Dokument Grupe Svjetske banke SAMO ZA SLUŽBENU UPOTREBU Izvještaj br. 105039-ME MEĐUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ MEĐUNARODNA FINANSIJSKA KORPORACIJA MULTILATERALNA AGENCIJA ZA GARANTOVANJE INVESTICIJA PARTNERSKI OKVIR ZA CRNU GORU ZA PERIOD 2016-2020 FISKALNE GODINE 24. maj 2016. Jedinica za upravljanje zemljama Jugoistočne Evrope Odjeljenje za Evropu i Centralnu Aziju Međunarodna finansijska korporacija Odjeljenje za Evropu i Centralnu Aziju Multilateralna agencija za garantovanje investicija Ovaj dokument je ograničene distribucije i mogu da ga koriste samo njegovi primaoci u izvršavanju svojih službenih dužnosti. Njegov sadržaj se ne može da druge načine otkrivati bez ovlašćenja Grupe Svjetske banke. 1 Posljednji Izvještaj o ostvarivanju Strategije partnerstva sa zemljom nosi datum29. maj 2014. VALUTNI EKVIVALENTI Devizni kurs na snazi 5. maj 2016. Valutna jedinica – euro EUR 1,00 = US$ 1,14 SDR 1,00 = US$ 1,42 FISKALNA GODINA 1. januar – 31. decembar SKRAĆENICE I AKRONIMI ASA Analitičke i savjetodavne usluge NPL Nekvalitetni kredit B40 Donjih 40 procenata stanovništva PEFA Javna potrošnja i finansijska odgovornost CPF Partnerski okvir za zemlju PRL Analiza učinka i znanja CPS Strategija partnerstva sa zemljom JPP Javno-privatno partnerstvo DPL Zajam za razvojnu politiku SCD Sistemska dijagnostička procjena zemlje DPO Operacija za razvojne politike SORT Standardizovani alat za ocjenu operativnih rizika EK Evropska komisija SFRJ Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ECA Evropa i Centralna Azija SOE Preduzeća u državnom vlasništvu EU Evropska unija SB Svjetska banka EUR Euro GSB Grupacija Svjetske banke SDI Strane direktne investicije FSAP Program ocjene finansijskog sektora FG Fiskalna godina BDP Bruto domaći proizvod GEF Svjetski fond za životnu sredinu IBRD Međunarodna banka za obnovu i razvoj IKT Informaciono-komunikacione tehnologije IEG Nezavisna grupa za ocjenu IFC Međunarodna finansijska korporacija MFI Međunarodna finansijska institucija MMF Međunarodni monetarni fond IPA Instrument za pretpristupnu pomoć IPARD Instrument za pretpristupnu pomoć za ruralni razvoj MIGA Multilateralna agencija za garantovanje investicija LGBT Lezbejke, gej, biseksualne i transrodne osobe MMSP Mikro, mala i srednja preduzeća IBRD IFC MIGA Potpredsjednik: Cyril E. Muller Dimitris Tsitsiragos Karin Finkelston Direktor: Ellen A. Goldstein Tomasz Telma Muhamet Fall Vođa tima: Carla Pittalis George Konda, Zoran Olivier Lambert Martinovski 2 PARTNERSKI OKVIR ZA CRNU GORU Sadržaj I. UVOD ..................................................................................................................................... 4 II. KONTEKST U ZEMLJI I RAZVOJNA AGENDA .......................................................... 5 2.1 Socijalni i politički kontekst................................................................................................. 5 2.2 Novija ekonomska dešavanja .......................................................................................... 6 2.3 Profil siromaštva ................................................................................................................ 12 2.4 Uzroci siromaštva i izazovi razvoja.................................................................................... 14 III. STRATEGIJA ZA PARTNERSTVO GRUPE SVJETSKE BANKE ............................. 17 A. Program Vlade i srednjoročna strategija................................................................... 17 B Predloženi partnerski okvir za Crnu Goru Grupe Svjetske banke ............................... 18 C. Sprovođenje Partnerskog okvira za zemlju za fiskalne godine 2016-2020 ................... 34 IV. UPRAVLJANJE RIZICIMA VEZANIM ZA PROGRAM CPF .................................... 37 Aneks 1. Matrica rezultata za CPF .......................................................................................... 39 Aneks 2: Mapa puta za angažovanje građana u Crnoj Gori FG 2016-2020 ......................... 48 Aneks 3. Crna Gora - Partnerska strategija za zemlju (CPS) za fiskalne godine 2011-2014 Izvještaj o završetku i naučenim lekcijama .............................................................................. 49 Aneks 4. Odabrani indikatori učinka i upravljanja portfeljom Svjetske banke ........................... 80 Aneks 5. Portfolio operacija (IBRD/IDA i grantovi)................................................................... 81 Aneks 6. Izvještaj o zadržanom i realizovanom portfoliu IFC-a ................................................. 83 Aneks7. Koordinacija među razvojnim partnerima u Crnoj Gori ........................................ 84 Aneks 8. Mapa Crne Gore.......................................................................................................... 89 3 PARTNERSKI OKVIR ZA CRNU GORU ZA FISKALNE GODINE 2016-2020 I. UVOD 1. Partnerski okvir za zemlju (CPF) koji se odnosi na Crnu Goru obuhvata period od 01.07.2015. do 30.06.2020. (fiskalne godine 2016-2020). Partnerski okvir se oslanja na rezultate i stečena iskustva iz prethodne Strategije partnerstva sa zemljom (CPS) Grupe Svjetske banke, koja je prvobitno obuhvatala period od 01.07.2011. do 30.06.2014., a potom je produžena do 30.06.2015. Jednogodišnje produženje Strategije 1 izvršeno je da bi se postigla veća jasnoća po pitanju srednjoročnog makrofiskalnog okvira za zemlju kao osnove za novi Partnerski okvir za zemlju i kako bi se dobilo još vremena da se ostvari napredak u poboljšanju upravljanja životnom sredinom, kao ključnom stubu Strategije parternstva za zemlju. Novi Partnerski okvir za zemlju usmjeren je na rješavanje najvažnijih prioriteta koji su identifikovani nedavno završenom Sistemskom dijagnostičkom procjenom zemlje (SCD) 2 kao onima kojima Crna Gora treba najhitnije da se pozabavi da bi ostvarila napredak na svom putu ka zajedničkom prosperitetu i održivom razvoju. 2. Partnerskim okvirom će se selektivno podržati razvojna agenda Crne Gore, iskazana u Pravcima razvoja Crne Gore 2015-2018, Programu ekonomskih reformi 2015-2017 (PER), kao i Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2014-2017. Pravcima razvoja Crne Gore, koji su usvojeni jula 2015, identifikovana su tri glavna cilja javnih politika, i to „pametni rast“, „održivi rast“ i „inkluzivni rast“, koji obuhvataju ključne strateške sektore za investicije. U Pravcima razvoja Crne Gore, turizam, energetika, poljoprivreda i ruralni razvoj i prerađivačka industrija identifikuju se kao glavni prioritetni sektori, i prepoznaje se potreba za povećanjem produktivnosti i stvaranjem mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta. Partnerski okvir će dopuniti i podržati oblasti koje su naglašene u Pravcima razvoja Crne Gore i koje će najdjelotvornije doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva i unapređenju prosperiteta za sve. 3. Strategijom Grupacijee Svjetske banke nastaviće se podrška pristupanju EU i procesu integracija Crne Gore u EU, uz usklađenost sa istim. Ova zemlja je favorit među susjedima u smislu pristupanja Evropskoj uniji, ali su i dalje potrebni značajni napori ne samo da postane zemlja članica, već da može da bude konkurentna i da u potpunosti iskoristi prednosti Unije. Partnerski okvir će podržati ove napore za jačanje temelja dugoročnog rasta i razvoja Crne Gore, kao i nastaviti da pruža ciljanu podršku, po potrebi, za ispunjavanje specifičnih mjerila za pristupanje. 4. U formulisanju novog Partnerskog okvira korišćene su široke konsultacije izvršene u oktobru 2015, januaru 2016. i martu 2016. godine koje su obuhvatile više resornih ministarstava, opština, civilno društvo, akademsku zajednicu i privatni sektor u više regija u zemlji, kao i 1 Vidjeti Izvještaj o napretku od 29.05.2014. 2 Izvještaj br. 105019-ME 4 predstavnike međunarodne razvojne zajednice. Prijedlog koji je iz toga proistekao za angažovanje u okviru Partnerskog okvira za fiskalne godine 2016-2020 odraz je širokog konsenzusa velikog broja uključenih aktera i zajedničkih pogleda na razvojne prioritete i izazove sa kojima je zemlja suočena. II. KONTEKST U ZEMLJI I RAZVOJNA AGENDA 2.1 Socijalni i politički kontekst 5. Crna Gora je mala 3, mlada država koja je suvereni status obnovila 2006, nakon referenduma čiji je rezultat bilo odvajanje od državne zajednice Srbija i Crna Gora. Prije toga, Crna Gora je bila jedna od republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Nezavisnost je uslijedila nakon decenije političkih tenzija, kao i složenog prelaska sa planske- kontrolne na tržišnu ekonomiju. Političkim spektrom dominira Demokratska partija socijalista (DPS) koja je na vlasti od nezavisnosti. Naredni parlamentarni izbori su planirani za oktobar 2016. 6. Crna Gora i dalje prolazi kroz tranziciju ka suverenoj državi i tržišnoj ekonomiji. Prelazak u status suverene države zahtijevao je proširenje kapaciteta državne uprave. Morale su da se formiraju nacionalne institucije koje će preuzeti te funkcije. Regulatorna tijela kompatibilna sa sistemom EU i kapacitet za apsorbovanje evropskih fondova i za harmonizovanje pravnog okvira sa EU – zahtijevali su građenje novih kapaciteta. Pošto je Crna Gora mala država, već visoki troškovi razvijanja i održavanja nacionalnih institucija i centralnog nivoa države usložnjeni su ograničenim kapacitetom za korišćenje ekonomije obima u pružanju javnih usluga i roba. U isto vrijeme, ekonomska tranzicija na tržišnu ekonomiju zahtijevala je smanjivanje obima države u ekonomiji. Iz SFRJ naslijeđen je prekomjeran broj zaposlenih u javnom sektoru, uključujući i one u državnim preduzećima, i velika državna potrošnja. Napuštanje ovog modela da bi se kreiralo povoljno okruženje za razvoj privatnog sektora zahtijeva smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, restrukturiranje preduzeća u državnom vlasništvu i racionalizaciju javne potrošnje. Upravljanje je poboljšano, ali i dalje zaostaje za državama članicama EU, naročito u oblastima kao što su regulatorni kvalitet, kontrola korupcije i vladavina prava (vidjeti stav 30 za više detalja). 7. Otvaranje pregovora za pristupanje EU u junu 2012. predstavlja važnu prekretnicu u procesu međunarodne integracije Crne Gore. Crna Gora je otpočela pregovore sa EU u junu 2012. i teži tome da ostvari pristupanje do 2020. prije drugih država Zapadnog Balkana. Dva od 35 pregovaračkih poglavlja su privremeno zatvorena, a dvadeset dva su otvorena. U najnovijem Izvještaju o napretku Crne Gore koji radi Evropska komisija, koji je izdat u novembru 2015, Evropska komisija konstatuje da je Crna Gora ostvarila dobar napredak ka ispunjavanju mjerila za otvaranje poglavlja kao što su poljoprivreda i ruralni razvoj, energetika, zapošljavanje i socijalna politika, i regionalna politika i priprema za strukturne instrumente. Izvještaj navodi da posebnu pažnju treba posvetiti ispunjavanju mjerila za otvaranje poglavlja kao što su politika konkurencije i životna sredina i klimatske promjene. evropska komisija takođe naglašava da će napredak u ukupnom postupku pristupanja zavisiti od napretka u oblasti vladavine prava. 3 Sa 624.000 stanovnika. 5 2.2 Novija ekonomska dešavanja 8. Kao mala, otvorena ekonomija bez sopstvene valute, 4 Crna Gora je ranjiva na spoljašnje šokove. Prije svjetske finansijske krize iz 2008., Crna Gora je ostvarivala visoki rast, podstaknut prilivom kapitala i državne potrošnje koji sudostigli nivod od preko 46 odnosno 51% BDP u 2008. To je dovelo do buma u potrošnji, uvozu i investicijama i uticalo je na rast spoljašnjeg duga Crne Gore u odnosu na BDP u visini od 106% kao i alarmantan deficit tekućeg računa. U periodu od 2000. do 2008, realni BDP povećao se na prosječno skoro 5% godišnje, da dostigao maksimum od 10,7% u 2007. Poslovne banke su podržavale aktivnosti privatnog sektora uz povećanje kreditne aktivnosti u prosjeku za 77% godišnje u periodu 2003-2008, tako da je koeficijent kredita u odnosu na BDP iznosio 90,7% do 2008., a odsno kredita i depozita čak 167%, kao najveću vrijednost ovog koeficijenta, u aprilu 2009. 9. Svjetska finansijska kriza iz 2008. prekinula je prilive kapitala i privatne investicije i rast je pao. BDP se smanjio za 5,7% u 2009. i ostao na prosječnom nivou od 1,7% do 2014. Sužavanje mogućnosti eksternog finansiranja koje je uslijedilo dovelo je do smanjenja domaće potrošnje i usporavanja priliva investicija i nižih stopa rasta uvoza. Došlo je do nagle konrakcije rasta BDP-a, sa 6,9% u 2008. na -5,7% u 2009. Nakon perioda kreditne ekspanzije došlo je do visokih, ali od 2010. blago opadajućih nivoa nekvalitetnih kredita, a nakon toga i velikog pada kreditnih aktivnosti radi čega je odnos između kredita i BDP i dalje bio ispod nivoa prije krize. Vlada je realizovala fiskalne stimulanse da bi podstakla oporavak, uključujući veliki paket javnih investicija i povećane socijalne transfere. Ti napori su se isplatili i ponovo je došlo do rasta, tako da su se povratili ekonosmki rezultati koji su izgubljeni od 2008, podržani investicijama u sektoru nekretnina, energetike i turizma. 4 Njemačka marka se koristila od 1990-ih i formalno je usvojena 1999, da bi bila zamijenjena eurom u 2002. 6 Slika 1: Promjene i ekonomskom rastu i Tabela 1: Sastav rasta u Crnoj Gori siromaštvu Prosječ Prosječni no Prosječni Prosječn doprinos učešće doprinos o učešće rastu u BDP rastu u BDP (2002- (2002- (2009- (2009- Procenat 2008) 2008) 2014) 2014) Poljoprivreda 0.2 9.1 0.2 8.0 Industrija 0.2 14.8 -0.2 10.9 Usluge 2.9 59.8 0.8 64.4 Turizam 0.23 3.0 0.16 5.9 Građevinarstv o 0.36 3.8 -0.23 4.7 Maloprodaja 1.55 12.1 -0.03 11.8 Finansijski sektor -0.01 2.5 0.04 4.2 Izvor: MONSTAT, Kalkulacije osoblja Svjetske banke koristeći Anketu o potrošnji domaćinstava (HBS) 10. U toku godina buma (2000-2008), rast je vodio ka smanjenju siromaštva kao rezultat povećane potražnje za nekvalifikovanom radnom snagom, dok je u periodu ekonomskog pada i stagnacije (2009-2012) rast donosio manje koristi siromašnima zato što se potražnja preselila ka radnoj snazi sa višim kvalifikacijama (vidjeti sliku 1). Siromaštvo se do 2013. kretalo krivuljom u obliku slova U: smanjilo se sa oko 11% sredinom 2000-ih, na svoj minimum od 4,9% u 2008., da bi opet poraslo na 8,6% u 2013., sa rastućim udjelom ranjivih domaćinstava koji se nalaze blizu granice siromaštva. U toku godina ekonomskog buma, povećana potražnja za radnom snagom dolazila je iz sektora građevinarstva, rudarstva i maloprodaje, koji su se u najvećoj mjeri oslanjali na nekvalifikovanu radnu snagu. To su bili isti sektori, zajedno sa turizmom, koji su pokretali rast do 2008. (Tabela 1). To je dovelo do pada stope nezaposlenosti (iako je nivo nezaposlenosti ostao visok čak i kod maksimalno dostignute stope ekonomskog rasta), kontinuiranog pada siromaštva i povećanja prihoda domaćinstava koji se nalaze u donjih 40% kada je riječ o raspodjeli prihoda (donjih 40%). U toku kontrakcije ekonomskih aktivnosti koja je nastupila nakon krize iz 2008., došlo je do usporavanja rasta i pomjeranja potražnje ka visoko kvalifikovanoj radnoj snazi, jer je došlo do kontrakcije u sektorima građevinarstva i rudarstva. Upošljavanje radne snage sa tercijarnim obrazovanjem poraslo je za preko 40% od 2008., dok je upošljavanje radnika sa maksimalno osnovnim obrazovanjem palo za preko 40% u istom periodu, čime su se ograničili efekti u pogledu smanjivanja siromaštva. 7 Tabela 2: Ključni makroekonomski indikatori i projekcije* Ostvarenje Prelimin. Projekcije Indikatori 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 Domaći računi Realni rast BDP -2.7% 3.5% 1.8% 3.2% 3.7% 3.1% 3.0% 0.5% Ukupne investicije 20.6 19.6 20.2 20.6 25.3 25.9 25.2 22.1 Bruto domaća štednja 2.1 5.1 5.0 7,2 11.5 12.1 12.9 7.4 Devizna štednja 18.5 14.5 15.2 13.4 14.2 14.9 15.2 14.7 Javni sektor Primarni bilans -4.0 -2.4 -0.8 -4.7 -4.1 -3.8 -3.1 1.8 Kamata 1.9 2.1 2.3 2.3 2.1 2.5 2.4 2.4 Fiskalni bilans -5.8 -4.6 -3.1 -7.0 -6.2 -6.4 -5.6 -0.6 (bez prihoda od privatizacije) Platni bilans Trgovinski bilans -43.7 -39.5 -39.8 -40.7 -40.7 -40.7 -40.6 -40.6 Bilans tekućeg računa -18.5 -14.5 -15.2 -13.4 -14.2 -14.9 -15.2 -14.7 SDI 14.5 9.6 10.2 17.2 11.0 11.2 10.8 11.0 Dug Spoljni dug 144.8 142.3 145.2 147.9 149.2 149.6 150.3 149.9 Javni dug (bez garancija) 53.4 57.5 59.9 68.1 72.3 76.4 78.6 79.0 Javni i javno garantovani dug 65.4 66.8 68.8 78.9 82.6 86.3 88.1 88.3 Bruto međunar.rez.(u mjesecima uvoza) 1.9 2.5 3.1 3.6 4.1 4.4 4.7 5.0 Memorandusmke stavke: BDP (miliona EUR) 3,181 3,362 3,458 3,595 3,778 3,951 4,134 4,175 Inflacija (t.d., %) 4.1 2.2 -0.7 1.5 1.9 2.0 2.2 2.2 Odnos servisiranja duga i izvoza 26.7 43.9 48.2 43.4 37,8 34.3 33.9 33.5 Devizni kurs EUR:US$ 0.78 0.75 0.75 0.90 0.90 0.90 0.90 0.90 * Zvanične fiskalne projekcije Vlade Crne Gore Izvor: MF, CBCG, MONSTAT, kalkulacije osoblja SB 11. Vođena jakim porastom javnih investicija, ekonomija se oporavila u 2015. godini i očekuje se nastavak rasta u srednjoročnom periodu. BDP je porastao za 3,2 procenta u 2015. i očekuje se da će se rast održati na oko 3 procenta u 2016. i 2017. Stopa nezaposlenosti i dalje opada u 2015. i očekuje se da će opasti ispod 17 procenata do 2018. godine, kao rezultat novih velikih infrastrukturnih investicija, naime izgradnje novih elektrana i autoputa. Blagostanje domaćinstava i dalje je veoma izloženo makroekonomskim rizicima, s obzirom da većina raspoloživog dohotka dolazi iz radnog odnosa ili socijalnih transfera. 12. Nakon značajne dobiti od fiskalne konsolidacije ostvarene do 2014, uslijedio je nagli porast fiskalnog disbalansa 2015. godine, za koji se očekuje da će se proširiti u srednjeročnom periodu.Fiskalni deficit je smanjen sa prosječne vrijednosti od 5,1% BDP u periodu 2009-13, na 3.1% BDP u 2014. zahvaljujući boljoj naplati prihoda i ograničavanju rashoda. Međutim, ove intervencije nijesu dovele do sveukupnog smanjenja javnog duga koji se umjesto toga udvostručio u odnosu na 2008. na 60% BDP u 2014. Na kraju 2014, javni dug je iznosio 2,1 milijarde eura, od čega je 80 procenata spoljašnji dug. Pod uticajem porasta kapitalnih investicija za auto-put Bar-Boljare, za koje je Crna Gora potpisala kredit od 944 miliona US dolara 8 (23% BDP iz 2014), fiskalni deficit je 2015.porastao na preliminarnih 7% BDP, a javni dug se još više povećao na 68% BDPu 2015, a očekuje se da će porasti na 73% 2016, i još više 2017. i 2018. 