala uzrokovan egzilom razvijanjem novih odnosa u mjestima trenutnog boravka, uglavnom sa osobama iz iste etni ţ ke grupe. Integracija IRL u mjestima trenutnog boravka zavisi od njihove odluke da tamo ostanu ili da se vrate u predratna mjesta stanovanja, kao i od njihovih ranijih poznanstava i mre?a i njihove materijalne situacije. Uvezuju ü a dimenzija novog društvenog kapitala kreiranog od strane IRL mo?e biti ilustrovana na primjeru lica koja ?ive u kolektivnom centru u Mihatovi ü ima (Tuzla), 5 te lica koja su se kolektivno smjestila u predgra ˙ u Klanac (Br ţ ko) ili selu Kri?evci (Zvornik), u kojim su slu ţ ajevima zajedni ţ ko mjesto porjekla, sli ţ no ratno iskustvo, materijalni problemi i indiferentnost ili neprijateljstvo lokalnog okru?enja doprinjeli razvoju jakog osje ü aja zajedništva. [1996. godine ljudi su došli iz] Kaknja, Varesa, Ilijasa—bilo je mnogo tih ljudi koje nisam ţ ak ni poznavao, ali smo se u me ˙ uvremenu dobro upoznali zbog toga što su nas ?ivotni problemi ujedinili. Postajali smo sve bli?i i, kako se ka?e, po ţ eli smo disati jednim dahom, i još uvijek smo takvi, kompaktna i jaka zajednica koju niko ne mo?e podjeliti. Još uvijek smo ujedinjeni u našim ciljevima. – predsjednik srpskog odobra MZ, Klanac, Br ţ ko 5 Kolektivni centar Mihatovi ü i jedan je od najzna ţ ajnijih u Bosni i Hercegovini, lociran je u MZ Ši ţ ki Brod, otvoren je 1995. godine i u njemu je smješteno oko 1,300 interno raseljenih Bošnjaka iz isto ţ ne Bosne.. Page 15 14 Lokalni faktori koji uti ţ u na preoblikovanje društvenog kapitala U mjestima gdje ve ü ina ljudi pripada istoj etni ţ koj grupi, balans izme ˙ u lokalnog stanovništva i IRL djeluje kao klju ţ ni faktor koji uti ţ e na vrstu i koli ţ inu društvenog kapitala. Uvezuju ü e povjerenje me ˙ u IRL mnogo je intenzivnije nego me ˙ u lokalnim stanovništvom, ali je ono zasnovano na situaciji za koju se o ţ ekuje da bude privremena. U kvartovima gdje su populacione promjene bile ograni ţ ene prirode i gdje su o ţ uvane predratne komšijske veze i mre?e – kao što je centralno naselje Slatina (Tuzla) ili radni ţ ka predgra ˙ a Ši ţ ki Brod (Tuzla) i Ada (Banja Luka) – ţ ini se da je lokalno stanovništvo zadr?alo viši nivo interpersonalnog povjerenja i odnosa. Trajni osje ü aj zajedništva je tako ˙ er prisutan me ˙ u manjiniskim povratnicima koji dijele osje ü aj da su se našli izme ˙ u dva neprijateljska okru?enja – mjesta njihovog boravka u egzilu i mjesta povratka. Neformalne prakse materijalne pomo ü i i saradnje Promjene i razlike u interpersonalnom povjerenju uticale su na materijalnu pomo ü i saradnju. Ova praksa i dalje je ţ esta me ˙ u ro ˙ acima i bliskim prijateljima, ali je znatno opala me ˙ u komšijama i kolegama. Zna ţ aj materijalne pomo ü i jasno se o ţ ituje u ţ injenici da je mnogo više ispitanika reklo da se radije oslanja na li ţ ne prijatelje nego formalne institucije u slu ţ ajevima kada im je potrebna pomo ü . Neformalna praksa pru?anja materijalne pomo ü i ne samo da doprinosi pre?ivljavanju najviše siromašnijh, ve ü i funkcionisanju zajednice time što ubla?ava tenzije i kreira me ˙ u-ovisnost. Osnovni oblici materijalne pomo ü i Tri su glavne kategorije materijalne pomo ü i: finansijska pomo ü , donacije u hrani i potrepštinama, podjela zajedni ţ ih troškova u skladu sa prihodima. Finansijska pomo ü obi ţ no je vezana za traumati ţ ne doga ˙ aje kao što su po?ari, bolesti, nesre ü e ili smrtni slu ţ ajevi. Komšije i kolege poma?u u pokrivanju troškova smještaja, bolni ţ kih troškova ili sahrana. Ova praksa datira iz predratnog perioda, ali je više ograni ţ ena u postratnom periodu: Ljudi nemaju novca, a svi znamo da je finansijski opstanak osnovna stvar u ?ivotu. Rado ü u pomo ü i komšiji, ali ne mogu mu kupiti hranu svojim novcem zato što se moram brinuti o svojoj majci. – ?ena, Biha ü Donacije u hrani i potrepštinama su vezane za osiromašenje u postratnom periodu. Komšije daju novac, hranu ili odje ü u najsiromašnijim ţ lanovima zajednice, kao što su samohrane majke, penzioneri ili IRL. Ve ü ina ove pomo ü i se samostalno organizuje, iako dio toga dolazi iz doprinosa i zajmova iz dijaspore.: 6 6 U društvenoj studiji iz 1999. godine gotovo 10 procenata ispitanika pomenulo je finansijsku potporu iz dijaspore kao izvor prihoda (pogledati Svjetska Banka 1999a, str. 12). UNDP-ov sistem ranog obavještavanja napominje da “više ljudi prima finansijsku potporu od ro ˙ aka iz inostranstva nego od strane raznih dr?avnih programa” (pogledati UNDP 2001, str. 36). Page 16 15 Brinem se o jednoj staroj ?eni ţ ij je mu? umro i ona je sada sama, nema djece. Svakog mjeseca odnesem joj 200 do 300 dinara, ve ü koliko mogu. Ne radi se samo o njoj, tako mi poma?emo jedni drugima kada smo u mogu ü nosti. – ?ena, Zvornik Podjela zajedni ţ kih troškova o ţ ituje se u stambenim zgradama i kolektivnim centrima kod pla ü anja taksi i komunalnih usluga. U ţ eš ü e svakog stanovnika izra ţ unava se u skladu sa njegovim/njenim prihodima ili bogatiji pokriju troškove siromašnih. Me ˙ utim ovo mo?e dovesti do tenzija me ˙ u siromašnima i onima koji materijalno bolje stoje: Oni koji imaju prihode ne mogu vje ţ no biti naši donatori. Ne mo?emo im stalno govoriti daj, daj . – muškarac, Tuzla Saradnja kod izgradnje i obnove ku ü a Ljudi koji ?ive u selima ili urbanim predgra ˙ ima jedni drugima poma?u pri izgradnji ili obnovi ku ü a. Takav reciprocitet je tradicionalan u bosanskom društvu i uklju ţ uje komšije, prijatelje i bliske ro ˙ ake. 7 ý ini se da je široko rasprostranjen me ˙ u IRL i povratnicima u podru ţ ja u kojima su ku ü e bile uništene: Nikada nisam bio radnik, ali ro ˙ aku sam instalirao struju, a onda je on pomogao meni. Jasno se sje ü am fi 996. godine kada je bila najte?a od svih zima. U svoj toj patnji jedni smo drugima pomogli da riješimo probleme – predsjednik srpskog odbora MZ Klanac, Br ţ ko Bitna razlika u odnosu na predratnu situaciju je u tome što zajedni ţ ki rad više ne okuplja komšije razli ţ itih nacionalnosti: Srbi u Br ţ kom ili Bošnjaci u Gornjem Vakufu ne poma?u manjinskim povratnicima pri obnovi ku ü a. Sli ţ no tome, ljudi ne u ţ estvuju u izgradnji religijskih objekata drugih etni ţ kih skupina što je bio uobi ţ ajen slu ţ aj prije rata. Jedina iznimka prona ˙ ena je u selu Dubrave (Br ţ ko) gdje Hrvati poma?u Srbima povratnicima u obnovi njihovih ku ü a. Saradnja u odr?avanju stambenih zgrada U stambenim zgradama organizuju se kolektivne aktivnosti manjeg obima, uglavnom vezane za ţ iš ü enje i popravku zajedni ţ ih prostorija (stepeništa, parkinga, zelenih površina itd.). Ova je praksa usko vezana za postojanje ku ü nih savjeta, koji su bili dio jugoslovenskog sistema samoupravljanja i igrali zna ţ ajnu ulogu tokom rata (civilna zaštita, raspodjela humanitarne pomo ü i). Mnogi od ovih savjeta su ukinuti u zgradama gdje je došlo do zna ţ ajne promjene u sastavu stanovništva. Veze izme ˙ u mikro i makro nivoa društvenog kapitala 7 Pogledati Bringa, Tone 1995. Page 17 16 Kolektivni radnovi na izgradni i opravci ku ü a i odr?avanje zajedni ţ kih prostorija u stambenim zgradama jasno ukazuju na uticaj interpersonalnog povjerenja na u ţ estalost i obim zajedni ţ kih aktivnosti. Mnogi u ţ esnici u radu fokus grupa do?ivljavaju zapuštenost zajedni ţ kih prostorija kao posljedicu sve manje civilizovanosti: Neki ljudi nisu iz grada, nisu odgojeni da brinu o tome da li je ulaz u kojem ?ive okre ţ en ili ne ili da li se sme ü e nalazi pred njihovim vratima, a to su male stvari koje uti ţ u na cjelokupan ?ivotni stil. – ?ena, Banja Luka B. Društvene podjele i populaciona kretanja Iako su etni ţ ke podjele još uvijek zna ţ ajne, u proteklih nekoliko godina došlo je do njihovog opadanja. Me ˙ utim podjela me ˙ u bogatima i siromašnima produbljena je u ratnom i postratnom periodu. Najizdr?ljivije podjele na lokalnom nivou su one izme ˙ u doma ü eg stanovništva, IRL i manjinskih povratnika, koje imaju jaku društveno-ekonomsku dimenziju, ali do?ivljavaju se sa stanovišta kulturnih, moralnih ili politi ţ kih kategorija. Spremnost na povratak i njegova samoodr?ivost usko su vezane za društveno-ekonomska pitanja, kao što su mogu ü nost zaposlenja i pristupa javnim uslugama. Osnovne društvene podjele u Bosni i Hercegovini Društvenom studiom iz 1999. godine (Svjetska Banka 2000) ustanovljeno je da su osnovni uzroci društvenih podjela u bosanskom društvu rezultat etni ţ ke pripadnosti, mjesta porjekla, ratnog iskustva i nivoa prihoda. Podjela izme ˙ u siromašnih i bogatih djelovala je akutnijom od podjele me ˙ u razli ţ itim etni ţ kim grupama. 8 Ova studija potvr ˙ uje takvu opštu sliku. Evolucija etni ţ kih podjela Etni ţ ke je podjele teško procijeniti na lokalnom nivou: klju ţ ni informanti i u ţ esnici mogu smanjivati zna ţ aj tih podjela iz kurtoazije ili samocenzure, naro ţ ito u radu fokus grupa sa ţ injenih od pripadnika etni ţ kih manjina. 9 Tendencija da se negira bilo kakav ozbiljan etni ţ ki konflikt na lokalnom nivou naro ţ ito je prisutna me ˙ u Bošnjacima, ali oni insistiraju na tenzijama me ˙ u ljudima koji su se tokom rata našli na suprotnim stranama linije fronta, iako se ove dvije vrste podjela u suštini svode na isto. Mladi ljudi u Tuzli, na primjer, sa uva?avanjem govore o “našim” Srbima – onima koji su ostali u gradu tokom rata – isti ţ u ü i tolerantni duh grada, ali osu ˙ uju one koji su grad napustili tokom rata, a radi se o velikoj ve ü ini lokalne srpske populacije. 8 U društvenoj studiji 38% ispitanika navelo je velike društvene razlike izme ˙ u bogatih i siromašnih, a 32% društvene razlike izme ˙ u pripadnika razli ţ itih etni ţ kih grupa. 9 Ispitivanje javnog mnjenja tako ˙ er je ukazalo na tendenciju ţ lanova lokalnih etni ţ kih manjinja da umanjuju zna ţ aj etni ţ kih podjela. Samo 1,1 procenata ispitanika iz ove grupe navelo je da manje kontaktira sa predratnim komšijama usljed etni ţ ke ili politi ţ ke netolerancije u pore ˙ enju sa 8,9% ispitanika iz grupe lokalnih etni ţ kih ve ü ina. Page 18 17 Uticaj rata na podjelu izme ˙ u bogatih i siromašnih Mnogi u ţ esnici osu ˙ uju osobe koje su se obogatile tokom rata. Drugi ka?u da su se samo siromašni borili, dok su bogati i intelektualci izbjegli mobilizaciju: Od fi .340 ratnih vojnih invalida na podru ţ ju opštine Biha ü samo jedan je magistar, a sedamnaest ih je univerzitetski obrazovano. To govori samo za sebe.. – muškarac, Biha ü Prisutan je animozitet me ˙ u Bošnjacima koji su ostali u zemlji tokom rata i onih koji su zemlju napustili i u nju se nisu vratili: Umjesto da nam pomognu jer mi smo stvorili uslove za njihov povratak oni se vra ü aju sa vre ü ama punim novca, kupuju stanove i radna mjesta. – muškarac, Biha ü Uticaj ekonomske krize na podjelu izme ˙ u bogatih i siromašnih Nezaposlenost i siromaštvo do?ivljavaju se najzna ţ ajnijim problemima postratnog perioda. Manjak stambenog prostora tako ˙ er je uzrok zabrinutosti i doprinosi opštem osje ü aju nesigurnosti. Široko rasprostranjeno mišljenje da se eknomska situacija pogoršala u odnosu na 1995 posljedica je slabljenja mre?e socijalne zaštite naslije ˙ ene iz komunisti ţ kog perioda (pogledati dio I C) i centralnog mjesta materijalnih problema u svakodnevnom postratnom ?ivotu: U ratu je bilo lakše jer bio je rat i svima je bilo teško, ali sada se mnogo te?e sa tim nosimo. – muškarac, Biha ü Kao što je istaknuto u studiji Glasovi siromašnih (Svjetska Banka 1999), opšte osiromašenje populacije i pojavljivanje vidljivih i nelegitimnih nejednakosti nakon rata rezultirali su jakim osje ü ajem nepravde, doprinjevši neprijateljstvu spram “ratnih profitera” i “lopova”. Moralne optu?be na ra ţ un bogatih vidljive su u podru ţ jima pod srpskom dominacijom, gdje u ţ esnici insistiraju na suprotstavljenim moralnim vrijednostima kod bogatih u odnosu na siromašne: Ako tra?ite pomo ü od siromašnih oni ü e ve ü na ţ i na ţ ina da jedni drugima pomognu, ali bogati ne brinu ni o kome drugom. – muškarac, Br ţ ko Populaciona kretanja i lokalne društvene podjele Najviše izdr?ljive podjele na lokalnom nivou rezultat su prisilnih populacionih kretanja tokom rata. U urbanim staništima, lokalno stanovništvo (uklju ţ uju ü i manjinske povratnike) i IRL takmi ţ e se za nedovoljne resurse kao što su stambeni prostor i radna mjesta – ostvaruju ü i razli ţ ite rezultate. Gotovo dvostruko više domicilnog stanovništva, o odnosu na IRL, imaju stabilne i formalne poslove, dok je više od tre ü ine IRL, u pore ˙ enju sa manje od ţ etvrtine domicilnog stanovništva, nezaposleno. Page 19 18 Teku ü i proces povrata ku ü a i stanova njihovim predratnim vlasnicima, i delo?acije ilegalnih okupanata, vjerovatno su osnovni uzrok tenzija me ˙ u lokalnim stanovništvom, IRL i manjinskim povratnicima 10 : Osnovni uzrok nepovjerenja [me ˙ u ljudima] sasvim je sigurno razli ţ it pravni status onih koji ?ele povratiti svoju imovinu i onih koji okupiraju tu ˙ u imovinu i nemaju koda oti ü i. – zamjenik gradona ţ elnika, Br ţ ko IRL i manjinski povratnici Suprotstavljeni interesi IRL i manjinskih povratnika više su nego vidljivi, zbog toga što povratak u velikoj mjeri ovisi od delo?acija IRL (UNDP 1999). Mnoga su IRL zabrinuta mogu ü noš ü u da budu delo?irani i imaju jak osje ü aj opadaju ü eg socijalnog statusa vezanog za gubitak svoje predratne imovine i radnih mjesta. Imala sam imovinu i sve, a ovdje sam izbjeglica i bukvalno nemam ni dinara. – ?ena, Zvornik Manjinski povratnici su sa druge strane sretni što ponovo mogu biti u vlastitom domu. Me ˙ utim, u mnogim slu ţ ajevima povrat predratnih domova nije pra ü em povratom predratnih radnih mjesta. Diskriminacija na etni ţ koj osnovi najbolje se osjeti u vezi sa zaposljenjem, gdje je struktura u suštini mono-etni ţ ka . – tri oficira regionalnog ureda ombudsmena, Biha ü Lokalno stanovništvo i IRL Lokalno stanovništvo se ?ali da su IRL bolje zašti ü ena novim imovinskim zakonima, dok IRL optu?uju lokalno stanovništvo da izbjegavaju delo?acije zahvaljuju ü i svojim vezama sa lokalnim politi ţ arima i javnim slu?benicima. 11 Dvije grupe jedna drugu optu?uju za monopolizaciju radnih mjesta: fi 993. godine usvojen je zakon kojim se izbjeglicama u ovom regionu daje prioritet pri zapošljavanju. Ako izbjeglice imaju takav status kako ih lokalno stanovništvo mo?e prihvatiti, kako da budu prihva ü eni kada su u poziciji da dobiju poslove koje lokalno stanovništvo ne mo?e dobiti? – predsjednik lokalne NVO, Banja Luka Osje ü aja odba ţ enosti IRL od strane lokalnog stanovništva rezultat je gore opisanih tenzija mada oni pripadaju istim etni ţ kim grupama. Neki bi lokalni stanovnici više voljeli povratak svojih predratnih komšija, ţ ak i kada se radi o osobama druge nacionalnosti. 10 82,4 procenta lokalnog stanovništva i samo 15 procenata IRL posjeduju objekte u kojima su trenutno smješteni. 3 procenta lokalnog stanovništva i 15 procenata IRL iznajmljuju svoj trenutni smještaj, a 10 procenata lokalnog stanovništva i 68 procenata IRL okupiraju tu ˙ u imovinu. 11 U ispitivanju javnog mnjenja ustanovljeno je da ve ü i broj IRL nego lokalnog stanovništva smatra da je diskriminacija osnovni problem vezan za smještaj IRL i povratnika (14 naspram 4 procenta), isti je slu ţ aj i sa korupcijom (16 naspram 8 procenata) Page 20 19 Ljudi [u Zvorniku] ?ele povratak svojih starih komšija, bez obzira na njihovu nacionalnost. Jedino bitno je da smo sa njima bolje ?ivjeli. – muškarac, Zvornik Manjinski povratnici i lokalno stanovništvo Manjinski se povratnici ţ esto izra?avaju pohvalno o ponašanju domicilnog stanovništva, dok odr?avaju distancu u odnosu na IRL: U kontaktu smo sa predratnim stanovništvom bez obzira na njihovu nacionalnost. Što se ti ţ e izbjeglica njih ne poznajemo, te se samo kurtoazno pozdravljamo. – muškarac, Br ţ ko Me ˙ utim, neki lokalni stanovnici okupiraju ku ü e i stanove manjinskih povratnika i mnogi ne gledaju blagonaklono na povratak svojih nekadašnjih komšija: Moraš pognuti glavu kako te tvoj stari komšija nebi prepoznao. – muškarac, Tuzla Raznolikost lokalnih situacija Podjele me ˙ u lokalnim stanovništvom, IRL i manjinskim povratnicima su kompleksne i razlikuju se od mjesta do mjesta. U selu Kri?evci (Zvornik), utisak je da se manjinski povratnici Bošnjaci bolje sla?u sa interno raseljenim Srbima iz Sarajeva u svome selu, nego sa Srbima koji ?ive u susjednom selu Kitovnice. Bošnja ţ ki povratnici pominju zajedni ţ ko iskustvo ?ivota u egzilu kao osnovni razlog dobrih odnosa sa interno raseljenim Srbima. Nije bilo nikakvih sva ˙ a – zaista nikakvih. Posje ü ujemo ih u njihovim ku ü ama, oni dolaze nama, sjednemo skupa, popijemo skupa. Zajedno pijemo, roštiljamo. Razumijemo se. – muškarac, Zvornik Istovremeno Bošnjaci su prili ţ no neprijateljski raspolo?eni prema svojim nekadašnjim komšijama koje sumnji ţ e za u ţ eš ü e u ubistvima 1992. godine: Naše su bivše komšije krive za genocid, ali oni to ne priznaju. Sto civila iz ove MZ se vode kao nestali, ali niko ne ü e da ka?e: ‘Komšija, vidio sam ga, tamo sam ga sahranio.’ Oni su krivi za svo zlo ali neprekidno ponavljaju da su došli ljudi iz Srbije i sve to uradili. – muškarac, Zvornik Društveno-ekonomski aspekt lokalnih društvenih podjela Visoka stopa siromaštva i nezaposlenosti osna?uje sukobe izme ˙ u IRL i manjinskih povratnika po pitanju restitucije, time što smanjuje prostornu mobilnost IRL i samim tim u ţ vrš ü uje njihovu odlu ţ nost da se odupru delo?aciji. Do ovakvih konflikta naj ţ eš ü e dolazi me ˙ u siromašnima. Društveno ekonomski aspekt procesa restitucije Page 21 20 IRL sa boljim materijalnim resursima, profesionalnim vještinama i privatnim vezama ţ eš ü e rješavaju svoje stambene probleme i rje ˙ e su izlo?eni delo?acijalma. Gotovo 80 procenata IRL sa minimalnim primanjima okupiraju tu ˙ u imovinu, nasuprot 40% onih sa višim primanjima. Usljed jake društveno-ekonomske dimenzije procesa restitucije, opštine koje su spremne da ispoštuju nove imovinske zakone suo ţ ene su sa visokim društvenim tenzijama i dramati ţ nim individualnim sudbinama. Manjak alternativnog smještaja, visoke cijene privatnog smještaja, kašnjenje u povratu imovine i malobrojnost donacija za obnovu i izgradnju tako ˙ er prisiljavaju IRL na povratak u kolektivne centre ili svoje uništene domove – koja ih situacija ţ esto podsje ü a na inicijalni egzil. Takvi problemi navode mnoge opštinske vlasti da pokušaju usporiti proces delo?acija. ý ak i volonterske asocijacije koje podr?avaju proces restitucije smatraju da ü e samo porast broja lokalnih stambenih jedinica omogu ü iti brzu i mirnu implementaciju novih imovinskih zakona. Ukoliko se vra ü a jedan Bošnjak ili Hrvat, a u njihovom domu ?ivi cijela porodica koja je protjerana sa bošnja ţ ke ili hrvatske teritorije mora se na ü i rješenje problema. Najgore rješenje je da ljudi budu istjerani na ulicu. Neophodno je izbje ü i tragi ţ ne situacije. – predsjednik lokalne NVO, Banja Luka Društveno-ekonomski aspekt procesa povratka Nekoliko studija 12 je ukazalo na razlike u stavovima prema povratku kod Bošnjaka, Srba i Hrvata. Oko 80 procenata IRL koja ?ive u podru ţ jima pod dominacijom Bošnjaka, 50 procenata onih koji ?ive u podru ţ jima pod hrvatskom i manje od 30 posto onih koji ?ive u podru ţ jima pod srpskom kontrolom izjavljuje da su se spremni vratiti u predratna mjesta stanovanja. Na tu odluku uti ţ u faktori zaposlenja, starosne dobi, stambenog statusa i stepena obrazovanja. Mnoga IRL koja su u ţ estvovala u radu fokus grupa navode gubitak posla i strah od nezaposlenja kao osnovne razloge zbog kojih se ne ?ele vratiti. Mladi ljudi koji su bolje obrazovani ţ esto se ne ?ele vratiti, dok stari ljudi, uglavnom ruralnog porijekla i sa ni?im stepenom obrazovanja, izra?avaju ?elju za povratkom jer su se suo ţ ili sa teško ü ama u procesu adaptacije u novoj sredini. Tako ˙ er postoji veza izme ˙ u stambenog statusa i ?elje za povratkom. U radu fokus grupa u ţ estvovali su neki manjinski povratnici i IRL koji su bili delo?irani ili im se prijeti delo?acijom. U tim slu ţ ajevima povratak se tretira manje kao stvar slobodnog izbora, a više kao problem i novi egzil. Istovremeno, siromaštvo i nezaposlenost ugro?avaju odr?ivost povratka: Oni ka?u vrati se, ali nikoga nije briga kako je nekome moje dobi ?ivjeti ovdje. – muškarac, Br ţ ko 12 U društvenoj studiji (Svjetska Banka 1999), 74 procenata IRL bošnja ţ ke nacionalnosti, 29 procenata IRL hrvatske nacionalnosti i 19 IRL srpske nacionalnosti izjavilo je da se ?ele vratiti u predratno mjesto stanovanja. Page 22 21 Preokupiranost IRL i manjinskih povratnika sa ekonomskim pitanjima ukazuje na promjenu stava u odnosu na 1999. godinu, kada je ve ü ina u ţ esnika u društvenoj studiji rekla kako je li ţ na sigurnost osnovna prepreka povratku. 13 Interpretacija lokalnih društvenih podjela i uticaj Dok podjele me ˙ u lokalnim stanovništvom, IRL i manjinskim povratnicima imaju jako izra?enu društveno-ekonomsku dimenziju, one se interpretiraju sa stanovišta kulturnih, moralnih i politi ţ kih kategorija. Kulturne predrasude izme ˙ u lokalnog stanovništva i IRL Podjele izme ˙ u lokalnog stanovništva i IRL, na primjer, osna?ene su predrasudama me ˙ u urbanom i ruralnom populacijom. Nekada su ovdje ?ivjeli samo gra ˙ ani – urbani pravoslavci, muslimani i Hrvati. Svi ovi ljudi koji su sada tu došli su necivilizovani. – ?ena, Banja Luka Urbano stanovništvo optu?uje interno raseljenu ruralnu populaciju za uzgajanje ?ivotinja u kupatilima ili na balkonima, bacanje otpadaka kroz prozor ili vršenje nu?de u zajedni ţ kim prostorijama. Oni ovakvo ponašanje pripisuju primitivizmu i nekulturi. Istovremeno izjavljuju da se interno raseljena ruralna populacija ne ?eli vratiti u predratna mjesta stanovanja zato što su se navikli na urbani na ţ in ?ivota. U realnosti mnoga su interno raseljena lica urbanog porijekla, a oni ruralnog porijekla ?ele da se smjeste u urbanim sredinama jer tu imaju pristupa osnovnim javnim slu?bama. Neprijateljstvo urbane populacije ka interno raseljenom ruralnom stanovništvu hrani se i osje ü ajem da su ljudi sa sela manje osjetili posljedice rata i ekonomske krize: Oni proizvode vlastitu hranu, nemaju problema sa delo?acijama, osje ü aju se sigurnima tamo gdje borave, a ljudi u gradovima istovremeno nemaju osnovne uslove za ?ivot. – ?ena, Tuzla Moralne i politi ţ ke pritu?be izme ˙ u IRL i manjinskih povratnika Široko je reasprostranjeno uvjerenje da ilegalno okupirana tu ˙ a imovina mora biti vra ü ena izvornim vlasnicima. Ovakav koncenzus reflektuje efektivnost novih imovinskih zakona nametnutih od strane visokog predstavnika i propagandnih kampanja organizovanih od strane me ˙ unarodnih organizacija i lokalnih NVO. Me ˙ utim, mnogi istovremeno osu ˙ uju kriterije na osnovu kojih se odlu ţ uje o delo?acijama i dodjeli alternativnog smještaja, naglašavaju ü i da se ranjive 13 U društvenoj studiji (Svjetska Banka 1999), 68 procenata IRL pomenulo je li ţ nu i imovinsku sigurnost kao osnovne preduslove za povratak. Page 23 22 kategorije stanovništva, uklju ţ uju ü i ratne vojne invalide i veterane, delo?iraju iz stambenih jedinica koje zatim ostaju prazne ili ih raniji vlasnici ili ovlaštena lica prodaju: Na sastanku skupštine opštine Tuzla pitao sam koja je svrha delo?acije vojnika koji je ţ etiri godine ratovao i nema gdje ?ivjeti, a sve samo zato da bi stan iz kojeg se istjeruje zjapio prazan. – predsjednik jedinstvene organizacije boraca (JOB), Tuzla Široko rasprostranjena korupcija i pristrasnost kod implementacije delo?acija i dodjele alternativnog smještaja tako ˙ er doprinose me ˙ usobnom optu?ivanju i opštem osje ü aju nepravde vezane za proces restitucije: Na opštinskom nivou problemi se rješavaju samo za one koji su u mogu ü nosti platiti. Potrebe porodica palih boraca ili invalida nisu uopšte bitne. Znam ţ ovijeka koji je platio fi 5 hiljada maraka i dodijeljen mu je dvosoban stan. – muškarac, Zvornik Ostale pritu?be na proces restitucije u?e su vezane za etni ţ ke i politi ţ ke nesuglasice. Tako na primjer interno raseljeni Srbi smatraju da manjinski povratnici u?ivaju ve ü a prava od njih i optu?uju me ˙ unarodne organizacije da ohrabruju povratak isklju ţ ivo iz politi ţ kih razloga: Naši se ljudi izbacuju na ulicu dok se oni [Bošnjaci i Hrvati] mirno vra ü aju svojim ku ü ama. – muškarac, Banja Luka Manjinski povratnici Bošnjaci se sa druge strane ?ale na ţ injenicu da se interno raseljenim Srbima vra ü a njihova imovina bez obaveze da se vrate u predratna mjesta stanovanja, a da im se istovremeno dodjeljuju zemljište ili javni stanovi u novim mjestima stanovanja. Manjinski povratnici Bošnjaci tako ˙ er optu?uju srpske vlasti za nastojanje da o ţ uvaju rezultate etni ţ kog ţ iš ü enja: Dali su 5 miliona maraka za povratak Srba, a ja u Federaciji ne mogu dobiti ni metar kvadratni zemljišta ve ü me istjeruju i ka?u mi da ih ostavim na miru. – predsjednik odbora MZ Kri?evi ü i, Zvornik Prepoznavanje konfliktnih interesa i prakti ţ ni kompromisi Manipulacija raseljenim stanovništvom u politi ţ ke svrhe zaista je jedan od klju ţ nih problema u postratnoj Bosni i Hercegovini i osu ˙ ena je u mnogim studijama i izvještajima. U Br ţ kom i Zvorniku, na primjer, javni protesti protiv povratka ili grubi napadi na povratnike bili su ohrabreni od strane nacionalisti ţ kih snaga. Ali ţ ak i u takvim slu ţ ajevima neformalni ili formalni kompromisi doveli su do progresivne depolitizacije procesa povratka i manje-više mirne koegzistencije izme ˙ u IRL i manjinskih povratnika, što je ilustrovano primjerom predgra ˙ a Br ţ kog, Klanac (pogledati okvir 1). Okvir fi . Klanac: Od konfrontacije do kompromisa Page 24 23 U periodu od juna 1998. godine do aprila 2000. godine neizbje?an je proces povratka u Klanac doveo do direktinih i nasilnih konfrontacija izme ˙ u dvaju grupa. Interno raseljeni Srbi su organizovali demonstracije i blokirali ceste kako bi sprije ţ ili predratne stanovnike Bošnjake da povrate svoje ku ü e, zahtijevaju ü i dodjelu zemljišta na kojem bi mogli izgraditi vlastite ku ü e. Razgovori izme ˙ u ureda visokog predstavnika, vlasti Distrikta i dva odbora MZ doveli su u maju 2000. godine do dogovora da se srpskim izbjeglicama dodijeli stotinu zemljišnih parcela u predgra ˙ u Ila ţ ka gdje bi trebalo biti izgra ˙ eno stotinu stanova. Interno raseljeni Srbi su zauzvrat pristali da dopuste proces povratka i na povrat ku ü a koje su okupirali njihovim izvornim vlasnicima ţ im budu u mogu ü nosti da se smjeste u Ila ţ koj. Sa ciljem da se onemogu ü i kreiranje mono- etni ţ kog naselja u tom predgra ˙ u po sto zemljišnih parcela dodjeljeno je bošnja ţ kim i hrvatskim porodicama. Ovaj pragmati ţ ni pristup omogu ü io je miran proces povratka u Klancu i doprinjeo suštinskoj promjeni odnosa izme ˙ u Srba i Bošnjaka. Odbori mjesnih zajednica sada se redovno sastaju i zajedno vrše pritisak na vlasti Distrikta kako bi došlo do brze implementacije sporazuma. U sukobima inresa me ˙ u lokalnim stanovništvom, IRL i manjinskim povratnicima, razli ţ ita ratna iskustva i široko rasprostranjene predrasude me ˙ usobno se osna?uju. Opšte nepovjerenje me ˙ u ovim grupama doprinosi osje ü aju svake od njih da su prepuštene same sebi, te se one me ˙ usobno optu?uju za nepoštenje i prikrivene ciljeve. Takve interpretacije odraz su niskog nivoa premoš ü uju ü eg društvenog kapitala u posljeratnom bosanskom društvu i doprinose opadanju njegovog kapaciteta za upravljanje konfliktom. Istovremeno, pozitivne promjene u odnosima izme ˙ u interno raseljenih Srba i manjinskih povratnika Bošnjaka u Klancu, i generalno izmjenjena uloga asocijacija IRL u Br ţ kom (pogledati dio II C), ukazuju na ţ injenicu da prepoznavanje sukobljenih interesa mo?e doprinjeti pronala?enju prakti ţ nih kompromisa i omogu ü iti transformaciju uvezuju ü eg u premoš ü uju ü i društveni kapital. C. Društvene podjele i sistem socijalne zaštite Etni ţ ka i zakonom propisana fragmentacija sistema socijalne zaštite Društvene podjele u postratnoj Bosni i Hercegovini pod uticajem su ne samo populacionih kretanja ve ü i sistema socijalne zaštite ţ ija fragmentiranost perpetuira klju ţ ne društvene podjele. Perpetuacija etni ţ kih podjela Kao najbolja ilustracija ovoga problema mo?e poslu?iti prostorna i etni ţ ka podjela sistema socijalne zaštite koja uzrokuje razne tipove diskriminacije i ţ ini logi ţ nom odluku manjinskih povratnika da se u mnogim slu ţ ajevima ne prebace na zdravstveno i penziono osiguranje u mjestima povratka. Ve ü ina bošnja ţ kih povratnika koji ?ive u Kri?evcima tako je osigurana u tuzlanskom kantonu, a ve ü ina srpskih povratnika u Martin Brodu (Biha ü ) osigurani su u Republici Srpskoj. ý ak i u Distriktu Br ţ ko, gdje je kreiran jedinstven fond zdravstvenog osiguranja, penziono osiguranje ostaje kompetencija entiteta i stanovnici su Page 25 24 prisiljeni da biraju izme ˙ u fondova penzionog osiguranja u Federaciji i Republici Srpskoj. Perpetuacija etni ţ kih podjela usljed na ţ ina organizacije sistema socijalne zaštite tako ˙ er uzima i neke indirektne oblike. Tako su, na primjer, donacije za obnovu i izgradnju ku ü a uzrok zapaljivih polemika me ˙ u IRL i manjinskim povratnicima. U Kri?evcima (Zvornik) se ove dvije grupe me ˙ usobno optu?uju za povlašten status kod me ˙ unarodne zajednice. Srbi dobiju klju ţ u ruke [useljive ku ü e] , a muslimani dobiju samo gra ˙ evinski materijal. – Bošnjak, predsjednik odbora MZ Kri?evci, Zvornik [Bošnjaci] povratnici od me ˙ unarodne zajednice dobiju sve što po?ele, a mi [Srbi] ne primimo ni naramak potpalnog drveta. – muškarac, interno raseljeni Srbin, Zvornik Takve napomene ukazuju na mogu ü e kontraproduktivne efekte politike donacija zasnovane na politi ţ kim ciljevima ili pravnim kategorijama umjesto na stvarnim socijalnim potrebama. Prioritet koji donatori daju manjinskim povratnicima ţ esto se do?ivljava kao direktna diskriminacija od strane lokalnih etni ţ kih ve ü ina i zaista mo?e rezultirati u diskriminiraju ü oj praksi: USAID nas je odmah pitao da li se radi o ţ isto hrvatskom selu jer oni prvenstveno podr?avaju manjinski povratak. Ja sam mu rekao: ‘?ao mi je gospodine ali nije naša krivica što u selu ne ?ive Bošnjaci ni Srbi, njih ovdje nije bilo ni prije rata.’ Sada zato što nema Srba i Bošnjaka mi ne dobijamo nikakvu pomo ü . – predsjednik ruralnog odbora MZ, Br ţ ko Perpetuacija društvenih podjela uzrokovanih ratom Jedna uo ţ ljiva karakteristika svih fokus grupa jeste da su svi u ţ esnici, bez obzira na njihov društveni identitet i pravni status, tvrdili da su upravo oni pripadnici “najranjivijih kategorija društva”. Ovo se vezuje za ţ injenicu da donacije perpetuiraju društvene identitete kreirane ratom. Izbjeglice su iskoristile sve prednosti koje su pru?ale humanitarne organizacije. Sada ostaje da odrade posao [na dobijanju još pomo ü i] nakon što se vrate. To je ono što sada rade. – muškarac, Tuzla Veterani imaju sli ţ ne pritu?be vis-a-vis socijalnih beneficija za ratne vojne invalide i porodice poginulih boraca. Neki se demobilisani borci smatraju više ranjivim od dvaju gore pomenutih kategorija: Ono što nas najviše boli jeste da oni isti ţ u kako su porodice poginulih boraca u naj te?oj poziciji tako da im poma?u više nego invalidima, a invalidima poma?u više nego drugim demobilisanim borcima. Ako svojoj djeci ne mogu obezbjediti zdravstvenu njegu onda su moja djeca u istoj poziciji kao djeca moga brata koji je poginuo – niti on mrtav niti ja ?iv ne mo?emo ništa u ţ initi. – muškarac, Zvornik Propast sveobuhvatne mre?e socijalne zaštite Page 26 25 Rastu ü i zna ţ aj pravnih i zakonom propisanih podjela u postratnoj Bosni i Hercegovini reflektuje opšte osiromašenje populacije i nestajanje mre?e socijalne zaštite. Smanjenje humanitarne pomo ü i, koja je tokom rata predstavljala neku vrstu mehanizma minimalne socijalne pomo ü i, tako ˙ er doprinosi propadanju mre?e socijalne zaštite.: Tokom rata svima nam je bilo isto, bilo je mnogo [javnih] kuhinja, dobijali smo humanitarne pakete, bilo nam je lakše. Sada se pomo ü dodjeljuje samo odre ˙ enim socijalnim kategorijama. – ?ena, Tuzla Isklju ţ ivanje iz mehanizama socijalne zaštite i socijalne pomo ü i Propadanje mre?e socijalne zaštite podrazumijeva isklju ţ enje velikog dijela populacije iz preostalih mehanizama socijalne zaštite i pomo ü i. Nezaposleni u ţ esnici fokus grupa ili oni koji rade u kompanijama koje ne upla ü uju doprinose na njihova primanja ?alili su se da su isklju ţ eni iz sistema zdravstvene zaštite: ý ak iako sam zaposlen nisam zdravstveno osiguran. Pri ţ ao sam sa direktorom i rekao mi je da nema novca. Otišao sam u centar za socijalni rad, ali oni su mi rekli da nisu u poziciji da mi pomognu zato što sam radno sposoban. – muškarac, Banja Luka Rezultati ispitivanja javnog mnjenja ukazuju na u ţ estalo mišljenje da lokalne javne slu?be uopšte ne pru?aju socijalnu pomo ü , sa ţ ime se slo?ila jedna tre ü ina svih ispitanika i pola ispitanika iz grupe etni ţ kih manjina. U slu ţ ajevima ozbiljnih finansijskih kriza veoma mali broj ispitanika potra?io bi pomo ü od formalnih institucija, te su ţ ak i centri za socijalni rad rijetko tretirani kao izvor pomo ü i. Sposobnost svakog od lokalnih centara za socijalni rad da ispune svoju misiju u velikoj mjeri zavisi od iznosa sredstava koji uspiju obezbijediti iz opštinskih bud?eta. Rad svakog centra zavisi od sposobnosti njegovog rukovodstva da se izbori za svoj status u opštini, u opštinskom bud?etu. Osnovno je pitanje dakle u kojoj se mjeri oni mogu boriti za resurse koje je opština du?na dozna ţ iti za socijalnu zaštitu. – predstavnik Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja (NBHP), Banja Luka U isto vrijeme, zvani ţ nici pri Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica nastoje prebaciti odgovornost za ove kategorije društva na centre za socijalni rad. U skladu sa zakonom, IRL i izbjeglice trebali bi biti odgovornost Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica. Ljudi se me ˙ utim obra ü aju centrima za socijalni rad koji ih usmjeravaju na ministarstvo. Ministarstvo nije u poziciji da zadovolji sve njihove potrebe pa ih opet usmjerava na centre za socijalni rad u nadi da ü e centri biti u mogu ü nosti zadovoljiti bar dio njihovih potreba i tako stalno u krug. Odgovornosti javnih agencija još uvijek nisu jasno definisane sa obzirom da novi zakon o socijalnoj zaštiti još nije usvojen. – predstavnik Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja (NBHP), Banja Luka Page 27 26 Ve ü ina ljudi se radije obra ü a za pomo ü ro ˙ acima i prijateljima, a u manjoj mjeri i komšijama – zaklju ţ ak koji podr?ava teoriju o zna ţ aju neformalnih oblika materijalne pomo ü i (pogledati dio I A) i dominaciji privatnih veza i neformalnih mre?a nad formalnim institucijama (pogledati dio II B). U ţ esnici sa minimalnim primanjima ţ eš ü e se obra ü aju za pomo ü centrima za socijalni rad, oni sa niskim primanjima humanitarnim i nevladinim organizacijama, a oni sa visokim primanjima najbli?im prijateljima i uticajnim osobama. Ovo potvr ˙ uje teoriju da siromašni u?ivaju manji društveni kapital od bogatih (pogledati dio I A) i sugerira zaklju ţ ak da se bosanski gra ˙ ani obra ü aju za pomo ü formalnim institucijama samo onda kada ne ostvaruju privatne veze sa bogatim i uticajnim osobama (pogledati dio II B). Poništavanje faktora ranjivosti Nedostatak sveobuhvatne mre?e socijalne zaštite uslovljava neuravnote?en zna ţ aj beneficija ili donacija za specifi ţ ne grupe ili pravne kategorije, zbog toga što se one koriste kao jedna vrsta zamjene za mehanizme socijalne zaštite. 14 U slu ţ ajevima gdje je ve ü ina ljudi nezaposlena ili dobija plate sa velikim zakašnjenjem ovo dovodi do paradoksalne situacije u kojoj su lokalno stanovništvo ili zdrave odrasle osobe nao ţ igled najviše ranjive jer ne u?ivaju specifi ţ ne socijalne beneficije niti primaju donacije: [Humanitarne] organizacije daju besplatne lijekove samo raseljenim licima dok je lokalno stanovništvo i dalje ugro?eno. – predsjednik lokalne local NVO, Tuzla [Najviše trpe] oni ljudi koji su ostali bez posla, ali po osnovu sta?a i starosne dobi ne uspunjavaju uslove za penziju. Ti su ljudi u stanju potrebe, ali mi nismo u poziciji da im pru?imo socijalnu pomo ü . – zamjenik direktora centra za socijalni rad, Biha ü Institucionalna fragmentacija i finansijska iscrpljenost Širok spektar formalnih institucija, uklju ţ uju ü i dr?avnu administraciju, opštine, odbore MZ, me ˙ unarodne i lokalne NVO, udru?enja interno raseljenih lica i demobilisanih vojnika, te politi ţ ke partije, obezbje ˙ uju socijalne beneficije i donacije (pogledati dio II C). Na taj se na ţ in slabe dr?avne institucije, sprje ţ ava se restauracija sveobuhvatne mre?e socijalne zaštite, a sistem alokacije socijalnih beneficija i donacija izuzetno je kompleksan i nejasan. Nedovoljan nivo finansijskih resursa u odnosu na potrebe populacije dodatno doprinosi ovoj 14 Na primjer, u bud?etu Br ţ ko distrikta za 2001. godinu predvi ˙ eno je ukupno 5.2 miliona maraka u individulanim zajmovima za socijalno ugro?ene osobe. Od ovog iznosa, 4,5 miliona maraka (86 procenata) predstavljaju individualni zajmovi namjenjeni za stambeno zbrinjavanje IRL i manjinskih povratnika u pore ˙ enju sa 420.000 maraka (8 procenata) namjenjenih za socijalni rad i 200.000 maraka (4 procenta) za obrazovanje. Page 28 27 fragmentaciji i ima negativan uticaj na socijalnu koheziju i interpersonalno povjerenje. Djelimi ţ na i zakašnjela implementacija zakonskih i socijalnih prava Finansijska iscrpljenost sistema socijalne zaštite doprinosi stanju u kojem su pravno definisana prava raznih grupa stanovništva mnogo ve ü a od mogu ü nosti respolo?ivih javnih bud?eta, te se usljed toga i ne zadovoljavaju. To je naro ţ ito ta ţ no za populaciju veterana, od kojih mnogi isti ţ u da su njihova prava “mrtvo slovo na papiru” ţ ime se produbljuju njihove frustracije i nezadovoljstvo (pogledati okvir 2). Okvir 2. Veterani: Izme ˙ u kolektivne frustracije i individualnog nasilja Veterani su jedna od najbitnijih društvenih grupa nastalih tokom rata u Bosni i Hercegovini. Me ˙ utim, oni su tokom diskusija u fokus grupama istakli svoje nezadovoljstvo jer se neki od njih delo?iraju i postaju besku ü nici, zato što se njihova zakonom utvr ˙ ena prava ne poštuju, te jer su njihova socijalna primanja niska i ispla ü uju se sa zakašnjenjem. Sve te materijalne frustracije pothranjuju osje ü aj nepravde i opadaju ü eg socijalnog statusa. Dok je trajao rat mogao sam ušetati [u opštinu] sa puškom, lupiti nogom i re ü i da mi djete nema hljeba da jede. Za vojnike je bilo i brašna i ulja, sve se moglo na ü i. Tada smo nešto zna ţ ili. Sada više nikome ne koristimo. – muškarac, Zvornik Neki su veterani u ţ estvovali u demonstracijama organizovanim od strane njihovih udru?enja, a zbog kašnjenja socijalnih primanja ili zbog delo?acija veterana i ratnih vojnih invalida. Me ˙ utim, mnogi optu?uju bora ţ ka udru?enja da su ispolitizirana i korumpirana (pogledati dio II C), te su podjednako skepti ţ ni kao i ve ü ina bosanskih gra ˙ ana u vezi efikasnosti kolektivnog djelovanja. U Biha ü u, gdje je broj veterana i ratnih vojnih invalida izuzetno visok, jedan zvani ţ nik je rekao: Veterani i penzioneri su najviše nezadovoljna od svih kategorija. Ovi ljudi su izgubili iluzije, ?ivot je ubio njihove snove. Zaista se trude, kucaju na mnoga vrata, skre ü u pa?nju na svoje probleme, ali bez mnogo efekta. – direktor odjela za opštu administraciju i socijalna pitanja, Biha ü Mnogi veterani su jednako rezignirani i pasivni kao i ostatak populacije, ali neki od njih dolaze u iskušenje da pribjegnu individualnom nasilju (tako ˙ er pogledati dio II D): Ne ü u im dopustiti da me izbace iz stana. Znam kakav sam, eksplodirati ü u. – muškarac, Biha ü Diskontinuited i neujedna ţ enost me ˙ unarodnih donacija Institucionalna fragmentacija i finansijska iscrpljenost tako ˙ er uti ţ u i na politiku me ˙ unarodnih donatora. Me ˙ unarodne organizacije ţ esto mijenjaju svoje prioritete i podr?avaju samo male i kratkoro ţ ne projekte. Mnogi projekti finansirani od strane me ˙ unarodnih donatora obuhvataju ograni ţ en broj korisnika, uzrokuju ü i tenzije me ˙ u lokalnom populacijom: Page 29 28 Jedan dio našeg sela ima struju, a drugi nema. Ne znam kakve se to igre igraju ovdje i kakva je to holandska organizacija koja poma?e samo pet ku ü a, a ne i ostale. – muškarac, Zvornik Negativna osje ü anja spram politike donatora pothranjuje ţ injenica da kriteriji za dodjelu pomo ü i nisu jasno utvr ˙ eni. Tako ˙ er je bilo pritu?bi na pristrasnost i korupciju: Gra ˙ ani nemaju uvida u na ţ in na koji se te donacije troše, kako i zašto se troše. – muškarac, Zvornik Ako im date 500 ili fi .000 maraka onda vam daju materijal za obnovu ku ü e, ali ako im ništa ne ponudite isto je kao da se niste ni prijavili. – muškarac, Biha ü Naj ţ eš ü i zahtijev u ţ esnika vezan za socijalne beneficije i donacije bio je da se usvoje jasni i sveobuhvatni kriteriji za njihovu alokaciju. Page 30 29 Uloga institucija lokalnog nivoa u implementaciji socijalne politike Dok neki u ţ esnici ka?u da im me ˙ unarodne donacije ne ţ ine dobro, drugi bi ?eljeli da donatori uspostave direktnu komunikaciju sa institucijama na lokalnom nivou kao što su parohije/d?emati ili MZ. Ve ü e povjerenje u ove male i parohijalne formalne institucije, sa stanovišta materijalne pomo ü i, jasno je reflektovano i kod ispitivanja javnog mnjenja. Neki odbori MZ nastoje umanjiti tenzije uzrokovane distribucijom me ˙ unarodnih donacija. U Kri?evcima (Zvornik), odbor MZ je organizovao okupljanja gra ˙ ana (zbor gra ˙ ana Janje) kako bi dogovorili raspodjelu me ˙ unarodnih donacija izme ˙ u sela u toj MZ. Odbor je dodjelio dio humanitarne pomo ü i primljene od tuzlanskog kantona grupi interno raseljenih Srba u Kri?evcima. Na višem nivou, opština Tuzla je pokrenula projekt koji ima za cilj da se prevazi ˙ u institucionalna fragmentacija i finansijska iscrpljenost sistema socijalne zaštite. Opštinske vlasti su sa ţ inile preciznu socijalnu kartu lokalne populacije u saradnji sa centrom za socijalni rad, Crvenim krstom i odborima MZ, a sa ciljem bolje koordinacije rada razli ţ itih agencija i NVO koje rade sa ranjivim kategorijama stanovništva. Odbori MZ tako ˙ er mobiliziraju sve raspolo?ive oblike materijalne pomo ü i, uklju ţ uju ü i neformalnu i interpersonalnu pomo ü (tako ˙ er pogledati dio I A). U jednoj MZ donacije se prikupljaju u kafi ü ima, od malih firmi i dobrostoje ü ih pojedinaca. Diskretno se skre ü e pa?nja na profesore koji nisu u stanju da se prehrane od penzije, anga?ovana je penzionisana medicinska sestra koja posje ü uje bolesne. Vlastitim su naporima razvili solidarnost me ˙ u komšijama. Ova nam je inicijativa skrenula pa?nju na ţ injenicu da se neki problemi mogu rješavati bez obzira na bud?et. Penzioneri mogu pomo ü i penzionerima, profesori profesorima, komšije komšijama, samo ako su dobro organizovani – gradona ţ elnik, Tuzla Ograni ţ enja socijalne politike u kontekstu masovnog siromaštva i nezaposlenosti Primjer Tuzle tako ˙ er mo?e poslu?iti kao ilustracija problema i ograni ţ enja socijalne politike u kontekstu masovnog siromaštva i nezaposlenosti. Mnogi su svjesni da su manjkavosti sistema socijalne zaštite posljedica ekonomskih problema zemlje, ali isti ţ u da zapravo ?ele poslove i više plate, a ne socijalne beneficije i me ˙ unarodne donacije. Ne treba mi me ˙ unarodna zajednica, samo mi treba dobar poslodavac koji bi mi dao dobar posao i platu, ništa mi više od toga ne treba. – ?ena, Biha ü Stabilan posao i dobra plata tretiraju se kao jedini put do obnavljanja individualne autonomije i digniteta, kao i za postizanje pozitivnog socijalnog identiteta i obnavljanje odre ˙ enog osje ü aja pravednosti i to zbog toga što veliki broj u ţ esnika smatra da je rad jedini legitimni izvor prihoda. Page 31 30 D. Fragmentacija institucija lokalnog nivoa Uticaj rata na institucije lokalnog nivoa Pored sistema socijalne zaštite, sve ostale formalne institucije i javne slu?be tokom rata su tako ˙ er podijeljene du? etni ţ kih linija. Najo ţ itiji aspekt ove etni ţ ke i prostorne fragmentacije jeste kreacija entiteta i kantona, ali je ona jasno vidljiva i na lokalnom nivou. Podijeljene opštine i mjesne zajednice 1991. godine Bosna i Hercegovina je imala 109 opština; 10 godina kasnije postoji 145 opština uz nekoliko nezvani ţ nih podijeljenih opština kao što je hrvatska opština Uskoplje (dio Gornjeg Vakufa pod hrvatskom kontrolom). Ve ü ina novih opština locirana je du? me ˙ u-entitetske linije razgrani ţ enja. Neke nove opštine u Federaciji kreirane su du? nekadašnje linije fronta Armije BiH i Hrvatskog Vije ü a Obrane (HVO), ili u skladu sa etni ţ kim kriterijima. Ova podjela predratnih opština implicira korespondiraju ü u podjelu infrastrukture i slu?bi. Policija i sudstvo u Gornjem Vakufu reintegrirani su u maju 2001. godine, ali su preostale javne slu?be i dalje duplicirane: svaki dio podijeljene opštine izdaje vlastite zvani ţ ne dokumente i upravlja centrima za zdravstvenu zaštitu i školama. 