13. Pojavili su se snažni pritisci na rashodnoj strani budžeta, prijeteći fiskalnoj održivosti. Fiskalni deficiti za naredne tri godine značajno su uvećani kapitalnom potrošnjom na velikom projektu autoputa. Iako prvobitni srednjoročni fiskalni planovi Vlade ukazuju da će javni dug biti ograničen čim isplate za autoput budu završene (u 2019.),skorije mjere, kao što su uvođenje doživotne beneficije za majke sa troje i više djece, porast minimalnih penzija i zarada, i potencijalno novo finansiranje velikih infrastrukturnih projekata izazivaju povećanu zabrinutost u pogledu sposobnosti održavanja fiskalne discipline na sredni rok. Fiskalni planovi su takođe ranjivi na potencijalno prekoračenje troškova vezano za izgradnju autoputa Bar-Boljare. Smanjenje tekućih izdataka od oko 2% BDP-a već je predviđeno do 2019. godine - mada nedefinisano - u prvobitnom fiskalnom okviru Vlade. Ovo je vjerovatno potcjenjivanje stvarno potrebne korekcije, iz nekoliko razloga. 14. Srednjoročni pritisci na javne finansije potiču iz sljedećih izvora: Prvo, potrebe Crne Gore za finansijskim sredstvima su visoke, 18% BDP-a u 2016., sa javnim dugom koji je projektovan da se približi nivou od 80 procenata BDP-a i spoljnim dugom koji će dostiči 150 procenata BDP- a do 2019. godine. Povišen nivo (javnog i spoljneg) duga Crna Gora veoma je osetljiv na udare (u vezi sa realnim rastom BDP-a, troškovima finansiranja, potencijalnim obavezama, primarnim bilansom, deviznim kursom i naročito sa prekoračenjem troškova finansiranja u vezi sa auto- putem). 5 Drugo, izloženost dugu po osnovu kredita za autoput denominiranog u američkim dolarima (944 miliona USD, potpisan u 2014.) predstavlja rizik za javne finansije u vrijeme otplate kredita. Treće, procjenjuje se da nedavne mjere socijalne politike (penzije i nove cjeloživotne beneficije za majke sa troje ili više djece) i politika u oblasti zarada u javnom sektoru (povećanje koeficijenata stručnog i rukovodećeg kadra kako bi se omogućila dekompresija zarada) treba da doprinesu dodatnoj potrošnji od još 2 procentna poena BDP-a pored početnog srednjoročnog fiskalnog okvira Vlade (kao što je prikazano u tabeli 2). Četvrto, prethodni rezultati ukazuju na to da su ciljevi državnog deficita obično uveliko promašeni (2-3 procentnih poena BDP-a u prosjeku godišnje od 2008. godine) zbog prevelikih preuzetih obaveza i potencijalnih obaveza (kao što su otplata garancija ili sudske tužbe). Peto, zaostale obaveze koje se procjenjuju na blizu 11 procenata BDP-a 6 predstavljaju još jedan set obaveza koje treba prepoznati i eliminisati na srednji rok. 15. Kako bi se obnovila fiskalna održivost i javni dug čvrsto kretao silaznom putanjom, zemlja će morati da preduzme ambicioznu fiskalnu konsolidaciju. Ukoliko ne bude mjera fiskalne konsolidacije, deficit će narasti na 9 procenata BDP-a u periodu 2016-17 (izuzimajući neizmirene obaveze) prije nego se završi izgradnja autopta, dok će javni dug nastaviti da raste na oko 80 porcenata BDP-a u 2019. (Slika 2). Da bi se javne finansije postavile na održiv osnov, potreban je ukupan fiskalni suficit 0,5 procenata BDP-a u 2019. (na osnovu primarnog suficita od oko 3 procenta BDP-a koji uključuje rastuća plaćanja kamate i amortizaciju) da bi se preokrenula dinamika rastućeg javnog duga. Fiskalna korekcija od 2-2,5 procenata BDP-a svake godine, 5 Vidjeti detaljnije u analizi održivosti javnog duga i spoljnjeg duga predstavljenoj u IMF-u 2016. Crna Gora: Konsultacije po članu IV. 6 Izvor: Podaci Ministarstva finansija, kombinovane zaostale obaveze lokalnog nivoa države i centralnog nivoa države. 9 zajedno sa smanjenjem investicija nakon završetka projekta autoputa, bi smanjila javni dug u 2019. na i dalje visokih 76 procenata BDP-a. Ranjivost zemlje na udare, nedostatak nezavisne monetarne politike, kao i strukturna rigidnost ekonomije dalje dokazuje potrebu za brzom i podržanom fiskalnom konsolidacijom. Slika 2: Vraćanje fiskalne putanje unazad Fiskalni deficit kao procenat BDP Javni dug kao procenat BDP 0.5 82 0 80 -0.6 78 -2 -1.5 76 -4 74 72 -4.6 -6 70 -5.6 -5.6 -6.2 -6.0 -6.4 68 -8 -7.3 66 -10 -9.2 -8.9 64 2016 plan 2017 plan 2018 plan 2019 plan 2016 plan 2017 plan 2018 plan 2019 plan Prvobitni planovi vlade Reformski scenario Prvobitni planovi vlade Reformski scenario Scenario bez reformi Scenario bez reformi Izvor: Kalkulacije osoblja Svjestke bane, MF.„Scenario bez reformi“ je zanovan na procjenama iz Izvještaja misije MMF-a u vezi sa članom IV za 2016. 16. Za održavanje pristupa tržištu i ograničavanje rizika za javne financije, politika na strani rashoda i prihoda može se nastaviti. Poništenje nedavnih mjera vezanih uz rast socijalnih transfera i fonda zarada u javnom sektoru, kao i uštede u ostalim operativnim troškovima, utvrđivanje prioriteta odluka o javnim investicijama, dalja mobilizacija prihoda i smanjenje poreskihumanjenja, izuzeća i olakšica spadaju u radnje koje bi mogle imati stalni pozitivan uticaj na fiskalne bilanse u srednjem roku i pomoći da se preokrene dinamika rastućeg javnog duga (vidjeti sliku 2). Takve mjere, ako su dobro osmišljene, mogu ostvariti korekciju od 2-2,5% BDP- a godišnje do 2019. godine. Snažna politička volja biće potrebna za sprovođenje tako ambicioznog programa fiskalne konsolidacije, čiji je cilj stvaranje dugoročnih makro-fiskalnih uslova za veći stepen rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Očekuje se da će uticaj ovih mjera na dugotrajno siromaštvo i inkluziju biti pozitivan: stabilno makroekonomsko okruženje i smanjena riziko premija za suverene države bi smanjili trošak kapitala za privatni sektor, i tako oslobodili resurse za podsticanje ulaganja privatnog sektora i povećanje zaposlenosti. U tom pogledu biće važno da mjere fiskalne konsolidacije budu planirane na način koji štiti ranjive grupe. Banka će također raditi sa Vladom kako bi se smanjio potencijalni negativan uticaj fiskalnih mjera konsolidacije na socijalno staranje na katak i srednji rok pružanjem podrške projektima usmjerenim na otvaranje novih radnih mjesta u glavnim sektorima, kao i uklanjanjem prepreka za zapošljavanje. 17. Pored obnavljanja fiskalnih instrumenata za podršku rastu, treba da se riješe slabosti u finansijskom sektoru. Podrška finansijskog sektora ekonomskom rastu opterećena je visokim troškovima posredovanja, visokim ali opadajućim nivoom nekvalitetnih kredita i prevelikim brojem banaka na malom tržištu. Program ocjenefinansijskog sektora (FSAP) MMF-a/Svjetske 10 banke za 2015.ukazuje da je potreban dalji napredak, mada su pravni, regulatorni i nadzorni okvir u bankarskom i finansijskom sektoru značajno poboljšani od procjene iz 2006. Sve veća konkurencija i spor ekonomski oporavak otežavaju profitabilnostbankarskog sektora. Rastući rizici kod domaćih banaka i slabosti u regulisanju i nadzoru banaka predstavljaju rizike za fiskalnu i finansijsku stabilnost koji bi potencijalno mogli da preokrenu ekonomski oporavak.Odlučno postupanje u rješavanju slabih banaka je presudno za očuvanje finansijske stabilnosti. Pored toga, treba ispraviti određeni broj glavnih nedostataka da se dopune poboljšanja u okviru za rješavanje nekvalitetnih kredita (NPL). Pored toga, treba dopuniti nedavno pojačane zahtjeve za nadzor pojačavanjem oslabljenih regulatornih standarda u posljednjih nekoliko godina. U nedostatku nezavisne monetarne politike i kao dopuna dobrom fiskalnom upravljanju, treba uspostaviti makro prudencijalni okvir, koji obuhvata instrumente kao što su odnos kredita i vrijednosti, odnos servisiranja duga i prihoda, odnos duga i prihoda, i rezerve kapitala, tako da tokom vremena bude u potpunosti operativan. 18. Rastu naredne tri godine je pozitivan, ali vjerovatno neodrživ kada veliki kapitalni izdaci budu završeni. Održavanje visokog rasta nakon završetka izgradnje autoputa zahtijevaće preusmjeravanje ekonomije ka održivijem i inkluzivnijem modelu rasta. U odsustvu strukturnih promjena, predviđa se da će stopa rasta pasti ispod 1% do 2019. godine, kada Crnoj Gori ponestane fiskalni prostor i kapacitet zaduživanja za stimulisanje rasta direktno kroz javne investicije. Čak ovakvi izgledi nose velike rizike u pogledu nepovoljnog ishoda. Sa vanjske strane, usporavanje ili stagnacija svjetskog rasta i rasta euro zone, kao i volatilnost finansijskog tržišta, prijetnja su za perspektive rasta Crne Gore. Rizici na domaćoj strani obuhvataju kašnjenja u neophodnim strukturnim reformama za stabilizaciju javnih finansija i povećanje konkurentnosti ekonomije, uporno visoke nivoeneizmirenih obaveza države i nekvalitetnih kredita (12,7 procenata po izvještajima iz februara 2016.) i visoka nezaposlenost. 19. Budući rast Crne Gore treba da se osloni na privatni sektor, sa fokusom na produktivne investicije i poboljšanje konkurentnosti, što bi omogućilo crnogorskim firmama da izvoze i imaju pristup mnogo širim tržištima i ekonomijama obima. Takav model rasta će zahtijevati povećanje produktivnosti rada i fleksibilnosti tržišta rada. Naime, potražnja će vjerovatno da se fokusira na stručniju i obrazovaniju radnu snagu orijentisanu na inovacije, kako crnogorske firme budu pokušavale da rastu, uvode inovacije i na kraju se takmiče u EU i šire. Istovremeno, biće važno privlačenje investicija i podsticanje otvaranja novih radnih mjesta u ključnim sektorima koji zahtijevaju radno-intenzivnu manje kvalifikovanu radnu snagu (kao što su turističke usluge i poljoprivreda), što će imati značajan uticaj na smanjenje siromaštva i inkluziju. 20. Strategija Crne Gore treba da se fokusira na obnavljanje makro-fiskalne održivosti i omogućavanje otvaranja novih radnih mjesta u privatnom sektoru kroz povećanje produktivnosti i konkurentnosti. Ovo je takođe istaknuto u Programu ekonomskih reformi Vlade za period 2016-2018. Gledajući unaprijed, ekonomski rast će u velikoj mjeri, mada ne isključivo, zavisiti od snaženja faktorske produktivnosti, a ne od radne snage i akumulacije kapitala. Uz sve veću volatilnost u prilivima stranog kapitala i veliki eksterni i javni dug, mala je vjerovatnoća da će akumulacija kapitala (uključujući velike investicije u infrastrukturu) biti dominantni faktor rasta u budućnosti. Pored toga, sve starija populacija iziskuje mobilizaciju postojeće radne snage i premještanje ljudi iz stanja neaktivnosti ka tržištu rada kroz podsticaje za rad i potražnju za radnom snagom. Međutim, otvaranje novih radnih mjesta samo po sebi ne može biti dovoljno da se 11 eliminiše siromaštvo i poveća prosperitet za dobrobit svih, pošto je Crna Gora suočena sa visokom stopom nezaposlenosti među mladima, ali i među sredovječnim radnicima koji teško pronalaze posao ili nijesu stimulisani da se uključe u zvanično traženje posla. 2.3 Profil siromaštva 21. Sa 8,6% 7, Crna Gora ima jednu od najnižih stopa siromaštva na Zapadnom Balkanu, ali se veliki broj domaćinstava smatra ranjivim, i mogli bi brzo da uđu ili izađu iz siromaštva kao rezultat malih promjena u prihodima. Ranjivost je porasla čak i više nego siromaštvo od 2008. (vidjeti sliku 3), pa je procenat ranjivih domaćinstava 8 porastao sa 18,9% u 2007 na 26% u 2013. Najveći dio ovog porasta desio se u urbanim zonama gdje se ovaj procenat više nego udvostručio, sa 10% u 2009 na 22% u 2013. U 2013, gotovo 30% populacije u urbanim zonama je bilo ili siromašno ili ranjivo 9, u velikoj mjeri kao rezultat smanjivanja industrije metala koja je u problemima. Slika3. Porast ranjivosti i siromaštva 40.00 35.00 30.00 25.00 20.00 15.00 10.00 5.00 0.00 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Poor Vulnerable Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke koristeći HBS 2007-13. 22. Vjerovatnoća ulaska u grupu donjih 40 procenata u pogledu raspodjele dohotka je čvrsto vezana sa siromašnim tržištem rada, pripadnošću ženskom polu i sa ograničenim pristupom ekonomskim mogućnostima. Donjih 40% računa na relativno mali broj članova koji su radno sposobni i da izdržavaju veća domaćinstva, zbog čega su visoko ranjivi na gubitak posla, bolesti ili druge šokove koji utiču na donosioce prihoda. Granica siromaštva u 2013. bila je najveća (oko 19%) u domaćinstvima sa glavom kuće koja je nezaposlena, a iza njih su slijedila domaćinstva sa neaktivnom glavom kuće. Manjinske populacije uključujući Rome, Aškelje i Egipćane (RAE)10 naročito su osjetljive i nemaju ekonomskih šansi. Izvještajem UNDP iz 2009. utvrđeno je da je među grupama RAE više od 14 procenata “isključeno“ 11, što je mnogo iznad nacionalne stope od 7 U 2013, koristeći nacionalnu granicu apsolutnog siromaštva od 186,5 EUR. 8 Oni sa ekvivalentom potrošnje po odraslom licu koja je manja za 1,5 put od granice siromaštva. 9 Domaćinstva sa ekvivalentom potrošnje po odraslom licu koja je manja za 1,5 put od granice siromaštva. 10 Čine oko 3% ukupnog stanovništa Crne Gore. 11 Domaćinstva se smatraju ranjivim/isključenim ako je njihov prihod nizak, ako teško plaćaju komunalije, hipoteke ili druge račune i kasne sa njima, i ako imaju nedovoljan pristup zdravstvenim uslugama. Pojedinci se smatraju 12 3,5%. U istom izvještaju se navodi da oko 25% populacije RAE ima neriješen status u Crnoj Gori i nema identifikaciona dokumenta. Zato mnogi imaju ograničen pristup javnim uslugama i svega 18,4% porodica RAE dobija naknade ili druga socijalna davanja. Oko 38% RAE posjedovalo je svoje kuće u 2009, dok je 50% njih živjelo u bespravno sagrađenim objektima uglavnom u predgrađima, a svega oko 20% je bilo zaposleno. Ova nezaposlenost u Crnoj Gori je u ogromnom dijelu dugoročna, gdje 80% nezaposlenih traži posao duže od jedne godine. Pronalaženje posla pri ulasku u tržište rada postaje sve teže i broj hronično nezaposlenih lica vremenom raste. Preko 70% nezaposlenih u 2013. su oni koji se prvi put pojavljuju na tržištu u odnosu na 55% u 2011.). Među licima sa osnovnim ili stručnim obrazovanjem, procenat nezaposlenih duže od 24 mjeseca porastao je na više od 85% u 2013. 23. Razlike u obrazovnom dostignuću između siromašnih, ranjivih i ostalih su prilično velike. Dvije trećine (67,5%) nosilaca domaćinstava koja su u siromaštvu stekli su osnovno obrazovanje ili manje od toga, u odnosu na 41% ranjivih i 11,7% ostalih. Svega 4,6% siromašnih nosilaca domaćinstava imaju tercijarno obrazovanje u odnosu na 26% među neranjivima. U populaciji RAE, 36% nema obrazovanja, a 72% je bilo nepismeno u 2009. Ovo ukazuje da siromašni imaju manje šanse da dobro iskoriste veće mogućnosti koje nastaju potražnjom za radnom snagom u sektorima koji se šire i gdje se traže više kvalifikacije, koji će vjerovatno postati još mnogo značajniji ukoliko Crna Gora krene u model rasta koji je podstaknut privatnim sektorom i koji zahtijeva od firmi da budu konkurentnije. 24. Ranjivost i siromaštvo se pojavljuju u različitoj mjeri u različitim regijama zemlje i postoji značajan jaz između urbanih i seoskih područja (vidjeti sliku 4).Stopa siromaštva je konzistentno viša u ruralnimnego u gradskim zonama, ali većina domaćinstava ispod granice siromaštva kao i u donjih 40% živi u gradskim zonama i njih je bilo 59% u 2013. Udio siromašnih i onih u grupi donjih 40% koji žive u gradskim zonama raste, dijelom zbog pada u potrebnoj radnoj snazi u industriji metala, i posljedičnog smanjenja prihoda. Takođe postoje razlike između relativno dinamične primorske zone i siromašnijih sjevernih krajeva, gdje su siromaštvo i nezaposlenost znatno viši (vidjeti sliku 5). ranjivim/socijalno isključenim ako su nezaposleni ili su zaposleni ali se njihovi doprinosi za socijalno osiguranje ne plaćaju, ako imaju manje od 8 godina škole i ako se vise ne obrazuju, i ako nemaju dovoljan pristup zdravstvenim uslugama. 13 Slika 4: Stopa siromaštva po Slika 5: Siromaštvo i stope nezaposlenosti po gradskoj/ruralnoj lokaciji, 2007-13 geografskoj lokaciji 20 18 16 14 12 10 % 8 6 4 2 0 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Podgorica Other cities Rural Montenegro Izvor: HBS 2007-13. Kalkulacije Svjetske banke. Izvor: MONSTAT 2.4 Uzroci siromaštva i izazovi razvoja 25. Sistemska dijagnostička procjena (SCD) ukazuje da su struktura ekonomskog rasta i zaposlenost glavne determinante promjena u pogledu siromaštva u Crnoj Gori. Sastav rasta, vođen povećanjem potražnje za nekvalifikovanom radnom snagom tokom godina ekspanzije, i promjenom u potražnji ka kvalifikovanijom radnom snagom u periodu kraha, rezultirao je odgovarajućim opadanjem odnosno rastom siromaštva. Nezaposlenost je i dalje visoka i učešće u radnoj snazi nisko – naročito među siromašnima i u grupi donjih 40%, među mladima, ženama i sredovječnim muškarcima – što ukazuje da veliki dio stanovništva ne ostvaruje koristi od šansi na tržištu rada odnosno da ne postoje adekvatni podsticaji. Nezaposlenost je ostala na uporno visokom nivou čak i pri vrhuncu ekonomskog ciklusa u 2008. (iznad 17%). Stopa nezaposlenosti među mladima je dvostruko viša od prosjeka, tako da je oko 36% mladih bilo nezaposleno u 2014. Pored visoke nezaposlenosti, Crna Gora ima jedan od najnižih nivoa učešća radne snage u Evropi sa 53% lica starijih od 15 godina koji učestvuju u radnoj snazi u 2014. (46% kod žena). 