15 Tako ˙ er su spojeni na zasebne sisteme snabdjevanja vodom i strujom i odvojene telefonske mre?e. Sli ţ na se situacija uo ţ ava na nivou MZ. Tokom rata mnoge su se MZ podijelile na dva etni ţ ki definisana dijela. Broj MZ u Br ţ kom porastao je sa 24 1991. godine na 83 1996. godine. Od decembra 1999. godine statut Distrikta Br ţ ko definiše ovu regiju kao nedjeljivu administrativnu jedinicu (pogledati okvir 3), te samim tim ne priznaje postojanje MZ, ali neke od njih i dalje postoje i imaju polovi ţ no legalan status. 16 Takozvane duple MZ, ţ esto locirane u urbanim predgra ˙ ima (o Klancu, pogledati dio I B, okvir 1), tako ˙ er ostaju etni ţ ki podijeljene. Nakon kreiranja Distrikta ostale su dvostruke MZ koje pola?u pravo na isti teritorij i bave se pitanjima tog teritorija, ali zastupaju interese razli ţ itih etni ţ kih grupa. – direktor odjela za saradnju sa MZ, Br ţ ko Dupliciranje MZ ţ esto rezultira u konfliktima oko javne infrastrukture. U Br ţ kom, na primjer, srpski odbor MZ odbija dijeliti svoju zgradu sa svojim bošnja ţ kim kolegama. 15 Tri osnovne i jedna srednja škola pod kontrolom su bošnja ţ ki podjeljene opštine dok su jedna osnovna i jedna srednja škola pod kontrolom hrvatske opštine. 16 Kako Distrikt Br ţ ko nema vlastiti zakon o lokalnoj samoupravi, MZ u Br ţ kom i dalje primjenjuju zakon entiteta kojem su pripadale prije kreiranja distrikta u martu 1999. godine. Page 32 31 Opstojnost paralelnih opštinskih institucija nakon rata Etni ţ ka fragmentacija institucija na lokalnom nivou tako ˙ er se odra?ava na primjeru opstojnosti paralelnih opštinskih institucija. Opštine u egzilu 17 kreirane tokom rata uglavnom zastupaju teritorijalne pretenzije koje su zvani ţ no napuštene. Ali IRL i manjinski povratnici i dalje su usmjereni na neku vrstu paralelnih opštinskih institucija ili na neformalne mre?e opštinskih vije ü nika iste etni ţ ke pripadnosti. Ovo je prvenstveno posljedica ţ injenice da lokalne etni ţ ke manjine i dalje trpe diskriminaciju i nisu postigle dobru integraciju u trenutnim mjestima boravka. 17 Opštinski vje ü nici iz etni ţ kih manjina tokom su rata morali napustiti podru ţ je svoga djelovanja sa ljudima koje su predstavljali tako da su kreirane “opštine u egzilu”. One su raspuštene nakon prvih posljeratnih izbora u septembru 1997. Page 33 32 Trajna diskriminacija etni ţ kih manjina Predstavnici etni ţ kih manjina i dalje su marginalizirani u opštinskim odborima mnogih opština uprkos striktnom nadzoru od strane ureda visokog predstavnika 18 i Organizacije za sigurnost i kooperaciju u Evropi (OSCE): Sve je manje slu ţ ajeva otvorene diskriminacije, ali i sve više slu ţ ajeva suptilne diskriminacije – tri oficira regionalnog ureda ombudsmena, Biha ü Zbog uporne mada suptilne diskriminacije, kontakti izme ˙ u lokalnih etni ţ kih manjina i opštinskih vlasti su rijetki. U Martin Brodu (Biha ü ), neformalni predstavnik manjinskih povratnika Srba ima manje kontakata sa predstavnicima opštine Biha ü nego sa susjednom opštinom Drvar ţ ije je opštinsko vje ü e pod dominacijom srpskih politi ţ kih partija. 19 ý lanovi lokalnih etni ţ kih manjina ?alili su se tim povodom tokom rada u fokus grupama: Naši opštinski predstavnici ka?u da su oni ovdje samo marionete. – ?ena, Br ţ ko Ograni ţ enja i paradoksi procesa povratka Opstojnost paralelnih opštinskih institucija posljedica je ţ injenice da se samo mali broj IRL vratio u predratna mjesta stanovanja, te da u mnogim slu ţ ajevima opštinski vije ü nici i rukovodioci asocijacija raseljenih lica nisu pratili povratak. Ovo je specifi ţ no za manjinske povratnike bošnja ţ ke nacionalnosti koji su izrazili ?aljenje jer su se njihovi predstavnici smjestili u Federaciji gdje su kupili zemljište i izgradili nove ku ü e, a istovremeno ubje ˙ uju ljude da se vrate u Republiku Srpsku. Ali samo ü e se mali broj njih vratiti ovdje iz gradova. Ugrabili su dobre pozicije u Tuzli i cvjetaju im ru?e. – muškarac, Zvornik U mnogim slu ţ ajevima povratak je samo djelimi ţ an jer se neki ţ lanovi porodica odlu ţ uju na ostanak. Naj ţ eš ü e se vra ü aju muškarci koji opravljaju ku ü e dok ?ene ostaju u mjestima gdje djeca mogu i ü i u školu. Povratnici tako ˙ er iskorištavaju institucionalnu fragmentaciju. U Biha ü u, na primjer, izbjeglice koje se vra ü aju iz Hrvatske ostaju vezane za hrvatski sistem socijalnog osiguranja. Konkurencija izme ˙ u IRL i lokalnog stanovništva Opstojnost paralelnih opštinskih institucija tako ˙ er se odra?ava na trajne podjele izme ˙ u IRL i lokalnog stanovništva u mjestima njihovog boravka. Prije rata u Banja Luci je ?ivjelo nekih fi 20.000 ljudi. Trenutno ih je ovdje više od 250.000 ţ ime se komunalna infrastruktura jako optere ü uje. – predsjednik lokalnog Eko-pokreta, Banja Luka 18 Ured visokog predstavnika (OHR) je me ˙ unarodna agencija zadu?ena za implementaciju civilnih aspekata Opšteg mirovnog sporazuma. 19 O Drvaru, pogledati fusnotu 53. Page 34 33 Kao posljedica toga, opštinske vlasti obi ţ no ograni ţ avaju svoju infrastrukturu i usluge na lokalno stanovništvo, a brigu o IRL prepuštaju me ˙ unarodnim organizacijama. Istovremeno, odre ˙ ene paralelne opštinske institucije još uvijek kanališu me ˙ unarodnu pomo ü ka “svojim” populacijama. U kolektivnom centru Mihatovi ü i, neka IRL koja su rat provela u Srebrenici kritikovala su opštinske vlasti Srebrenice u egzilu zbog distribucije humanitarne pomo ü i samo me ˙ u preratnim stanovništvom i njenog uskra ü ivanja za druga lica koja su pre?ivjela tamošnji masakr nakon što su u Srebrenicu stigli tokom rata iz drugih isto ţ no bosanskih opština koje su zauzete od strane srpskih snaga. Takve institucionalne podjele izme ˙ u lokalnog stanovništva i IRL mogu doprinjeti njhovom me ˙ usobnom rvalitetu i animozitetima. Parohijalizam kao prepreka institucionalnoj reintegraciji Još jedan faktor kontinuirane fragmentacije institucija na lokalnom nivou jeste tradicionalni parohijalizam bosanskog društva, koji je jasan znak primata uvezuju ü eg naspram premoš ü uju ü eg kapitala. 20 Ovo se mo?e uo ţ iti i u rezervama izme ˙ u urbanog i ruralnog stanovništva i generalno u odnosu na autsajdere. Takav je stav tipi ţ an za ruralna društva, ali mo?e ga se prona ü i i me ˙ u urbanim stanovništvom. Parohijalni stavovi uo ţ ljivi su i kod ljudi u razli ţ itim MZ unutar iste opštine. Urbano stanovništvo stavlja primjedbu da su opštinska tijela monopolisana od strane osoba koje dolaze iz okolnih sela: Ljudi na vlasti u Biha ü u nisu iz Biha ü a ve ü naj ţ eš ü e iz manjih mjesta. – muškarac, Biha ü Me ˙ utim, stanovnici sela i perifernih predgra ˙ a tvrde da opštinske strukture kontrolišu ljudi iz centra grada koji su zainteresovani samo za probleme vlastitog ograni ţ enog podru ţ ja: Prije je bilo bolje jer su skupštine opština bile sastavljene od predstavnika svih mjesnih zajednica. [ 21 ] Sada se ponekad desi da su svi vije ü nici iz centra grada, a neka manja mjesta [izvan centra] uopšte nemaju svoje predstavnike. – muškarac, Banja Luka Institucionalni uticaj parohijalizma Parohijalizam uti ţ e na na ţ in na koji bosanski gra ˙ ani do?ivljavaju politi ţ ku zastupljenost i dr?avljanstvo. Mnogi se ?ale da porezi koje pla ü aju nisu direktno usmjereni na njihove MZ ili zbog toga što preduze ü a osnovana na njihovom podru ţ ju zapošljavaju ljude iz drugih krajeva. Mnogi bosanski gra ˙ ani smatraju da bi bilo mogu ü e riješiti lokalne probleme samo ako bi se njihovo selo ili region strukturirali kao samostalne MZ ili opštine. 20 Mnogi sociolozi smatraju parohijalizam glavnom karakteristikom svih balkanskih društava, a neki su iskazali interes za uticaj jugoslovenskog federalizma i samoupravljanja, tokom komunisti ţ kog perioda, na ovu tradicionalnu karakteristiku. 21 U periodu komunizma, svaka je MZ imala zastupnika u Vije ü u mjesnih zajednica koje je predstavljalo jedan od tri doma Skupštine opština. Page 35 34 U Br ţ kom su se, na primjer, neke MZ koje uklju ţ uju samo hrvatska sela podijelile na nekoliko MZ zato što se sela nisu mogla dogovoriti oko odr?avanja zajedni ţ ke infrastrukture. Problem parohijalizma na najbolji na ţ in ilustruje na koji na ţ in razli ţ iti oblici društvenog kapitala uti ţ u jedni na druge. U Bosni i Hercegovini primat nad povjerenjem prema ljudima iz drugih krajeva (premoš ü uju ü i društveni kapital) ima povjerenje me ˙ u ljudima iz istog mjesta (uvezuju ü i društveni kapital), a to dalje uti ţ e na širok niz gra ˙ anskih vrijednosti i na povjerenje spram formalnih institucija (povezuju ü i društveni kapital). Page 36 35 Prostorna neujedna ţ enost kod alokacije resursa Ovdje se naravno radi o dvosmjernom odnosu, tako da je te?nja bosanskih gra ˙ ana da se povuku u male lokalne zajednice tako ˙ er i posljedica ponašanja opštinskih vlasti i nejednakosti u raspodjeli javne infrastrukture i usluga. Mnogi uo ţ avaju ulogu neformalnih mre?a, privatnih veza i odnosa licem-u-lice u radu opštinskih vlasti. U lokalnoj vladi nemamo nikoga svoga ko bi mogao gurati [naše interese]. Druge MZ imaju svoje ljude u vladi koji usmjeravaju donacije ka svojim MZ. – muškarac, Gornji Vakuf U ruralnim podru ţ jima jasno je uo ţ ljiv deficit javne infrastrukture i usluga (pogledati dio II A): Prisutne su ogromne razlike u stepenu razvoja podru ţ ja koja se nalaze na svega par kilometara udaljenosti Imate visoko urbana podru ţ ja snabdjevena strujom i vodom, a svega par kilometara dalje nema ni struje ni vode. – bivši rukovodilac UNDP-ovog programa za napredak, Banja Luka Pokušaji institucionalne reintegracije na lokalnom nivou Parohijalni stavovi i klijentelisti ţ ka praksa ote?avaju nastojanja na reintegraciji institucija lokalnog nivoa. Istovremeno, neuravnote?ene ili pretjerane intervencije me ˙ unarodnih organizacija u lokalnom javnom ?ivotu mogu osna?iti ove karakteristike bosanskog društva i perpetuirati fragmentaciju institucija na lokalnom nivou. Me ˙ unarodno posredovanje izme ˙ u manjinskih povratnika i lokalnih vlasti Manjinski povratnici ţ esto se obra ü aju UN-ovom visokom komesarijatu za izbjeglice (UNHCR), OSCE-u, Me ˙ unarodnim policijskim snagama (IPTF) i, u Br ţ kom, uredu visokog predstavnika (OHR) sa zahtijevom da posreduju izme ˙ u njih i lokalnih vlasti. Ove organizacije tako ˙ er igraju zna ţ ajnu savjetodavnu ulogu u situacijama kada manjinski povratnici imaju problema sa lokalnom populacijom, te uti ţ u na raspodjelu me ˙ unarodnih donacija i rad inostranih NVO. Ove medijacijske i dopunske funkcije me ˙ unarodnih institucija od klju ţ ne su va?nosti za proces povratka. Me ˙ utim, dugoro ţ no gledano one mogu doprinjeti fragmentaciji i produbljivanju podjela izme ˙ u lokalnog stanovništva i manjinskih povratnika. Tako, na primjer, manjinski povratnici u Biha ü u i Zvorniku imaju više kontakta sa UNHCR-om i OSCE-om nego sa opštinskim vlastima. Opštinske se vlasti usljed toga ?ale da nisu informisani o infrastrukturalnim projektima finansiranim od strane me ˙ unarodnih donatora i implementiranim od strane inostranih NVO u podru ţ jima povratka. Me ˙ unarodni monitoring i reintegracija opština Me ˙ unarodne organizacije uklju ţ ene su u razne projekte koji imaju za cilj da se reintegriraju podijeljene opštine. OSCE i IPTF nadziru rad opštinskih vlasti i lokalnih policijskih snaga sa posebnim ciljem da se u njihov rad uklju ţ e manjinski povratnici. Page 37 36 OHR je posredovao pri sklapanju niza sporazuma o zajedni ţ kom korištenju školskih zgrada, a u nekim slu ţ ajevima koristili su i direktne oblike pritiska: više lokalnih politi ţ ara i javnih slu?benika je smjenjeno od strane visokog predstavnika, a neke podijeljene ili nestabilne opštine stavljene su pod me ˙ unarodno tutorstvo. Najambicijozniji pokušaj reintegracije institucija na lokalnom nivou vezuje se za Distrikt Br ţ ko, kreiran u martu 1999. godine (pogledati okvir 3). Okvir 3. Osnovne strategije institucionalne reintegracije u Distriktu Br ţ ko U februaru 1997. godine visoki je predstavnik stavio srpsku opštinu Br ţ ko pod tutorstvo me ˙ unarodnog supervizora kako bi ubrzao kreiranje multietni ţ ke lokalne policije i potpomogao manjinski povrataka. U septembru 1997. godine odr?ani su lokalni izbori i izabrana je nova multietni ţ ka opštinska skupština. U martu 1999. godine cjelokupna predratna opština Br ţ ko proglašena je distriktom i stavljena pod jak me ˙ unarodni nadzor. Statut Distrikta Br ţ ko usvojen je u decembru 1999. godine, a u martu 2000. godine supervizor je imenovao privremenu skupštinu (29 ţ lanova) i vladu (11 ţ lanova). Gradona ţ elnik Distrikta Br ţ ko je Srbin, njegov zamjenik je Hrvat, a predsjednik skupštine je Bošnjak. Specijalne komisije sastavljene od lokalnih i me ˙ unarodnih eksperata zadu?ene su za elaboraciju novog zajedni ţ kog pravnog sistema i nadzor finansija Distrikta (Komisija Distrikta Br ţ ko za reviziju zakona i Upravlja ţ ki tim Distrikta). Do maja 2001. godine nekoliko javnih slu?bi je reintegrirano, ali osnovno i srednjoškolsko obrazovanje ostali su osjetljivo pitanje. Do 2001. godine u ţ enici iz razli ţ itih etni ţ kih skupina poha ˙ ali su odvojene škole koje su radile po zasebnim školskim programima. Kao dio procesa reintegracije formirana su dva obrazovna odbora, jedan za osnovno i drugi za srednjoškolsko obrazovanje, sa zadatkom da rade na izradi novog obrazovnog sistema za školsku 2001/2002. godinu. Aktivnosti ovog odbora bile su fokusirane na harmonizaciju tri postoje ü a školska programa, rad sa roditeljima i u ţ enicima i diseminaciju javnih informacija. Novi Zakon o obrazovanju osigurava ravnopravnu primjenu svih jezika i oba pisma, kao i primjenu jedinstvenog školskog programa za cijeli Distrikt. Odvojeni razredi zadr?ani su za tzv. »nacionalne predmete« (doma ü i jezik, istorija, muzi ţ ka kultura). Ograni ţ enja pristupa “od vrha ka dnu” kod institucionalne reintegracije Slu ţ aj Distrikta Br ţ ko pokazuje da su autoritativne mjere ponekad neophodne kako bi se prevazišle pat pozicije i svjesne opstrukcije. Me ˙ utim pristup reintegraciji po principu “od vrha ka dnu” mo?e i uništiti prilike da se razvije saradnja na lokalnom nivou. 1993. godine kada su vo ˙ ene diskusije o statutu Distrikta, vo ˙ e mjesnih odbora tri podijeljene opštine (srpska, bošnja ţ ka i hrvatska) postigle su na ţ elan dogovor i aktivno su sara ˙ ivali kako bi o ţ uvali svoj pravni kontinuitet i finansijsku autonomiju (pogledati dio II B). Ova zajedni ţ ka inicijativa nije uzeta u obzir kod finalne verzije statuta dovevši do velikog stepena ogor ţ enja. Nakon usvajanja statuta u decembru 1999. godine, MZ su pravno prestale postojati u Br ţ kom, a vlasti distrikta prvo su nastojale zaobi ü i etni ţ ki strukturirane odbore MZ pri rješavanju lokalnih problema. Me ˙ utim bili su prisiljeni priznati legitimitet postoje ü ih odbora MZ i konfliktne interese koje su ti odbori zastupali, a sve sa ciljem da se izbjegnu nasilni incidenti. Vlasti distrikta sada ohrabruju saradnju me ˙ u etni ţ ki strukturiranim odborima MZ po pitanju prakti ţ nih potreba i infrastrukturalnih projekata: Page 38 37 Odlu ţ ili smo da nastavimo raditi sa MZ. Skupština Distrikta Br ţ ko uputila nas je da poštujemo dvostruke MZ i da sa njima sara ˙ ujemo, ali i da istovremeno pokušamo unaprijediti odnose me ˙ u razli ţ itim MZ. To podrazumijeva zajedni ţ ko korištenje javne infrastrukture, kao i naše nastojanje da ih prisilimo da zajedni ţ ki definišu probleme i sa njima iza ˙ u pred vladu Distrikta Br ţ ko jer zajedni ţ ki se zahtijevi br?e rješavaju. Na taj na ţ in ubla?ili smo situaciju i pribli?ili ih jedne drugima. – direktor odjeljenja za saradnju sa MZ, Br ţ ko Page 39 38 Utvr ˙ ivanje infrastrukturalnih potreba na principu koncenzusa U nekoliko opština zapadne Bosne UNDP-ov je program za napredak (1996-1999) 22 pokušao iskoristiti infrastrukturalne projekte kao sredstvo ohrabrivanja reintegracije i saradnje me ˙ u etni ţ kim grupama. Me ˙ utim prisutni su problemi ovog pristupa koji se zasniva na principu koncenzusa: U Drvaru smo imali predstavnike Srba i Hrvata. [Rekli smo im] da oni tu moraju ?ivjeti i da ü emo im mi pomo ü i da postignu dogovor. Ali cijelu godinu se nisu uspjeli dogovoriti ni oko jednog malog projekta vrijednog hiljadu maraka iako smo se sa njima sastajali svakih sedam dana. Na kraju smo uspjeli posti ü i koncenzus oko projekta vodosnabdjevanja. Rekli su O.K, sistem snabdjevanja vodom je u srpskoj MZ, ali i u dijelu [grada] gdje ?ive Hrvati, tako da su bili u mogu ü nosti da postignu dogovor. – nekadašnji rukovodilac UNDP-ovog projekta za napredak, Banja Luka. Spontana reintegracija ili saradnja na nivou MZ Institucionalna reintegracija i saradnja izme ˙ u razli ţ itih etni ţ kih grupa ponekad se posti?u i bez me ˙ unarodnog pritiska. U nekoliko MZ su nakon rata izabrani zajedni ţ ki mjesni odbori, a u Kri?evcima (Zvornik) bošnja ţ ki mjesni odbor preuzeo je ulogu posrednika izme ˙ u NVO i nekih srpskih stanovnika susjedne MZ Kitovnica. Sa stanovišta javne infrastrukture, lokalno hrvatsko stanovništvo i interno raseljeni Srbi u predgra ˙ u Banja Luke zajedni ţ ki se brinu o odr?avanju ulica i kanalizacije. U opštini Biha ü su ostvareni zajedni ţ ki projekti javne infrastrukture (ceste, distribucija struje) i lokalnog ekonomskog razvoja (riblje farme na rijeci Uni) izme ˙ u manjinskih povratnika Srba u Martin Brodu i ve ü inskih povratnika Bošnjaka u Kulen Vakufu. U Kri?evcima (Zvornik) manjinski povratnici Bošnjaci imaju podršku srpskih seljana u zahtijevima da se renovira i ponovno otvori lokalna osnovna škola. U ovim slu ţ ajevima, prostorna bliskost i zajedni ţ ki interesi doprinjeli su prevazila?enju institucionalne fragmentacije i etni ţ kih podjela kreiraju ü i novi premoš ü uju ü i društveni kapital. 22 UNDP-ov program za napredak ustanovljen od strane japanske vlade pokrenut je u aprilu 1996 i trajao je do novembra 1999. Djelovao je na podru ţ ju sedam opština u zapadnoj Bosni ( ţ etiri u Federaciji i tri u Republici Srpskoj) Glavni ciljevi ovog programa bili su da se podr?i sna?enje kapaciteta i pru?i podrška strukturama lokalnih vlada kao i da se implementiraju programi rehabilitacije infrastrukture identifikovani uz participaciju svih slojeva društva na principu koncenzusa. Page 40 39 Drugi dio. Stavovi spram institucija lokalnog nivoa i oblici kolektivnog djelovanja A. Opšta ocjena javnih usluga i formalnih institucija Procjena javnih usluga Bosanci smatraju da su javne slu?be nazadovale po okon ţ anju rata, da je infrastruktura (ceste, transport, vodovod i kanalizacija) izgubila na kvaliteti, te da je korupcija osnovni problem sa stanovišta zdravstva, javne bezbjednosti, izdavanja zvani ţ nih dokumenata, stambenog zbrinjavanja IRL i povratnika i socijalne zaštite. Ovi rezultati potvr ˙ uju nalaze nekih ranijih studija. 