26. Nezavršena ekonomska tranzicija, neusklađenost kvalifikacija sa tržištem, destimulacije za rad, visoke prihvatljive zarade (prag zarade koji bi nezaposleni prihvatili da se zaposle) i oslanjanje na sezonske inostrane radnike, zajedno doprinose visokoj nezaposlenosti i niskim stopama učešća u radnoj snazi u Crnoj Gori. Ekonomska tranzicija, koja je dovela do rasipanja radnika nakon restrukturiranja i zatvaranja tradicionalnih firmi i opadajućeg značaja poljoprivrede i javnog sektora kao izvora zaposlenja, doveli su do porasta nezaposlenosti među radnicima koji su u srednjim četrdesetim ili starijim godinama, kao i do porasta prijevremenog penzionosanja.Radnicima koji su stariji ili u sredini radne karijere teže je da se prekvalifikuju radi zapošljavanja u nekom drugom sektoru. Sektorski sastav rasta zaposlenosti ukazuje da se stvara više radnih mjesta u sektorima koji zahtijevaju više kvalifikacije i da postoji previše ljudi sa osnovnim i stručnim obrazovanjem, u odnosu na potražnju na tržištu rada. Iako većina srednjoškolaca pohađa stručne srednje škole, nastavni programi su slabo usklađeni sa tržištem rada. Konačno, visok donji prag prihvatljive zarade, ispod kojeg pojedinci nijesu spremni da prihvate određenu vrstu posla i praksa da se upošljavaju neprijavljeni sezonski radnici iz 14 inostranstva kako bi se izbjegli obavezni socijalni doprinosi objašnjava zašto Crna Gora uvozi nisko kvalifikovane sezonske radnike dok lokalni ostaju nezaposleni. 27. Veća zaposlenost i inkluzivan pristup ekonomskim šansama je ključ za smanjenje siromaštva u Crnoj Gori, ali to će iziskivati ponovno razmatranje modela rasta i preispitivanje barijera za zapošljavanje na strani ponude i na strani potražnje. Veliko i kontinuirano smanjenje siromaštva prije krize bilo je rezultat ekonomskog buma iz kojeg je nastala povećana potražnja za nekvalifikovanom radnom snagom. Međutim, gledajući unaprijed postoje važni faktori koji bi mogli da osujete sposobnost Crne Gore da iskoristi šanse budućeg rasta na način koji takođe unapređuje dobrostanje i smanjuje ranjivost siromašnih i manje dobrostojećih. Nejednak pristup obrazovanju, neusklađenost obrazovanja sa tržištem rada i destimulansi za zapošljavanje negativno utiču na potencijalne dobiti koje se mogu ostvariti na tržištu rada, naročito za ugrožene grupe. Drugačiji sastav rasta mogao bi da dovede do veće potražnje za različitim vrstama kvalifikacija kojih nema dovoljno među radnom snagom (turizam, finansijski sektor i sektor nekretnina doživjeli su najveći rast zaposlenosti u periodu između 2009. i 2014., a sektori rudarstva i prerađivačke industrijenajmanji). Pored toga, sistem socijalne zaštite, radno i poresko zakonodavstvo i potencijalne barijere u vezi sa informisanošću ili percepcijom kreiraju određene destimulanse za zapošljavanje, pa i kod siromašnih i ranjivih. 28. Crna Gora ima veliki javni sektor koji je i dalje izvor distorzija u funkcionisanju tržišta rada i kašnjenja u postizanju veće produktivnosti. Kao rezultat nasljeđa SFRJ, u 2015. potrošnja javnog sektora iznosila je 49% BDP-a i javni sektor je upošljavao 32% radne snage. 12Iako nema pouzdanih informacija da li su zaradeu javnom sektoru veće nego u privatnom sektoru, poslovi u javnom sektoru smatraju se sigurnijim i zbog toga su traženiji. 29. Crnogorske firme su relativno slabo integrisane u svjetsku ekonomiju, i njihova konkurentnost je ograničena veličinom Crne Gore i nedostatkom ekonomske diversifikacije. Samo 7% firmi izvoze svoju robu u poređenju sa 18 procenata na Balkanu, i kod njih je manja šansa da će kupiti tehnološku licencu od inostrane kompanije. Među privatnim firmama informaciono-komunikacione tehnologije se takođe slabije koriste i firme su manje sklone inovacijama. Jedva 80% firmi koriste e-mail za komunikaciju sa dobavljačima i klijentima, nešto preko 70% njih ima brzi internet, a manje od 30% ima vebsajt. Sveukupna ulaganja u istraživanje i razvoj u zemlji iznosi svega 0,45% BDP-a, od čega 75% potiče od Vlade. Crna Gora može da ostvari korist od otvaranja ekonomije, privlačenja SDI, razvoja tržišnih niša i stvaranja veza između industrijskih klastera, kao npr. između turizma, lanca agrobiznisa, potreba u pogledu životne sredine i infrastrukture. Jedan od glavnih faktora koji je u pozadini razvoja privatnog sektora u uspješnim malim državama je kvalitet institucija i „dobro upravljanje“. Podaci sa nivoa firmi iz Anketa o preduzećima iz 2013. (BEEPS) ukazuju da iako je regulatorno okruženje u Crnoj Gori značajno poboljšano, potreban je veći napredak u sprovođenju reformi i transparentnosti procedura. Pored njegovog presudnog značaja za ekonomski rast i stvaranje mogućnosti zapošljavanja, privatni sektor može da odigra i ključnu dopunsku ulogu u povećanju pristupa i kvalitetu infrastrukturnih usluga, uključujući energetsku sigurnost, obrazovanje i zdravstvo. U tom kontekstu, održiva javno-privatna partnerstva (JPP) mogu da imaju značajnu ulogu u povećanju efikasnosti i održivosti javnih usluga. 12 Podaci o zaposlenosti uključuju i preduzeća u državnom vlasništvu. 15 30. Crna Gora popravlja situaciju u različitim dimenzijama upravljanja u javnom sektoru, ali vladavina prava i dalje zaostaje za državama članicama EU. Jaz je najveći kada je riječ o djelotvornosti uprave, regulatornom kvalitetu, kontroli korupcije i rezultatima u sektoru pravosuđa. Uprkos reformama za usklađivanje sa pravnom tekovinom EU, i dalje je veliki jaz između zakona u teoriji i zakona u praksi. U sektoru pravosuđa, sprovođenje ugovora je slabo i procesuiranje predmeta je sporo i neefikasno, što podriva poslovno povjerenje. Širom zemlje, tolerancija korupcije je visoka: mali broj građana prijavljuje korupciju nadležnim organima, a mnogi su voljni da plate mito kako bi dobili usluge. 13 Međutim, postignut je određeni napredak i prema indeksu percepcije korupcije za 2015., Crna Gora je na 61 mjestu od 168 zemalja, ispred drugih zemalja Zapadnog Balkana. Crna Gora takođe postiže bolje rezultate od grupe od 11 članica EU kada je riječ o transparentnost vlade u donošenju javnih politika. Samo dvije zemlje, Estonija i Litvanija, imaju bolje ocjene po ovom indikatoru. Iako je javni sektor veliki i može više da se uradi na profesionalizaciji javne uprave, postoje određene zone efikasnosti 14koje nude šansu okrupnjavanja u cilju kvalitetnijeg pružanja usluga građanima i privatnom sektoru. Npr, u poređenju sa 11 članica EU, Crna Gora se pojavljuje kao zemlja koja gubi najmanje resursa, gdje su samo dvije zemlje bolje od nje, Estonija i Češka Republika. Kako se Crna Gora kreće ka pristupanju EU, postoji potreba da se više strateški fokusira na jačanje svojih institucija upravljanja u cilju poboljšanja pružanja usluga i povjerenja javnosti u državu. 31. Crna Gora je izvršila napore da promoviše jednakost muškaraca i žena, ali rodni dispariteti i dalje postoje. 15Vlada Crne Gore skreće pažnju na rodna pitanja kroz mjere kao što su konstituisanje Odjeljenja za rodnu ravnopravnost i kancelarija za rodnu ravnopravnost i donošenje Akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti. Preostale rodne nejednakosti uključuju razlike među rodovima kada je riječ o pristupu ekonomskim šansama i obrazovnim postignućima. Rodne razlike pri učešću u radnoj snazi su velike, naročito u seoskim područjima. 46% žena starijih od 15 godina učestvuju u radnoj snazi u Crnoj Gori (2014.) u odnosu na 60% muškaraca. Ekonomska neaktivnost je naročito visoka među ženama sa osnovnim obrazovanjem ili manje od toga, etničkim manjinama i starijim ženama. Sveukupno, žene provode više vremena starajući se o porodici i djeci nego muškarci, što smanjuje njihove šanse da učestvuju na tržištu rada u odsustvu alternativih opcija za staranje o djeci. 32. Učešće javnosti u donošenju odluka vlade bilo je skromno. To nije iznenađujuće s obzirom da angažovanost građana nema jaku tradiciju u Crnoj Gori. Postojeće nevladine organizacije rade u oblastima kao što su ljudska prava, borba protiv korupcije, rodna pitanja, prava osoba sa invaliditetom, LGBT pitanja, razvoj civilnog društva, obrazovanje, socijalna zaštita i pitanja zaštite životne sredine. Međutim, njihov uticaj na formalni proces odlučivanja je često skroman. Neke nevladine organizacije pružaju osnovne usluge ranjivim grupama i povećanje njihovog učešća u kreiranju i sprovođenju javne politike značajno bi poboljšalo rezultate. Izvještaj EK o napretku (novembar 2015.) konstatuje značaj pružanja mogućnosti za razvoj ovlašćenog civilnog društva u Crnoj Gori, uključujući i neophodan pravni prostor i materijalna sredstava da se to dogodi. 13 UNODC (2013.) 14 Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti 2015-16 15 Svjetska banka (2013) “Rodna dijagnostika za Crnu Goru: Razlike u finansijskim mogućnostima, pristupu ekonomskim šansama i zastupljenosti” (2013). Izvještaj 78678 – ME. 16 Boks 1. Rodna ravnopravnost u Crnoj Gori: Dijagnoza ključnih rodnih razlika Crna Gora čini napore da promoviše jednakost između muškaraca i žena, ali rodni dispariteti i dalje postoje. Kao i u susjednim zemljama, jedan od najznačajnijih problema je u domenu pristupa žena ekonomskim šansama, iako i u drugim dimenzijama ima pitanja koja izazivaju zabrinutost, tako da ima problema za neke specifične grupe stanovništva koje su definisane godinama starosti, etničkom pripadnošću i drugim. Konkretno, nalazi dijagnoze Svjetske banke vezano za rodna pitanja u Crnoj Gori (Omar i Vick, 2013), pokazuju da: • Pristup ekonomskim šansama.Učešće muškaraca i žena u radnoj snazi je nisko u Crnoj Gori u poređenju sa drugim zemljama u regionu. Rodni jaz od oko 14 procentnih poena postoji u stopama aktivnosti koji je, iako veliki, manji nego u susjednim zemljama jugoistočne Evrope. Veliki dio jaza u pogledu neaktivnosti objašnjava se velikim rodnim razlikama kod seoskog stanovništva. Ekonomska neaktivnost je naročito visoka među ženama sa osnovnom školom ili manje od toga, među etničkim manjinama i starijim ženama. Mala je razlika u stopama nezaposlenosti između muškaraca i žena. Među onima koji rade postoje jasne razlike u plati, tako da žene zarađuju 16% manje nego muškarci sličnih zapaženih karakteristika. • Obrazovanje. U prosjeku, Crna Gora je postigla rodnu ravnopravnost kod upisa u školu. Idući dalje od prosjeka, rodne razlike postoje za neke populacione podgrupe, a naročito: one koji su neaktivnni (sugerišući da nedostatak obrazovanja možda predstavlja barijeru za zapošljavanje), određene etničke grupe i stanovništvo u seoskim područjima. S druge strane, upis u tercijarni stepen obrazovanja naglo je porastao u protekloj deceniji, i to više kod žena. Ipak postoje dokazi o rodnom razdvajanju po oblastima studiranja – što potencijalno može uticati na ishode na tržištu rada. • Zdravstvo. Smrtnost pri porođaju je veoma niska u poređenju sa regionom i skoro sve trudnice dobijaju predporođajnu zdravstvenu njegu. Kao u drugim zemljama postoje razlike u korist žena po pitanju očekivanog trajanja života, iako je ono ispod nivoa zemalja OECD i za muškarce i za žene. Neki dokazi ukazuju da određena zdravstvena pitanja i dalje predstavljaju izvor zabrinutosti za žene – kao što je preventivna zaštita, psihološke tegobe i nasilje u kući – i za muškarce – viša stopa zloupotrebe alkohola, viša stopa pušača i rizično seksualno ponašanje. • Zastupljenost. Dokazi ukazuju da nasilje u kući postoji dosta rašireno, ali da se uglavnom ne prijavljuje u Crnoj Gori. Takođe, žene su slabo zastupljene na svim nivoima uprave i u niskom stepenu su vlasnice ili rukovodioci firmi. Muškarci takođe imaju više rukovodećih pozicija u medijima i postoji percepcija da mediji pojačavaju rodne stereotipe. Izvor: Omar, Yumna i Brandon Vick (2013) “Crna Gora. Rodna dijagnostika: razlike u finansijskim mogućnostima, pristupu ekonomskim šansama i zastupljenosti“. Izvještaj Svjetske banke 78678 - ME III. STRATEGIJA ZA PARTNERSTVO GRUPE SVJETSKE BANKE A. Program Vlade i srednjoročna strategija 33. Sveukupni razvojni cilj Crne Gore je da postigne pametni, održivi i inkluzivni rast. Razvojni plan Crne Gore je sadržan u tri posebne ali komplementarne strategije: Programu pristupanja EU 2014-2018, Pravcima razvoja Crne Gore 2015-2018 i Programu ekonomskih reformi Crne Gore 2015-2017 (PER). Program pristupanja Crne Gore EU usvojen je u decembru 2013. i predstavlja glavni strateški dokument u oblasti evropskih integracija. Koncentriše se na mjere koje su potrebne za postizanje pune usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. Pravci razvoja Crne Gore, koji su usaglašeni sa strategijom Evropa 2020, usvojeni su od strane Vlade u julu 2015. Pod sveukupnim ciljem „pametnog, održivog i inkluzivnog rasta“ ovaj dokument identifikuje četiri 17 pokretačka sektora i to turizam, energetiku, poljoprivredu i ruralni razvoj i prerađivačkuindustriju. Koncept pametnog rasta, sa turizmom kao glavnim pokretačem, predviđa smanjenje uvozne zavisnosti i povećanje stranih direktnih investicija (SDI) i produktivnosti. Održivi rast je predviđen kroz dalji razvoj i djelotvorno korišćenje prirodnih resursa države i kroz inkluzivni model učešća u radnoj snazi, koji obuhvata jačanje aktivnih i pasivnih mjera tržišta rada, kao što su izdvajanja za nezaposlene, kao i cjeloživotno učenje, edukaciju i stručno obrazovanje. PER Crne Gore iznosi ekonomsku politiku ostvarivanja višeg i održivog ekonomskog rasta uz stvaranje mogućnosti zapošljavanja. U centru ove politike je fiskalna održivost, smanjenje neformalnog zapošljavanja i stvaranje uslova za veći pristup finansijskim sredstvima za rast i razvoj malih i srednjih preduzeća. B Predloženi partnerski okvir za Crnu Goru Grupe Svjetske banke 3.B.1 Pouke izvučene iz Izvještaja o realizaciji Strategije partnerstva sa zemljom, ocjene Nezavisne grupe za evaluaciju (IEG) i konsultacija sa uključenim akterima 34. Dosadašnji angažman Grupacije Svjetske banke u Crnoj Gori donio je mnogo pozitivnih rezultata i može biti osnov za dublju i više strategijsku saradnju u budućnosti. Iskustvo iz poslednje Strategije partnerstva sa zemljom koje je sažeto u pregledu o realizaciji projekata i stečenim iskustvima (vidjeti aneks 3) pokazuje da program Grupacije Svjetske banke u velikoj mjeri postiže planirane razvojne ciljeve. Ključni uspjesi se mogu vezati za oblasti u kojima je Banka bila u mogućnosti da izgrađuje lokalne kapacitete i unapređuje okvire javnih politika i institucija, kao u slučaju zemljišne administracije, zdravstva, obrazovanjai poljoprivrede. Od naročitog značaja je bio rad na pripremi Crne Gore za pristupanje EU, gdje je Banka bila u mogućnosti da igra korisnu dopunsku ulogu u odnosu na Evropsku komisiju, što je iskustvo koje bi moglo da se replicira u drugim zemljama. Što se tiče planiranja programa, u pregledu o realizaciji projekata i stečenim iskustvima napominje se da je koncentrisanje na dvije tematske oblasti odgovarajuće u malom portfoliju, dok se obim razvojnih ciljeva može prečistiti da bolje odražava uticaj aktivnosti Banke. 35. Pregled o realizaciji projekata i stečenim iskustvima takođe napominje da buduće angažovanje treba da uspostavi ravnotežu između (i) fleksibilnosti u prilagođavanju promjenljivim okolnostima i (ii) istrajnosti u sprovođenju teških, ali neophodnih reformi i ukazuje na potrebu održavanja političkog dijaloga na visokom nivou u okruženju gdje teške reforme mogu dovesti do značajnih kašnjenja u sprovođenju programa. Iako je u principu klijent posvećen realizaciji programa Banke, vlasništvo klijenta nije konzistentno u cijelom portfoliju. Obezbjeđivanje potpune posvećenosti teškim reformama na političkom nivou biće od ključnog značaja za očuvanje efikasnost programa u narednom Partnerskom okviru za zemlju. 36. Poboljšano upravljanje javnim rashodima ostaje krucijalni cilj od značaja za fiskalnu održivost i ekonomski razvoj Crne Gore, iako je ovo isključeno iz programa Grupacije Svjetske banke u toku revizije polovine implementacije Strateškogije okvira za zemlju 2014. Operacije vezane za razvojnu politiku koje su u osnovi ovog cilja nijesu se ostvarile zbog velikog spoljnjeg zaduživanja koje je ugrozilo srednjoročni makrofiskalni okvir Crne Gore. Kao rezultat, ovo pitanje je danas još važnije i treba da bude obrađeno u novoj strategiji. 18 37. Ocjene projekata koje je dala Nezavisna grupa za evaluaciju naglašavaju značaj bliske koordinacije u dijalogu o javnim politikama i pružanju tehničke pomoći sa drugim partnerima, iskrenog prihvatanja projekata kao svojih na centralnom i lokalnom nivou, i postizanja ravnoteže između blagovremenog planiranja projekata i kvaliteta koji već postoji na startu. Konkretnije rečeno, nalazi ove Grupe ukazuju na značaj: (i) djelotvornog oslanjanja na posvećenost Vlade i učešće javnosti i razvoj jake strategije angažovanja na lokalnom nivou, naročito u slučajevima koji podrazumijevaju potencijalno osjetljive investicije; (ii) balansiranja brze pripreme projekta sa kvalitetom projekta na startu, kako to ne bi ugrozilo realizaciju aktivnosti, naročito tokom početnih godina; (iii) blagovremeno restrukturiranje projekta, kako bi se izvršila adekvatna i primjerena prilagođavanja u toku realizacije; (iv) utvrđivanja redoslijeda dugoročnih i složenih reformi, tako što će se obezbijediti neophodni preduslovi; (v) bliske koordinacije po pitanju dijaloga o javnim politikama i stručne pomoći sa drugim partnerima, kao što su MMF, EU i EBRD, s obzirom na komplementarnost stručnog znanja i oblasti interesovanja partnera. Na sektorskom nivou, Grupa koja je radila ocjenu naglašava da je važno, radi održivog oporavka bankarskog sektora, da se uspostavi jasnija strategija za saniranje nekvalitetnih kredita (NPL). 