23 Situacija na šest ispitanih lokacija ilustruje nizak stepen kvaliteta infrastrukture i odsustvo nekih javnih usluga. Grad Tuzla decenijama je suo ţ en sa redukcijama vode za pi ü e, a u svim opštinama su prisutni problemi curenja vodovodnog i kanalizacionog sistema. Loš kvalitet vode bio je uzrok epidemije hepatitisa u Biha ü u kratko prije po ţ etka rada na terenu. Prikupljanje sme ü a je loše organizovano u ve ü ini opština, a u mnogim ruralnim podru ţ jima nastale su ilegalne deponije. Na svih šest lokacija politika za mlade ograni ţ ena je na zabavne aktivnosti obezbije ˙ ene od strane nekoliko NVO (tako ˙ er pogledati dio II C). Ve ü ina javne infrastrukture namijenjenje mladima uništena je tokom rata ili se trenutno koristi za druge namjene, 24 tako da mladi ljudi slobodno vrijeme uglavnom provode kod ku ü e, u kafi ü ima ili na ulici. 25 Kao rezultat takve situacije došlo je do porasta u konzumaciji alkohola i narkotika 26 : 23 Društvenom studijom (Svjetska Banka 1999) je ustanovljeno da je kvalitet javnih usluga, kao što su snabdjevanje teku ü om vodom i strujom, smanjen u odnosu na predratni period, a da su zdravstvene i zabavne aktivnosti raspolo?ive samo u urbanim krajevima. Društvena studija je obuhvatila i pritu?be vezane za nedostatak opreme i njen kvalitet u sektoru zdravstva i obrazovanja, kao i u vezi sa visokim cijenama i korupcionaškim aktivnostima u zdravstvenom sektoru. Anti-korupcionom studijom (Svjetska banka 2001) je ustanovljeno da je korupcija široko rasprostranjena u Bosni i Hercegovini: jedna petina svih ispitanika morala je nekoga podmititi u nastojanju da pristupi javnim slu?bama, a naj ţ eš ü e su se podmi ü ivali medicinsko osoblje i policijski slu?benici. Prema nalazima ove studije, korupcija je šire rasprostranjena u podru ţ jima sa ve ü inskim hrvatskim nego u podru ţ jima sa ve ü inskim srpskim i bošnja ţ kim stanovništvom. 24 Kulturni centar u Br ţ kom uništen je tokom rata. Nekadašnji opštinski omladinski centri u Banja Luci i Biha ü u pretvoreni su u kancelarijski prostor i iznajmljeni privatnim preduze ü ima. Nekadašnji opštinski sportski centri u Zvorniku pod kontrolom su nacionalisti ţ ke omladinske asocijacije Srpski sokolovi. 25 U UNDP-ovom Izvještaju o ljudskom razvoju (UNDP 2000), kolektivne zabavne aktivnosti za koje mladi ljudi naj ţ eš ü e navode da ih frekventno ili redovno upra?njavaju uklju ţ uju: posjete barovima i diskotekama (63 procenta), parti(je) (38 procenata), sportske aktivnosti (32 procenta), izlaske u prirodu (16 procenata), posjete kinu (15 procenata), religijske skupove (12 procenata) i kurseve (10 procenata). 26 U UNDP-ovom Izvještaju o ljudskom razvoju (UNDP 2000), 46 procenta mladih ljudi reklo je da puše ţ esto ili redovno, 11 procenata ih je reklo da alkohol piju ţ esto ili redovno, 2 procenta su rekli da ţ esto ili redovno u?ivaju marihuana, a jedan procenat da ţ esto u?ivaju ja ţ e narkotike. Page 41 40 Mladim ljudima ništa nije obezbije ˙ eno, po cijeli dan sjede i ispijaju kafu. – ?ena, Tuzla Iza ˙ emo i napijemo se. Šetamo gradom ili sjedimo kod nekoga u ku ü i, igramo karte i ponekad idemo u kino. – mladi muškarac, Br ţ ko Situacija je nešto raznolikija sa stanovišta kulturnih aktivnosti: kulturni ?ivot u Tuzli i dalje je relativno bogat, a opštinske vlasti u Biha ü u nastoje o?ivjeti neke od predratnih kulturnih aktivnosti (godišnji ljetni festival) i institucija (muzej, galerija, kino). U Br ţ kom su, me ˙ utim, smanjene javne dotacije rezultirale u dosta lošoj situaciji. Br ţ ko ima dosta dobrih slikara. Nekada smo imali veoma aktivnu galeriju koja sada jedva opstaje. Imali smo dosta jak i cijenjen amaterski teatar koji je sada zamro. – predstavnik lokalne NVO, Br ţ ko Visoke cijene osnovnih javnih usluga Visoke cijene ţ esto su pominjane u ispitivanju javnog mnjenja kao osnovni problem sa stanovišta zdravstvene zaštite, javnog transporta, izdavanja javnih dokumenata i, u manjoj mjeri, obrazovanja. Tokom diskusija u radu fokus grupa naro ţ ito je isticano zdravstvo kao primjer skupog i korumpiranog javnog sektora. Moj otac je bio u bolnici tri mjeseca. Na kraju smo otišli kod privatnog doktora kojem smo platili i odmah mu je dao broj mobitela na koji smo nazvali kako bi smo organizovali bolni ţ ki krevet i zakazali datum operacije. – ?ena, Tuzla Naredni problem su visoke cijene vode, struje i telefona. Cijene su porasle, a plate su neredovne, pa ipak u slu ţ ajevima kada se ra ţ uni ne plate odmah to za sobom povla ţ i hitne sankcije: Prihodi su nam neredovni, ali zato su cijene struje na evropskom nivou. Penzije kasne šest mjeseci, a ra ţ uni za struju se moraju platiti unutar mjesec dana. – muškarac, Banja Luka Visoke cijene i striktni rokovi pla ü anja kreiraju dodatne materijalne probleme ve ü osiromašenoj populaciji, a socijalne slu?be više nemaju adekvatne bud?ete kako bi pru?ile pomo ü . Isklju ţ uju telefon i struju, otkazuju ugovore za korištenje tih usluga, a sve to bez bilo kakvog sudskog procesa. Lokalna elektrodistribucija tra?ila nam je da obezbijedimo listu [socijalno ugro?enih] lica. Ali kada su vidjeli du?inu te liste rekli su da nisu u stanju obezbijediti besplatnu struju tako velikom broju ljudi. – zamjenik direktora centra za socijalni rad, Biha ü Korupcija i diskriminacija kod pristupa javnim uslugama Korupcija se ţ esto pominje kao osnovni problem sa stanovišta zdravstvene zaštite, izdavanja zvani ţ nih dokumenata, javne bezbjednosti, stambenog zbrinjavanja IRL i povratnika, zdravstva i socijalne zaštite (pogledati tabelu 2). Page 42 41 IRL pominju korupciju u ve ü em broju slu ţ ajeva nego lokalno stanovništvo. Bosanci se tako ˙ er u?asavaju ţ injenicom da moraju imati privatne veze i pla ü ati mito: Ako nemaš veze moraš nekoga podmititi.– muškarac, Zvornik Diskriminacija je manji problem jer ve ü ina Bosanaca trenutno ?ivi u podru ţ jima pod dominacijom svojih etni ţ kih grupa. Pripadnici lokalnih etni ţ kih manjinja u ve ü em broju slu ţ ajeva pominju diskriminaciju kao osnovni problem, naro ţ ito sa stanovišta obrazovanja. Tako ˙ er ţ eš ü e smatraju da soijalna pomo ü (50 procenata), kulturne aktivnosti (35 procenata) i stambeno zbrinjavanje IRL i povratnika (30 procenata) uopšte nisu obezbije ˙ eni. Me ˙ utim, pripadnici manjina isti ţ u da je korupcija ve ü i problem od diskriminacije. Tabela 2. Osnovni problemi sa stanovišta pru?anja javnih usluga (naj ţ eš ü i odgovori) Vrsta usluge Vrsta problema (u procentima) Javna bezbjednost Nizak kvalitet (16.7), Korupcija (11.4), Ne postoji (8.1) Izdavanje slu?benih dokumenata Nizak kvalitet (15.0), Visoke cijene (14.1), Korupcija (11.7) Socijalna pomo ü Ne postoji (34.8), Nizak kvalitet (18.5), Korupcija (6.8) Stambeno zbrinjavanje IRL i povratnika Nizak kvalitet (23.4), Ne postoji (18.7), Korupcija (9.5) Javni transport Nizak kvalitet (34.4), Visoke cijene (16.0), Ne postoji (7.4) Ceste Nizak kvalitet (66.1), Loše stanje infrastrukture (8.0) Vodosnabdjevanje i kanalizacija Nizak kvalitet (36.1), Loše stanje infrastrukture (16.1), Ne postoji (8.9) Sakupljanje otpada i ţ iš ü enje ulica Nizak kvalitet (34.1), Ne postoji (11.3), Loše stanje infrastrukture (6.1) Zdravstvena zaštita Nizak kvalitet (22.4), Visoke cijene (20.4), Korupcija (12.6) Obrazovanje Nizak kvalitet (16.0), Korupcija (8.4), Visoke cijene (7.0) Kulturne aktivnosti Ne postoji (27.9), Nizak kvalitet (27.9) Aktivnosti za mlade Ne postoji (32.9), Nizak kvalitet (23.1) Detaljnija procjena rada policije i sektora obrazovanja Razlike su prisutne kod procjene svake zasebne javne slu?be. Najmanje problemati ţ ne javne slu?be jesu javna bezbjednost, obrazovanje i, u manjem obimu, izdavanje slu?benih dokumenata i prikupljanje otpada/ ţ iš ü enje ulica. Najviše problema je prisutno kod cestovne infrastrukture, socijalne pomo ü i i stambenog zbrinjavanja IRL i povratnika. U ţ esnici u radu fokus grupa dali su kontradiktorne ocjene rada policije. Dok su neki hvalili rad policije, drugi su rekli da je stepen sigurnosti smanjen, te su kritikovali policiju i sudije za pomanjkanje motiva i korupciju ili tvrdili da pru?aju zaštitu kriminalcima: Rad policije i sudstva nije sinhronizovan, svi nastoje da ugrabe što više je novca mogu ü e. – muškarac, Banja Luka Page 43 42 Bosanci tako ˙ er imaju kontradiktorne poglede na obrazovni sistem. Neki smatraju da je rad osnovnih i srednjih škola dosta dobar, dok drugi iznose osude na ra ţ un zaostalih metoda obuke i odsustvo van nastavnih aktivnosti: Djeca u osnovnoj školi nemaju ništa. Idu u školu, a zatim direktno ku ü i. Nemaju mogu ü nosti za dru?enje, ništa im se ne doga ˙ a. – ?ena, Banja Luka Ušli smo u tre ü i milenij, a osnovna sredstva rada su i dalje kreda i tabla kao u srednjem vijeku. – gradona ţ elnik i njegova dva bliska suradnika, Tuzla Prostorne razlike sa stanovišta pristupa javnim uslugama Procjena javnih usluga razlikuje se i u odnosu na etni ţ ki prostor. Stanovnici podru ţ ja pod srpskom kontrolom u najve ü em broju slu ţ ajeva pominju korupciju kao osnovni problem, dok se to najmanje pominje u podru ţ jima pod hrvatskom kontrolom. 27 Sti ţ e se utisak da su stanovnici podru ţ ja pod bošnja ţ kom kontrolom najviše zadovoljni javnim uslugama, dok stanovnici podru ţ ja pod srpskom i hrvatskom dominacijom ţ eš ü e smatraju da neke usluge uopšte nisu obezbije ˙ ene. Ovo se mo?e vezati i za ţ injenicu da su bošnja ţ ka podru ţ ja urbanija, dok su srpska i hrvatska podru ţ ja više ruralna. Mnogi se stanovnici ruralnih podru ţ ja ?ale na odsustvo kolektivnih objekata kao što su zdravstvene institucije, škole, obdaništa i poštanski uredi, kao i zbog lošeg kvaliteta cesti, vodovodnog i elektroenergetskog sistema, kanalizacije i telefonskih linija. Stanovnici perifernih predgra ˙ a imaju sli ţ ne pritu?be: U osamdesetim smo imali bazen, parkove, lijepe zgrade, a sada nemamo ništa. Jedino što je pre?ivjelo je dom rudara gdje se organizuje disko, a ?ene ponekad uprili ţ e društvene ve ţ eri. Proizvo ˙ a ţ pjeska je preuzeo bazen za ispiranje pjeska. – dva ţ lana odbora MZ Ši ţ ki Brod, Tuzla Nove prostorne neujedna ţ enosti sa stanovišta pristupa javnim uslugama nastale su u toku rata i u postratnom periodu. Neka sela i predgra ˙ a u podru ţ ju Biha ü a, Br ţ kog, Gornjeg Vakufa i Zvornika koja su se tokom rata nalazila na prvoj liniji fronta još uvijek nisu uspjela obnoviti kolektivne ustanove ili sisteme distribucije struje i vode. Nove prostorne neujedna ţ enosti tako ˙ er mogu biti pogoršane u zavisnosti od me ˙ unarodne pomo ü i. U Banja Luci, na primjer, uklju ţ ivanje pojedinih osnovnih škola u me ˙ unarodne eksperimentalne programe dovelo je do prisustva razli ţ itih obrazovnih metoda i opreme, te samim tim i do naglog porasta u broju njihovih u ţ enika: Veliki broj u ţ enika ?eli i ü i u ovu školu. Roditelji iz drugih podru ţ ja voze djecu u školu ovdje. – direktor osnovne škole Borislav Stevanovi ü , Banja Luka 27 Ovaj je nalaz djelimi ţ no u kontradikciji sa podacima iz Anti-korupcijske studije (Svjetska Banka 2001), prema kojoj je “u hrvatskim podru ţ jima najve ü i procenat lica koji su, kako bi pristupili javnim uslugama, bili prisiljeni izvršiti nezvani ţ na pla ü anja” Page 44 43 Prostorne neujedna ţ enosti sa stanovišta raspolo?ivih javnih slu?bi tako ˙ er doprinose problemu javnog transporta jer ljudi iz predgra ˙ a i sela moraju putovati u cenar grada kako bi imali pristupa osnovnim javnim uslugama kao što su zdravstvena njega i izdavanje slu?benih dokumenata. Procjena formalnih institucija Široko rasprostranjeno nezadovoljstvo sa javnim uslugama uti ţ e na mišljenje ljudi o formalnim institucijama. Gotovo polovina u ţ esnika u ispitivanju javnog mnjenja smatraju da lokalni politi ţ ari ne brinu o interesima gra ˙ anima, a u fokus su grupama politi ţ ari kritikovani zbog nedovoljne transparentnosti njihovog rada. Odgovornost lokalnih institucija i institucija višeg nivoa Opštinske se vlasti ?ale zbog malih finansijskih resursa i ?ele povratiti ranije odgovornosti i korespondiraju ü e bud?ete kako bi bili u poziciji da zadovolje potrebe stanovnika. U januaru 2001. godine, opština je u Biha ü u povratila kontrolu nad upravljanjem centrom za socijalni rad. Gradona ţ elnik Tuzle nastoji ponovo preuzeti odgovornost za socijalnu politiku i odr?avanje osnovnih škola. U bud?etu nema dovoljno novca za socijalnu politiku, niti je opština za to odgovorna, ali radi se o mojim gra ˙ anima i ja se moram brinuti za njih. – gradona ţ elnik i njegova dva bliska saradnika, Tuzla Gra ˙ ani se obra ü aju opštinskom na ţ elniku sa problemima koji su u osnovi ekonomske prirode . – gradona ţ elnik, Zvornik Bosanci, naro ţ ito u ruralnim podru ţ jima, imaju tendenciju da se slo?e sa primjedbom kako je nedostatak finasijskih sredstava uzrok mnogih problema. Sa druge strane, oni i dalje smatraju da lokalni politi ţ ari i javni slu?benici dijele odgovornost za te probleme: gotovo polovina ih izjavljuje da lokalni politi ţ ari ne brinu o interesima gra ˙ ana, a više od tre ü ine da javni slu?benici nisu dovoljno profesionalni. Ljudi sa ni?im stepenom obrazovanja, IRL, ruralno stanovništvo i oni koji ne pripadaju volonterskim asocijacijama ţ eš ü e okrivljuju javne slu?benike, dok oni sa višim stepenom obrazovanja, urbana populacija i ţ lanovi volonterskih asocijacija ţ eš ü e okrivljuju lokalne politi ţ are. Percipiranje politi ţ ara i politi ţ kih partija Diskusije u fokus grupama daju nešto druga ţ iju sliku na ţ ina na koji bosanski gra ˙ ani percipiraju formalne institucije uopšte, a specifi ţ no one na lokalnom nivou. Dok neki u ţ esnici ka?u da su svjesni problema sa kojima se suo ţ avaju opštinske vlasti, ostali smatraju da je korupcija prisutna na svim institucionalnim nivoima. Page 45 44 Me ˙ unarodna zajednica pokušava nešto poduzeti sa neovisnoš ü u sudova, ali sudovi ne preduzimaju ništa protiv direktora koji pronevjere novac punih pet do deset godina. – muškarac, Zvornik U Tuzli, u Federaciji, opština je pod kontrolom Socijaldemokratske partije (SDP) od 1990. godine, te se politi ţ ke partije pominju samo u vezi sa izbornim ucjenama od strane nacionalisti ţ ke Stranke Demokratske Akcije (SDA): SDA je prijetila po kafi ü ima da Tuzla ne ü e dobiti novac iz [kantona i Federacije] ukoliko ne glasamo za njih, ve ü da ü emo biti izostavljeni u korist drugih dijelova zemlje . – muškarac, Tuzla U Biha ü u, tako ˙ er u Federaciji, gdje je hegemonija SDA bila bez takmaca do proteklih opštinskih izbora u aprilu 2000. godine stanovnici su se ?alili kako su morali biti partijski ţ lanovi i pratiti strana ţ ku ideologiju ukoliko su ?eljeli dobiti posao, biti stambeno zbrinuti ili imati pristupa javnim uslugama: Da bi ?ivjeli nekih deset procenata bolje ljudi su morali biti uklju ţ eni u dominantne politi ţ ke strukture ţ ak i ako se sa tim nisu slagali. Morali su i ü i u d?amiju ili u crkvu i krstiti se. – muškarac, Biha ü U Banja Luci i Zvorniku, u Republici Srpskoj, ljudi su tako ˙ er pominjali zna ţ aj partijske pripadnosti, ali su politi ţ ke partije opisivali kao šuplje institucije koje slu?e kao paravan za klijentelisti ţ ke mre?e kojima dominira nekoliko klika uticajnih pojedinaca: Smjenjuju se partije, vlade, upravni odbori, ali isti ljudi uvijek ostaju. – muškarac, Zvornik Da bi se postalo ţ lan partije morate biti univerzitetski obrazovani, imati dobra le ˙ a, dobrostoje ü e roditelje, pedigre. Ako je moj otac bio doktor i ja sam doktor onda to zna cijela Banja Luka. – muškarac, Banja Luka U ţ esnici iz Distrikta Br ţ ko dijele opšte nepovjerenje spram politi ţ ara. Kako je lokalna skupština imenovana od strane supervizora i kako lokalni izbori nisu odr?ani od 1990. godine mnogi osje ü aju distancu u odnosu na lokalne institucije: ý lanove skupštine probrao je OHR na osnovu sugestija politi ţ kih partija. Iluzorno je pri ţ ati o boljim odnosima izme ˙ u vlade i stanovništva ukoliko se ne odr?avaju slobodni izbori .– ?ena, Br ţ ko Percipiranje javnih slu?benika Mišljenja Bosanaca se razlikuju po pitanju javnih slu?benika. Mnogi ih karakterišu kao visoko pla ü ene, lijene, osione i grube: ý ista ţ ica u telekomu ima istu platu kao doktor nauka ili univerzitetski profesor. To je apsurdno. – muškarac, Zvornik ý esto idem u opštinu i na policiju. Njihovo funkcionisanje u velikoj mjeri zavisi od ljudi koje zapošljavaju, od njihovog raspolo?enja. – ?ena, Banja Luka Page 46 45 Drugi su pak spremni prona ü i ispriku za ponašanje javnih slu?benika – naro ţ ito policije, nastavnika i doktora – isti ţ u ü i kako su oni nedovoljno pla ü eni: Kada nastavnici osim što u ţ e djecu moraju na crno prodavati na pijaci naravno da se ne mogu posvetiti svom poslu. – muškarac, Zvornik Kako mo?ete o ţ ekivati od policajca da rizikuje ?ivot za 300 maraka, naro ţ ito sada kada svako ima pištolj? – ?ena, Gornji Vakuf U Br ţ kom su, me ˙ utim, vlasti odlu ţ ile pove ü ati plate javnih slu?benika upravo zato da bi ih motivisali i smanjili stepen korupcije, a ta je odluka do ţ ekana sa ironijom i ogor ţ enjem: Kao što znate ovdje je bio rat i mnogi ljudi nemaju ni za ?ivota. – muškarac, Br ţ ko Plate u ovdašnjim institucijama su ogromne, ali zato nemamo program socijalne zaštite za nezaposlene . – muškarac, Br ţ ko Posljedice i prednosti institucionalne konfuzije ý este pravne promjene karakteristi ţ ne za postratnu Bosnu i Hercegovinu uzrokovale su konfuziju vis-ŕ-vis raspodjele odgovornosti izme ˙ u razli ţ itih administrativnih nivoa i slu?bi. Mnogi gra ˙ ani ka?u da politi ţ ko rukovodstvo i javni slu?benici koriste takvu konfuznu situaciju kako bi prikrili diskriminaciju i ilegalno oboga ü ivanje: Kada sam radio sa opštinama postavilo se pitanje o tome šta bi mogao biti uzrok njihove neu ţ inkovitosti. Da li se radi o nedovoljnoj vještini, slabim tehni ţ kim resursima ili o spremnosti pojedinaca da u ţ estvuju u kriminalnim ili ilegalnim aktivnostima što je najlakše u situaciji gdje imate komplikovan sistem i nejasna pravila? – bivši rukovodilac UNDP-ovog programa za napredak, Banja Luka Page 47 46 Pozitivni primjeri lokalnih institucija Postoji nekoliko formalnih institucija i javnih slu?benika koji su visoko cijenjeni i koji reaguju na pritu?be gra ˙ ana i poma?u im da shvate pravni i administrativni labirint postratne Bosne i Hercegovine. Najbolji primjer su tri institucije u Biha ü u: kantonalni ured ombudsmena (pogledati dio II B, okvir 4), opštinski odjel za opštu administraciju i socijalna pitanja i centar za socijalni rad. Ove su institucije otvorene za sve ljude bez obzira na njihovu etni ţ ku pripadnost, lokalno porijklo ili pravni status, a njihovi zaposlenici koriste institucionalnu konfuziju ne da bi izbjegli svoje obaveze ve ü kako bi djelovali i van striktnih okvira svojih kompetencija: Mi ljude saslušamo, otvaramo im vrata i dajemo im priliku da razgovaraju o svojim problemima, upu ü ujemo ih kako da ostvare svoja prava. Sastavljamo liste za distribuciju humanitarne pomo ü i i za korisnike penzionog fonda. –zamjenik direktora centra za socijalni rad, Biha ü ý ini se da je povjerenje u ove institucije pre?ivjelo u postratnom periodu zbog njihove autonomije i profesionalizma, a koji su bili zna ţ ajna protiv te?a hegemoniji SDA. Percipiranje me ˙ unarodnih institucija Kako u Federaciji tako i u Republici Srpskoj, mnogi ljudi smatraju da su samo me ˙ unarodne organizacije u stanju uspostaviti vladavinu prava te se nadaju kako ü e te institucije produbiti kontrolu nad onim bosanskim ili da ü e ih u potpunosti zamijeniti. Me ˙ utim u Br ţ kom, gdje je uticaj me ˙ unarodnih institucija direktnije i trajnije prirode, ured visokog predstavnika (OHR) kritikovan je zbog netransparentnog rada i nedemokratske radne prakse: Neophodno je razbiti centralisti ţ ku vladu u Distriktu Br ţ ko, u OHR-u, a koja ubija volju da se bilo šta preduzme. Mo?ete imati hiljadu inicijativa, ali ako ih OHR ne odobri onda ništa od toga. Postoji jedna šala koja ka?e: jeste obla ţ no, ali samo visoki predstavnik mo?e odlu ţ iti kada ü e pasti kiša. – muškarac, Br ţ ko B. Odnos izme ˙ u gra ˙ ana i institucija lokalnog nivoa Individualni stavovi spram formalnih institucija Opšte nepovjerenje u formalne institucije uti ţ e na na ţ in na koji bosanski gra ˙ ani nastoje riješiti svoje sporove u vezi sa javnim uslugama. Reakcije se kre ü u u rasponu od potpunog odsutstva u ţ eš ü a do prijetnji nasiljem, a uklju ţ uju i podmi ü ivanje. Odsutstvo povjerenja u lokalni pravosudni sistem Mnogi Bosanci izbjegavaju iza ü i sa svojim problemima pred pravosudne organe jer se plaše osvete, sudstvo smatraju korumpiranim ili nisu u poziciji da sebi priušte usluge advokata. Sti ţ e se utisak da ţ ak i klju ţ ni informanti koji su anga?ovani na pru?anju pravnih savjeta i pomo ü i dijele taj skepticizam spram pravosudnih procedura: Page 48 47 Teško je ljude uputiti da tra?e pravdu putem suda jer to za sobom povla ţ i troškove koji mnogi nemogu priuštiti. ý esto je jeftinije platiti kaznu ţ ak i kada niste krivi – tri oficira regionalnog ureda ombudsmena, Biha ü U Biha ü u i Tuzli se, me ˙ utim, gra ˙ ani ţ esto obra ü aju za pomo ü