38. Uključivanje građana dokazani je faktor uspjeha Strategije partnerstva sa zemljom i uneseno je u novi ciklus strategije zemlje kroz znatan niz konsultacija, u fazi Sistematske dijagnostičke procjene zemlje i Partnerskog okvira za zemlju. Konsultacijama su prisustvovali mnogi nivoi državne uprave, privatnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva i međunarodne razvojne zajednice. Ove konsultacije su potvrdile postojanje širokog konsenzusa oko ključnih razvojnih prioriteta i glavnih oblasti identifikovanih u Partnerskom okviru za zemlju. Naročito postoji široka saglasnost o potrebi da se posveti pažnja fiskalnoj održivosti i mogućnosti stvaranja novih radnih mjesta kao najvažnijim prioritetima. Predstavnici civilnog društva dali su povratnu informaciju o otvaranju novih radnih mjesta, dobrom upravljanju, efikasnosti socijalne zaštite i posebnim pitanjima vezanim za realizaciju tekućih projekata. Uključeni akteri su se složili sa potrebom da pokretač za model rasta bude privatni sektor i da u centru pažnje treba da budu ključni ekonomski sektori, tj. održivi turizam i poljoprivreda, kao sredstva za stvaranje inkluzivnih mogućnosti zapošljavanja, od kojih će dobrobit osjetiti sve zajednice u zemlji uključujući ranjive grupe kao što su Romi, lica sa invaliditetom i žene. Akteri iz privatnog sektora naglasili su značaj pružanja podrške konkurentnim podsektorima, kao što su turizam i poljoprivreda/agrobiznis kao vrhunski prioriteti, a i razvoj infrastrukture, sa posebnim naglaskom na modelu JPP. Državna uprava i akteri iz privatnog sektora, takođe su naglasili potrebu da se poboljša kvalitet obrazovanja i osposobljavanja u zemlji i da se smanji jaz između kvalifikacija koje se stiču kroz obrazovni sistem i onih koji se traže na tržištu rada. 39. Partnerski okvir za zemlju takođe je koristio podatke iz istraživanja javnog mnjenja za fiskalnu godinu 2016. Rezultati istraživanja pokazuju da se SB posmatra kao dragocjen i poštovan dugoročni razvojni partner. Ispitanici su ocijenili da je upravljanje u javnom sektoru najveći razvojni prioritet, zatim radna mjesta i globalne integracije. Istraživanje je takođe utvrdilo da SB može dati veću vrijednost svom radu u Crnoj Gori dopiranjem do više grupa izvan centralnog nivoa države, posebno lokalnih samouprava, civilnog društva, privatnog sektora i akademske zajednice kao ključnih interesnih grupa. 19 3.B.2 Pregled strategije Grupe Svjetske banke 40. Sveukupni cilj novog Partnerskog okvira za zemlju je da se Crna Gora podrži na putu održivijeg i inkluzivnijeg rasta. Partnerski okvir je u saglasnosti i sa preporukama Sistemske dijagnostičke procjene i prioritetima Vlade. Imajući u vidu ograničenu veličinu programa, Partnerski okvir za zemlju će se koncentrisati na prioritetne oblasti kojima i sama zemlja pridaje najveći značaj i potencijalni uticaj na dvostruke ciljeve Grupe Svjetske banke i razvojne aspiracije same zemlje je znatan. Nestalno regionalno i globalno okruženje zahtijeva reforme i institucionalne promjene koje će ekonomiju učiniti otpornijom na spoljašnje šokove. Potreba da se pređe na model razvoja u kojem će privatni sektor voditi rast mora da bude podržana i dopunjena uspostavljanjem održivih javnih finansija pod djelotvornom i transparentnom državnom upravom. 41. U Sistemskoj dijagnostičkoj procjeni (SCD) identifikovano je jedanaest prioritetnih aktivnostiza postizanje dvostranih ciljeva smanjenja siromaštva i ostvarivanja zajedničkog prosperiteta za sve (vidjeti tabelu 3). Jedna grupa prioritetnih aktivnosti podržava cilj jačanja otpornosti Crne Gore na šokove i koncentrisana je prvenstveno na to da se osigura zdrava fiskalna politika, ojača finansijska stabilnost, osnaži sistem socijalne zaštite i pružanja socijalnih usluga, i izgrade zaštite od rizika u pogledu životne sredine. Druga grupa prioriteta podržava cilj smanjenja nezaposlenosti i neaktivnosti, sa fokusom na jačanje ljudskog kapitala i poboljšanje inkluzivnog pristupa ekonomskim šansama. Posljednja grupa prioritetnih aktivnosti podržava cilj omogućavanja razvoja privatnog sektora i fokusirana je na unapređenje komercijalne, institucionalne i infrastrukturne integracije, održavanje uslova koje je povoljno za privatne investicije i stvaranje mogućnosti zapošljavanja, i snaženje sistema upravljanja, pružanja javnih usluga i vladavine prava. 42. Partnerski okvir za zemlju primjenjuje četiri filtera selektivnost, odnosno: (i) usklađivanje sa Sistemskom dijagnostičkom procjenom zemlje; (ii) usklađivanje sa prioritetima Vlade i vlasništvom; (iii) komparativna prednost i prethodni rezultati GSB u Crnoj Gori; i (iv) komplementarnost sa drugim donatorima (vidjeti Aneks 7), kako bi se povećao uticaj pomoći GSB u svjetlu ograničene veličine programa. Partnerski okvir za zemlju će se fokusirati na šest prioritetnih akcija od jedanaest koje su identifikovane u Sistemskoj dijagnostičkoj procjeni zemlje (vidjeti sliku 6). Tabla 3: Sažet pregled prioriteta iz Sistemske dijagnostičke procjene Povećati otpornost na Smanjiti nezaposlenost i Omogućiti razvoj privatnog šokove i volatilnost neaktivnost sektora Osigurati zdravu fiskalnu Povećati pristup ekonomskim Poboljšati komercijalnu i politiku šansama, uključujući za ranjive institucionalnu integraciju sa grupe (mlade, seosko stanovništvo) EU Osigurati finansijsku Povećati kvalitet ljudskog kapitala, Poboljšati povezanost i stabilnost uključujući i kroz osnaženo infrastrukturnu integrisanost obrazovanje i sticanje vještina Osnažiti sistem socijalne Omogućiti aktiviranje i osnažiti Omogućiti ravnopravne uslove zaštite kao zaštite od šokova podsticaje za rad na tržištu proizvoda i rada radi 20 podsticanja razvoja privatnog sektora Obezbijediti se protiv rizika Osnažiti sistem upravljanja, vezanih za životnu sredinu i pružanje javnih usluga i zaštititi nacionalne resurse vladavinu prava 43. Ciljevi i rezultati Partnerskog okviraza zemlju grupisani su u dvije centralne oblasti: • Centralna oblast 1: Osnažiti makroekonomsku i finansijsku otpornost.Primarni ciljevi u okviru ove centralne oblasti biće da se: (i) poboljša održivost i efikasnost javnih finansija, sa naglaskom na tome da se Crnoj Gori pomogne da se vrati na put fiskalne održivosti; i (ii) poveća stabilnost i efikasnost finansijskog sektora, tako što će se rješavati slabosti bankarskog sektora i visokog nivoa nekvalitetnijih kredita. Bančin program predviđa niz operacija za razvojnu politiku (DPO) ili garancija na bazi utvrđene politike (PBG) kao glavni instrument kojim će se podržati ključne mjere u okviru ova dva cilja. IFC predviđa podržavanje prvog cilja putem određenog broja javno privatnih partnerstava. • Centralna oblast 2: Proširiti pristup ekonomskim šansama i zaposlenju. Glavni ciljevi u okviru ove oblasti biće da se: (i) poveća usklađenost između kvalifikacija stečenih obrazovanjem i potražnje na tržištu rada; (ii) osnaže podsticaji za rad, rješavanjem destimulansa koji postoje u sistemu socijalne zaštite, drugih barijera za radno aktiviranje, informisanosti, percepcija, radnog i poreskog zakonodavstva, naročito za ranjive grupe i žene; (iii) podstaknu investicije privatnog sektora i mogućnosti zapošljavanja u sektorima sa visokim potencijalom; i (iv)unaprijedi održivost životne sredine. Podrška GSB u okviru prvog cilja usmjeriće se na izgradnju odgovarajućih vještina i podršku u prelazu iz škole na posao za diplomce obrazovnog sistema, posebno visokog obrazovanja, i učenike iz tehničkog i stručnog obrazovanja. Podrška u okviru drugog cilja usmjeriće se na rješavanje demotivacije u sistemu socijalne zaštite i proširenje pristupa službi za zapošljavanje kroz Projekat za razvoj konkurentnosti radnih mjesta, dopunjen suštinskim analitičkim radom. U okviru trećeg cilja, GSB će koristiti komparativnu prednost svih svojih članova (IBRD, IFC i MIGA) za podsticanje lokalne ekonomije koja se bazira na turizmu i održivog razvoja, podršci razvoju mikro, malih i srednjih preduzeća (uključujući prošreni pristup finansijskim sredstvima, posebno za društveno najosjetljivije djelove stanovništva, pružanje usluga za podršku poslovanju kako bi se unaprijedile sposobnosti firmi, tehnološka unaprijeđenja), olakšavanje pristupa IKT, i razvijanje kritične infrastrukture povezane sa turizmom. Podrška u okviru četvrtog cilja pružiće se kroz odabrane investicije usmjerene na odlaganja industrijskog otpada, prekogranično upravljanje vodnim resursima, kao i investicije u energetsku efikasnost, ali i preko odabranih intervencija kao dio Projekta lokalnog ekonomskog razvoja zasnovanog na turizmu. Ove investicije doprinijele bi i jačanju održivosti sektora turizma i poljoprivrede i na taj način izgradnji osnova za održivo otvaranje novih radnih mjesta na duge staze. 21 Slika 6: Odabrane prioritetne aktivnosti iz SCD, centralne oblasti CPF i ciljevi CPF SCD prioriteti SCD prioriteti • Osigurati zdravu fiskalnu politiku • Povećati kvalitet ljudskog kapitala • Osigurati finansijsku stabilnost • Povećati pristup ekonomskim šansama • Obezbijediti ravnopravne uslove na tržištu proizvoda i rada radi podsticaja privatnog sektora • Mjere zaštite od ekološkog rizika i zaštite prirodnih resursa CPF centralna oblasti 1: CPF centralna oblasti 2: Osnažiti makroekonomsku i finansijsku Proširiti pristup ekonomskim šansama i otpornost zaposlenju CPF ciljevi: CPF ciljevi: 1a: Poboljšana održivost i efikasnost 2a: Povećana usaglašenost javnihfinansija izmeđukvalifikacija i tražnje na tržištu 1b: Povećana stabilnost i efiksanost rada finansijskog sektora 2b: Pospješivanje i jačanje podsticaja za rad 2c: Poboljšane privatne investicije i otvaranje novih radnih mjesta i sektorimasa visokim potencijalom 2d: Unaprijediti održivost životne sredine 44. Partnerski okvir neće uključiti značajno angažovanje u sektorima u kojima nije jasno opredjeljenje u pogledu javnih politika, ili tamo gdje su drugi partneri preuzeli vođstvo. Naime, upravljanje u javnom sektoru i vladavina prava pojavljuju se kao ključni prioritet u Sistemskoj dijagnostičkoj procjeni, gdje će Evropska unijanastaviti da igra vodeću ulogu putem instrumenta predpristupne pomoći (IPA) II 2014-2020. GSB će upotpuniti ove aktivnosti uglavnom preko angažovanja u oblasti javnih finansija i finansijskom sektoru. Konkretno, predloženi niz Operacija za razvojne politike (DPO) podržaće nadležne organe u konsolidaciji javnih finansija i jačanju stabilnosti finansijskog sektora. Podsticanje transparentnosti i odgovornosti u upravljanju javnim finansijama, jačanje kontrole preuzetih obaveza i osiguranje obaveznog obračuna troškova novih predloga javnih politika prije njihovog usvajanja, i podržavanje mjera za jačanje bankarskog nadzora i regulatornih standarda finansijskog sektora oblasti su koje treba istražiti u okviru podrške mjerama politike. Niz operacija za razvojne politikepodržaće posljednji nalazi Programa procjene finansijskog sektora (FSAP) i Pregleda 22 javnih finansija, koji će predložiti preporuke za povećanje efikasnosti, efektivnosti i pravičnosti javne potrošnje. Pored toga, tekući Program reforme računovodstva i institucionalnog jačanja (REPARIS), koji finansira EU i sprovodi Centar za finansijsko izvještavanje Svjetske banke, podržava implementaciju okvira korporativnog finansijskog izvještavanja u skladu sa pravnim tekovinama EU u zemljama jugoistočne Evrope, uključujući i Crnu Goru, sa ciljem da se promoviše povećana dostupnost, transparentnost i pouzdanost finansijskih informacija. Analitički rad usektoru pravosuđa dodatnonadopunjuje napore Evropske komisijeu oblasti upravljanja.Slično tome, iako će Grupacija Svjetske banke biti angažovana u pružanje podrške održivosti životne sredine u oblastima upravljanja industrijskim otpadom, prekograničnog integralnog upravljanja vodnim resursima i energetske efikasnosti, Partnerski okvir za zemlju ne predviđa veliki program u oblasti upravljanja rizikom od prirodnih nepogoda, gdje partneri kao što je EU imaju aktivan angažman u okviru IPA II. Po pitanju krupnih infrastrukturnih investicija u prioritetnim oblastima Partenerskog okvira za zemlju, kao što su transport i energetika, EU, EIB i EBRD će nastaviti da igraju vodeću ulogu. Međutim, kao nadogradnjuna postojeći angažman u oblasti infrastrukture na zapadnom Balkanu, IFC će razmatrati nove mogućnosti u Crnoj Gori da podrži investicije privatnog sektora u oblastima obnovljive energije, transporta i projekata opštinske infrastrukture kroz direktne investicije kao i kroz projektovanje i implementaciji izvodljivih javno-privatnih partnerstvava, Programi IFC-a u ovoj oblasti će zavisiti od tržišne potražnje i jasne posvećenosti Vlade za implementaciju. 45. Glavna promjena koja se desila od prethodne strategije označava obnovljeno koncentrisanje na podršku makroekonomskim reformama, naročito u oblasti fiskalne održivosti i stabilnosti i efikasnosti finansijskog sektora. Grupacija Svjetske banke će podržati upravljanje javnim finansijama i održivost duga, kroz predloženi niz Operacija za razvojne politike, kao i kroz operacije finansiranja investicionih projekata kako bi se poboljšala efikasnost javne potrošnje u zdravstvu i naplati prihoda. Nova strategija će se takođe eksplicitnije koncentrisati na zapošljavanje i ekonomske šanse za postizanje veće inkluzije i višeg standarda života za grupu u donjih četrdeset procenata populacije po prihodima (vidjeti Centralnu oblast 2). 46. U isto vrijeme, nova strategija će osigurati kontinuitet sa tekućim programom. Oba strateška cilja prethodne strategije – podrška za integraciju u EU i prudencijalnoupravljanje životnom sredinom – ostaju relevantna za Crnu Goru i njima će se posvetiti pažnja u okviru realizacije postojećeg portfelja kao i prilikom osmišljavanja budućih operacija. Npr., planirano kreditiranje i savjetodavne i analitičke usluge (ASA), kao što je Projekat unapređenja efikasnosti i kvaliteta zdravstvenog sistema i Projekat upravljanja prihodima, će ugraditi usklađivanje sa zahtjevima EU kroz strukturu projekata, dok će očuvanje i upravljanje prirodnim resursima biti rješavano u okviru postojećeg portfolija kao i kroz nove operacije kao što je planirani Projekat lokalnog ekonomskog razvoja koji se zasniva na turizmu. 47. Novi Partnerski okvir za zemlju koristi i najnoviju rodnu dijagnostiku za Crnu Goru. Predloženi program obuhvata radnje koje unapređuju pristup žena ekonomskim šansama, gdje postoji najizrazitiji rodni jaz. Prvo, predložena agende za Analitičke i savjetodavne usluge o preprekama za otvaranje novih radnih mjesta i učešće radne snage biće potpuno rodno informisan, kako bi se osiguralo da se prepoznaju potencijalne teže barijere ili barijere koje posebno postoje za žena, kao što je pristup formalnim uslugama dječije zaštite. Drugo, obzirom da rodni jaz u učešću u radnoj snazi i zapošljavanju počinje rano kod mladih, osiguravanje da muškarci i žene 23 posjeduju odgovarajuće kvalifikacije da nađu posao (CPF Cilj 2a) može poboljšati izglede da žene nađu posao, i na taj način smanjiti težinu pratećih prepreka sa kojim se žene mogu suočiti, kao što su one koje se odnose na društvene norme i pristupačnostformalnezaštite. Razmotriće se iskustva i dokazi iz tekućihAnalitičkih i savjetodavnihuslugaiz susedne zemlje za žene koje ulaze u netradicionalne oblasti obrazovanja, obzirom da su ti nalazi relevantniji za ovaj kontekst od postojećih analiza u razvijenim ekonomijama. Treće, s obzirom da su destimulansi za formalni rad značajni i da su najveći za radnike sa niskim primanjima ili honorarno zaposlene, gdje su veće šanse da ovo drugo budu žene, imajući u vidu njihovu potrebu da često uspostavljaju ravnotežu između posla i obaveza u domaćinstvu, uklanjanje tih destimulansa za rad doprinijeće povećanju pristupa žena zaposlenju. Na kraju, očekuje se da će porast investicija privatnog sektora u glavnim sektorima kao što su poljoprivreda i turizam osigurati šanse za zapošljavanje žena. 48. Pored povećanog fokusa na uključivanje u program, Grupacija Svjetske banke nastaviće da doprinosi u izgradnji inkluzivnijeg javnog diskursa. Iako EU obično preuzima vodeću ulogu u podsticanju uključivanja građana u Crnoj Gori, u okviru agende pristupanja EU, Grupacija Svjetske banke će se angažovati zajedno sa ključnim partnerima na jačanju koordiniranih aktivnosti u ovoj oblasti. Iskustvo stečeno u okviru Strategije partnerstva sa zemljom za fiskalne godine2011-2015 pokazalo je vrijednost uključivanja povratnih komentara korisnika u pripremi, implementaciji i evaluaciji projekta (vidjeti okvir u Aneksu 3). Ove dobre prakse nisu samo značajno poboljšale kvalitet i rezultate projekta, već su i rezultirale mnogo širim koristima za lokalne zajednice. Strateški okvir za integraciju učešća građana u operacijama GSB nastaviće da usmjeravaplaniranje projekta kako bi seuključilekarakteristike koje omogućavaju učešće građana. Strateški pristup angažovanju građana u Crnoj Gori operacionalizovan je kroz izradu Mape puta zemlje (vidjeti Aneks 2), koji identifikuje poljoprivredu, turizam, zdravstvo i životnu sredinu kao glavne sektore u kojima su neophodni mehanizmi učešća za uspjeh projekta. On predviđa opsežnokorišćenje konsultacija, participativnog planiranja, povratnih komentara korisnika, i praćenje implementacije. Centralna oblast 1: Pojačati makroekonomsku i finansijsku otpornost 49. Kao mala, otvorena ekonomija bez sopstvene valute, jačanje makroekonomske i finansijske otpornosti je od presudnog značaja za strategiju smanjenja siromaštva i inkluzivni rasta Crne Gore. Od velikih infrastrukturnih investicija očekuje se da generišu rast na kratki i srednji rok, ali i da nepovoljno utiču na već izražene ranjivosti koje su vezane za javni dug. Velike potrebe za finansiranjem opšteg nivoa države takođe predstavljaju značajan izvor makroekonomskog rizika. Njihovo rješavanje zahtijeva kredibilan srednjeročni fiskalni plan koji se oslanja na zdrave sektorske politike kako bi se smanjio deficiti i konačno dug. Finansijski sistem je takođe usporen nizom neefikasnosti, uključujući visoke troškove posredovanja i visok nivo nekvalitetnih kredita (NPL). NPL-ovi, iako u opadanju u odnosu na najveći nivo od 25,3 procenta u junu 2011. na 12,7 procenata u februarz 2016., i dalje predstavljaju izazov. Rastući rizici i slabosti u regulaciji i nadzoru banaka predstavljaju rizike za fiskalnu i finansijsku stabilnost. 24 Cilj Partnerskog okvira za zemlju 1a: Poboljšana održivost i efikasnost javnih finansija Pokazatelji rezultata za Cilj 1a Pokazatelj 1: Stabilizacija javnog duga. 50. Crna Gora ostaje veoma podložna spoljašnjim šokovima zbog nivoa javnog duga. Sa izgradnjom autoputa Vlada se obavezala da će finansirati dug te investicije koji će determinisati rastuću putanju duga između 2015. i 2018. godine. Upravljanje naglim rastom javnog duga, na nivou od 68% BDP u 2015, i procjene od 80% u 2019. godini, dug period velikih fiskalnih deficita, zahtijevaju kredibilnu srednjoročnu fiskalnu konsolidaciju zasnovanu na zdravim sektorskim politikama kako bi se smanjio deficit i u krajnjem dug. Održiva fiskalna konsolidacija je neophodna i kao mjera za ublažavanje osjetljivosti Crne Gore na spoljašnje šokove i da se zadovolje potrebe Crne Gore za refinansiranjem, međutim, ona mora biti projektovana uz dužnu zaštitu najugroženijih slojeva stanovništva. Veličina ne diskrecione potrošnje (kao što je fond zarada u javnoj upravi, rastući izdaci za zdravstvo i penzije i slaba povezanost između tekućih paketa beneficija zdravstveno-penzijskog osiguranja i raspoloživih resursa) i naplata poreskih prihoda ne obezbjeđuju velikifiskalni prostor za proširivanje rashoda državne uprave. Vlada je takođe akumulirala prilično velike zaostale obaveze, koje se procjenjuju na skoro 11% BDP-a na kraju 2014. Od toga, oko 80% su obaveze opština, od kojih je većina u slaboj finansijskoj situaciji i ometaju ih neodrživi rashodi i dug. U 2015. godini Banka je izvršila analizu za rješavanje fiskalne održivosti i operativno restrukturiranje više jedinica lokalne samouprave koje su u krizi u Crnoj Gori, što može otvoriti put za dalje angažovanje u ovoj oblasti. 51. Potrebna je povećana efikasnost i kvalitet zdravstvene potrošnje za rješavanje rastućeg tereta nezaraznih bolesti i starenja stanovništva.Izdaci Crne Gore po glavi stanovnika u zdravstvu su niži od prosjeka EU, ali viši od prosjeka za region Evrope i Centralne Azije (ECA).Ukupni zdravstveni izdaci u BDP-u za 2013. bili su relativno visoki (6,5% BDP) u poređenju sa zemljama u regionu i mada je javna potrošnja ispod prosjeka u zemljama iz grupe EU 28 (3,7% BDP), zdravstveni izdaci po glavi stanovnika su visoki za nivo prihoda u Crnoj Gori. Međutim, lična potrošnja čini svega oko 33% ukupni zdravstvenih izdataka u periodu između 2000. i 2013, što je niže u odnosu na slične zemlje u regionu.Efikasnost i pravičnost zdravstvene potrošnje treba biti bolja, u smislu borbe sa sve većim teretom nezaraznihbolesti i starenja stanovništva. Crna Gora je ostvarila značajan napredak u pravcu finansiranja primarne zdravstvene zaštite po glavi stanovnika. Ipak, rezultate ovih reformi umanjila su dogovorena povećanja plata za svo zdravstveno osoblje. Bolnice se i dalje finansiraju putem linijskih budžeta, a ne na osnovu ostvarenih rezultata ili kvaliteta, pa bolnička mreža tek treba da se racionalizuje, što doprinosi neefikasnoj potrošnji i deficitima bolnica. Farmaceutska potrošnja je relativno visoka, kao i cijene ljekova. Paket beneficija zdravstvenog osiguranja nastavlja da se širi, što uključuje veoma skupe procedure i ljekove, bez posvećivanja dovoljno pažnje finansijskoj održivosti, što dovodi do produžavanja vremena čekanja na procedure i budžetskih pritisaka koji mogu da ugroze kvalitet ili pružanje primarne zdravstvene zaštite. 52. U sektoru pravosuđa, izdaci su i dalje visoki, a učinak sudova zaostaje za standardima EU, a i dalje postoje rizici u pogledu korupcije. Izdaci sudova su više nego dvostruko veći od 25 prosjeka EU, i posmatrano po glavi stanovnika i kao udio u BDP 16. Pa ipak, sudovi su i dalje neefikasni, sa velikim brojem zaostalih predmeta i dugim trajanjem procesuiranja predmeta, što izaziva prepreke za građane i preduzeća, a naročito za mikro, mala i srednja preduzeća. Prosječno trajanje parničnih predmeta je oko dvije godine, 17 što je više nego dvostruko veće od prosjeka u državama Savjeta Evrope, trostruko veće od medijana i značajno iza uporedivih država, kao što su BJR Makedonija i Slovenija. Korupcija i neprimjereni uticaji i dalje izazivaju zabrinutost i utiču na nepredvidljivo donošenje odluka. I pored relativno velike mreže sudova u zemlji, osjetljive grupe i grupe sa niskim prihodima srijeću se sa barijerama u pristupu pravosuđu. Ostvaren je značajan napredak u usklađivanju zakonodavnih okvira sa standardima EU, ali realizacija zaostaje za zakonskim reformama. Podrška ASA fokusiraće se na fiskalno održive načine za jačanje efikasnosti i kvaliteta usluga koje pružaju sudovi u skladu sa standardima EU. 53. Na strani prihoda, naplata se konzistentno poboljšava od 2010, podržana promjenama u poreskoj politici, ali sistem poreske administracije Crne Gore treba da podigne efikasnost. Crna Gora je preduzela značajne korake posljednjih godina na reformi i modernizaciji svoje poreske administracije. Zakonodavni okvir nedavno je izmijenjen i dopunjen kako bi se pojasnila uloga poreske i carinske administracije u naplati prihoda, kako bi se pojednostavile poreske procedure, ojačala interna kontrola poreske uprave i integritet poreskih službenika i poboljšala prinudna naplata poreza. Poboljšanja su inicirana i u organizacionoj strukturi poreske uprave, njenom strateškom upravljanju i IT resursima. Bez obzira na ovaj važan napredak, dugoročna održiva unapređenja mogućnosti naplate poreza i doprinosa za socijalno osiguranje zahtijevaju unapređenje sistema, procesa i kvalifikacijaporeske administracije.Podrška Grupe Svjetske banke će se koncentrisati na operativnu efikasnost Poreske uprave Crne Gore (PUCG) kako bi ona krenula putem moderne uprave prihoda koja će parirati najboljoj praksi u EU i kako bi se smanjilo opterećenje poreskih obveznika pri ispunjavanjuporeskih obaveza tako što će se pružiti podrška modernizaciji usluga poreskim obveznicima. 54. Grupacija Svjetske banke će podržati nadležne organe u njihovim nastojanjima da postignu fiskalnu održivost. Mjere za postizanje toga biće sadržane u planiranoj serijiOperacija za razvojne politike (DPO) ili garanciji koja podržava politiku (PBG)za jačanje otpornosti fiskalnog i finansijskog sektora. 18Priprema DPO ili PBG serije zavisiće od postizanja zadovoljavajućeg srednjeročnog makroekonomskog okvira, koji adekvatno odgovara na visoke deficite i javni dug. To bi uključilo prethodne dokaze o fiskalnoj konsolidaciji i povećanoj efikasnosti u području fonda zarada javnog sektora, usmjeravanja socijalnih davanja, pakete beneficija u zdravstvenom i penzijskom osiguranju, kao i mjere reforme finansijskog sektora. U odsustvu tih dokaza vršiće se ponovna procjena stepena i prirode angažmana Grupe Svjetske banke u okviru godišnjeg praćenja i srednjeročnog Pregleda napretka i stečenih iskustava Partnerskog okvira za zemlju. Planirani projekat poboljšanja efikasnosti zdravstvenog sistema i projekat reforme poreske administracije dopuniće i još više podržati ovu agendu, time što će se koncentrisati na povećanje efikasnosti zdravstvene i energetske potrošnje i sistema poreske administracije. Osim toga, javno-privatna partnerstva (JPP), uz podršku IFC-a,bi se mogla 16 Razlog je u velikoj mjeri to što Crna Gora ima više nego dvostruko više sudija po glavi stanovnika nego što je prosjek EU i skoro trostruko više sudskog osoblja po glavi stanovnika. 17 Izvještaj Evropske komisije o ocjeni efikasnosti pravosuđa (CEPEJ), 2014. 18 Sadržaj DPO/PBG serije još uvije nije dogovoren i o njemu će se razgovarati sa Vladom i Centralnom bankom. 26 razmotriti kao alternativni instrument za rješavanje nedostatka sredstava za finansiranje infrastrukture, kao i da se smanje troškovi i poboljša kvalitet usluga. Istovremeno, fiskalni uticaj i održivost novih JPP projekata bi trebalo pažljivo procijeniti, posebno u kontekstu javnog duga Crne Gore koji se povećava i sveukupno slabog regulatornog okvira za JPP. Administrativna, regulatorna i tržišna ograničenja takođe mogu ograničiti angažman IFC-a namali broj JPP. Cilj Partnerskog okvira za zemlju 1b: Povećana stabilnost i efikasnost finansijskog sektora Pokazatelji rezultata za Cilj 1b Pokazatelj 2: Smanjenje pojave nekvalitetnih kredita u ukupnom portfelju kredita Pokazatelj 3:Jačanje prudencijalnih normi za identifikaciju, klasfikaciju i ponovnu klasifikaciju nekvalitetnih kredita 55. Finansijski sektor je ključni temelj za održavanje makrostabilnosti Crne Gore i povećanje efikasnosti kod posredovanja finansijskim resursima. Finansijski sektor Crne Gore trenutno nije još u potpunosti opremljen za vršenje ove uloge, zbog nekoliko neefikasnosti koje su identifikovane u toku procjene FSAP koju su vršile MMF i Svjetska banka 2015 godine. Tu spadaju visoki troškovi posredovanja i visok nivo nekvalitetnih kredita (NPL), koji i dalje predstavljaju izazov bez obzira na značajan pad u prethodnih nekoliko godina. Rastući rizici kod domaćih banaka i slabosti u regulaciji i nadzoru banaka takođe predstavljaju rizike po fiskalnu i finansijsku stabilnost. Potrebni su dobro fiskalno upravljanje i makroprudencijalni okvir. 56. Intervencije Grupacije Svjetske banke u cilju podrške vladinim reformama u ovim oblastima, a naročito u rješavanju slabosti bankarskog sektora i smanjenja visokog nivoa nekvalitetnih kredita, od presudne su važnosti za održavanje finansijske stabilnosti i osnaživanje efikasnosti finansijskog sektora. Mjere za postizanje toga biće sadržane u planiranoj seriji Operacija za razvojne politike(DPO) ili garanciji koja podržava politiku (PBG) za jačanje otpornosti fiskalnog i finansijskog sektora. U oblastima stabilnosti i efikasnosti finansijskog sektora, operacije za razvojne politikebi se usmjerile se na ključne prioritete koji su identifikovani u Programu za ocjene finansijskog sektora iz 2015, uključujući i rješavanje slabosti u bankarskom sektoru (posebno koje se odnose na identifikaciju i klasifikaciju nekvalitetne aktive, kao i okvir za kreditni i rizik likvidnosti ), čime se smanjuje visok nivo nekvalitetnihkredita, jačanje mreže finansijske sigurnosti i nadzora banaka, kao i uspostavljanje makroprudencionalnog okvira da dopuni dobro fiskalno upravljanje. U odsustvu zadovoljavajućeg makroekonomskog okvira, vršiće se ponovna procjena stepena i modaliteta angažmana Grupe Svjetske banke u okviru Pregleda napretka i stečenih iskustava u kreiranju Partnerskog okvira. Planirani program stručne pomoći FinSAC-a za jačanje Fonda za zaštitu depozita dopuniće i dodatno podržati ovu agendu koncentrišući se na jačanje mreže finansijske sigurnosti. IFC će nastaviti da pruža podršku za rješavanje nekvalitetnih kredita na Zapadnom Balkanu, uključujući Crnu Goru. IFC će ponuditi i kreditne linije lokalnim bankama i mikrofinansijskim institucijama za podršku mikro, malim i srednjim preduzećima, finansiranje stanogradnje, za projekte obnovljive energije i agro-biznisa. Pored finansijskih sredstava, IFC će ponuditi savjetodavne usluge bankama i mikrofinansijskim institucijama kako bi se osnažile njihove prakse u oblasti upravljanja rizicima i korporativnog upravljaja. 27 Centralna oblast 2: Proširenje pristupa ekonomskim šansama i zaposlenju. 57. Da bi se smanjilo siromaštvo i povećao zajednički prosperitet, Crna Gora treba da ulaže u model inkluzivnog rasta u kojem će privatni sektor služiti kao motor rasta. Uporno visoka nezaposlenost i nisko učešće u radnoj snazi, naročito među siromašnima, grupi donjih 40% stanovništva sa najnižim prihodima, mladima, sredovječnim muškarcima i ženama, ukazuju da veliki dio stanovništva ne osjeća koristi od prilika koje se pojavljuju na tržištu rada ilida ne postoje adekvatni podsticaji. Crna Gora ima jednu od najnižih stopa učešća radne snage u Evropi i uporno visoku nezaposlenost, posebno među mladima.Manjinske grupe, uključujući Rome, Aškelje i Egipćane, naročito su ranjive i nedostaju im ekonomske prilike. Postoje takođe uporne razlike između relativno dinamične priobalne zone i siromašnijih sjevernih krajeva sa višom stopom nezaposlenosti. Niska stopa aktivnosti stanovništva koje je radno sposobno i visoka stopa nezaposlenosti su često rezultat neusklađenosti između ponude i potražnje za kvalifikovanom radnom snagom, kao i destimulansa za aktivno učešće radne snage. 58. Crna Gora je suočena sa dvostrukim izazovom da pruži bolje šanse djelovima radne snage sa nižim kvalifikacijama i da podigne sveukupni nivo kvalifikacija ukoliko želi da bude konkurentna destinacija za investicije u okviru EU. Zemlji je naročito potrebno da privuče investicije i podstakne otvaranje novih radnih mjesta u ključnim sektorima koji su radno intenzivni i zahtijevaju nekvalifikovanu radnu snagu (kao što su turizami poljoprivreda), što će imati veliki uticaj na smanjenje siromaštva i postizanje zajedničkog prosperiteta, a istovremeno osloboditi potencijal mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP) za rast i povećanje konkurentnosti. Crna Gora neprestano napreduje na ukupnoj listi lakoće poslovanja (Doing Business). Njen sadašnji položaj na 46-om mjestu od 189 zemalja znak je sve povoljnijeg poslovnog okruženja, koje je podržano kontinuiranim značajnim prilivima stranih direktnih investicija. Ostajanje na kursu reformi kako bi se poboljšala poslovna klima i unaprijedila konkurentnost privatnog sektora i njegova integrisanost sa svjetskim tržištima takođe je od presudnog značaja. Crna Gora ima jedan od najnižih koeficijenata izvezene robe u odnosu na BDP u svijetu, iako pristup EU nudi značajnu šansu povezivanja sa EU i drugim tržištima van granica Crne Gore, njene firme i proizvodi nijesu konkurentni i često neispunjavaju neophodne regulatorne standarde. Takođe su manje sklone usvajanju novih tehnologija i inovacija. Podrška mikro i MSP, čija dodata vrijednost je procijenjena na oko dvije trećineBDP-a, od jednake je presudne važnosti za rast i konkurentnost Crne Gore. Iako Crnogorsko primorje, blizina EU tržištima i relativno obrazovana radna snaga predstavljaju veliki potencijal za mikro, mala i srednja preduzeća da prevaziđu ograničenja male zemlje, crnogorske firme su relativno slabo uključene u globalnu ekonomiju, još se bore sa pristupom finansijskim izvorima i izradom projekata koji su zadovoljavajući za banke, i karakteriše ih veoma niska upotreba IKT. Dinamičnije i inovativnije firme, koje nose najveći potencijal da predvode budući rast, su najvjerovatnije i one koje će navesti odsustvo radne snage sa relevantnim kvalifikacijama kao prepreku. 59. Rješavanje ovih pitanja zahtijeva bavljenje rigidnostima tržišta rada, unapređenje kvaliteta i relevantnosti obrazovanja i osposobljavanja, svođenje na minimum destimulansa za rad, poboljšanje usluga posredovanja za nezaposlene i podsticanje mogućnosti stvaranja novih radnih mjesta podstaknute privatnim sektorom u djelatnostima sa visokim potencijalom. Podrška Grupacije Svjetske banke će doprinijeti ovoj agendi rješavanjem problema 28 neusklađenosti potrebnih kvalifikacija sa potrebama tržišta (cilj 2a) kroz kontinuirano sprovođenje Projekta „Visokog obrazovanja i istraživanja za inovacije i konkurentnost“ (HERIC) i kroz predloženi dodatni angažman u reformi stručnog obrazovanja i obrazovanja nakon srednje škole, kojim bi se rezultati sistema tercijarnog obrazovnog sistema bliže povezali sa potrebama privatnog sektora. Jačanje stimulansa i olakšica za rad (cilj 2b) biće podržano rješavanjem destimulansa u sistemu socijalne zaštite i proširivanjem pristupa službama za zapošljavanje,kao i stvaranjem uslova za produktivnije zapošljavanje kroz Projekat za zapošljavanje i razvoj konkurentnosti. Pored toga, čvrstom agendom savjetodavnih i analitičkih aktivnosti (ASA) osnažiće se baza dokaza za razumijevanje barijera koje ometaju mogućnosti zapošljavanja i učešće u radnoj snazi. Konačno, Grupacija Svjetske banke će podržati povevećane investicije privatnog sektora i stvaranje novih mogućnosti zapošljavanja (cilj 2c), sa fokusom na ključne ekonomske sektore u Crnoj Gori – održivi turizam i poljoprivredu, kroz predloženi Projekat lokalnog ekonomskog razvoja na bazi turizma, kroz tekući projekat MIDAS i operacije IFC i MIGA. Cilj Partnerskog okvira za zemlju 2a: Veća usklađenost između kvalifikacija i potražnje na tržištu rada Pokazatelji rezultata za Cilj 2a Pokazatelj 4:Procenat inoviranog nastavnog programa za tehničko i stručno obrazovanje u skladu sa standardima zanimanja. Pokazatelj 5: Povećanje percepcije o značaju programa i stepena visokog obrazovanja 60. Unapređenje učinka tržišta rada i ekonomske konkurentnosti Crne Gore zahtijevaće stručniju i bolje obrazovanu radnu snagu, kao i veće znanje i inovacije. Crna Gora je suočena sa dugoročnim problemom kvaliteta obrazovanja, koji se odražava kroz relativno loše rezultate studenata. Iako se pristup obrazovanju poboljšao, postoji izazov vezan za neusklađenost između proizvoda obrazovnog sistema i potreba privatnog sektora. Sa 4,5% BDP, Crna Gora troši na javno obrazovanje isto koliko i druge zemlje u Zapadnom Balkanu i vrlo blizu preporučenih 5% BDP u zemljama OECD, ali taj nivo potrošnje još nije doveo do uporedivih ishoda obrazovanja. Crnogorski učenici su postigli slabe rezultate na međunarodnom testu Programa za međunarodnu procjenu studenata (PISA), iskazujući neadekvatne nivoe u čitanju, matematici i prirodnim naukama među petnaestogodišnjacima, mada se broj bodova popravio posljednjih godina. Na srednji rok, izazov je u tome da se obezbijedi prelazak studenata tercijarnog i stručnog obrazovanja iz škole u zaposlenje, ali takođe da se izvrši prekvalifikacija onih koji su dugoročno nezaposleni kako bi ponovo mogli da uđu na tržište rada. 61. Grupacija Svjetske banke će se podrškom za ovaj cilj koncentrisati na građenje pravih vještina i podržavanje prelaska iz škole na posao za diplomirane učenike i studente iz sistema obrazovanja (naročito visokoškolce i učenike tehičkog i stručnog obrazovanjai obuke učenika), obezbjeđujući na tržištu rada značaj obrazovanja i dalje jačanje akademske i privredne saradnje. Paralelno sa tim, tekući projekat HERIC nastaviće da podržava reforme radi poboljšanja monitoringa visokog obrazovanja i unapređenja pružanja njihovih usluga, uključujući u pogledu finansiranja i obezbjeđenja kvaliteta, i kako bi se povećala saradnja sa privatnim sektorom kroz uspostavljanje Centra izvrsnosti koji je doveo do nekoliko međunarodnih partnerstava u oblasti istraživanja i razvoja i formiranja novih biznisa (start-up). Ove komplementarne aktivnosti će 29 omogućiti da tehničko i stručno obrazovanjei obuka i visoko obrazovanje još dodatno poboljšaju svoj odnos sa tržištem rada i olakšaju prelazak iz tehničko stručnog i tercijarnog obrazovnog sistema na posao. Cilj Partnerskog okvira 2b: Pospješivanje i osnaživanje podstica za rad Pokazatelji rezultata za cilj 2b Pokazatelj 6: Smanjenje prosječne efektivne poreske stope za parove sa niskim prihodima u kojem jedna osoba zarađuje (ekvivalentno polovini radnog vremena sa minimalnom zaradom) sa dvoje djece i koji primaju socijalnu pomoć za prelazak iz statusa nezaposlenosti u formalnu zaposlenost. Pokazatelj 7: Procenatnezaposlenih lica na evidenciji Zavoda za zapošljavanje koja su našla formalno zaposlenje 62. Destimulansi za zvanično zapošljavanje su značajni – i u slučaju primalaca socijalne pomoći ometajuće visoki. Destimulansi za rad su najviši za hranitelje sa niskim prihodima ili onima koji rade nepuno radno vrijeme (a to su najčešće žene), i veoma su visoki za one koji primaju socijalnu pomoć. Teško da ima smisla imati nisko plaćeni posao, sa nepotpunim radnim vremenom u formalnom sektoru. Glavni destimulansi za formalni posao odnose se na samohranog roditelja ili parove kod kojih jedna osoba zarađuje sa djecom koji dobijaju socijalnu pomoć i porodični dodatak (dječji dodatak). Za ove porodice, svaki nisko plaćeni posao sa nepunim radnim vremenom bi zapravo smanjio njihov neto dohodak. Posao sa minimalnom platom sa punim radnim vremenom donio bi otprilike koliko i socijalna pomoć i porodični dodatak kada se uopšte ne radi. Par sa jednom osobom koja zarađujei dvoje djece ima pravo na oko 1.750 eura godišnje 19 socijalne pomoći i porodičnih dodataka. Posao sa minimalnom platom i punim radnim vremenom donio bi oko 1.650 eura. Bilo koji posao sa minimalnom platom i nepunimradnim vremenom bi znatno smanjio neto prihod porodice. Na primjer, posao sa minimalnom platom i pola radnog vremena smanjio bi prihod porodice na oko 1.000 eura godišnje. 