regionalnom uredu ombudsmena koji smatraju vrijednom alternativom standardnom pravosudnom postupku (pogledati okvir 4). Okvir 4. Terenski uredi ombudsmena: Zna ţ ajna se institucija ukorjenjuje Uloga ombudsmena je da zaštiti prava i slobode bosanskih gra ˙ ana, a u skladu sa Ustavom, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i drugim me ˙ unarodnim sporazumima koji su dati u aneksu Opšteg okvirnog sporazuma za mir. Ombudsmeni istra?uju pritu?be na rad javnih institucija i predla?u adekvatne mjere. Javne su institucije du?ne pomo ü i istrage ombudsmena i odgovoriti na njihove upite i preporuke. U Federaciji su terenski uredi ombudsmena ustanovljeni prije nekoliko godina i igraju zna ţ ajnu posredni ţ ku ulogu u rješavanju sporova izme ˙ u gra ˙ ana i institucija na lokalnom nivou. Ombudsmeni tako ˙ er mogu izvršiti pritisak na lokalne politi ţ are i javne slu?benike prosljedivši svoje preporuke ka me ˙ unarodnim institucijama: [Lokalne vlasti] bi bile sretnije da ne postojimo. Lakše im je sa strancima koji nisu upoznati sa nekim ţ injenicama, ali mi im ote?avamo. Nezavisnost i efikasnost ombudsmena mo?e navesti druge institucije da primjene njihove preporuke i prevazi ˙ u otpor uticajnih pojedinaca: Vladinim je slu?benicima lakše kada mi preporu ţ imo konkretne akcije. Kada na primjer nalo?imo delo?aciju neke mo ü ne osobe pa onda oni mogu koristiti naš nalaz da ka?u: “Mi nebi to uradili, ali ombudsmen nam je nalo?io …” Terenski uredi ombudsmena tako ˙ er mogu posredovati kod kolektivnih pritu?bi. Vodovod u Tuzli, na primjer, promptno je unaprjedio kvalitet vode u jednoj MZ nakon što su lokalni stanovnici poslali kolektivnu pritu?bu regionalnom uredu ombudsmena. Ekstremni stavovi: Odricanje ili pribjegavanje nasilju Problemi sa kojima se gra ˙ ani susre ü u pri rješavanju sporova sa formalnim institucijama mogu navesti pojedince, a naro ţ ito ?ene, da u cjelosti izbjegavaju kontakte sa tim institucijama pa ţ ak i po cijenu odricanja od nekih svojih prava: Bez obzira na sve pokušaje da nešto postignem na fin na ţ in i u skladu sa zakonom ništa nije uspjelo. Toliko sam ogor ţ ena da više i ne pokušavam. Bolje se prepustiti i pustiti da se stvari idu svojim tokom. – ?ena, Biha ü Muškarci, a naro ţ ito veterani (pogledati dio I B, okvir 2), ţ eš ü e pribjegavaju nasilju u nastojanju da pristupe javnim uslugama: ý esto idem u dom zdravlja i za sve moram pla ü ati. Jednom su mi rekli da ne ü e primiti moje djete jer nisam mogao platiti, ali su ga primili kada sam izvadio pištolj. - muškarac, Zvornik Pribjegavanje privatnim vezama i mitu Page 49 48 Me ˙ utim, bosanski gra ˙ ani mnogo ţ eš ü e pokušavaju riješiti svoje sporove sa formalnim institucijama pribjegavaju ü i privatnim vezama ili mitu. Dok je svega par osoba priznalo da je davalo mito, mnogi su rekli da su podmi ü ivanje i korištanje privatnih veza široko rasprostranjeni 28 : Niko ne ?eli govoriti o podmi ü ivanju. Pitamo ljude koje su sudije podmitili [a oni ka?u] “Nemoj me to pitati!” Neke sam bogate ljude savjetovao da podnesu krivi ţ ne prijave, ali su mi rekli: “Nisam lud – ve ü ü u nekad opet trebati tog sudiju.” – tri oficira regionalnog ureda ombudsmena, Biha ü Nastojanje gra ˙ ana da pristupe upravo onim ljudima koje osu ˙ uju za korupciju reflektuje zna ţ aj klijentelisti ţ ke prakse i ţ injenice da normalni mehanizmi u ţ eš ü a i posredovanja izme ˙ u gra ˙ ana i formalnih institucija ne funkcionišu. Jedan od razloga je taj što se opštinske vlasti suo ţ avaju sa sve ve ü im potrebama stanovništva uz sve ve ü a finansijska ograni ţ enja, te se zbog toga oglušuju na neke zahtijeve. Istovremeno, osnovni institucionalni oblik participacije i posredovanja na lokalnom nivou, mjesne zajednice, izgubile su mnoga od svojih zakonskih prava i finansijskih sredstava i u mnogim su slu ţ ajevima prestale sa radom. Opadaju ü i zna ţ aj mjesnih zajednica U vrijeme komunizma, izabrani su odbori mjesnih zajednica bili odgovorni za dio lokalne infrastrukture (ceste, parkovi, sistemi snabdjevanja vodom i kanalizacija) i javnih usluga (centri za dnevnu njegu, omladinski klubovi, domovi zdravlja) i igrali su zna ţ ajnu ulogu u organizaciji kolektivnih radova. Tokom rata su organizovali civilnu zaštitu i distribuirali humanitarnu pomo ü . Me ˙ utim, mjesne su zajednice nakon rata u ve ü ini opština izgubile pravo na vlastite zgrade i bankovne ra ţ une kao i da iniciraju infrastrukturalne radove i finansiraju ih kroz obavezne finansijske doprinose. Iako MZ još uvijek igraju zna ţ ajnu ulogu u raznim vidovima kolektivnih aktivnosti (pogledati dio II D), njihova je osnovna funkcija da preusmjeravaju infrastrukturalne zahtijeve opštinskim vlastima ili javnim kompanjama. Prioritetni se projekti finansiraju iz opštinskih bud?eta, a implementiraju od strane opštinske administracije. Ovaj novi oblik rješavanja problema lokalne infrastrukture predstavlja jasan gubitak autonomije MZ i njihovih odbora tako da se rukovodstva MZ ?ale na sve ve ü u ovisnost od odluka i finansijskih davanja opštinskih vlasti: MZ sada uglavnom iniciraju kontakte sa opštinama po pitanju odre ˙ enih problema, ali bez zna ţ ajnih šansi da ü e ti problemi biti riješeni - dva ţ lana odbora MZ Ši ţ ki Brod, Tuzla Dalje, nacionalizacija infrastrukture izgra ˙ ene iz finansijskih doprinosa ili zahvaljuju ü i dobrovoljnom radu gra ˙ ana (pogledati dio II D), a koja je ranije bila u vlasništvu MZ, predstavlja se kao primjer nepravde, naro ţ ito kada je ta infrastruktura MZ donosila prihode: 28 Anti-korupcionom studijom (Svjetska Banka 2001) je utvr ˙ eno da 60 procenata Bosanaca smatra da je korupcija široko rasprostranjena, ali ih je samo 17 procenata priznalo da su davali mito. Page 50 49 Sva ovdašnja infrastruktura, u šta su uklju ţ ene ceste, telefonska i strujna mre?a, izgra ˙ ena je od sredstava prikupljenih od gra ˙ ana ove MZ, ali sada je postala dr?avna imovina po osnovu istog zakona po kojem su preduze ü a oduzeta od radnika. – dva ţ lana odbora MZ Ši ţ ki Brod, Tuzla [Ljudi u ruralnim MZ], svojim su vlastitim doprinosima izgradili vodovod, kanalizaciju i zgradu MZ, a sada je odlukom vlade [Distrikta] sve to postalo vlasništvo distrikta i više ne pripada gra ˙ anima. Ljudi su jako ljuti zbog toga. – predsjednik odbora ruralne MZ, Br ţ ko. Gubitak pravosudnih i administrativnih funkcija U komunisti ţ kom su sistemu birana pomirdbena vije ü a koja su rješavala interpersonalne sukobe i manje sporove, kao što su problemi ilegalnog deponovanja otpada i neovlaštene gradnje. Ova su vije ü a ukinuta novim zakonima o lokalnom samoupravljanju tako da se sada mo?e tra?iti od predsjednika odbora MZ da u ţ estvuju u rješavanju manjih sporova me ˙ u komšijama. Odbori MZ mogu igrati i zna ţ ajnu ulogu u rješavanju sporova izme ˙ u IRL i manjinskih povratnika (pogledati dio I D, okvir 1). Me ˙ utim, zbog sveopšteg gubitka uticaja MZ, konflikti se sada obi ţ no rješavaju pred redovnim sudovima, što zna ţ i da do njihovog rješavanja pro ˙ e znatan vremenski period. Odbori MZ izgubili su i ovlaštenja da izdaju zvani ţ na dokumenta, kao što su rodni i smrtni listovi, voza ţ ke dozvole i li ţ ne karte. Ova je promjena najviše vidljiva u Br ţ kom gdje su MZ izgubile pravni status, te ljudi koji ?ive u ruralnim podru ţ jima moraju putovati do grada kako bi im tamo bili izdati zvani ţ ni dokumenti. Ovo uzrokuje veliki bjes me ˙ u ruralnim stanovništvom, pa ţ ak i nostalgiju za ranijim podjeljenim opštinama: Vlada Distrikta je preuzela pe ţ at MZ. Sada im ja sastavim dokument, a onda oni moraju putovati u Br ţ ko da ga ovjere. To je slu ţ aj sa svim dokumentima. – predsjednici odbora MZ Rahi ü , Mao ţ a i Br ţ ko. Manjak materijalnih sredstava i volontera Po izjavama rukovodstava MZ, osnovni problem institucionalnog propadanja u MZ jeste nedostatak materijalnih sredstava. Odbori MZ su preoptere ü eni ?albama i zahtijevima lokalnih gra ˙ ana, ali nisu u poziciji da preduzmu bilo kakve konkretne korake. Finansijski troškovi, premor i moralno obeshrabrenje obrazla?u se malim brojem ljudi koji su voljni da u ţ estvuju u radu odbora MZ ili prisustvuju zborovima gra ˙ ana: Biti predsjednik MZ te?e je nego biti predsjednik dr?ave. Svi ljudi su vam komšije, a niste u poziciji da zadovoljite njihove potrebe i ispunite njihove zahtijeve. – ţ lan odbora ruralne MZ, Br ţ ko Tendencija da se MZ transformišu u NVO Page 51 50 Pojedini bivši rukovodioci MZ napustili su odbore MZ i formirali NVO za koje smatraju da lakše mogu izvršiti pritisak na opštinske vlasti i obezbjediti sredstva za lokalne aktivnosti ili infrastrukturalne projekte. Me ˙ utim, ve ü ina rukovodilaca MZ vrlo su neprijateljski raspolo?eni spram dugoro ţ nih projekata nekih opštinskih vlasti da MZ - od pod-teritorijalnih jedinica koje predstavljaju sve svoje gra ˙ ane i ostvaruju pravo na javna srestva za plate i troškove – transformiraju u NVO, koje mogu imati i manje uticaja na lokalna pitanja. Oni insistiraju na potrebi da se o ţ uvaju odbori MZ: MZ su osnovne jedinice svakoga društva. Saradnja i kontakti sa najni?im nivoima društva ostvaruju se putem MZ. – predsjednik odbora srpske MZ Klanac, Br ţ ko. Sti ţ e se utisak da su neke opštinske vlasti ponovo postale svjesne zna ţ aja MZ za ostvarivanje kontakta sa gra ˙ anima. Opštinski statuti koji su 2001. godine stupili na snagu u Biha ü u i Zvorniku vratili su odborima MZ pravne kompetencije i finansijska sredstva koji su ukinuti nekoliko godina ranije: Postalo je o ţ igledno da je potrebno osna?iti MZ. Tokom rata MZ su igrale zna ţ ajnu ulogu, a zatim se nije znalo šta bi one mogle raditi. Sada [je neophodno] da MZ ponovo profunkcionišu. – direktor odjela za opštu administraciju i socijalna pitanja, Biha ü Percipiranje odbora MZ od strane bosanskih gra ˙ ana Mišljena bosanskih gra ˙ ana o radu odbora njihovih MZ se razlikuju. Kod ispitivanja javnog mnjenja samo 9.9 posto ispitanika izrazilo je zadovoljstvo sa njihovim radom, dok je gotovo 40 procenata ispitanika reklo ili da odbori MZ više ne postoje ili da zadovoljavaju interese svega par ljudi. ý etrdeset procenata ispitanika se sla?u sa funkcionerima u odborima MZ o tome da ova tijela ne funkcionišu usljed nedostatka pravnih i finansijskih kapaciteta (pogledati tabelu 3). Tabela 3. Kako bi ste ocjenili rad odbora vaših MZ? Urbana naselja Ruralna naselja Podru ţ je pod bošnja ţ kom kontrolom Podru ţ je pod hrvatskom kontrolom Podru ţ je pod srpskom kontrolom Ukupno uzorak BR. % BR. % BR. % BR. % BR. % BR. % Uopšte ne postoji 73 fi 6.90 47 fi 9.34 48 fi 5.05 28 2 fi .88 44 fi 9.30 120 fi 7.78 Slabo funkcioniše jer nema adekvatne pravne kompetencije, dovoljno osoblja i potrebna materijalna sredstva 154 35.65 114 46.9 fi 130 40.75 49 38.28 89 39.04 268 39.70 Funkcioniše, ali zadovoljava potrebe svega par ljudi 90 20.83 41 fi 6.87 60 fi 8.8 fi 23 fi 7.97 48 2 fi .05 131 fi 9.4 fi Slabo funkcioniše jer gra ˙ ani ne ?ele u ţ estvovati u njegovom radu 28 6.48 16 6.58 19 5.96 7 5.47 18 7.89 44 6.52 Dobro funkcioniše i radi u interesu svih gra ˙ ana 56 fi 2.96 11 4.53 48 fi 5.05 7 5.47 12 5.26 67 9.93 Ne zna/nije odgovorio-la 31 7. fi 8 14 5.76 14 4.39 14 fi 0.94 17 7.46 45 6.67 Ukupno 432 fi 00.00 243 fi 00.00 319 fi 00.00 128 fi 00.00 228 fi 00.00 675 fi 00.00 Ispitivanje javnog mnjenja ukazuje na neke zanimljive prostorne razlike. Stanovnici podru ţ ja pod bošnja ţ kom kontrolom ţ eš ü e su zadovoljni radom odbora u svojim MZ i Page 52 51 ţ eš ü e identifikuju rukovodioce MZ kao klju ţ ne inicijatore kolektivnih aktivonsti vezanih za lokalne javne slu?be. Urbano stanovništvo ţ eš ü e izjavljuje ili da odbori njihovih MZ dobro funkcionišu i rade u interesu svih gra ˙ ana ili da zadovoljavaju interese svega par ljudi; dok ruralno stanovništvo naj ţ eš ü e izjavljuje da odbori njihovih MZ nemaju adekvatne pravne kompetencije i finansijska sredstva ili da ne postoje. Me ˙ utim, više ruralnih ispitanika (15 procenata) u pore ˙ enju sa onim iz urbanih podru ţ ja (10 procenata) prisustvuje zborovima gra ˙ ana. To navodi na zaklju ţ ak da odbori MZ igraju zna ţ ajniju ulogu u ruralnim podru ţ jima. Politi ţ ka pripadnost i privatne veze Mnogi Bosanci smatraju da su MZ pod kontrolom politi ţ kih partija: Predstavnike postavljaju politi ţ ke partije, ali oni ne odgovaraju ve ü ini ljudi. U prošlom smo sistemu imenovali ljude koji su imali nekog afiniteta da se bore za rješavanje komunalnih problema. Toga više nema. – muškarac, Tuzla Bosanci tako ˙ er vjeruju da uspjesi odbora MZ u velikoj mjeri zavise od politi ţ ke pripadnosti ili privatnih veza njihovih predsjednika 29 : Ukoliko je predsjednik [MZ] u vladaju ü oj partiji onda nešto mo?e i izvesti, ali ako nije onda ništa. – muškarac, Banja Luka U svakoj organizaciji u koju je [predsjednik naše MZ] otišao otvoreno su mu rekli – jesi predsjednik ali nemaš para da platiš ru ţ ak, kakav si onda ti predsjednik? – muškarac, Zvornik Novi mehanizmi posredovanja i participacije U komunisti ţ koj Jugoslaviji MZ su zajedno sa dr?avnim preduze ü ima i politi ţ kim organizacijama bili jedan od osnovnih stubova sistema delegiranja na kojem se zasnivala samouprava. Svaka MZ je imala predstavnike u komitetu MZ, jednom od tri doma opštinske skupštine. 30 MZ više nemaju predstavnika u opštinskim tijelima, ali u nekim se opštinama još uvijek naziru ostatci prošlog sistema. U bošnja ţ kom dijelu Gornjeg Vakufa, na primjer, predstavnici MZ još uvijek prisustvuju sjednicama opštinske skupštine (ali nemaju pravo glasa), a u Tuzli se gradona ţ elnik jednom mjese ţ no sastaje sa predsjednicima svih MZ. Istovremeno, nestanak starih oblika direktne demokratije, kao i insistiranje na lokalnoj demokratiji od strane inostranih organizacija kao što su OSCE i Vije ü e Evrope, naveli su opštinske vlasti da razviju nove oblike posredovanja i participacije. 31 29 Bošnjak, predsjedavaju ü i odbora MZ u Kri?evcima obrazlo?io je da ova MZ ne prima materijalnu potporu od “mjesne zajednice u egzilu” locirane u Tuzli i kontrolisane od strane Stranke demokratske akcije od trenutka od kada su ţ lanovi Socijaldemokratske partije preuzeli ve ü inu u odboru. 30 Druga dva doma su bili Dom udru?enog rada, sa ţ injen od predstavnika lokalnih radnih odobra i drugih ekonomskih organa, i Društveno-politi ţ ki dom sa zastupnicima Lige komunista i njenih masovnih organizacija. 31 Mnoge me ˙ unarodne organizacije prisutne u Bosni i Hercegovini daju preporuke i organizuju kurseve koji imaju za cilj da unaprijede pristup, transparentnost i participaciju na lokalnom Page 53 52 Transparentnost i odgovornost u radu Opštine nastoje unaprijediti pristup gra ˙ ana lokalnim javnim uslugama produ?uju ü i radno vrijeme pojedinih odjeljenja i javnim oglašavanjem vremena u kojem svako od odjeljenja radi sa strankama, kao i izdavanjem organizacionih šema opštine, postavljanjem knjiga pritu?bi ili kreiranjem posebnih Odjeljenja za ?albe i pritu?be. 32 Osim toga, u opštini Tuzla i Distriktu Br ţ ko usvojen je kodeks ponašanja i organizovani kursevi za zaposlene o konceptu javnih usluga i odnosu izme ˙ u javnih slu?benika i gra ˙ ana. Gra ˙ anske inicijative i konsultativna tijela U statutima nekih opština pominju se gra ˙ anske inicijative, što podrazumijeva pravo gra ˙ ana da opštinama dostavljaju peticije, a opštine su obavezne da odgovore na njihove zahtijeve. Opština u Tuzli je zaprimila više od 2.000 peticija u 2000. godini, a skupština opštine ili nadle?no odjeljenje du?ni su dostaviti odgovor u roku od 60 dana. U nekim opštinama su od strane opštinskih vlasti i lokalnih NVO kreirana i konsultativna i nadzorna tijela. Ograni ţ enja novih mehanizama posredovanja i participacije Ve ü ina novih mehanizama participacije usvojena je 2000 ili 200 fi . godine, tako da je njihovo funkcionisanje i uspješnost teško procijeniti. Terenski oficir jedne me ˙ unarodne organizacije u Br ţ kom smatra da bi novi oblici pismene komunikacije ili formalni mehanizmi posredovanja i participacije mogli biti adekvatni za ograni ţ enu urbanu populaciju i obrazovanu srednju klasu, ali da su istovremeno neadekvatni za veliki dio populacije: Seljani su uvijek tretirani kao ljudi sa margine i ne osje ü aju se prijatno kada moraju kucati na vrata institucija. [Vlasti Distrikta] su zapravo podigle nevidljivu barijeru izme ˙ u sebe i gra ˙ ana. – terenski oficir jedne me ˙ unarodne organizacije, Br ţ ko Mnogi se ?ale da opštinske vlasti rijetko odgovaraju na peticije gra ˙ ana ili odbora MZ. Uloga drugih institucija na lokalnom nivou Druge formalne i neformalne institucije igraju zna ţ ajnu ulogu u javnom ?ivotu zbog ograni ţ enja kako MZ tako i novih oblika posredovanja i participacije. Ispitivanje javnog mnjenja izvršeno u Federaciji 1999. godine pokazalo je da samo 10 procenata ispitanika pominje opštinske skupštine, a manje od 15 procenata zborove gra ˙ ana kao zna ţ ajna mjesta na kojima se rješavaju vitalna lokalna pitanja, dok je 20 posto ispitanika kao takve pomenulo kafi ü e, a 30 procenata partijske sastanke. nivou. Neke su ţ ak i uspostavile vlastita pilot konsultativna tijela kao što su Komiteti za opštinski razvoj kreirani od strane UNDP-a ili Komiteti za planiranje kapitalnih troškova kreirani od strane OSCE-a, ali takvi komiteti ne postoje u opštinama u našem uzorku. 32 Sli ţ ne su mjere usvojene od strane mnogih javnih kompanija i dr?avne administracije. Page 54 53 U mnogim opštinama i MZ, naro ţ ito onim ruralnim, religijske institucije još uvijek ostvaruju zna ţ ajan uticaj. U jednom selu u opštini Tuzla, na primjer, lokalna Islamska zajednica jedina je veza izme ˙ u lokalnog stanovništva i IRL koja ?ive u susjednom kolektivnom centru. U jednom selu u opštini Gornji Vakuf manjinski povratnici Hrvati ka?u da sve ü enik radi više nego svi opštinski slu?benici zajedno. Bivši rukovodilac UNDP-ovog programa za napredak je primjetio da je u nekim opštinama va?nije šta ka?u imam ili sve ü enik nego šta ka?u lokalni politi ţ ari. Me ˙ utim nekoliko u ţ esnika u radu fokus grupa (naro ţ ito u podru ţ jima pod bošnja ţ kom kontrolom) protestvovali su zbog rastu ü eg uticaja vjerskih institucija, a posebno zbog izgradnje velikih i skupih crkvi i d?amija. Uloga vjerskih institucija u javnom ?ivotu u Distriktu Br ţ ko je institucionalizirana, te predstavnici vjerskih komiteta u ţ estvuju u radu komisije za obrazovanje i svakog se mjeseca sastaju sa supervizorom, kao i u Tuzli gdje u ţ estvuju u radu Vije ü a gra ˙ ana. C. Odnos izme ˙ u gra ˙ ana i formalnih volonterskih asocijacija U Bosni i Hercegovini postoje dva osnovna tipa volonterskih asocijacija: tradicionalna udru?enja gra ˙ ana, koja uglavnom dobijaju potporu od opština ili kantona, i nove nevladine organizacije, koje uglavnom dobijaju potporu od me ˙ unarodne zajednice. ý lanstvo u udru?enjima gra ˙ ana je uobi ţ ajenije. Ve ü ina udru?enja gra ˙ ana tokom rata se podjelila na etni ţ kim osnovama, a nacionalisti ţ ke partije kreirale su masovne organizacije koje predstavljaju nove društvene grupe kao što su veterani i IRL. Istovremeno, me ˙ unarodna zajednica je po ţ ela podr?avati novu generaciju humanitarnih i nevladinih organizacija koje su posve ü ene opštim vrijednostima. Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma u decembru 1995. godine, me ˙ unarodni programi koji su podr?avali bosansko civilno društvo doveli su do zna ţ ajnog pove ü anja broja novih NVO i njihovih aktivnosti. Dva osnovna tipa formalnih volonterskih asocijacija Udru?enja gra ˙ ana uglavnom su posve ü ena slobodnim aktivnostima ili interesima specifi ţ nih etni ţ kih ili društvenih grupa. Nevladine organizacije posve ü ene su opštim vrijednostima i obi ţ no se fokusiraju na pru?anje usluga ili novih vidova obrazovanja i slobodnih aktivnosti namjenjenih mla ˙ im generacijama. 33 Ova se razlika, me ˙ utim, ne treba pretjerano naglašavati. Mnoga ekološka udru?enja li ţ e na nove NVO sa stanovišta vrste aktivnosti kojima se bave, te 33 Formalne volonterske asocijacije u Federaciji imaju pravni status udru?enja gra ˙ ana, humanitarnih organizacija ili fondacija. U Republici Srpskoj jedini postoje ü i pravni oblik volonterskih organizacija jesu udru?enja gra ˙ ana. Page 55 54 njihove predanosti opštim vrijednostima, ali su ţ esto vezana za opštinske vlasti i vrše kolektivne funkcije kao što su godišnje ţ iš ü enje ulica ili rije ţ nih korita (pogledaj dio II D). 34 Neke nevladine organizacije nije lako kategorizirati. Dok je ve ü ina NVO posve ü ena pru?anju pravne pomo ü i, materijalne podrške i javnih usluga par ih je direktno uklju ţ eno u politi ţ ki ?ivot. Neki su rukovodioci NVO bivši aktivisti komunisti ţ kih radni ţ kih sindikata, omladinskih ili ?enskih organizacija. ý lanstvo u formalnim volonterskim asocijacijama Gotovo tre ü ina svih ispitanika ţ lanovi su neke vrste volonterskih asocijacija. ý lanstvo se dijeli na sljede ü i na ţ in: · interesno zasnovane asocijacije : udru?enja penzionera, 5.5 procenata; udur?enja veterana, 4.4 procenta; sindikati, 3.4 procenta; asocijacije IRL, 1.6 procenata; 35 · asocijacije vezane za slobodne aktivnosti : sportski klubovi, 4.9 procenata; lova ţ ka i ribolovna društva, 4.3 procenta; kulturna udru?enja, 3.1 procenat; planinarska društva, 2.4 procenta); · vjerske asocijacije : 5.2 procenta; i lokalne parohije/d?emati, 4.3 procenta; · politi ţ ke partije : 4.7 procenta; · komunalne asocijacije : odbori MZ, 2.7 procenta; školska vije ü a, 2.4 procenta; ku ü ni savjeti, 1.5 procenta; · nove NVO : ekološka udru?enja, 1.9 procenata; ?enska udru?enja, 1.8 procenata; omladinska udru?enja, 1.3 procenta; udru?enja za ljudska prava, 0.7 procenata. Viši nivo ekonomskog i kulturnog kapitala vezuje se za viši stepen ţ lanstva u volonterskim asocijacijama. To se naro ţ ito odnosi na udru?enja posve ü ena slobodnim aktivnostima i nove NVO koje obi ţ no privla ţ e pripadnike urbane i obrazovane srednje klase. Manja zastupljenost IRL u ţ lanstvu volonterskih asocijacija potvr ˙ uje teoriju da je rat izvršio ve ü i uticaj na društveni kapital ove grupe u pore ˙ enju sa uticajem na društveni kapital domicilnog stanovništva (pogledati dio I A). 