63. U isto vrijeme, poslodavci su u mogućnosti da neformlano zapošljavaju ljude, naročito za sezonske poslove, npr. u turizmu i zato preferiraju da se oslanjaju na radnike koji dolaze iz drugih zemalja, neplaćaju poreze i doprinose za socijalno osiguranje i ponekad ne poštuju standarde rada. Ovo efektivno predstavlja destimulans za zapošljavanje raspoložive lokalne radne snage, i ima nepovoljne implikacije za prihode u budžetu i penzijskim fondovima, osim toga što ove neformalno zaposlene radnike stavlja u ranjivu poziciju. Važno je baviti se destimulansima na strani zaposlenog i poslodavca paralelno, kako bi se ostvario maksimalan efekat. 64. Grupacija Svjetske banke će podržati jačanje stimulansa za rad, uključujući za siromašne i osjetljive grupe, koncentrišući se na destimulanse u sistemu socijalne zaštite, druge barijere za aktiviranje, kao što su barijere u vezi sa informacijama, percepcijom ili radnim i poreskim propisima i jačem regulisanju sive ekonomije radi podsticanja 19 Neto (poreza na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje su već odbijeni). 30 formalizovanja neformalnih poslova, kao i poboljšanje usluga koje nezaposlenim licima olakšavaju traženje posla. Grupacija Svjetske banke će podržati rješavanje destimulansa u sistemu socijalne zaštite i proširenje pristupa službama za zapošljavanje kroz Projekat za zapošljavanje i razvoj konkurentnosti. Cilj bi bio da se poboljša efektivnost i proširi inkluzivni pristup službama za zapošljavanje, imajući na umu deficite sa kojima su suočene specifične grupe, povezujući službe za zapošljavanje sa socijalnom pomoći u poslednjoj instanci kako bi siromašni imali pristup tim službama i rješavanjem informativnih barijera za pristup produktivnim radnim mjestima sa kojima su suočene osjetljive grupe. Paralelno sa tim, projekat će podržati mjere za smanjenje destimulansa za zapošljavanje ljudi u formalnom sektoru tako što će se podsticati prijavljivanje, prinudno sprovoditi standardi rada i uspostaviti ravnopravni uslovi za zapošljavanja lokalnih i stranih radnika. Tehnička pomoć u obasti zapošljavanja i penzija imaće cilj takođe da se smanje destimulansi za rad radnika kroz strukturu socijalne pomoći i penzija, sa naročitom pažnjom na pitanju prijevremenog penzionisanja. Pored toga, Svjetska banka će izgraditi solidnu ASA osnovu za jačanje dokazne baze za razumijevanje barijera za otvaranje novih radnih mjesta i učešće u radnoj snazi, pogotovo u formalnoj ekonomiji. Cilj Partnerskog okvira 2c: Poboljšane privatne investicije i otvaranje novih radnih mjesta u sektorima sa visokim potencijalom. Pokazatelji rezultata za Cilj 2c Pokazatelj 9: Investicije privatnog sektora nastale kao rezultat intervencije IFC-a i investicija SB u turizam. Pokazatelj 10: Povećan procenat radnih mjesta u sektoru putovanja i turizma u urbanim centrima koji nisu na primorju. Pokazatelj 11: Povećane investicije u poljoprivredni i ruralni razvoj u skladu sa mjerama IPARD-a 65. Poljoprivreda i turizam su glavni ekonomski sektori Crne Gore sa velikim potencijalom za stvaranje prihoda i mogućnosti zapošljavanja. Turizam, najbrže rastući sektor u Crnoj Gori, predstavlja glavni izvor zapošljavanjai ekonomskog rasta. Preko 18% ukupne zaposlenosti u zemlji u 2014. generisao je turizam, dok devizni priliv iz izvoza turističkih usluga je u istoj godini odgovarao nivou od 20% BDP. Vlada prepoznaje turizam i lokalnu ekonomiju koja se bazira na turizmu kao prioritete za zemlju, što se odražava i u Strategiji razvoja turizma Crne Gore do 2020. Vizija ove strategije je da se stvori turistički proizvod koji se zasniva na integralnom pristupu koji uključuje i primorje i zaleđe, kao način da se produži turistička sezona i da se dâ podsticaj siromašnijim sjevernim i središnjim djelovima zemlje. Podrška turističkom vrijednosnom lancu generisaće radna mjesta i rast lokalnih dobavljača i mikro i MSP povezanih sa turističkom privredom, uključujući naročito one u poljoprivredi, koji sam inače čini oko 8% BDP i predstavlja daleko najveću aktivnost seoskog stanovništva, gdje skoro 50.000 porodica stiče svoj dohodak, djelimično ili u cjelosti iz poljoprivrede. Podaci Anketa o radnoj snazi pokazuju da je oko 8 procenata zaposlenosti u 2015. godini bilo u poljoprivredi. Prema Anketi o potrošnji domaćinstva (HBS) udio populacije iz 40% u donjem dijelu dohotka koji rade u poljoprivredi za sopstvene potrebe i po osnovi samozapošljavanja približno je dva puta veći od gornjih 60%. 20 Procijenjeni udio u HBS vjerovatno je potcijenjen, jer HBS ne omogućava evidentiranje lica zaposlenih „u 20 agrobiznisu“. 31 66. Veće investicije privatnog sektora i stvaranje većih mogućnosti zapošljavanja u oblasti poljoprivrede i održivog turizma bi donijele značajne koristi ruralnim zajednicama i osjetljivim grupama, uključujući žene i mlade. Poljoprivreda je daleko najveći izvor dohotka za seoska područja gdje živi oko 41% siromašnih, i gdje stopa radne neaktivnosti žena dostiže 67%, tj. 27 procentnih poena više nego kog muškaraca. Investicije privatnog sektora u održivi turizam, ponudiće nove šanse mladima i onima koji prvi put ulaze na tržište rada, kojima je naročito teško da ostvare prelaz ka zaposlenju. 67. Podrška rastu mikro i MSP vođenih inovativnošću i produktivnošću od ključnog je značaja za poboljšanje konkurentnosti Crne Gore u glavnim ekonomskim sektorima. Mikro i MSP često se suočavaju sa značajnim ukorenjenim barijerama poslije ulaska na tržište i institucionalnim propustima koji otežavaju produktivnost i rast preduzeća. U Crnoj Gori se procjenjuje da mikro i MSP proizvode 65% BDP-a, ali su relativno slabo integrisana u globalnu ekonomiju, još uvijek se bore sa pristupanjem finansijama i imaju ograničene poslovne vještine i kapacitet za inovacije i apsorpciju novih tehnologija. Programi namenjeni politici mikro i MSP i jačanju ukupnog preduzetničkog ekosistema i strategije za podršku preduzećima u toku cjelokupnog radnog vijeka (od osnivanja preduzeća i rane faze poslovanja do preduzeća sa visokom stopom rasta) olakšaće preduzetništvo, poboljšati inovativni kapacitet firmi i podstaći dinamičan i konkurentan privatni sektor. 68. Poboljšanje poslovnog okruženja, naročito za MMSP, takođe će biti od suštinskog značaja za stvaranje dugoročnih uslova za rast privatnog sektora i otvaranje novih radnih mjesta. Vlada je usvojila opsežne reforme poslovne klime što se ogleda u rangiranju zemlje u prvih 50 zemalja u svijetu po lakoći poslovanja; međutim, još uvijek ima prostora za poboljšanje. Obezbjeđivanje efikasnosti regulatornih reformi (monitoring i evaluacija sprovođenja regulatornih reformi vlade, jačanje odgovornosti i podsticaja za regulatore, i jačanje svijesti o reformi) i dalje smanjenje regulatornog opterećnja za firme (u oblastima kao što su izdavanje građevinskih dozvola, inspekcija, prava intelektualne svojine, itd.) može da pomogne da se poboljša trajna konkurentnost i podstakne rast i otvaranje novih radnih mjesta. 69. Grupacija Svjetske banke će iskoristiti komparativne prednosti svih svojih ogranaka (IBRD, IFC i MIGA) kako bi podstakla zaposlenost u ovim oblastima. Konkretnije rečeno, podrška Grupacije Svjetske banke uključila bi: (i) podsticanje lokalne ekonomije i održivog razvoja na bazi turizma, kroz bolju mobilizaciju dobara životne sredine i kulturnih dobara; (ii) podrška održivoj poljoprivredi i ruralnom razvoju u skladu sa pretpristupnim zahtjevima EU; (iii) podrška razvoju mikro i MSP kroz radni vijek firme (povećanje pristupa mikro i MSP finansijskim sredstvima, usluge poslovne podrške za poboljšanje interne sposobnosti firmi, i modernizacija tehnologije) i rješavanje prepreka u poslovnom okruženju za konkurentnost preduzeća. Pored toga IFC će finansirati održive mikrofinansijske institucije kako bise pomogle ekonomske šanse i zapošljavanje posebno za društveno osjetljivije djelove stanovništva, uključujući žene i ljude koji žive u manje razvijenim regijama; (iv) omogućavanje lakšeg pristupa IKT kao sredstva za povećanje pristupa tržištu; (v) podrška većoj saradnji između privatnog sektora u nekoliko međunarodnih partnerstava za svrhe istraživanja i razvoja i poslovnih početaka kroz novoosnovana preduzeća; i (vi) promovisanje razvoja infrastrukture koja je od presudnog značaja za turizam. 32 Cilj Partnerskog okvira 2c: Poboljšana održivost životne sredine Pokazatelji rezultata za Cilj 2d Pokazatelj 11: Zbrinuto kontaminirano zemljište ili zatvorena odlagališta otpada Pokazatelj 12: Ušteda energije u ciljnim javnim zgradama 70. Unaprijeđenje održivosti životne sredine je od suštinskog značaja za privlačenje i zadržavanje održivog turizma i drugih ulaganja privatnog sektora. Iako industrijska proizvodnja stagnira, industrijski otpad je u stalnom porastu i predstavlja opasnost po životnu sredinu. Postojeće glavne lokacije za odlaganje industrijskog otpada, koje sadrže materijale kao što su ugljeni pepeo, olovo, druge teške metale i opasni otpad, predstavljaju rizik ne samo za neposredno okruženje, već i za javno zdravlje okolnih zajednica, zbog kontaminacije podzemnih voda i drugih puteva. Ovi rizici se pojačavaju za neke od lokacija koje se nalaze u zonama seizmičkog rizika. Druge oblasti, kao što je područje oko Skadarskog jezera, gdje se nalazi Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP), doživjele su teške poplave, koje bi mogle postati češće i ozbiljnije usljed prognoziranih pomjeranja pod uticajem klimatskih promjena. Neke od zagađenih lokacija nalaze se nedaleko od najvrijednijih prirodnih resursa zemlje, koji su važni sa ekološkog i ekonomskog stajališta. Ovo uključuje nacionalne parkove, najvažniji sliv u Crnoj Gori i najveće prekogranično jezero na Balkanu, turističke centre, i lokaciju pod zaštitom UNESCO-a. U toku je projekat upravljanja i čišćenja industrijskog otpada koji će pomoći u rješavanju problema sanacije tih ključnih lokacija. 71. Nedavna istraživanja ukazuju da su balkanske zemlje posebno osjetljive na promjene klime i padavina, sa pratećim vremenskim nepogodama koje postaju sve češće i intenzivnije. Sliv rijeke Drine procijenjen je kao dio sliva rijeke Dunav koji je najosjetljiviji na klimatske promjene. GEF projekat 21 upravljanja slivom rijeke Drine, Zapadni Balkan, upotpuniće tekuće aktivnosti koje finansiraju Banka, EU i druge međunarodne institucije koje imaju za cilj poboljšanje integrisanog planiranja i saradnje za vode u regionu. GEF će pomoći u rješavanju nepogoda povezanih sa klimatskim promjenama, konkretno poplava i suša, kroz poboljšanje mehanizama i kapaciteta za planiranje i upravljanje slivom, uključujući planove za adaptaciju na klimatske promjene. U nastavku dosadašnjeg rada sa Opštinom Podgorica, IFC će tražiti mogućnosti da finansijski podrži održive opštine u projektima upravljanja otpadom. Gdje je to moguće i fiskalno održivo, IFC će razmotriti ostvarivanje JPP u ovoj oblasti. 72. Crnogorska ekonomija ima visok energetski intenzitet izražen kao energija koja se koristi po jedinici bruto domaćeg proizvoda. To je prije svega zbog značajne potrošnje u procesu topljenja aluminijuma, koji koristi zastarjelu tehnologiju. Ali potrošnja energije takođe je neefikasna u domaćinstvima, mnogim javnim zgradama i u sektoru usluga, posebno u vezi sa grijanjem. Kao rezultat toga, veoma visok procenat električne energije koristi se za grijanje prostora, uz pomoć niskih cijena električne energije. Ukupni troškovi domaćinstva za energiju u Crnoj Gori procjenjuju se na oko 15,3% prosječnog dohotka domaćinstva, što je najviši nivo među 21 Globalni fond za životnu sredinu (GEF) iznosi 8.7 miliona američkih dolara za tri zemlje 33 susjednim zemljama; procjenjuje se da samo godišnja potrošnja električne energije u prosjeku iznosi više od 600 eura po domaćinstvu. Vjerovatno je da će relativno učešće ovih troškova u siromašnijim domaćinstvima biti još veće. Smanjenje energetskog intenziteta i povećanje proizvodnje obnovljive energije su od suštinskog značaja za omogućavanje održivog rasta, kao i smanjenje javne potrošnje. Akcija javnog sektora na poboljšanju energetske efikasnosti takođe služi da se poveća svijest o energetskoj efikasnosti među stanovništvom i da se demonstriraju prednosti uštede energije, uključujući i smanjenje troškova. Tekući projekat za energetsku efikasnost, kao i moguća ulaganja IFC-a u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora će doprinijeti ovom programu. C. Sprovođenje Partnerskog okvira za zemlju za fiskalne godine 2016-2020 73. Finansijska sredstva IBRD u toku perioda realizacije Partnerskog okvira za zemlju procjenjuje se na oko 250-300 miliona USD, ali nivo i modaliteti angažmana će zavisiti od ostvarivanja specifičnih mjera čiji je cilj da se Crna Gora vrati na put fiskalne održivosti. 22Indikativni kreditni program za prve tri godine novog Partnerskog okvira za zemlju (fiskalne godine 2016 – 2018) iznosi 203 miliona USD 23, sa većim naglaskom na ciljevima iz Centralne oblasti 1 – fiskalne konsolidacije, efikasnosti javne potrošnje i stabilnosti finansijskog sektora (vidjeti tabelu 4). U okviru Centralne oblasti 2, u programu će se kombinovati rad na kvalifikacijama i otklanjanju destimulansa za zapošljavanje sa ulaganjima u otvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru, kroz Projekat lokalnog ekonomskog razvoja koji se zasniva na turizmu, uključujući podršku mikro i MSP tokom radnog vijeka firme kao dio projekta, kao i kroz omogućavanje investicija privatnog sektora putem IFC i MIGA. Kreditni program za posljednje dvije godine sprovođenja Partnerskog okvira za zemlju je indikativan, ali mogao bi da uključi, npr. nadogradnju na uspješna iskustva iz sektora poljoprivrede (MIDAS-2), zemljišne administracije (LAMP-2) ili energetske efikasnosti, kada ovi projekti prestanu da budu dio portfelja, ili nove oblasti angažmana kojim bi se podržalo okruženje za rast privatnog sektora, kao što je Projekat razvoja digitalne ekonomije. Program kreditiranja u 4. i 5. godini Partnerskog okvira za zemlju biće čvrsto definisan u Analizi učinka i znanja (PLR) sredinom programa. Analitičke i savjetodavne usluge dopuniće kreditni program i pomoći da se popune glavne praznine u saznanjima. Na primjer, Analiza javnih finansija će pomoći da se identifikuju fiskalne mjere konsolidacije koje će biti podržane u okviru planirane DPO/PBG serije, dok bi analitički i savjetodavni angažman pojasnio prirodu neusklađenosti kvalifikacija na tržištu rada i pomogao da se prikupe potrebne informacije za osmišljavanje projekta reformi Tehničko i stručnog obrazovanja i obuke, dok bi se uvidom u penzijski sistem identifikovale ključne mjere koje bi bile podržane u okviru Projekta za razvoj konkurentnosti i zapošljavanje. 22 Program za fiskalne godine 2016-2020 je indikativan i stvarni iznosi kredita bi zavisili od potražnje od strane zemlje, ukupnog učinka, globalnih ekonomskih kretanja koja utiču na finansijski kapacitet IBRD, kao i od potražnje od drugih zajmoprimaca IBRD-a. 34 Tabela 4: Indikativno kreditiranje od strane IBRD za fiskalne godine 2016-2020 Naziv projekta Instrument Planirani iznos (miliona USD, DPO i IPF – investiciono finansiranje projekata) FG 2016 9 1. Upravljanje slivom rijeke Drine, Zapadni Balkan GEF/SCCF 24 9 FG 2017 63 2. MIDAS dodatno finansiranje IPF 3 3. Projekat administracije prihoda IPF 10 4. Otpornost fiskalnog i finansijskog sektora DPO I DPL/PBG 50 FG2018 100 5. Projekat unapređenja, efikasnosti i kvaliteta IPF 10 zdravstvenog sistema 6. Otpornost fiskalnog i finansijskog sektora DPO II DPL/PBG 40 7. Lokalni ekonomski i održivi razvoj zasnovan na IPF 50 turizmu FG 2019 8. Obuka i obrazovanje za poboljšanje kvalifikacija IPF Tek da se odredi 9. Zapošljavanje i konkurentnost IPF Tek da se odredi 10. Energetska efikasnost 2 IPF Tek da se odredi FG 2020 11. Projekat digitalne ekonomije IPF Tek da se odredi 12. MIDAS 2 IPF Tek da se odredi UKUPNO 250-300 Tabela 5:Indikativni program savjetodavnih i analitičkih usluga (ASA) i tehničke pomoći za fiskalne godine 2016-20 25 Naziv ASA Vrsta FG 2016 1. Penzije za Zapadni Balkan Teh.pomoć 2. Politika širokopojasne Tehpomoć povezanosti FG 2017 24 Ne uključujući prijekat rijeke Drine, koji finasiraju GEF i Specijalni fond za klimatske promjene i čiji iznos dijele tri zemlje. 