34 U Banja Luci i Br ţ kom Eko-pokret dobija podršku opštinskih vlasti, a u Biha ü u udru?enje gra ˙ ana ekologa Unski Smaragdi kreirano 1985. godine preraslo je u najzna ţ ajniju nevladinu organizaciju. 35 Dvadeset i ţ etiri procenta penzionera ţ lanovi su udru?enja penzionera, 14 procenata veterana ţ lanovi su udru?enja veterana, a 8 procenata stalno zaposlenih ţ lanovi su sindikata. Page 56 55 Page 57 56 Opšte opadanje sa stanovišta udru?ivanja u asocijacije Kako se udru?ivanje u asocijacije uglavnom vezuje za tradicionalna udru?enja gra ˙ ana, razvoj tog oblika društvenih aktivnosti – i generalno civilnog društva – ne mo?e se mjeriti brojem novih NVO. Tako ˙ er je neophodno napomenuti da je u skorijem periodu došlo do zna ţ ajnijeg opadanja u broju NVO, zbog sazrijevanja nevladinog sektora i striktnijih kriterija za dobijanje me ˙ unarodnih sredstava. Kada smo tek formirali nevladini sektor ogroman dio svih donacija usmjeravao se preko NVO. Sada se formira više mre?a na osnovu zajedni ţ kih interesa, a sa ciljem rješavanja zajedni ţ kih problema ili realizacije zajedni ţ kih ideja. – bivši rukovodilac UNDP-ovog programa za napredak, Banja Luka Od 400 udru?enja gra ˙ ana koja su prije rata djelovala u Tuzli, trenutno je još uvijek aktivno svega 44. Direktor sportskog kluba ratnih invalida u Biha ü u ka?e da se sportski klubovi zatvaraju jer se iz kantonalnih bud?eta za sportske aktivnosti izdvaja svega 88 feninga po glavi stanovnika, dok se prije rata izdvajalo 20 maraka. Tako ˙ er se sti ţ e utisak da su interesno zasnovane asocijacije izgubile uticaj koji su imale u predratnom periodu i neposredno nakon rata, a neki su se u ţ esnici iz ove grupe ?alili da ne raspola?u potrebnim resursima za rad. Veterani su naro ţ ito razo ţ arani marginalizacijom i propadanjem njihovih asocijacija koji prate generalni gubitak presti?nog statusa te populacije (pogledati dio I B, okvir 2): Oni nemaju nikakvog uticaj osim ukoliko neko [uticajan] ne ka?e “On je bio u vojsci, bili smo skupa u ratu, daj da bar uradimo nešto za njega .” – muškarac, Biha ü Jedina udru?enja gra ˙ ana koja su manje-više obnovila svoje ranije aktivnosti jesu lova ţ ka i ribolovna društva i to zato što oni ostvaruju prihode od prodaje obaveznih lova ţ kih i ribarskih dozvola, a u rukovodstvu im se obi ţ no nalaze bogati i uticajni pojedinci: Kada do ˙ u u opštinu i ka?u da im treba 5.000 maraka za poribljavanje jezera ljudi im daju novac i niko ne postavlja pitanja. Sa druge strane asocijacije koje bi trebalo da rade u interesu zajednice ne dobijaju ništa. – muškarac, Zvornik Prostorne razlike sa stanovišta udru?ivanja u asocijacije Na osnovu rezultata ispitivanja javnog mnjenja ustanovljene su prostorne razlike u procentu ispitanika koji su ţ lanovi barem jedne volonterske asocijacije i kod osnovnih motiva njihovog (ne) ţ lanstva, te u nivoima društvenog kapitala u razli ţ itim etni ţ kim podru ţ jima: · U podru ţ jima sa ve ü inskim hrvatskim stanovništvom najviši je procenat ţ lanova neke od volonterskih asocijacija. Stanovnici su ţ eš ü e ţ lanovi asocijacija koje su vezane za slobodne aktivnosti – što je posljedica njihovog višeg ?ivotnog standarda. Tako ˙ er su u ve ü em broju slu ţ ajeva ţ lanovi politi ţ kih partija, religijskih udru?enja, lokalnih Page 58 57 parohija/d?emata i udru?enja vetrana, što sve skupa ukazuje na prisustvo uvezuju ü eg prije nego premoš ü uju ü eg i povezuju ü eg kapitala. · Suprotno tome, u podru ţ jima sa ve ü inskim bošnja ţ kim stanovništvom , u kojima je prisutan najviši nivo premoš ü uju ü eg i povezuju ü eg društvenog kapitala, ve ü i broj ispitanika su ţ lanovi nove generacije NVO (ekološka udru?enja, ?enske organizacije), komunalnih asocijacija i udru?enja penzionera. ý lanovi nekog oblika volonterskih asocijacija mnogo ţ eš ü e nego hrvatski ispitanici pominju gra ˙ anske obaveze i ciljeve. · U podru ţ jima sa ve ü inskim srpskim stanovništvom generalno je manji broj ţ lanova nekih volonterskih asocijacija što je indikacija duboke društvene fragmentacije. Ali nizak nivo udru?ivanja u ovim podru ţ jima tako ˙ er mo?e biti posljedica ni?eg ?ivotnog standarda (udru?enja vezana za slobodne aktivnosti), tradicionalno niskih sklonosti ka religijskom uvezivanju (lokalne parohije 2,6 procenta, religijska udru?enja 2,2 procenta) i sloma dominantne nacionalisti ţ ke partije (politi ţ ke partije 2,2 procenta). Jedine formalne asocijacije za koje se sti ţ e utisak da su više uticajne u srpskim nego u drugim podru ţ jima jesu sindikati. Ove razlike u stepenu udru?ivanja i nivoima društvenog kapitala uti ţ u na spremnost ljudi da pomognu komšijama (pogledati tabelu 4). Tabela 4. Spremnost da se pomogne komšijama i lokalne formalne institucije (procentualni prikaz) U svakom slu ţ aju spreman pomo ü i komšiji* U svakom slu ţ aju spreman pomo ü i lokalnu parohiju/d?emat** Podru ţ ja sa ve ü inskim bošnja ţ kim stanovništvom 38.6 Lokalna parohija/d?emat (29.8), Odbor MZ (28.2), humanitarna/nevladina organizacija (23.5) udru?enje gra ˙ ana (22.3), sindikat, (20.1) Podru ţ ja sa ve ü inskim hrvatskim stanovništvom 24.2 Lokalna parohija/d?emat (30.5), Odbor MZ (8.6), humanitarna/nevladina organizacija (7.0), udru?enje gra ˙ ana (6.3), sindikat (6.3) Podru ţ ja sa ve ü inskim srpskim stanovništvom 37.3 Lokalna parohija/d?emat (27.6), Odbor MZ (14.0), humanitarna/nevladina organizacija (13.2), udru?enje gra ˙ ana (13.6), sindikat (12.7) Zna ţ ajne prostorne razlike tako ˙ er se uo ţ avaju na lokalnom nivou. U Tuzli, ţ ij se nevladin sektor smatra naja ţ im u Bosni i Hercegovini, stepen udru?ivanja zna ţ ajno se razlikuje u razli ţ itim MZ: · MZ Slatina , centralni urbani kvart ţ iju populaciju ţ ine obrazovani pripadnici srednje klase, ima mre?u komunalnih i interesno zasnovanih asocijacija koje datiraju iz predratnog perioda. Tako ˙ er ima i nekoliko aktivnih sportskih asocijacija i onih vezanih za slobodne aktivnosti, a koje posjeduju prate ü u infrastrukturu. Page 59 58 · MZ Ši ţ ki Brod , industrijsko predgra ˙ e ţ iju populaciju ţ ine rudari, predratna mre?a asocijacija je u stanju progresivnog propadanja. Ve ţ ina ku ü nih vije ü a je ukinuta, a u grupi interesno zasnovanih asocijacija u odre ˙ enoj mjeri funkcionišu samo još udru?enje penzionera, forum ?ena i udru?enje veterana koji su bliski Socijaldemokratskoj partiji. · MZ Simin Han , rezidencijalni kvart u kojem je tokom rata uništen ve ü i dio javne infrastrukture, nema vidljivih ostataka predratne mre?e udru?enja. Me ˙ utim, jako prisustvo me ˙ unarodnih NVO u ovoj MZ dovelo je do nove pedagoške i participativne prakse u osnovnoj školi koju finansiraju me ˙ unarodne NVO, te do formiranja vrlo aktivnog udru?enja roditelja zasnovanog na zapadnom modelu. Uticaj me ˙ unarodne finansijske pomo ü i Me ˙ unarodna finansijska pomo ü ostvarila je široko obuhvatan uticaj na stepen udru?ivanja kreiraju ü i neujedna ţ enost izme ˙ u Federacije i Republike Srpske. Mislim da je najmanje 90 procenata me ˙ unarodnih donatorskih sredstava bilo usmjereno na Federaciju. Nevladine su se organizacije u Federaciji razvijale brzinom svjetlosti, što nije bio slu ţ aj u Republici Srpskoj. – predstavnik lokalne NVO, Br ţ ko Me ˙ unarodna finansijska potpora je tako ˙ er navela vlasti u Distriktu Br ţ ko da reduciraju dr?avnu pomo ü za volonterske asocijacije, 36 što u kona ţ nici mo?e dovesti do propasti tih institucija: Rad NVO u Br ţ kom lagano odumire jer se po statutu moraju finansirati izvan bud?etskih sredstava, putem prihoda koje ostvare na osnovu vlastitih aktivnosti. Na kraju niko ne ü e imati novca zato što organizacije koje se prijavljuju za pomo ü me ˙ unarodnih donatora ne dobijaju ništa. Kada znamo da je to slu ţ aj ţ ak i sa Centrom za pravnu pomo ü i Forumom mladih, nije neophodno ni pominjati udru?enja izbjeglica, raseljenih lica ili porodica palih boraca. – predstavnik lokalne NVO, Br ţ ko To je tako ˙ er dovelo do visoko etni ţ ke orjentacije lokalnih asocijacija u nekim podru ţ jima. Veliki broj aktivnih volonterskih asocijacija u Br ţ kom sada je vezan za religijska i kulturna društva. Odluke o raspodjeli me ˙ unarodnih finansijskih sredstava tako ˙ er su doprinjele promjeni balansa izme ˙ u tradicionalnih udru?enja gra ˙ ana i novih NVO. Udru?enja gra ˙ ana su se susrela sa problemima pri izradi projekata i prijavljivanju za me ˙ unarodne donacije, dok su NVO mnogo vještije u tim procedurama i sa njima vezanim mre?ama i konekcijama. Ovo mo?e dovesti do toga da dobro ustanovljene NVO monopoliziraju me ˙ unarodna sredstva time ugrozivši opstanak kako starih udru?enja gra ˙ ana tako i malih NVO. 36 U bud?etu Distrikta za 2001. godinu predvi ˙ eno je samo 82.000 KM za direktnu pomo ü formalnim volonterskim asocijacijama (sportska infrastruktura 42.000 KM, zdravstvo i socijalna zaštita 20.000 KM, mjesne zajednice – u ovom slu ţ aju tretirane kao volonterske organizacije– 20.000 KM). Iznos pru?enih usluga u zdravstvu, socijalnoj zaštiti, obrazovanju i drugim podru ţ jima vezanim za formalne volonterske asocijacije nije jasno izra?en u bud?etskoj dokumentaciji. Page 60 59 Neki me ˙ unarodni donatori nastoje ohrabriti saradnju me ˙ u volonterskim asocijacijama time što finansiraju zajedni ţ ke projekte i forume NVO, ali takve inicijative nisu uvijek uspješne. Regionalni forum NVO u Tuzli omogu ü ava lokalnim volonterskim asocijacijama da zajedni ţ ki planiraju i poduzimaju aktivnosti; ali se takav forum u Gornjem Vakufu do?ivljava kao beskorisna institucija. Ograni ţ ena sredstva raspolo?iva u okviru kratkoro ţ nih projekata i ţ este promjene prioriteta inostranih donatora tako ˙ er su dovele do nestabilnosti i odsutstva specijalizacije u aktivnostima NVO, pri ţ emu ja ţ e NVO imaju tendenciju da u potpunosti usvoje “daj šta daš” princip. Stav gra ˙ ana spram formalnih volonterskih asocijacija Ve ü ina Bosanaca ima negativan stav spram volonterskih asocijacija. Tradicionalne interesno zasnovane asocijacije percipiraju se, naro ţ ito me ˙ u veteranima, kao korumpirane i vezane za politi ţ ke partije, dok se nove NVO percipiraju kao udaljene kreacije me ˙ unarodne zajednice. Predsjednik udru?enja veterana ţ lan je neke partije, kao i podpredsjednik, a uvijek se radi o onoj partiji koja je na vlasti. Prije sat vremena sam sreo dva istinska veterana, ranjena u ratu, i vidio sam kako mu dobacuju: “Gdje si komandiru, kako se usu ˙ uješ hodati gradom, zar te nije strah da ü e te srpski narod ubiti zbog para koje si ukrao!” – muškarac, Zvornik Još nisam ţ uo za organizaciju u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini koja je lokalno formirana sa ciljem da rješava konkretne probleme. – muškarac, Banja Luka Page 61 60 ý lanstvo i stvarna participacija u radu asocijacija Razli ţ ite vrste volonterskih asocijacija imaju razli ţ ite definicije ţ lanstva: · Samo asocijacije zasnovane na slobodnim aktivnostima kao što su lova ţ ka i ribolovna društva, sportski i planinarski klubovi, te kulturna i umjetni ţ ka udru?enja, povezuju ţ lanstvo sa pla ü anjem ţ lanarine i aktivnim u ţ eš ü em u njihovom radu. · Interesno zasnovane asocijacije ţ lanovima smatraju sva lica koja pripadaju društvenoj grupi ili pravnoj kategoriji za koje tvrde da ih zastupaju. Ve ü ina ih ima ograni ţ en broj aktivista, ali kao i u komunisti ţ kom periodu još uvijek kontolišu gustu mre?u predstavnika na nivou MZ i radnih organizacija, koji mogu biti aktivirani za sastanke skupština, akcije solidarnosti ili kolektivne proteste. · Mnoge nove NVO više govore o klijentima nego o ţ lanovima (kada su fokusirane na pru?anje usluga) ili o gra ˙ anima (kada su aktivne u politi ţ kom ?ivotu). Druge ţ lanovima smatraju sve osobe koje su doprinjele njihovim aktivnostima, te neke zbog toga tvrde da imaju hiljade ţ lanova, a zapravo predstavljaju par desetaka volontera okupljenih oko malog broja osoblja ţ ij se rad pla ü a ili oko jedne harizmati ţ ne li ţ nosti. Pru?anje usluga i materijalne pomo ü i Osnovna veza izme ˙ u gra ˙ ana i volonterskih asocijacija u postratnoj Bosni i Hercegovini nije zasnovana na aktivnom u ţ eš ü u u radu takvih asocijacija, ve ü veoma ţ esto na individualnim zahtijevima za javnim uslugama ili socijalnim beneficijama (pogledati dio I C) 37 : Neki nam se ljudi obra ü aju jer im je potreban gra ˙ evinski materijal. Njih samo interesuje šta oni li ţ no mogu dobiti, tako da svake godine donosimo odluku da nam oni ţ lanovi koji ne pla ü aju ţ lanarinu ne mogu tra?iti neki vid konkretne pomo ü i. – predstavnik lokalne asocijacije ratnih vojnih invalida Bošnjaka, Gornji Vakuf Više se Bosanaca za pomo ü obra ü a tradicionalnim interesno zasnovanim asocijacijama nego novim NVO. Urbano stanovništvo, IRL i siromašni ţ eš ü e se obra ü aju volonterskim asocijacijama nego ruralno i (generalno) domicilno stanovništvo, te osobe koje ekonomski bolje stoje. Siromašni se ţ eš ü e obra ü aju udru?enjima penzionera ili IRL i savezima veterana, dok se bolje stoje ü i pojedinci ţ eš ü e obra ü aju sindikatima i novim NVO. Više lokalnih etni ţ kih manjina usmjereno je na religijske asocijacije, dok ih je manje orjentisano ka interesno 37 Kao dobra ilustracija ovoga mo?e poslu?iti i ţ injenica da su mnogi u ţ esnici u radu fokus grupa znali adrese odre ˙ enih NVO i sve o tome koje vidove pomo ü i one pru?aju, ali im nisu znali navesti ime. Page 62 61 zasnovanim asocijacijama, a nema indikacija da više nego ostali inkliniraju novoj generaciji NVO. Ovi nalazi potvr ˙ uju teoriju o dopunskoj ulozi religijskih humanitarnih organizacija u obezbje ˙ ivanju materijalne pomo ü i i javnih usluga lokalnim etni ţ kim manjinama (pogledati dio I D). Formalne volonterske asocijacije i druge institucije na lokalnom nivou Uloga volonterskih asocijacija u postratnoj Bosni i Hercegovini mora se razmatrati sa stanovišta njihovih odnosa sa drugim institucijama na lokalnom nivou. Sa te ta ţ ke gledišta uo ţ avaju se dodatne razlike izme ˙ u tradicionalnih interesno zasnovanih asocijacija i novih NVO. Formalne volonterske asocijacije i politi ţ ke partije Tradicionalne interesno zasnovane asocijacije ţ eš ü e imaju bliske veze sa politi ţ kim partijama. U nekim slu ţ ajevima suprotstavljeni politi ţ ki interesi mogu dovesti do internih sukoba i podjela u tim asocijacijama. U Tuzli je, na primjer, Stranka Demokratske Akcije (SDA) podijelila veterane kreiraju ü i vlastitu asocijaciju posredstvom mobilizacije ograni ţ enih materijalnih interesa: Okupili su invalide i dali im sredstva da se organizuju, zatim su okupili porodice palih boraca pa i njima dali sredstva za istu namjenu. Sada imamo ţ etiri organizacije: Jedinstvenu uniju veterana, Udru?enje porodica šehida, Ligu ratnih vojnih invalida i Udru?enje demobilisanih vojnika . – predsjednik Jedinstvene unije veterana, Tuzla Udru?enja IRL su se tako ˙ er podijelila po pitanjima restitucije i procesa povratka. Udru?enje izbjeglica i raseljenih lica u Distriktu Br ţ ko ohrabruje interno raseljene Srbe da predaju zahtijeve za povrat predratne imovine dok je udru?enje Ostanak neprijateljski raspolo?eno spram procesa povratka i insistiraju da se IRL koja ?ele ostati u Br ţ kom moraju dodijeliti zemljište ili stanovi. Sli ţ ne podjele prisutne su i kod Bošnjaka. Nove NVO obi ţ no dijele vrijednosti ne nacionalisti ţ kih stranaka. Ali dok ih ve ü ina nije uklju ţ ena u politi ţ ki ?ivot neke od najpoznatijih – kao što su Forum gra ˙ ana i Helsinški parlament u Tuzli - igraju zna ţ ajnu ulogu u politi ţ kom ?ivotu Bosne i Hercegovine. 1996. godine nekoliko desetaka NVO ţ ak je formiralo i Alternativni gra ˙ anski parlament koji je bio u opoziciji vladaju ü ih nacionalisti ţ kih partija. Formalne volonterske asocijacije i opštine Tradicionalne interesno zasnovane asocijacije i nove NVO imaju razli ţ ite odnose sa opštinskim vlastima, zasnovane na prisutstvu ili odsutstvu me ˙ usobnih institucionalnih i finansijskih veza. Page 63 62 Interesno zasnovane asocijacije ţ esto primaju finasijsku potporu od opština i lokalnoj populaciji distribuiraju socijalnu i materijalnu pomo ü obezbije ˙ ene od strane vlada, uklju ţ uju ü i i raspodjelu stanova i zemljišnih parcela. Udru?enja veterana i penzionera ţ esto imaju bliske veze sa odborima MZ, a udru?enja veterana zapošljavaju se na mjestima koja su ranije rukovo ˙ ena od strane opština kao što su parkinzi, uli ţ ni kiosci i benzinske pumpe. Slu ţ aj udru?enja veterana u Tuzli tako ˙ er mo?e poslu?iti kao ilustracija nastojanja interesno zasnovanih asocijacija da nastave sa prijeratnim sistemom samouprave i delegiranja: Od našeg nastanka smo tra?ili od veterana da prisustvuju sastancima opštinskih i kantonalnih skupština, da budu u upravnim odborima dr?avnih firmi, komisija za privatizaciju, za stambena i socijalna pitanja, a sve zbog toga što je njihova sudbina u pitanju. – predsjednik Jedinstvene unije veterana, Tuzla Upravo suprotno, ve ü ina novih NVO nema jake institucionalne veze sa opštinskim vlastima ve ü su ţ eš ü e ţ lanovi novih nadzornih i konsultativnih tijela na lokalnom nivou (pogledati dio II B). Promjene u odnosima novih NVO i opština U inicijalnom postratnom periodu opštinske vlasti sumnji ţ ile su NVO za anti- vladinu politiku i sa gnušanjem su gledali na ţ injenicu da su one kanalisale veliki dio me ˙ unarodnih donacija. Rukovodstvo NVO doprinjelo je takvom tretmanu jer su zaobilazili opštine u svojim projektima i u vezi sa odnosima sa me ˙ unarodnim donatorima. U skorijem periodu izme ˙ u NVO i opština uspostavljen je pragmati ţ niji i kooperativniji odnos. Me ˙ utim predstavnici pojedinih NVO imaju negativniji pogled na te odnose: Asocijacije koje osnivaju sami gra ˙ ani i koje ?ele produbiti svijest gra ˙ ana – takve asocijacije ne dobijaju podršku zato što vlasti ne poma?u nikoga ko ih ?eli prisiliti da bolje rade. – predstavnik lokalne NVO, Br ţ ko Odnosi izme ˙ u novih NVO i mjesnih zajednica Neki predstavnici NVO veoma se pozitivno izra?avaju o svojim odnosima sa MZ: Predstavnici MZ su nam veoma va?ni kada organizujemo sastanke ili kada nam trebaju informacije o problemima na terenu. Organizovali smo mnogo takvih sastanaka sa predstavnicima MZ na koje smo pozvali i me ˙ unarodne donatorske organizacije. – Predsjednik Centra za informacije i pravnu pomo ü (CIPP), Zvornik Odbori MZ, me ˙ utim, ţ esto smatraju da nemaju dovoljno uticaja na aktivnosti lokalnih NVO: MZ nemaju materijalne mo ü i niti direktnog uticaja na odluke [NVO]. – predsjednik odbora MZ Slatina, Tuzla Page 64 63 Bivši predsjednik odbora druge MZ adaptirao se uslovima gubitka uticaja osnovavši NVO kako bi nastavio sa ranijim radom: Bio sam predsjednik odbora MZ, ali su nam oduzeli pe ţ at i kancelarije tako da smo našli [novi na ţ in] rješavanja svojih problema . – predsjednik lokalne NVO, Banja Luka Društveni i institucionalni uticaj formalnih volonterskih asocijacija Razlike sa stanovišta udru?ivanja u razli ţ itim etni ţ kim podru ţ jima ukazuju na ţ injenicu da ne postoji jednostavna i direktna korelacija izme ˙ u broja ţ lanova volonterskih asocijacija i koli ţ ine društvenog kapitala. Kada se ima na umu širok spektar volonterskih asocijacija u Bosni i Hercegovini i mnoštvo na ţ ina na koji gra ˙ ani koriste njihove usluge jasno je da se uvezuju ü i društveni kapital ne mo?e pripisati samo tradicionalnim udru?enjima gra ˙ ana, ali i da se premoš ü uju ü i i povezuju ü i društveni kapital ne mogu pripisati samo novim NVO. Zapravo, nekoliko studija je pokazalo da je pretjeran naglasak koji su mnoge me ˙ unarodne organizacije stavile na nove NVO, kao jedine predstavnike navodno tek nastaju ü eg civilnog društva, kao i njihova tendencija da koriste te NVO kao agencije za pru?anje usluga – ţ esto na ra ţ un uloge pru?aoca socijalnih usluga dr?avnih agencija ili tradicionalnih udru?enja gra ˙ ana – dakle da je ta tendencija imala dugoro ţ ne negativne posljedice na lokalno civilno društvo i društveni kapital. Interesno zasnovane asocijacije se, sa druge strane, ţ esto smatraju osnovom povezuju ü eg društvenog kapitala, zbog toga što zastupaju interese specifi ţ nih društvenih grupa ili pravnih kategorija i ţ esto su vezane za nacionalisti ţ ke partije. Me ˙ utim, ove asocijacije doprinose i o ţ uvanju i stvaranju premoš ü uju ü eg i povezuju ü eg društvenog kapitala, tako što posreduju izme ˙ u gra ˙ ana i formalnih institucija uzimaju ü i u ţ eš ü a u raznim oblicima me ˙ usobne pomo ü i: Organizovali smo rudare veterane. Oko 70 posto rudara su veterani i svi su oni dali 5 maraka za uniju veterana. Na taj na ţ in smo prikupili 2 fi .000 maraka za jednog ţ ovijeka kako bi on mogao odvesti dijete u inostranstvo na operaciju. – predsjednik Ujedinjene organizacije veterana, Tuzla Asocijacije fokusirane na slobodne aktivnosti tako ˙ er odr?avaju niz interpersonalnih odnosa i neformalnih društvenih mre?a i doprinose širenju opštih vrijednosti kao što su fair play (fer plej), tolerancija i kulturno ponašanje u urbanim sredinama: U Banja Luci postoji jako ribolova ţ ko udru?enje sa nekoliko hiljada ţ lanova koje je uputilo sve svoje ţ lanove da se uklju ţ e u Eko-pokret. – predsjednik lokalnog Eko-pokreta, Banja Luka Page 65 64 Nemogu svi gra ˙ ani biti lovci ili ribolovci, ali svi mo?emo aktivno raditi na zaštiti prirodne okoline. Ali ţ lanovi ovih organizacija razgovaraju sa ljudima o tome kako nije dobro [ostavljati sme ü e okolo] . Kada vide da neko baca sme ü e mimo deponija mogu ga zaustaviti i re ü i mu da nije dobro ostavljati sme ü e na tom mjestu i zamoliti ga da ga odnese na deponiju. – privatni poduzetnik, ţ lan lova ţ kog udru?enja, Biha ü Formalne asocijacije i institucionalna reintegracija NVO i tradicionalna udru?enja gra ˙ ana mogu odigrati i komplementarnu ulogu u procesima povratka i institucionalne reintegracije unutar podijeljenih opština. Nove NVO su predane principima multietni ţ nosti i direktno su uklju ţ ene u aktivnosti na pomirenju lokalnih etni ţ kih grupa. Me ˙ utim, pokazalo se da se u takvim naporima ostvaruje više uspjeha ukoliko se preduzimaju uz podršku drugih ţ inilaca, kao što su vjerske institucije ili udru?enja gra ˙ ana, a ne kada individualne NVO samostalno nastoje implementirati pretjerano ambiciozne i nerealne programe. ý ak i monoetni ţ ke asocijacije mogu doprinjeti prevazila?enju etni ţ kih barijera. Monoetni ţ ki su sportski klubovi u Distriktu Br ţ ko postigli dogovor o zajedni ţ kom korištenju sportske infrastrukture uz pomo ü me ˙ unarodnih organizacija i novih NVO. Monoetni ţ ke su ?enske organizacije pokrenule zajedni ţ ke okrugle stolove; a sindikati i antifašisti ţ ka udru?enja, koji su prije rata imali multietni ţ ko ţ lanstvo, kona ţ no su se ponovo ujedinili. D. Oblici kolektivnog djelovanja vezani za lokalne javne slu?be Uspjeh kolektivnih akcija vezan je za mobilizaciju svih lokalnih asocijacija, uklju ţ uju ţ i interesno zasnovane i one koje su fokusirane na slobodne aktivnosti, a bliske su nacionalisti ţ kim partijama. U sredinama gdje je nizak stepen interpersonalnog povjerenja, te u kojima vlada nepovjerenje u formalne institucije i manjak gra ˙ anskih vrijednosti, manja je vjerovatno ü a da ü e do ü i do kolektivnih akcija. Osnovni oblici kolektivnog djelovanja U jugoslovenskom samoupravlja ţ kom sistemu optšine i MZ imale su pravo prikupljati finansijske doprinose i organizovati kolektivne radove sa ciljem Page 66 65 rekonstrukcije ili opravke lokalne infrastrukture. Ta praksa još uvijek ostvaruje uticaj na kolektivne akcije vezane za lokalne javne slu?be. Infrastrukturalni projekti, akcije ţ iš ü enja i kolektivni protesti Relativno su ţ este kolektivne akcije vezane za lokalne javne usluge. U godini prije nego što je izvršeno ovo ispitivanje javnog mnjenja, 30 procenata svih ispitanika dalo je finansijski doprinos za, a 20 procenata ih je u ţ estvovalo u nekoj formi kolektivnih radova vezanih za lokalne infrastrukturalne projekte. Jedan na svakih pet ispitanika u ţ estvovao je u akcijama ţ iš ü enja, kao što su ţ iš ü enje ulica, rije ţ nih korita ili prikupljanje otpada. Kolektivni protesti, koji mogu uklju ţ iti potpisivanje peticija, upu ü ivanje delegacija, uli ţ ne demonstracije ili blokadu cesti, kao i iznošenje problema u lokalnim medijima ili pred me ˙ unarodnim organizacijama, privukli su znatno manji broj u ţ esnika. Prostorne razlike sa stanovišta kolektivnog djelovanja Sti ţ e se utisak da su prikupljanje novca i u ţ estvovanje u kolektivnim radovima znatno uobi ţ ajeniji u podru ţ jima pod bošnja ţ kom dominacijom nego u podru ţ jima pod hrvatskom dominacijom, dok je prikupljanje novca ţ eš ü e od u ţ estvovanja u kolektivnim radovima u podru ţ jima pod srpskom dominacijom. Ove razlike se mogu objasniti ţ injenicom da odbori MZ bolje funkcionišu u podru ţ jima pod bošnja ţ kom dominacijom u odnosu na ostale dijelove zemlje (pogledati dio II B). Više je u ţ esnika u podru ţ jima pod hrvatskom dominacijom izjavilo da su u ţ estvovali u kolektivnim protestima, ali neki od tih protesta vjerovatno nisu imali mnogo veze sa lokalnim javnim uslugama jer je ispitivanje izvršeno samo par mjeseci nakon protesta organizovanih od strane Hrvatske Demokratske Zajednice (HDZ), a protiv me ˙ unarodnih struktura. 38 Stanovništvo ruralnih podru ţ ja više inklinira prikupljanju finansijskih sredstava, u ţ estvovanju u kolektivnim radovima i okupljanjima gra ˙ ana, dok urbano stanovništvo ţ eš ü e u ţ estvuje u kolektivnim protestima (peticije, uli ţ ne demonstracije), te iznose pritu?be u lokalnim medijima ili pred me ˙ unarodnim organizacijama. Ovo se mo?e obrazlo?iti ţ injenicom da urbana populacija o ţ ekuje da opštinske slu?be funkcionišu bolje ukoliko oni pla ü aju ra ţ une, dok ruralna populacija preuzima odgovornost za unaprije ˙ enje ?ivotnih uslova u svojim selima: 38 Ovu hipotezu potvr ˙ uje ţ injenica da je manji broj ispitanika u podru ţ jima pod hrvatskom dominacijom izjavilo da bi bili spremni uzeti u ţ eš ü a u lokalnim kolektivnim protestima zbog otvaranja deponije sme ü a ili zatvaranja neke od javnih institucija. Page 67 66 Ljudi u urbanim podru ţ jima smatraju da ukoliko su oni platili ra ţ une opštine moraju odraditi sav posao za njih. Ali ruralne MZ su veoma aktivne na kreiranju boljih ?ivotnih uslova u svojim selima bez vanjske pomo ü i. – privatni poduzetnik, Biha ü U ţ estalost lokalnih infrastrukturalnih projekata u ruralnim podru ţ jima tako ˙ er se mo?e obrazlo?iti njihovim ja ţ im vezama sa dijasporom: Ljudi iz inostranstva doniraju 500 maraka za izgradnju ceste, a stanovništvo je spremno raditi, kopati kanale i uopšte prihvatiti se lopate. – predsjednik bošnja ţ kog planinarskog udru?enja, Gornji Vakuf Kolektivni protesti vezani za lokalne javne usluge su urbani fenomen, a kao primjer toga mogu poslu?iti uli ţ ne demonstracije zbog sve ve ü e nesigurnosti u Tuzli i Zvorniku koje su uslijedile nakon dva ubistva. U perifernim podru ţ jima odr?ana su samo dva protesta, jedan u radni ţ kom kvartu Ši ţ ki Brod (Tuzla) i drugi u Adi (Banja Luka). Stanovništvo u Ši ţ kom Brodu godinama je protestvovalo zbog zaga ˙ enja vazduha, otvaranja novih deponija za industrijski otpad i sigurnosnih pitanja vezana za prolazak glavne ceste kroz ovu MZ, te zbog generalno lošeg stanja lokalne infrastrukture. Lokalno stanovništvo Ade protestvovalo je protiv planova opštine da na jedinom slobodnom zemljištu u ovoj MZ napravi groblje zahtjevaju ü i da se na toj lokaciji izgrade osnovna škola, dom zdravlja ili sportski objekti. Sociološke razlike sa stanovišta u ţ eš ü a u kolektivnim akcijama Stepen u ţ eš ü a u kolektivnim akcijama povezan je i sa razlikama u polu, starosnoj dobi, nivou prihoda i stepenu obrazovanja. Muškarci ţ eš ü e u ţ estvuju u kolektivnim radovima, formiranju delegacija i uli ţ nim demonstracijama, dok ?ene ţ eš ü e u ţ estvuju u prikupljanju novca i akcijama ţ iš ü enja. Ljudi srednje dobi ţ eš ü e u ţ estvuju u prikupljanju finansijskih sredstava i kolektivnim radovima, dok starije osobe ţ eš ü e u ţ estvuju u akcijama ţ iš ü enja i okupljanjima gra ˙ ana. Mladi su ljudi generalno manje uklju ţ eni u kolektivne aktivnosti. Ispitanici sa višim primanjima ţ esto u ţ estvuju u okupljanjima gra ˙ ana i akcijama prikupljanja novca, dok oni obrazovaniji ţ eš ü e uzimaju u ţ eš ü a u akcijama ţ iš ü enja. Oni sa višim primanjima i ve ü im stepenom obrazovanja ţ eš ü e u ţ estvuju kolektivnim protestima, dok oni sa ni?im stepenom obrazovanja ţ eš ü e u ţ estvuju u kolektivnim radovima. Generalno gledano, domicilno stanovništvo ţ eš ü e u ţ estvuje u dobrovoljnim radovima nego IRL, ali zna ţ ajne razlike su prisutne i unutar grupe IRL. Oni koji su voljni da se vrate u predratna mjesta stanovanja ţ esto u ţ estvuju u akcijama Page 68 67 prikupljanja novca, kolektivnim radovima, okupljanjima gra ˙ ana i potpisivanju peticija; dok oni koji ?ele ostati u trenutnim mjestima boravka ţ eš ü e u ţ estvuju u uli ţ nim protestima i blokadama ulica. Me ˙ utim, teško je sa sigurnoš ü u utvrditi da li ove razlike u ponašanju imaju veze sa razli ţ itim mentalitetima ili jednostavno sa objektivnim potrebama i mogu ü nostima. Na primjer, kada su se interno raseljeni Srbi iz Sarajeva smjestili u Klancu i Kri?evcima 1996. godine organizovali su kolektivne radove na opravci lokalne infrastrukture. U ţ estvovanje u kolektivnim aktivnostima i vrsta javnih usluga Spremnost razli ţ itih grupa da uzmu u ţ eš ü a u kolektivnim akcijama u velikoj mjeri zavisi od vrste potrebnih javnih usluga. Ruralni su stanovnici zainteresovani više od urbanih za opravku cesti, sistema snabdjevanja vodom, kanalizacije i školskih zgrada, dok je urbana populacija više zainteresovana za akcije ţ iš ü enja, opravku sportskih i kulturnih objekata i otvaranje omladinskih centara (pogledati tabelu 5). Mladi ljudi su naro ţ ito zainteresovani za otvaranje omladinskih centara, a IRL za izgradnju kolektivnih centara za smještaj besku ü nika. Tabela 5. U kojem od ovih lokalnih projekata bi ste najradije u ţ estvovali? Urbani kvartovi Ruralna podru ţ ja Ukupno uzorak BROJ % BROJ % BROJ % Akcije ţ iš ü enja 187 43.29 72 29.63 259 38.37 Opravak ulica/cesti 91 2 fi .06 75 30.86 166 24.59 Opravak kanalizacione mre?e 65 fi 5.05 65 26.75 130 fi 9.26 Opravak doma zdravlja 112 25.93 64 26.34 176 26.07 Opravak škole 81 fi 8.75 58 23.87 139 20.59 Opravak sportskih/kulturnih objekata 51 fifi .8 fi 9 7.82 70 fi 0.37 Izgradnja kolektivnih centara za besku ü nike 71 fi 6.44 39 fi 6.05 110 fi 6.30 Otvaranje omladinskog centra 87 20. fi 4 36 fi 4.8 fi 123 fi 8.22 Sti ţ e se utisak da su ekološka opasnost (industrijsko zaga ˙ enje, deponije sme ü a itd.), sigurnosni problemi, nedostatak ili loše stanje javne infrastrukture, porast cijena komunalnih usluga i nestašice struje zbog zakašnjelog pla ü anja naj ţ eš ü i uzrok kolektivnih protesta. Ograni ţ enja u broju, obuhvatu i uspjesima kolektivnih akcija Došlo je do smanjenja broja akcija prikupljanja novca i kolektivnih radova zbog sloma odbora MZ i osiromašenja populacije. Page 69 68 Radnici su prije rata davali 3 do 5 procenata svojih primanja za unaprije ˙ enje infrastrukture. Sada samo gledaju kako da pre?ive. – dva ţ lana odbora MZ Ši ţ ki Brod, Tuzla Došlo je i do smanjenja pomo ü i od javnih preduze ü a: Javna su preduze ü a prije pokazivala ve ü u spremnost [da doniraju gra ˙ evinski materijal ili pozajme tešku opremu]. Sada niko ne ü e da da ni dinara zato što se spremaju za privatizaciju. – predsjednik lokalne NVO, Banja Luka Smanjenje javnih sredstava za kolektivne aktivnosti u odre ˙ enoj je mjeri kompenzirano finansiranjem i drugim vidovima pomo ü i od strane me ˙ unarodnih organizacija, NVO i lokalnih poduzetnika. Potpisivanje peticija, formiranje delegacija i uli ţ ne demonstracije Uli ţ ni su protesti mnogo rje ˙ i od akcija na prikupljanju novca i kolektivnih radova. Protesti obi ţ no uzimaju formu potpisivanja peticija gra ˙ ana za lokalne vlasti, koje se kanališu putem odbora MZ, ili se upu ü uju izaslanstva ljudi sa istim problemima koja se nastoje direktno sresti sa predstavnicima vlasti: Svi smo mi raseljena lica bez smještaja, to nas povezuje. Kada nam je šef ureda za izbjeglice i raseljena lica rekao “Ništa ne mogu uraditi jer me opština ne ü e ovlastiti da vršim delo?acije” skupilo nas se oko dvadesetak, otišli smo do opštine i tra?ili da nas prime . – muškarac, organizator delegacije IRL besku ü nika, Zvornik Tako ˙ er se organizuju uli ţ ne demonstracije i blokade ulica, naj ţ eš ü e kao reakcija na smanjenje li ţ ne sigurnosti. Stanovnici MZ Ši ţ ki Brod (Tuzla) su blokirali glavnu cestu nakon što je mladog pješaka pregazilo vozilo. IRL iz kolektivnog centra Mihatovi ü i (Tuzla) sli ţ no su reagovala nakon što je lokalna elektrodistribucija prekinula snabdjevanje strujom du?nicima. Policija obi ţ no ne uklanja uli ţ ne blokade ve ü lokalne vlasti naj ţ eš ü e iniciraju pregovore sa predstavnicima protestanata. Uli ţ ni protesti tako ˙ er mogu biti dio dobro utvr ˙ ene strategije kada zvani ţ nici ne reaguju na peticije ili ne ?ele primiti delegacije: Iz MZ smo slali pisma, najmanje dva puta mjese ţ no smo organizovali sastanke na temu ekoloških problema, ali ništa nije poduzeto. Tada su gra ˙ ani iz ovog podru ţ ja blokirali velike kamione [korištene za transport industrijskog otpada] i nisu im dali da pro ˙ u. – muškarac, Tuzla Me ˙ utim, ţ ak i ovaj oblik kolektivnog djelovanja ostvaruje ograni ţ ene rezultate. Lokalne vlasti u Ši ţ kom Brodu su obe ü ale da ü e pretvoriti jezera korištena za deponovanje industrijskog otpada u rekreativne sadr?aje, ali ništa nije u ţ injeno. Novi je gradona ţ elnik u Adi obe ü ao da ü e razmotriti projekat izgradnje groblja, ali još uvijek nije donesena finalna odluka. Page 70 69 Odsutstvo reakcije Odsutstvo reakcije na sve oblike kolektivnih akcija uzrokovalo je osje ü aj bespomo ü nosti kod mnogih bosanskih gra ˙ ana. Kao posljedica toga ljudi su skloniji individualnom nasilju, korištenju privatnih veza ili imigraciji – koja se percipira kao izlazna strategija naro ţ ito od strane mla ˙ ih generacija (pogledati okvir 5). Imigracija je zapravo ponekad krajnji cilj koji mo?e poslu?iti kao motiv za kolektivne aktivnosti: Prije tri godine sam sa dva prijatelja investirao u jedan posao koji nam treba omogu ü iti da odemo u Ameruku. Prikupili smo novac i poslali tamo jednog prijatelja. Prošle godine otišao je i drugi, a ove godine je red na mene.. – muškarac , Zvornik Okvir 5. Mladi: Bolje imigracija nego kolektivna akcija Mnogi se lokalni politi ţ ari i predstavnici volonterskih asocijacija ?ale da mladi ljudi ne u ţ estvuju u kolektivnim aktivnostima niti u radu voloterskih asocijacija kao i da su pasivni, depresivni i okupirani pronala?enjem na ţ ina da imigriraju: Mladi se ljudi ne organizuju, pasivni su i ka?u da je najbolje oti ü i u Ameriku. – predstavnik omladinskog centra, Gornji Vakuf UNDP-ov izvještaj o ljudskom razvoju posve ü en stanju mladih u Bosni i Hercegovini pokazao je da samo 7 procenata mladih ljudi redovno u ţ estvuje u volonterskom radu dok ih 62 procenta izjavljuje da bi napustili zemlju ukoliko bi imali tu mogu ü nost (UNDP, 2000b, str. 35, 95 i 99). Mladi u ţ esnici u radu fokus grupa izjavili su da nisu zainteresovani za kolektivne aktivnosti: Prošlo je vrijeme “bratstva i jedinstva”. Mislim da niko od nas nikada ne ü e u ţ estvovati u radnim akcijama. – mlada ?ena, Br ţ ko Smanjenje broja kolektivnih aktivnosti kao refleksija opadanja društvenog kapitala Pored negativnog uticaj vanjskih faktora kao što su osiromašenje populacije i odsutstvo reakcije formalnih institucija, smanjenje broja kolektivnih aktivnosti vezano je i za opadanje društvenog kapitala. Mnogi ljudi, naro ţ ito u Republici Srpskoj, izjavljuju da je broj kolektivnih aktivnosti smanjen zbog opšteg nepovjerenja u postratnom periodu. Drugi razlog nalaze u nepovjerenju spram formalnih institucija koje se obi ţ no do?ivljavaju kao kradljivci me ˙ unarodne pomo ü i i doprinosa lokalnih stanovnika ili iz dijaspore. Smanjen broj i ograni ţ en obuhvat kolektivnih akcija tako ˙ er reflektuje krizu gra ˙ anskih vrijednosti u bosanskom društvu: Page 71 70 To je posljedica rata, kulture kreirane ratom. Postalo je sasvim normalno da ulice budu blokirane sme ü em. – predsjednik bošnja ţ kog planinarskog udru?enja, Gornji Vakuf Lokalni faktori koji uti ţ u na u ţ estalost i uspješnost kolektivnih aktivnosti Široko je rasprostranjeno mišljenje da su odbori MZ od klju ţ nog zna ţ aja za uspjeh kolektivnih akcija. Osobe koje smatraju da odbori njihovih MZ dobro funkcionišu tako ˙ er pokazuju ve ü u spremnost da u ţ estvuju u lokalnim infrastrukturalnim projektima (70 procenta) od onih koji ka?u da odbori MZ uopšte ne postoje (55 procenta). Sa druge strane, osobe koje ka?u da odbori njihovih MZ rade za interese svega par gra ˙ ana ţ eš ü e izjavljuju da infrastrukturalni projekti nisu njihova briga ( fi 2 procenata). Ispitivanje javnog mnjenja ukazuje na zna ţ ajne prostorne razlike Uloga rukovodstava MZ naro ţ ito je zna ţ ajna u podru ţ jima sa bošnja ţ kom ve ü inom, a gotovo da nema nikakvog zna ţ aja u podru ţ jima pod hrvatskom dominacijom. U podru ţ jima pod sprskom dominacijom neformalne vo ˙ e, kao što su privatni poduzetnici i uticajni pojedinci, igraju zna ţ ajniju ulogu od rukovodilaca MZ. Sociološki profil lokalni vo ˙ a Rukovodioci MZ i drugi organizatori lokalnih kolektivnih aktivnosti obi ţ no su muškarci sa boljim primanjima i višeg stepena obrazovanja, sa izvjesnim li ţ nim presti?om ili dobrim vezama: Oni koji ve ü imaju neki izvor prihoda i osigurali su odre ˙ en status dostigli su nivo da mogu brinuti o drugim stvarima i za sobom povu ü i i druge ljude. – terenski oficir jedne me ˙ unarodne organizacije, Br ţ ko Vjerske vo ˙ e, nastavnici i doktori imaju najviše uticaja u selima i oni su glavna motivacijska snaga. – terenski oficir jedne me ˙ unarodne organizacije, Br ţ ko Penzioneri ţ esto igraju vode ü u ulogu sa stanovišta kolektivnih akcija jer imaju najviše slobodnog vremena i najmanja zagarantovana primanja. To je naro ţ ito ta ţ no za one od njih ţ ija je nekadašnja profesija podrazumijevala dobre kontakte sa mnogim lokalnim stanovnicima. U Martin Brodu (Biha ü ), vo ˙ a manjinskih povratnika Srba prije rata je posjedovao jedini kafi ü u selu, u Dubravama (Br ţ ko), nezvani ţ ni predstavnik MZ bivši je policajac, a predsjednik odbora MZ u Adi (Banja Luka), penziju je zaradio u Njema ţ koj , a po povratku u zemlju otvorio je frizerski salon I veterani ţ esto igraju klju ţ nu ulogu. Jako prisustvo veterana me ˙ u organizatorima kolektivnih protesta dijelom je refleksija ţ injenice da je ve ü ina muškaraca srednjih godina u ţ estvovala u ratu. 39 Neki bivši oficiri i veterani 39 54 procenta muškaraca u uzorku za ispitivanje javnog mnjenja su ratni veterani. Page 72 71 tako ˙ er koriste samouvjerenost, li ţ ni presti? i organizacione vještine koje su stekli u ratu. [Postao sam vo ˙ a] jer sam najagresivniji, ne mogu podnjeti nepravdu i nije me strah svakome u lice re ü i šta mislim. – muškarac, neformalni vo ˙ a IRL u kolektivnom centru Mihatovi ü i, Tuzla Još jedna zajedni ţ ka karakteristika mnogih lokalnih vo ˙ a jeste da su i prije rata stekli odre ˙ ene organizacione vještine kao lideri Saveza Komunista ili komunisti ţ kih masovnih organizacija, kao ţ lanovi odbora MZ ili u okviru profesionalnih aktivnosti na mjestima in?injera, direktora škola ili socijalnih radnika. Lokalna rukovodstva jasno su vezana za udru?enja: rezultati ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da ţ lanovi volonterskih asocijacija ţ eš ü e u ţ estvuju u relevantnim delegacijama od osoba koje nisu ţ lanovi (10 naspram 1 procenta). Uticaj formalnih volonterskih asocijacija i lokalnih medija Veza izme ˙ u ţ lanstva u volonterskim asocijacijama i u ţ eš ü a u lokalnim kolektivnim aktivnostima ukazuje na ţ injenicu da odbori MZ nisu jedine formalne institucije koje igraju zna ţ ajnu ulogu u tim aktivnostima. Školski odbori i udru?enja roditelja tako ˙ er mogu incirati infrastrukturalne projekte. U Tuzli su, na primjer, roditelji osigurali podru ţ je oko nekoliko osnovnih škola popravivši plo ţ nike, uli ţ nu rasvjetu i postavivši nove saobra ü ajne znakove. Uspjeh kolektivnih akcija vezan je za mobilizaciju svih lokalnih asocijacija, uklju ţ uju ţ i interesno zasnovane i one koje su fokusirane na slobodne aktivnosti, a bliske su nacionalisti ţ kim partijama. Opštinski razvojni komiteti formirani od strane UNDP-a u zapadnoj Bosni uklju ţ uju ne samo opštinske vlasti ve ü i predstavnike odbora MZ, omaldinskih asocijacija i udru?enja veterana. U ve ü ini opština godišnje akcije ţ iš ü enja ulica ili rije ţ nih korita ne uklju ţ uju samo ekološke pokrete kao što su Eko-pokret u Banja Luci ili Unski smaragdi u Biha ü u ve ü i širok krug dr?avnih institucija (osnovne i srednje škole, opštinske uslu?ne agencije, lokalne policijske stanice i vojne jedinice) i udru?enja fokusiranih na slobodne aktivnosti (udru?enja izvi ˙ a ţ a, lova ţ ka i ribolovna društva, ronila ţ ke klubove). ý ak i kolektivni protesti mogu uklju ţ iti širok krug volonterskih asocijacija. Protesti protiv deponovanja industrijskog otpada u Ši ţ kom Brodu (Tuzla) podr?ani su od strane lokalnih udru?enja veterana, udru?enja p ţ elara i udru?enja uzgajiva ţ a golubova. Lokalni elektronski mediji tako ˙ er mogu pomo ü i kolektivne aktivnosti doprinjevši mobilizaciji lokalnog stanovništva. Eko-pokret u Banja Luci ima TV emisiju jednom sedmi ţ no, a masovnost uli ţ ni protesta u Tuzli nakon ubistva jednog mladi ü a u velkoj je je mjeri bila rezultat podrške nezavisne radio stanice