24 Regionalni projekat koji finansiraju Globalni fond za životnu sredinu i Specijalni fond za klimatske promjene (SCCF) koji pokriva Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju. Vrijednost projekta odnosi se na cijeli regionalni projekt, ne samo na Crnu Goru. 25 Aktivnosti u godinamana krajuovog perioda biće utvrđene u toku implementacije Partnerskog okvira za zemlju. 35 3. Analizajavnih finansija Teh.pomoć 4. Funkcionalni pregled pravosuđa Teh.pomoć 5. Jačanje mreže finansijske Teh.pomoć sigurnosti (FinSAC) 6. Barijere zapošljavanja na strani Teh.pomoć potražnje FG 2018-2020 Tek da se odredi 74. IFC i MIGA će podržati i dopuniti napore Banke da podstakne investicije privatnog sektora, naročito u oblastima održivog turizma, infrastrukture i projekata agro-biznisa koji su u vezi sa turizmom, kao i da poboljša pristup finansijskim sredstvima za mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP). IFC predlaže investicije u rasponu od 40 do 80 miliona USD u toku perioda ostvarivanja Partnerskog okvira za zemlju, zavisno od tržišnih uslova, i otvorenosti Vlade i njenog kapaciteta da privuče privatni sektor u infrastrukturne projekte putem JPP u fiskalno i regulatorno održivom okviru. IFC će nastaviti da podržava poboljšan pristup finansijama za MMSP i generisanja mogućnosti produktivnog zapošljavanja kroz mikropreduzeća. IFC će se nadograditi na svoje postojeće angažmane u infrastrukturi na zapadnom Balkanu i tražiće nove šanse za stimulisanje investicija privatnog sektorau Crnoj Gori u oblasti obnovljive energije, saobraćaja i komunalne infrastrukture kroz direktne investicije i savjetodavne usluge javno- privatnim partnerstvima. IFC će takođe biti spremna da podrži održive projekte u turizmu kao sektoru koji najviše doprinosi zapošljavanju, kao i u sektorima koji su povezani sa njim. IFC će nastaviti da podržava reforme investicionog ambijenta i da pomaže u stvaranju efikasnog i modernizovanog sistema upravljanja carinama koji će biti usklađen sa standardima Svjetske turističke organizacije (STO). Paralelno sa tim istražiće se mogućnosti potencijalnih garancija MIGA za osigranje od političkog rizika u cilju podsticanja privatnih investicija i stvaranja radnih mjesta u sektorima sa visokim potencijalom. 75. Korišćenje sopstvenih sistema u Crnoj Gori i dalje je ograničeno, ali sa perspektivama za poboljšanje u toku realizacije Partnerskog okvira za zemlju. Više reformi su dovele do jačanja sistema finansijskog upravljanja u Crnoj Gori, uključujući izvršenje budžeta i upravljanje novčanim sredstvima. Međutim, potrebna su značajna poboljšanja za uspostavljanje kredibilnog Srednjoročnog okvira budžetiranja i, uopšte, za uspostavljanje pristupa za budžetiranje i upravljanje javnim sredstvima koji će biti više strateškog karaktera. Sistem javnih nabavki Crne Gore regulisan je Zakonom o javnim nabavkama koji je stupio na snagu 1. januara 2012. i koji je izmijenjen 2015. Ovaj zakon je usvojen u bliskoj saradnji sa Evropskom unijom kako bi se uspostavio okvir za dalju racionalizaciju javnih izdataka i za poboljšanja u sistemu javnih nabavki. Implementacija je otkrila nekoliko uskih grla i došlo je do brzog nastojanja da se propisi poboljšaju. Povećana je transparentnost, objavljivanjem mnogih dokumenata o javnim nabavkama, kao što su državni planovi nabavki, mogućnosti za učešće na tenderima, odluke o dodjeli ugovora i podaci o rješavanju žalbi, koji su sada svi lako dostupni javnosti putem interneta. Takođe je uspostavljen nezavisan sistem administrativnog rješavanja žalbi. Bez obzira na značajna poboljšanja koja su uvedena, sistem javnih nabavki u Crnoj Gori se i dalje suočava sa izazovima kao što je potreba za povećanjem efikasnosti sistema nabavki, recimo kroz razvoj platforme za elektronske nabavke, kao i u pitanjima upravljanja i transparentnosti. Nova Strategija javnih nabavki biće urađena 2016 i očekuje se da će se baviti nekim od ovih pitanja. 36 IV. UPRAVLJANJE RIZICIMA VEZANIM ZA PROGRAM CPF 76. Sveukupni rizik vezan za Program Partnerskog okvira za zemlju procjenjuje se kao visok (vidjeti tabelu 6). Iako se smatra da je rizik zemlje umjeren, rizik za postizanje ciljeva CPF- a je visok. Najveći rizik vezan je za sposobnost Crne Gore da se vrati na održiv makrofiskalni put, uz podršku u okviru Centralne oblasti 1, što je zadatak koji bi zahtijevao teške političke odluke, uključujući promjenu nedavno donesenih mjera javnih politika. Ukoliko bi se ovaj rizik ostvario, Banka ne bi mogla da nastavi sa predloženom operacijom za razvojne politike (DPO) i garancijom za podršku javne politike (PBG), i rezultati u okviru prve centralne oblasti bili bi znatno skromniji. U tom scenariju, sadržaj Programa Partnerskog okvira za zemlju i prateća matrica rezultata bili bi ponovo procijenjeni na sredini predviđenog roka, u okviru aktivnosti Pregleda ostvarenog napretka i izvučenih pouka. Program bi bio smanjen i korigovan preraspodjelom dijela sredstava za operacijeza razvojne politike (DPO) na investicione aktivnosti kojima bi se Crna Gora mogla i dalje podržavati u pravcu jačanja otpornosti na šokove i napredovanja ka modelu inkluzivnog rasta koji bi predvodio privatni sektor. 77. Politički rizik i rizik upravljanja se ocjenjuje kao značajan, na osnovu činjenice da Vlada često mijenja svoje prioritete za angažovanje SB, i da možemo očekivati dalje promjene nakon izbora 2016. godine bez obzira na njihov ishod. Angažovanje SB će i dalje biti fleksibilno i program će se prilagoditi po potrebi; promjene će biti naznačene u vrijeme PLR-a (srednjoročnog pregleda programa). Što se tiče upravljanja konkretnije, u tekućoj agendi pristupanja EU ono je navedeno kao istaknuta oblast u okviru IPA II pa je otuda vjerovatno da će i podsticaji sadržani u pregovaračkom procesu i liderska uloga EU obezbijediti čvrstu platformu za kontinuirani napredak u toj oblasti, bez obzira na moguće promjene na političkom nivou. 78. Makroekonomski rizik ocijenjen je kao visok. Ovo proizilazi iz rizika vezanih za fiskalnu održivost i stabilnost finansijskog sektora, što bi moglo da ometa ostvarivanje ciljeva CPF-a u okviru Centralne oblasti 1. Javne finansije su idalje nategnute, sa javnim dugom za koji je utvrđeno da će se dodatno povećati tokom 2018. godine, i nedavnim mjerama kojim se postavljaju pitanja o sposobnosti da se održi fiskalna održivost. Slično tome, rastući rizici u domaćim bankama i slabosti u regulaciji i nadzoru banaka predstavljaju rizike fiskalne i finansijske stabilnosti koji bi mogli potencijalno da preokrenu ekonomski oporavak. Banka će ublažiti ove rizike, i pomoći Vladi da preokrene ove trendove, kroz predviđene serije operacija za razvojne politike ili garancija za podršku javnim politikama (DPO/PBG). Kao što je već rečeno, ukoliko se operacije ne realizuju, podrška bi vjerovatno i dalje bila usmjerena na jačanje otpornosti Crne Gore na šokove kroz investiciono finansiranje. U takvom scenariju obim programa, matricarezultata i prateći rizici bi bili revidirani shodno tome u vrijeme PLR-a. 79. Rizik u vezi sa institucionalnim kapacitetima se ocjenjuje kao značajan, koji odražava neravnomjerne kapacitete za sprovođenje kao i iskustva sa projektima iz prethodnog programa, što ukazuje da priprema i realizacija projekata često traju duže nego što se očekuje, odlažući postizanje željenih razvojnih rezultata. Banka će nastaviti da pruža direktnu podršku za pripremu i implementaciju, kao i stručnu pomoć u cilju ublažavanja ovog rizika. 37 80. Konačno, ekološki i socijalni rizik je takođe ocijenjen kao značajan. Kao što je rečeno na drugim mjestima u dokumentu, Crna Gora je podložna rizicima od prirodnih katastrofa i klimatskih promjena. U slučaju ozbiljne nepogode tokom implementacije strategije, vjerovatno bi program skrenuo sa zacrtnog puta kao i postizanja razvojnih ciljeva, posebno u okviru Centralne oblasti 1, ali možda i Centralne oblasti 2, gdje je naglasak na razvoju održivog turizma. Ovi rizici će biti ublaženi u okviru programa, a naročito kroz podršku efikasnijem odlaganju industrijskog otpada, rješavanje izazova klimatskih promjena u okviru integrisanog upravljanja prekograničnim vodnim resursima i adaptacije na klimatske promjene u nacionalnom planiranju, i podršku održivom turizmu, sa ciljem da se podrže investicije koje jačaju i čuvaju prirodne resurse Crne Gore. Kao i u drugim zemljama, ako se ovaj rizik ostvari, radićemo sa Vladom na restrukturiranju programa da odgovori na nove izazove. Tabela6: Matrica SORT(instrument za ocjenu sistemskog rizika operacije) Kategorije rizika Ocjena Politički i upravljanje Mali Makroekonomski Visoki Sektorske strategije i politike Srednji Tehnička struktura projekta ili programa Srednji Institucionalni kapacitet za implementaciju i održivost Mali Fiducijarni Srednji Životna sredina i socijalni Mali Uključeni akteri Srednji Sveukupno Visok 38 Aneks 1. Matrica rezultata za CPF CENTRALNA OBLAST 1: POVEĆATI MAKROEKONOMSKU I FINANSIJSKU OTPORNOST Kao mala, otvorena ekonomija bez sopstvene valute, jačanje makroekonomske i finansijske otpornosti je od presudnog značaja za strategiju smanjenja siromaštva i inkluzivnog rasta Crne Gore. Od velikih infrastrukturnih investicija, očekuje se da generišu rast na kratki i srednji rok, ali to nepovoljno utiče na otežavanje već izraženih ranjivosti koje su vezane za javni dug. Velike potrebe u finansiranju opšteg nivoadržave takođe predstavljaju značajan izvor makroekonomskog rizika. Rješavanje ovih pitanja zahtijeva kredibilan srednjoročni fiskalni plan iza kojeg će stajati zdrave sektorske politike kako bi se smanjio deficit i u konačnom i dug.U finansijskom sistemu takođe postoji niz neefikasnosti, uključujući visoke troškove posredovanja i visok nivo nekvalitetnih kredita (NPL). Rastući rizici i slabosti u regulaciji i nadzoru banaka predstavljaju rizike za fiskalnu i finansijsku stabilnost. CPF Cilj 1A: Poboljšana održivost i efikasnost javnih finansija Logika intervencije: Crna Gora je i dalje visoko podložna spoljašnjim šokovima, posebno zbog nivoa javnog duga. Preokretanje trenda naglog rasta javnog duga, i postojanih velikih fiskalnih deficita, zahtijeva kredibilnu srednjoročnu fiskalnu konsolidaciju podržanu zdravim sektorskim politikama kako bi se smanjio deficit i u krajnjem dug. Ovo je neophodno i kao mjera za ublažavanje osjetljivosti Crne Gore na spoljašnje šokove, kao i da bi se zadovoljile potrebe Crne Gore za refinansiranjem. Veličina nediskrecione potrošnje (kao što jefond zarada u javnoj upravi, rastući izdaci za zdravstvo i penzije i slaba povezanost između tekućih paketa beneficija zdravstveno-penzijskog osiguranja i raspoloživih resursa) i naplata poreskih prihoda ne obezbjeđuju mnogo fiskalnog prostora za veliko proširivanje rashoda države. Vlada je takođe akumulirala prilično velike zaostale obaveze, koje se procjenjuju na skoro 11% BDP na kraju 2014. Od toga, oko 80% su akumulirane neizmirene obaveze opština koje negativno utiču na likvidnost privatnog sektora i disciplinu plaćanja, a takođe su uticale i na sposobnost banaka da smanjuju svoje nekvalitetne kredite. Grupacija Svjetske banke će podržati nadležne organe u njihovim nastojanjima da postignu fiskalnu održivost, kroz planiranu seriju aktivnosti u oblasti razvojnih politika(DPO) ili garancija za podršku politikama (PBG) za jačanje otpornosti fiskalnog i finansijskog sektora. Priprema serije DPO ili PBG zavisiće od postizanja zadovoljavajućeg makroekonomskog okvira, uključujući prethodne dokaze o mjerama fiskalne konsolidacije. U odsustvu tih dokaza vršiće se ponovna procjena stepena i prirode angažmana Grupacije Svjetske banke u okviru Pregleda napretka i stečenih iskustava Partnerskog okvira za zemlju. Planirani projekat poboljšanja efikasnosti zdravstvenog sistema i projekat uprave prihoda, kao i projekat energetske efikasnosti koji je u toku, dopuniće i još više podržati ovu agendu, time što će se koncentrisati na povećanje efikasnosti zdravstvene potrošnje i potrošnje energije i sistema poreske administracije. Isto tako, javno privatna partnerstva mogu igrati ulogu u poboljšanju efikasnosti i održivosti javnih usluga. Pokazatelji ostvarivanja cilja CPF-a Dopunski pokazatelji napretka (DPN) Program Grupe Svjetske banke 39 DPN1:Fondzaradada se umanji za 1 procentni Pokazatelj 1: Stabilizovan javni dug. Zajmovi IBRD: poen BDP. Polazno stanje: Javni dug je 68% BDP • DPO I i II za jačanje otpornosti fiskalnog i Polazno stanje: 12,2 % (2015) (2015) finansijskog sektora (u planu–2017- 2018 Cilj: 11,2 % (2019) FG) Cilj: Nako što dostigne projektovani vrhnuac DPN2: Odnosneizmirenih obaveza opšteg • Projekat unapređenja efikasnosti i kvaliteta 2018. (nivo od 76 procenata BDP-a) javni dug zdravstvenog sistema (u planu - 2017 FG) nivoa države i BDP-a je smanjen. je smanjen2019. Polazno stanje: 10,9% (2014), • Projekat administracije prihoda (u planu - Cilj: ispod5% (2019) 2016 FG) • energetska efikasnost u javnim zgradama DPN3: Razlika između PDV-a koji se naplati (u toku) plus dodatno finasiranje (u planu i PDV koji se može naplatiti - PDV jaz 2019FG) (koeficijent PDV-a u odnosu na potrošnju se koristi kao aproksimacija) ASA: Polazno stanje: 12,3 (prosjek 2010-14) • Tehnička pomoć za penzije za Zapadni Cilj: 13,4 (2020) Balkan (2016 FG) • Tehnička pomoć za uvid u funkcionalnost DPN4: Procentualno smanjenje ukupnih pravosuđa (2017 FG) troškova za 50 ljekova koji se najčešće • Analizajavnih finansija (2017. FG) propisuju za vanbolničko liječenje Polazno stanje: 7,8 miliona eura (2014) Cilj: smanjenje od 10 procenata u realnim IFC: iznosima (2019) • Podrška za JPP za infrastrukturu i komunalne usluge DPN5: Dodatne uštede u troškovima grijanja usljed unaprijeđenja energetske efikasnosti u javnim zgradama Polazno stanje: 0 (2015) Cilj: 950.000 eura (2020) CPF CILJ 1B: Pojačan astabilnost i efikasnost finansijskog sektora Logika intervencije: Finansijski sektor je ključni temelj za održavanje makrostabilnosti Crne Gore i povećanje efikasnosti kod posredovanja finansijskim resursima. Međutim, finansijski sektor Crne Gore trenutno nije u potpunosti opremljen za vršenje ove uloge, zbog nekoliko neefikasnosti koje su identifikovane u toku procjene FSAP koju su vršile MMF i Svjetska banka 2015 godine. Tu spadaju visoki troškovi posredovanja i visok nivo nekvalitetnih kredita (NPL). Rastući rizici i slabosti u regulaciji i nadzoru banaka takođe predstavljaju rizike po fiskalnu i finansijsku stabilnost. 40 Intervencije Grupacije Svjetske banke biće sadržane u planiranom serijom DPO-ova ili PBG-ova za jačanje otpornosti fiskalnog i finansijskog sektora. Planirani program stručne pomoći FinSAC-a za jačanje Fonda za zaštitu depozita dopuniće i dalje podržati ovu agendu koncentrišući se na jačanje mreže finansijske sigurnosti. IFC će nastaviti da pruža podršku za rješavanje nekvalitetnih kredita na Zapadnom Balkanu, uključujući Crnu Goru. Isto tako, IFC će ponuditi kreditne linije lokalnim bankama i mikrofinansijskim institucijama za podršku mikro, malih i srednjih preduzeća, finansiranje stanogradnje, i za projekte obnovljive energije i agro-biznisa. Pored finansijskih sredstava IFC će ponuditi savjetodavne usluge bankama i mikrofinansijskim institucijama kako bi se osnažile njihove prakse u oblasti upravljanja rizicima i korporativnog upravljaja. Pokazatelji ostvarivanja cilja CPF-a Dopunski pokazatelji napretka (DPN) Program Grupe Svjetske banke Pokazatelj2: Smanjena pojava NPL-ova u DPNg:Usvajanje metodologije za Zajmovi IBRD: ukupnom portfelju kredita participaciju banaka članica na bazi rizika u Fond za zaštitu depozita i skraćivanje perioda • DPO I i IIza jačanje otpornosti fiskalnog i Polazno stanje: vrijednost NPL-ovaod 14,7 isplate na sedam radnih dana. finansijskog sektora (u planu –2017 FG % (III kv 2015) Polazno stanje: Metodologija nije usvojena, i2018 FG) Cilj: vrijednost NPL-ovaod 10% (2019) a period isplate je 15 radnih dana (2015) ASA: Cilj: Metodologija usvojena i period isplate je Pokazatelj 3:Osnažene prudencijalne norme 7 radnih dana(2018) • Tehnička pomoć za jačanje mreže za identifikaciju, klasifikaciju i reklasifikaciju finansijske sigurnosti (FinSAC) (FG 2017) nekvalitetne aktive. DPN7: Broj vansudskih restrukturiranja koja • FSAP SB/MMF za 2015 (završena) su završena po nedavno usvojenom Zakonu o Polazno stanje: Nema izmjena i dopuna dobrovoljnom restrukturiranju dugova Odluke CBCG o minimalnim standardima za Polazno stanje: 0 (2015) IFC: upravljanje kreditnim rizikom (2015) Cilj: 10 (2020) • Savjetodavne aktivnosti na programu za Cilj: Usvojene izmjene i dopune (2018) sanaciju duga DPN 8: Osnažen okvir za sanacijubanaka transponovanjem evropske Direktive o oporavku i sanaciji banaka (BRRD). Polazno stanje: Nema izmjena i dopuna zakona o CBCG i zakona o bankama (2015) Cilj: Usvojene izmjene i dopune (2019) 41 CENTRALNA OBLAST 2: PROŠIRITI PRISTUP EKONOMSKIM ŠANSAMA I ZAPOSLENJU Uporno visoka nezaposlenost i nisko učešće u radnoj snazi, naročito među siromašnima, grupi donjih 40% stanovništva sa najnižim prihodima, mladima, sredovječnim muškarcima i ženama, ukazuju da veliki dio stanovništva ne osjeća koristi od prilika koje se pojavljuju na tržištu rada odnosno da ne postoje adekvatni podsticaji. Niska stopa aktivnosti radno sposobnogstanovništva i visoka stopa nezaposlenosti su često rezultat neusklađenosti između ponude i potražnje za kvalifikovanom radnom snagom, kao i destimulansa za aktivno učešće u radnoj snazi. Pored toga, manjak konkurentnosti crnogorskih preduzeća ograničava sposobnost privatnog sektora da služi kao motor rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Rješavanje