u kojoj je taj mladi ü radio kao novinar. Page 73 72 Nove NVO tako ˙ er mogu biti od zna ţ aja za lokalne kolektivne akcije. U Ši ţ kom Brodu je, na primjer, Centar za civilne inicijative obezbijedio pomo ü protestantima protiv odlaganja industrijskog otpada sa ciljem unaprije ˙ enja u ţ eš ü a gra ˙ ana u javnom ?ivotu na lokalnom nivou: Po ţ elo je tako što su pitali gra ˙ ane sa kojim se klju ţ nim problemima suo ţ avaju i na taj na ţ in su ustanovili da se trebaju anga?ovati na problemu odlagališta otpada. – predsjednik lokalne NVO, Tuzla Posredni ţ ka uloga formalnih volonterskih asocijacija Volonterske asocijacije igraju klju ţ nu ulogu ne samo u mobilizaciji gra ˙ ana ve ü i sa stanovišta posredovanja izme ˙ u gra ˙ ana i formalnih institucija i prevencije nasilnih protesta. Posredni ţ ka uloga volonterskih asocijacija ukazuje na pove ü an rizik od nasilnih protesta u podru ţ jima gdje je njihov broj manji. Udru?enja ILR štite zajednicu od nemira i nasilnih protesta jer su zahvaljuju ü i njima interno raseljena lica dobro organizovana. – predstavnik lokalne NVO, Br ţ ko Ovaj je rizik naro ţ ito prisutan u Distriktu Br ţ ko gdje su na sceni visoke tenzije zbog restitucije imovine, manjinskih povrataka i institucionalne reintegracije, ali i zbog istovremenog smanjenja u broju udru?enja koje je posljedica smanjene finansijske podrške iz bud?eta: Ljudi se u konfliktnim situacijama znatno lakše okupljaju kao i zbog glupe politike. Loše odluke vlade lakše okupljaju ljude nego kontejneri za sme ü e koji privla ţ e štakore. – predstavnik lokalne NVO, Br ţ ko Uticaj kolektivnog djelovanja na lokalni društveni kapital Dok slaba zastupljenost asocijacija i kolektivnih aktivnosti mo?e pove ü ati rizik od provala nasilja, ta ţ na je i obrnuta teza. U svim opštinama u našem uzorku ustanovljeno je da ve ü i broj volonterskih asocijacija i kolektivnih aktivnosti ohrabruje interpersonalne odnose, kompromise me ˙ u društvenim grupama i komunikaciju izme ˙ u gra ˙ ana i formalnih institucija. Konkretni projekti zasnovani na interesima i o ţ ekivanja populacije mogu ohrabriti ve ü e uklju ţ ivanje populacije u kolektivne aktivnosti: Ljudi se pridru?uju kada vide da se tako nešto posti?e. Inicijalno se interesiraju muškarci, ali kada se ?ene uklju ţ e one su mnogo aktivnije. – terenski oficir jedne me ˙ unarodne organizacije, Br ţ ko Kolektivne aktivnosti doprinose daljem razvoju asocijacija. Godišnja akcija ţ iš ü enja organizovana od strane Eko-pokreta u Banja Luci tako ˙ er ima za cilj da se reaktiviraju školski i ku ü ni savijeti. Takve aktivnosti doprinose razvoju, od vrha ka dnu, novih volonterskih asocijacija zasnovanih na zajedni ţ kim interesima i lokalnim projektima. Page 74 73 Sti ţ e se utisak da su kolektivne aktivnosti na više mjesta bile efikasno sredstvo o ţ uvanja ili obnavljanja saradnje na lokalnom nivou, a naro ţ ito izme ˙ u etni ţ kih grupa. Dominantno bošnja ţ ka MZ Ši ţ ki Brod i dominantno hrvatska MZ Bukinje u opštini Tuzla blisko sara ˙ uju u nastojanjima da se odbrane od mogu ü ih ekoloških katastrofa i u zahtijevima za dodatnim javnim investicijama. U Adi (Banja Luka), lokalna NVO Ada-Debeljaci-Vrbanja 2001 nastoji razviti zajedni ţ ke projekte sa ?enama povratnicama Bošnjakinjama u MZ Vrbanja: Vjerujemo da ü emo br?e riješiti probleme ako budemo sara ˙ ivali sa muslimanskim udru?enjima jer oni imaju bolje informacije o muslimanskoj, a mi o srpskoj populaciji . – predsjednik lokalne NVO Ada-Debeljaci-Vrbanja 2001, Banja Luka MZ Klanac u Distriktu Br ţ ko (pogledati Dio I B, okvir 1) je mo?da i najbolji primjer kako kolektivne aktivnosti mogu dovesti do obnove me ˙ uetni ţ ke saradnje. U ovoj MZ infrastrukturalni projekti poma?u ljudima da prevazi ˙ u kako materijalne tako i moralne posljedice rata. Tamošnji su Bošnjaci povratnici dali materijal sakupljen prilikom ţ iš ü enja uništenih ku ü a interno raseljenim Srbima koji su ga iskoristili za temelje ceste do vlastitog budu ü eg naselja. Zaklju ţ ci i preporuke Sljede ü i zaklju ţ ci imaju za cilj da pomognu prilikom utvr ˙ ivanja Strategije za smanjene siromaštva od strane Vlade Bosne i Hercegovine, kao i da budu korišteni u drugim projektima Banke. Zaklju ţ ak # fi . U Bosni i Hercegovini preovladava povjerenje me ˙ u ljudima koji ?ive u istim mjestima (uvezuju ü i društveni kapital) naspram povjerenja prema ljudima iz drugih krajeva (premoš ü uju ü i društveni kapital), a što uti ţ e na širok spektar gra ˙ anskih vrijednosti i na povjerenje u formalne institucije (povezuju ü i društveni kapital). Ovakvoj situaciji doprinose fragmentacija i parohijalizmi uspostavljeni na etni ţ kim osnovama , a u vezi administrativnih struktura i sistema socijalne zaštite. Labirint administrativnog i pravnog okvira postratne Bosne i Hercegovine usljed toga je izvor uznemirenosti i frustracija, naro ţ ito za najugro?enije kategorije društva. Preporuka # fi . Vlada Bosne i Hercegovine trebala bi ustrajati u nastojanjima da harmonizira sistem socijalne zaštite. Potrebno je poduzeti dodatne napore na pove ü anju transparentnosti, harmonizacije i javne odgovornosti pravnog i administrativnog sistema Bosne i Hercegovine. Ljudi su na gubitku u zavisnosti od pravila koja se primjenjuju u njihovom kraju, te u odnosu na pitanje kome se trebaju obratiti kako bi dobili potrebna objašnjenja ili ostvarili prava na odre ˙ ene usluge, kao i sa stanovišta kontaktiranja ovlaštenih predstavnika vlasti. Zbog manjka informacija ljudi upu ü uju svoje zahtijeve na pogrešne adrese ili ka Page 75 74 najvišim nivoima vlasti kojima imaju pristup, ţ ime se dodatno smanjuje efikasnost sistema i preoptere ü uju pogrešne instance. Sistem obi ţ no ne reaguje na zahtijeve gra ˙ ana produbljuju ü i njihove frustracije i odr?avaju ü i zatvoreni krug proptere ü enog administrativnog sistema. Unaprije ˙ enje komunikacione srategije od klju ţ ne je va?nosti za pove ü anje stepena informisanosti gra ˙ ana. U nekim su opštinama prisutni pozitivni primjeri koji mogu biti korišteni kao smjernice i dovesti do osna?enja principa lokalne odgovornosti. Pored toga, o ţ igledno je potrebna reforma sistema socijalne zaštite. Takva bi reforma trebala imati za cilj da se izbjegne ja ţ anje postoje ü ih društvenih podjela, a mo?da bi se mogla zasnivati na rezultatima prethode ü e Studije siromaštva (npr. beneficije bi se trebale zasnivati na stvarnim potrebama, a ne na politi ţ kim/društvenim kategorijama). Dodatnim se reformama mo?e ustanoviti jasnije postavljen mehanizam odgovornosti pred javnoš ü u. Zaklju ţ ak # 2. U ţ esnici smatraju da je kvalitet javih usluga opao, a u nekim slu ţ ajevima ţ ak i da se takve usluge uopšte ne pru?aju. Javne slu?be za koje se smatra da im je opao kvalitet uklju ţ uju sistem socijalne pomo ü i, slu?be za izdavanje zvani ţ nih dokumenata, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje. Mnogo se ţ eš ü e pominjalo potpuno odsutstvo omladinskih i kulturnih aktivnosti, kao i nepostoje ü i smještaj za IRL i sistem prikupljanja otpada. Infrastruktura je u veoma lošem stanju. Preporuka # 2. Sektori u kojima je vlada Bosne i Hercegovine uz pomo ü Banke ostvarila zna ţ ajniji anga?man (kao sektori zdravstva i obrazovanja) i dalje se smatraju nekvalitetnim, ali im se bar priznaje postojanje. Novi projekti na upravljanju otpadom i opravci saobra ü ajne infrastrukture trebali bi umanjiti zabrinutost stanovništva spram tih usluga. Zna ţ ajno je odsutstvo penzionih slu?bi sa ove “crne liste” mada su one u prethodnim studijama navo ˙ ene kao izuzetno loše, a što je vjerovatno posljedica uspješnosti projekta penzione reforme. Sektori u kojima Banka nikako nije u ţ estvovala (kao što su sektor omladinskih i stambenih pitanja) u velikom se broju slu ţ ajeva opisuju ne kao izuzetno loši ve ü kao potpuno odsutni, te se predla?e da Vlada i Banka poduzmu odgovaraju ü e akcije. Banka se sve više uklju ţ uje u probleme omladine i za ove namjene je mogu ü e obezbijediti zna ţ ajnu donatorsku podršku. Adekvatna pa?nja bi trebala biti posve ü ena i stambenim problemima, a u okviru Strategije za smanjenje siromaštva Vlade, pri tome imaju ü i na umu implikacije stambene politike na društvenu koheziju. Zaklju ţ ak # 3. Ispitanici smatraju da lokalni politi ţ ari ne posve ü uju pa?nju interesima gra ˙ ana, a u ţ esnici u radu fokus grupa kritikovali su lokalne politi ţ are da javnosti ne daju adekvatan uvid u svoje aktivnosti. U ţ esnici u radu fokus grupa karakterizirali su uposlenike javnih kompanija kao previše pla ü ene, lijene, osione i grube. Page 76 75 Preporuka # 3. Pored pojednostavljivanja administrativnih i politi ţ kih struktura Bosne i Hercegovine , bilo bi potrebno pokrenuti i sveobuhvatnu obrazovnu kampanju o odgovornosti namijenjenu lokalnom administrativom osoblju. Sistem izvještajnih kartica i uredi ombudsmena sli ţ ni onima u Biha ü u trebali bi biti formirani širom zemlje. Moglo bi biti korisno i da se organizuju radionice i kursevi za sticanje administrativnih vještina, kao i da se vo ˙ e obu ţ e da unaprijede svoj anga?man na pitanjima od javnog interesa. Zaklju ţ ak # 4. Institucija mjesnih zajednica MZ je u stanju propadanja nakon što je došlo do gubitka njihove finansijske i administrativne autonomije. U nekim su se slu ţ ajevima MZ transformisale u nove NVO ili udru?enja gra ˙ ana, ali status MZ sa aspekta odnosa izme ˙ u vlade i društva nije jasno definisan. Preporuka # 4. MZ su nekada bile najmanje teritorijalne jedinice jugoslovenskog federalnog i samoupravnog sistema. Bile su odgovorne za odre ˙ eni dio lokalne infrastrukture (ceste, parkovi, sistemi snabdjevanja vodom i kanalizacija) i javnih usluga (centri za dnevnu njegu, omladinski centri, domovi zdravlja, izdavanje slu?benih dokumenata kao što su rodni i smrtni listovi, voza ţ ke dozvole), te su tako ˙ er igrale zna ţ ajnu ulogu u organizovanju kolektivnih radova. Novi zakoni o lokalnoj samoupravi usvojeni nakon rata u Federaciji (januar 1996. godine) i Republici Srpskoj (novembar 1999. godine) eliminisali su obavezni karakter MZ i pominju ih samo kao mogu ü i oblik organizovanja lokalne demokratije uz gra ˙ anske inicijative i loklane referendume. Svaka opština zbog toga u vlastitom statutu mora dodatno definisati pravni status i ulogu MZ. Fragmentacija pravnog i administativnog sistema Bosne i Hercegovine se usljed toga multiplicira, a gra ˙ ani su ostavljeni bez precizno definisanih i prepoznatljivih instrumenata za pristup javnim uslugama i organizaciju kolektivnih radova. Toplo se preporu ţ uje ponovno razmatranje ovih zakona pri ţ emu nije neophodna restauracija MZ u prethodnom obliku, ali je potrebno formirati neki oblik institucija lokalnog nivoa ujedna ţ en u cijeloj zemlji, a koji bi omogu ü io uspostavljanje jasne društvene veze me ˙ u svim gra ˙ anima. Zaklju ţ ak # 5. U ovoj je studiji detektovana jasna veza izme ˙ u stepena u ţ eš ü a u kolektivnim aktivnostima i pola, starosti, visine primanja i ruralnog/urbanog porijekla. Preporuka # 5. U studiji je dat jasan pregled specifi ţ nih interesa zainteresovane populacije (muškarci ţ eš ü e u ţ estvuju u kolektivnim radovima, formiranju delegacija i uli ţ nim demonstracijama, dok ?ene ţ eš ü e u ţ estvuju u prikupljanju novca i akcijama ţ iš ü enja. Ispitanici sa višim primanjima ţ eš ü e u ţ estvuju u radu zborova gra ˙ ana i akcijama prikupljanja novca, dok oni obrazovaniji ţ eš ü e uzimaju u ţ eš ü a u akcijama ţ iš ü enja. Ruralno je stanovništvo više zainteresovano za akcije ţ iš ü enja, obnavljanje cesti, sistema snabdjevanja vodom, kanalizacije i školskih zgrada, a urbano za akcije ţ iš ü enja, opravku sportskih i kulturnih ustanova i otvaranje omladinskih centara. Mladi su ljudi naro ţ ito zainteresovani za otvaranje omladinskih centara a IRL za izgradnju kolektivnih centara za besku ü nike itd). Generalno govore ü i, studija ukazuje na ţ injenicu da još uvijek ima dosta prostora za potpunije i bolje korištenje Page 77 76 kolektivnih aktivnosti i mobilizacije stanovništva sa ciljem unaprije ˙ enja javnih usluga i ostvarivanja pove ü anog uvida javnosti u funkcionisanje sistema. Sti ţ e se utisak da bi se ljude moglo lako mobilizirati za aktivnosti vezane za sektore zdravstva, obrazovanja i zaštite ?ivotne okoline. Ovi bi nalazi trebali biti integrisani u rad Banke, naro ţ ito na projektima u zajednici i lokalnim razvojnim projektima. Zaklju ţ ak # 6. Studija ukazuje na opadaju ü i trend sa aspekta udru?ivanja u asocijacije, kao i da bosanci razlikuju dva oblika volonterskih asocijacija: tradicionalna udru?enja gra ˙ ana i nove NVO. Preporuka # 6. Volonterske asocijacije mogu posredovati izme ˙ u gra ˙ ana i formalnih institucija i biti pokreta ţ ka snaga kolektivnih aktivnosti. Me ˙ utim, mnogi su u ţ esnici u radu fokus grupa imali negativan stav spram volonterskih asocijacija, mada je jedna tre ü ina u ţ esnika u ispitivanju javnog mnjenja izjavila da su ţ lanovi neke od njih. Suprotstavljeni nalazi po pitanju volonterskih asocijacija sugeriraju da je potrebno pa?ljivo preispitati specifi ţ ne aspekte asocijacija gra ˙ anske orjentacije prije pristupanja projektima na izgradnji kapaciteta ili implementaciji projekata u saradnji sa njima. Me ˙ utim, dok su NVO i društvene organizacije do sada isklju ţ ivo korištene za kanalisanje specifi ţ ne pomo ü i i usluga, bilo bi ih upitno uklju ţ iti u razgovore na usvajanju relevantnih strategija. Zaklju ţ ak # 7. U ovoj je studiji utvr ˙ eno da ekonomska i stambena pitanja ostvaruju zna ţ ajniji uticaj na odluku IRL o povratku od pitanja li ţ ne sigurnosti. To ukazuje na promjenu u odnosu na rezultate prethodnih ispitivanja. Preporuka # 7. Studija ukazuje na zna ţ ajan napredak sa stanovišta osje ü aja sigurnosti koji pojedinci, a posebno IRL i manjinski povratnici imaju. Dok je ova promjena do ţ ekana sa radoš ü u ona tako ˙ er sugerira da je potrebno preduzeti dodatne napore na otvaranju radnih mjesta i rješavanju stambenih problema. Zaklju ţ ak # 8. Studija je korupciju identifikovala kao osnovni problem u vezi sljede ü ih javnih usluga: zdravstvena njega, izdavanje zvani ţ nih dokumenata, javna sigurnost, stambeno zbrinjavanje IRL i povratnika, obrazovanje i socijalna pomo ü . IRL ţ eš ü e pominju korupciju od domicilnog stanovništva. Preporuka # 8. Zaklju ţ ci ove studije u velikoj su mjeri usaglašeni sa onima iz Dijagnosti ţ ke studije korupcije. Iako je adekvatnije da se preporuke daju u okviru studije “korupcije”, ?eljeli bi smo naglasiti potrebu usvajanja antikorupcione strategije na osnovu koje bi se civilnom društvu omogu ü ilo da u ţ estvuje u osmišljavanju i nadzoru sprovo ˙ enja reformi, naro ţ ito u sektorima kao što su zdravstvo i obrazovanje. Detaljniji pregled nalaza po specifi ţ nim sektorima dat je ni?e u tekstu: Page 78 77 Pitanja upravljanja razmatrana su sa više aspekata. U radu fokus grupa pomenut je nizak kvalitet javnih usluga, gdje kao ilustacija mogu poslu?iti problemi pri pribavljanju osnovnih zvani ţ nih dokumenata. Korupcija je tako ˙ er ţ esto pominjanja u kontekstu izdavanja zvani ţ nih dokumenata. Ovaj problem je dijelom posljedica gubitka autoriteta od strane nekih MZ. Politi ţ ke partije su kritikovane zbog kontrole koju u nekim podru ţ jima ostvaruju nad pristupom javnim slu?bama, kao i zbog njihove uloge u odborima MZ. Etni ţ ka fragmentacija institucija na lokalnom nivou i dalje je široko rasprostranjena, a podjeljenost pojedinih opština uzrok je sukoba oko javne infrastrukture. Izgleda da je neophodno poduzeti dodatne napore na reformi opština i unaprije ˙ enju javnih usluga. U nekim su opštinama uo ţ eni pozitivni primjeri sa stanovišta napora da se pove ü a transparentnost i da se javnosti pru?i bolji uvid u rad zvani ţ nih struktura. Mnogi odr?avaju redovne konferencije za štampu ili su pokrenuli vlastite novine i elektronske medije. U drugim su opštinama organizovane javne rasprave o bud?etu, formirana su posebna odjeljenja za pritu?be gra ˙ ana ili je organizovana obuka za opštinske slu?benike. Nove su NVO tako ˙ er doprinjele ovim naporima štampaju ü i brošure o opštinskim vladama ili formiranjem tijela za nadzor na lokalnom nivou. Transport: U ţ esnici u ispitivanju javnog mnjenja smatraju kako su cestovna infrastruktura i javni transport lošeg kvaliteta i da pru?aju loše usluge. Stanovnici nekih ruralnih podru ţ ja su, me ˙ utim, još uvijek jako anga?ovani u kolektivnim radovima na obnovi puteva, a dijaspora finansijski u ţ estvuje u tim naporima. Ruralno stanovništvo je iskazalo ve ü i interes za u ţ eš ü e u obnovi cestovne infrastrukture. Socijalna zaštita: U ţ esnici ispitivanja javnog mnjenja u mnogim podru ţ jima smatraju da socijalna zaštita nije nikako obezbije ˙ ena ili, ukoliko je obezbije ˙ ena, da je jako lošeg kvaliteta. Socijalne slu?be više ne posjeduju dovoljna sredstva za pru?anje pomo ü i za pla ü anje komunalnih usluga. Sistem socijalne zaštite i dalje je fragmentiran i ograni ţ enog djelovanja. Centri za socijalni rad više nisu u poziciji da pru?aju materijalnu pomo ü , a pojedinci su isklju ţ eni iz socijalnih programa zato što su nezaposleni ili rade za preduze ü a koja ne pla ü aju doprinose. Usljed distribucije pomo ü i na osnovu politi ţ kih kategorija, a ne na osnovu stvarnih potreba, dolazi do tenzija izme ˙ u razli ţ itih etni ţ kih grupa. Tenzije su prisutne i me ˙ u ţ lanovima istih etni ţ kih grupa jer IRL u?ivaju odre ˙ ene beneficije koje nisu raspolo?ive domicilnom stanovništvu. Sektor socijalne zaštite jedan je od sektora u kojima je neophodno unaprijediti u ţ eš ü e javnosti kako bi se identifikovali adekvatni korisnici i uspostavio nadzor nad programom reformi. Page 79 78 Zaštita ?ivotne sredine: Dvadeset procenata u ţ esnika u ispitivanju javnog mnjenja u ţ estvovalo je u odre ˙ enim akcijama ţ iš ü enja tokom protekle godine, a postojanost takvih kolektivnih akcija istaknuta je i u radu fokus grupa. Lokalno ekološko udru?enje u Banja Luci u saradnji sa ribolovnim društvima pokrenulo je informativne kampanje i kolektivne akcije. U MZ Ši ţ ki Brod, opština Tuzla, odr?ani su protesti zbog odlaganja industrijskog otpada. Pitanja zaštite ?ivotne sredine dovode do spontane mobilizacije stanovništva te bi ih bilo potrebno razraditi u formi specifi ţ ne strategije ili projekata. Obrazovanje: Kao osnovni problem pominje se korupcija, ali u fokus grupama su izra?ena suprotstavljena mišljenja o efikasnosti obrazovnog sistema. Uklju ţ ivanje pojedinih banjalu ţ kih osnovnih škola u me ˙ unarodne eksperimentalne programe dovelo je do prisustva razli ţ itih obrazovnih metoda i opreme, te samim tim i do naglog porasta u broju u ţ enika u takvim školama. U ţ esnici ispitivanja javnog mnjenja iz ruralnih podru ţ ja izrazili su interes da zajedni ţ kim naporima pomognu izgradnju školskih zgrada. Snabdijevanje strujom i drugim energentima: U ţ esnici u radu fokus grupa istakli su optere ü enje uzrokovano pove ü anjem cijena i uspostavom striktnih rokova za pla ü anje ra ţ una za struju (naro ţ ito u kontekstu kašnjenja plata), te su kritikovali na ţ in obra ţ unavanja potrošnje. Metri ţ ko mjerenje potrošnje se smatra nepreciznim. Socijalne slu?be više nisu u poziciji da redovno obezbijede dopunska sredstva za pla ü anje komunalnih troškova. Zdravstvo, ishrana i populacija: U ţ esnici u ispitivanju javnog mnjenja istakli su da je kvalitet zdravstvenih usluga nizak, kao i da je zdravstvena infrastruktura u jako lošem stanju. Kao osnovni problem vezan za zdravstvenu zaštitu istaknute su visoke cijene, a u ţ esnici u radu fokus grupa rekli su da je sektor zdravstva pro?et korupcijom. Ovo je mišljenje istaknuto i u rezultatima ispitivanja javnog mnjenja. U ţ esnici u radu fokus grupa iz ruralnih podru ţ ja, kao i klju ţ ni informanti, izrazili su zabrinutost usljed manjka zdravstvenih usluga, ţ ime se potvr ˙ uju rezultati ranijih kvalitativnih studija. Ve ü e u ţ eš ü e gra ˙ ana u sektoru zdravstva (naro ţ ito sa aspekta nadzora korupcije) moglo bi doprinjeti unaprije ˙ enju kvaliteta usluga. Snabdjevanje vodom i sanitarije: U ţ esnici u ispitivanju javnog mnjenja istakli su nizak kvalitet vodosnabdjevanja i kanalizacije, kao i loše stanje pripadaju ü e infrastrukture. Na svim lokacijama na kojima je vršeno ovo ispitivanje prisutna su curenja u vodovodnoj i kanalizacionoj mre?i. Tuzla je ve ü dugo suo ţ ena sa problemom u snabdjevanju pitkom vodom koje rezultira redukcijama, a loš kvalitet vode uzrokovao je nedavnu epidemiju hepatitisa u Biha ü u. U ţ esnici u radu fokus grupa su istakli da su usljed curenja vodovodnog i kanalizacionog sistema prisiljeni pla ü ati ve ü e ra ţ une, kao i da su metri ţ ka mjerenja potrošnje neprecizna. Neki klju ţ ni informanti i u ţ esnici u radu fokus grupa smatraju da je nacionalizacija infrastrukture zapravo paravan za oduzimanje prava vlasništva od Page 80 79 lokalne populacije zato što su ţ lanovi zajednice putem finansijskih davanja ili dobrovoljnim radom doprinjeli njenoj izgradnji. Ruralno stanovništvo koje je u ţ estvovalo u ispitivanju javnog mnjenja pokazalo je povišen interes za kolektivne radove vezane za sisteme snabdjevanja vodom i kanalizaciju. Pomenuti su i sukobi izme ˙ u IRL i domicilnog stanovništva u Tuzli oko vodovodne infrastrukture.