ovih pitanja zahtijeva bavljenje rigidnostima tržišta rada, investiranje u ravnopravan pristup kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju, svođenje na minimum destimulansa za rad i podsticanje mogućnosti stvaranja novih radnih mjesta podstaknute privatnim sektorom u sektorima sa visokim potencijalom. CILJ CPF 2A: Veća usklađenost između kvalifikacija i potražnje na tržištu rada Logika intervencije: Unapređenje učinka tržišta rada i ekonomske konkurentnosti Crne Gore zahtijevaće stručniju i kvalitetnije obrazovanu radnu snagu, kao i veće znanje i inovacije. Crna Gora je suočena sa dugoročnim problemom kvaliteta obrazovanja, koji se odražava kroz loše rezultate studenata. Iako se pristup obrazovanju poboljšao, postoji izazov vezan za neusklađenost između proizvoda obrazovnog sistema i potreba privatnog sektora. Na srednji rok, izazov je u tome da se obezbijedi prelazak studenata tercijarnog obrazovanja iz škole u zaposlenje, ali takođe da se izvrši prekvalifikacija onih koji su dugoročno nezaposleni kako bi ponovo mogli da uđu na tržište rada. Grupacija Svjetske banke će se podrškom za ovaj cilj koncentrisati na građenje pravih vještina i podržavanje prelaska iz škole na posao za diplomirane učenike i studente (naročito visokoškolce i učenike tehičkog i stručnog obrazovanja i obuke). Paralelno sa tim, tekući projekat HERIC nastaviće da podržava reforme radi poboljšanja monitoringa visokog obrazovanja i unapređenja pružanja njihovih usluga, uključujući u pogledu finansiranja i obezbjeđenja kvaliteta, i kako bi se povećala saradnja sa privatnim sektorom kroz uspostavljanje Centra izuzetnosti koji je doveo do nekoliko međunarodnih partnerstava u oblasti istraživanja i razvoja i formiranja novih biznisa. Ove komplementarne aktivnosti će omogućiti da tehničko stručno i visoko obrazovanje još više poboljšaju svoju relaciju sa tržištem rada i olakšaju prelazak iz obrazovnog sistema na posao za diplomirane učenike i studente Pokazatelji ostvarivanja cilja CPF Dopunski pokazatelji napretka (DPN) Program Grupe Svjetske banke Pokazatelj 4:Udio inoviranog nastavnog DPN9:Procenat učenika u srednjem Zajmovi IBRD: programa za tehničko i stručno obrazovanje i tehničkom i stručnom obrazovanju i obuci • Projekat HERIC (tekući,) obuku usklađeno sa standardima zanimanja. koji se obučavaju za praktične obuke sa MMSP i velika preduzeća (geograska • Obuka i obrazovanje radi unapređenja Polazno stanje:0 (2015) struktura i struktura po polu). vještina (u planu - 2019 FG ) Cilj:Svi nastavni programi za tehničko i stručno obrazovanje i obuku ažurirani (2020) Tehnička pomoć: Polazno stanje: 54% (2015) • Tehnička pomoć za Barijere za zapošljavanje na strani potražnje i ponude 42 Pokazatelj 5:Veća percepcija značaja Cilj: povećanje od 20% u odnosu na polazno programa i stepena visokog obrazovanja stanje (2020) (razdvojeno po rodovima) Polazno stanje: 86% (2015) Cilj: 95% (2017) CILJ CPF 2B: Olakšani i osnaženi podsticaji za rad Logika intervencije: Destimulansi za zvanično zapošljavanje su značajni – i u slučaju primalaca socijalne pomoći izuzetno visoki. Destimulansi za rad su najviši za hranitelje sa niskim prihodima ili onima koji rade nepuno radno vrijeme (a to su najčešće žene), i veoma su visoki za one koji primaju socijalnu pomoć. U ovom momentu, u Crnoj Gori teško da se isplati imati nisko plaćeni posao, posao sa nepunim radnim vremenom u formalnom sektoru. Glavni destimulansi za formalni posao primjenjuju se na samohranog roditelja i parove sa jednim hraniteljem i djecom koji dobijaju socijalnu pomoć i porodični dodatak (dječji dodatak). Za ove porodice, svaki nisko plaćeni posao sa nepunim radnim vremenom bi zapravo smanjio njihov neto prihod. U isto vrijeme, poslodavci su u mogućnosti da nezvanično zapošljavaju ljude, naročito za sezonske poslove, npr. u turizmu i zato preferiraju da se oslanjaju na radnike koji dolaze iz drugih zemalja, ne plaćaju poreze i doprinose za socijalno osiguranje i ponekad ne poštuju standarde rada. Ovo efektivno predstavlja destimulans za zapošljavanje raspoložive lokalne radne snage, i ima nepovoljne implikacije za prihode u budžetu i penzijskim fondovima, osim toga što ove nezvanično zaposlene radnike stavlja u ranjivu poziciju. Grupacija Svjetske banke će podržati jačanje stimulansa za rad, uključujući za siromašne i osjetljive grupe, koncentrišući se na destimulanse u sistemu socijalne zaštite, druge barijere za aktiviranje, barijere u vezi sa informacijama, percepcijom ili radnim i poreskim propisima i jačem regulisanju sive ekonomije radi podsticanja formalizovanja neformalnih poslova. Grupacija Svjetske banke će podržati rješavanje destimulansa u sistemu socijalne zaštite i proširenje inkluzivnog pristupa službama za zapošljavanje kroz Projekat za konkurentnost i zapošljavanje. Tehnička pomoć za zapošljavanje i penzije imaće cilj takođe da se smanje destimulansi za rad radnika kroz strukturu socijalne pomoći i penzija, sa naročitom pažnjom na pitanju prijevremene penzije. Pored toga, Svjetska banka će izgraditi solidnu agendu ASA za jačanje dokazne baze za razumijevanje barijera za otvaranje novih radnih mjesta i učešće u radnoj snazi, pogotovo u formalnoj ekonomiji. Pokazatelj 6: Smanjena prosječna efektivna DPN 10: Zavod za zapošljavanje je Zajmovi IBRD: poreska stopa (AETR) za parove sa jednim implementirao osnaženu metodologiju za • Projekat za zapošljavanje i konkurentnost (u zaposlenim niskim dohotkom (ekvivalentno profilisanje radnih mjesta za nezaposlene. planu – FG 2019) poslu sa polovinu radnog vremena sa minimalno zaradom) dvoje djece na socijalnoj Polazno stanje:Metodologija nije pomoći koji prelazi iz nezaposlenosti na implementirana (2015) ASA: formalni posao. Cilj:Metodologija je implementirana (2018) • Tehnička pomoć za penzijska pitanja za Zapadni Balkan (FG 2016) Polazno stanje: 93,3% (2011) • Tehnička pomoć za barijere za zapošljavanje Cilj:80%(2019) na strani potražnje i ponude (FG 2017) 43 Pokazatelj 7:Broj nezaposlenih registrovanih kod Zavoda za zapošljavanjekoji su našli formalno zaposlenje. Polazno stanje: 12,2%(2015) Cilj: 20%(2019) CILJ CPF 2C: Povećane privatne investicije i mogućnosti zapošljavanja u sektorima sa visokim potencijalom Logika intervencije: Poljoprivreda i turizam su glavni ekonomski sektori Crne Gore sa velikim potencijalom za stvaranje prihoda i mogućnosti zapošljavanja. Turizam, najbrže rastući ekonomski sektor u Crnoj Gori, predstavlja glavni izvor zapošljavanjai ekonomskog rasta. Preko 18% ukupne zaposlenosti u Crnoj Gori u 2014, generisao je turizam, dok devizni priliv iz izvoza turističkih usluga je u istoj godini odgovarao nivou od 20% BDP. Vlada prepoznaje turizam i lokalnu ekonomiju koja se bazira na turizmu kao prioritet za zemlju, što se odražava i u Strategiji razvoja turizma Crne Gore do 2020. Podrška turističkom vrijednosnom lancu generisaće radna mjesta i rast lokalnih dobavljača i MMSP koji podržavaju turističku privredu, uključujući naročito one iz sektora poljoprivrede, koji sam inače čini oko 8% BDP. Veće investicije privatnog sektora i stvaranje većih mogućnosti zapošljavanja u oblasti poljoprivrede i održivog turizma bi donijele značajne koristi ruralnim zajednicama i osjetljivim grupama, uključujući žene i mlade. Poljoprivreda je daleko najveći izvor dohotka za seosko stanovništvo gdje se nalazi oko 41% siromašnih, i gdje stopa radne neaktivnosti žena dostiže 67%, tj. 27 procentnih poena više nego kog muškaraca. Crna Gora treba da investira u model inkluzivnog rasta gdje privatni sektor služi kao motor rasta i pruža prilike za zapošljavanje za radnu snagu u zemlji. Međutim, crnogorskim preduzećima nedostaje konkurentnost: ona su relativno loše integrisana u globalnu ekonomiju i takođe je manje vjerovatno da će usvojiti nove tehnologije i da će biti inovativna. Otključavanje potencijala mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP) (procjena je da njihova dodata vrijednost predstavlja oko dvije trećine BDP-a) da rastu i da su konkurentnija je od presudnog značaja za Crnu Goru. Grupacija Svjetske banke će podržati rast MMSP koja imaju kao prerogative inovacije i produktivnosti kako bi potpomogla da dinamičan i konkurentni privatni sektor bude bolje pozicioniran da stvara rast i zapošljavanje kroz Projekat za zapošljavanje i konkurentnost. Grupacija Svjetske banke će iskoristiti komparativne prednosti svih svojih ogranaka (IBRD, IFC, i MIGA) kako bi podstakla zaposlenost u ovim oblastima. Konkretnije rečeno, podrška Grupe Svjetske banke uključila bi: (i) podsticanje lokalne ekonomije i održivog razvoja na bazi turizma; (ii) podrška održivoj poljoprivredi i ruralnom razvoju u skladu sa pretpristupnim zahtjevima EU; (iii) podrška razvoju MMSP kroz radni vijek firme (povećanje pristupa MMSP finansijskim izvorima, usluge podrške poslovanju za poboljšanje internih sposobnosti preduzeća, i modernizacija tehnologije) i rješavanje prepreka u poslovnom okruženju za konkurentnost preduzeća počevši od onih koje su uključene u agendu održivog turizma; (iv) omogućavanje lakšeg pristupa IKT kao sredstvo za veći pristup tržištu; (v) veća saradnja između privatnog sektora u nekoliko međunarodnih partnerstava za svrhe istraživanja i razvoja i poslovnih početaka kroz novoosnovana preduzeća; i (vi) unapređenje razvoja infrastrukture koja je od presudnog značaja za turizam. IFC će takođe finansirati održive mikrofinansijske institucije kako bi se podržale ekonomske šanse i zapošljavanje. Pokazatelji ostvarivanja cilja CPF Dopunski pokazatelji napretka (DPN) Program Grupe Svjetske banke 44 Pokazatelj8:Investicija privatnog sektora kroz DPN11:Povećan procenat noćenja turista u Zajmovi IBRD: IFC intervencije i investicije SB u turizam. gradovima koji nijesu na primorju • Projekat lokalnog ekonomskog razvoja na Polazno stanje: 3%(2014) bazi turizma (u planu – FG 2018) Polazno stanje: 0 (2015) Cilj: 5% (2019) Cilj: 30miliona USD (2019) • Projekat jačanja institucionalnog razvoja i DPN12:Postepeno povećanje brojakredita poljoprivrede u Crne Gore (MIDAS) TF Pokazatelj9:Povećani udio radnih mjesta mikro preduzećima i MSP (tekući) plus dodatno finansiranje 2 za nastalih u sektoruturizma i putovanja u MIDAS (u planu – FG 2017-2020) urbanim centrima koji nisu na primorju Polazno stanje: 0 (2015) • Projekat za zapošljavanje i konkurentnost (u Cilj: 8.000 kredita mikrofinansijskim planu –FG 2019) Polazno stanje: 9,7% (2014) kompanijama od čega 3.000 za one u • projekatdigitalne ekonomije (u planu – FG Cilj: 12% (2019) vlasništvu žena (vlasnice/vlasnice udjela) 2020) (2020); 500 kredita MSP (2020) Pokazatelj10: Investicije u poljprivredni i ASA: ruralni razvoj u skladu sa mjerama IPARD-a • Crna Gora: Politika širokopojasne povezanosti, tehnička pooć (FG 2016) Polazno stanje: 0 komercijalno orjentisanih • Barijere za zapošljavanje na strani ponude i poljoprivrednih gazdinstava (2009) potražnje– tehnička pomoć(FG 2017) Cilj: 400 komercijalno orjentirasnih poljoprivrednih gazdinstava (2016) IFC: • Investicije IFC u turizam i sa njim povezane sektore, uključujući infrastrukturu i agrobiznis. • Projekat podrške za trgovinske olakšice (u planu – tek da se odredi) • Moguća savjetodavna podrška JPP da bi se stimulisale investicije privatnog sektora u infrastrukturu • Investicije u lokalne finansijske posrednike (banke i mikrofinansijske institucije) sa ciljem unaprijeđenja pristupa finansiranju za MMSP • CILJ CPF 2D: Poboljšana održivost životne sredine 45 Poboljšanje održivosti u pogledu životne sredine će biti od ključnog značaja za ublažavanje osjetljivosti Crne Gore prema prirodnim nepogodama, ali i za privlačenje i ostvarivanje privatnih investicija i novih radnih mjesta, naročito u oblasti održivog turizma. Iako industrijska proizvodnja stagnira, industrijski otpad se neprestano povećava i predstavlja stalnu prijetnju životnoj sredini. Postojeće najvažnije lokacije za odlaganje industrijskog otpada, predstavljaju rizik ne samo za neposredno okruženje, već i za javno zdravlje obližnjih zajednica. Nedavne studije takođe pokazuju da su zemlje Balkana posebno osjetljive na buduće klimatske promjene i promjene u padavinama u Evropi kada će vremenske neprilike biti češće i intenzivnije. Sliv rijeke Drine, prekogranični sliv od oko 20.000 km2 koji je podjednako podijeljen između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, je posebno osjetljiv na promjenjljivost klime. Modeliranje koje je urađeno uz podršku Svjetske banke ukazuje na mogućnosti poplava koje bi mogle da izazovu ozbiljne ekonomske uticaje i uticaje na životnu sredinu, što bi rezultiralo štetama od oko 4-5 procenata BDP-a. Crnogorska ekonomija ima visok energetski intenzitet. Razlog je prvenstveno značajna potrošnja u procesu prerade aluminijuma, gdje se koristi zastarjela tehnologija koja je daleko od energetski efikasne. Ali potrošnja energije je neefikasna i u domaćinstvima, mnogim javnim objektima i uslužnim sektorima, naročito u pogledu grijanja. Usljed toga, veliki dio električne energije koristi se za grijanje prostora, što je podstaknuto niskim cijenama električne energije. Tekući projekat upravljanja i čišćenja industrijskog otpada biće od pomoći u rješavanju pitanja sanacije lokaliteta sa industrijskim zagađenjem. Projekat za upravljanje slivom rijeke Drine ima za cilj da unaprijedi mehanizme i kapacitete zemalja na koje se odnosi, uključujući Crnu Goru, za planiranje i upravljanje prekograničnim slivom rijeke Drine, uključujući prilagođavanje na klimatske promjene. IFC će tražiti prilike za pružanje podrške finansijski održivim opštinama kako bi ulagale u infrastrukturu koja je vezana za projekte za upravljanje otpadom. Gdje je to primjereno, IFC će se zalagati za javno-privatna partnerstva kao još jedno rješenje koje je efikasno za privatni sektor. Tekući projekat energetske efikasnosti kao i moguće Dodatno finansiranjeće doprinijeti ovog agendi kroz promovisanje energetskih ušteda u javnim zgradama i omogućavanje uključivanja kapaciteta iz obnovljivih izvora. Pokazatelji ostvarivanja cilja CPF Dopunski pokazatelji napretka (DPN) Program Grupe Svjetske banke DPN13: Broj objekata koji su obnovljeni kroz Pokazatelj 11:Upravlja se kontaminiranim Zajmovi IBRD: programe unapređenja energetske efikasnosti zemljištem odnosno odlagališta otpada su • Projekat upravljanja i otklanjanja zatvorena Polazno stanje: 0 objekata (2009) industrijskog otpada (tekući) Polazno stanje: 0 (2013) Krajnji cilj: 27 objekata (2017) • Energetska efikasnost u javnim objektima Cilj: 110 (2019) (tekući) plus dodatno finansiranje (u planu DPN14: Omogućeni dodatni kapaciteti za –FG 2019) Pokazatelj1 2: Energetske uštede u ciljanim proizvodnju obnovljive energije • Projekat lokalnog ekonomskog razvoja na javnim objektima bazi turizma (u planu –FG 2018) Polazno stanje: 0 (2015) • Upravljanje slivom rijeke Drine na Polazno stanje: 0% (2009) Cilj: 20 MW (2020) Zapadnom Balkanu – GEF (FG 2016) Cilj: 25% (2017) DPN15: Procenat aktivnosti iz strateškog akcionog plana za sliv rijeke Drine koje se IFC: 46 odnose na pitanja klimatskih promjena u • BREP (Program za obnovljivu energiju za oblasti suša i poplava. Balkan) – tekuća savjetodavna podrška kroz program BREP i uključivanje Crne Polazno stanje: 0 (2015) Gore u novi program obnovljivih izvora za Cilj: 30%(2019) oblast Evrope i Centralne Azije (biće pokrenuto u 2017 FG) 47 Aneks 2: Mapa puta za angažovanje građana u Crnoj Gori FG 2016-2020 48 Aneks 3. Crna Gora - Partnerska strategija za zemlju (CPS) za fiskalne godine 2011-2014 Izvještaj o završetku i naučenim lekcijama Datum CPS-a (FG2011-FG2014): 28. decembar 2010. (Izvještaj br. 57149-ME) Datum Izvještaja o napretku CPS-a: 29. maj 2014. (Izvještaj br. 87830-ME) Period obuhvaćen Izvještajem o završetku i naučenim lekcijama: 1. jul 2010. – 30. jun 2015. I. REZIME KLJUČNIH NALAZA 1. CPS za Crnu Goru je pripremljen u trenutku kada se Crna Gora oporavljala od oštre ekonomske kontrakcije uzrokovane kombinacijom efekata ciklusa naglog rasta i naglog pada ekonomske aktivnosti i efekata globalne finansijske krize, i usred znakova postepenog oporavka polovinom/krajem 2010. Ciljevi CPS-a su bili da: (i) osnaži institucije i da ih uskladi sa zahtjevima Evropske unije (EU) u oblastima koje su od ključnog značaja za dugoročniju konkurentnost na globalnim tržištima; i (ii) unaprijedi upravljanje u životnoj sredini. CPS je bio povezan sa razvojnim planovima Vade. Vlada je usvojila Nacionalni program integracija (NPI) u 2007. kojim je definisana reformska agenda koja je potrebna za eventualno članstvo u EU i definisala okvirne ciljeve politika Crn Gore. Još jedan državni program, Ekonomski i fiskalni program (EFP) 2009-2012, zahtijeva prudencijalne fiskalne politike i efikasnu državnu upravu, uključujući reformisanje poslovne klime i promovisanje rasta MMSP. Kako bi se ohrabrila dugoročna konkurentnost, EFP je predstavio dalju modernizaciju sistema obrazovanja, uključujući i kroz usklađivanje sa EU standardima. CPS je bio usklađen sa predloženim strukturnim reformama iz NPI-a i EFP-a, kojima se između ostalog promoviše tržišna ekonomija, jača upravljanje javnim finansijama, unaprijeđuje privredno pravo, unaprijeđuje životna sredina i standardi u poljoprivredi, i poboljšava učinak sektora energetike, transporta i infrastrukture. 2. Izvještaj o napretku CPS-a (CPSPR) je bio odložen do maja 2014. kako bi se proširio dijalog sa Vladom i jasnije definisali prioriteti za preostalo trajanje CPS-a, posebno u sklopu Stuba II. Tokom fiskalne godine 2013. i fiskalne godine 2014. došlo je do kašnjenja kod Dodatnog finansiranja za energetsku efikasnost, i projekta upravljanja i čišćenja industrijskog otpada, koji je najveća investiciona operacija u portfelju. Obje aktivnosti su realizovane tokom fiskalne godine 2014. i fiskalne godine 2015. Izvještaj o napretku je produžio trajanje CPS-a za jednu godinu, do fiskalne godine 2015. Prvobitni ciljevi CPS-a su i dalje bili na snazi, ali su dva ishoda/rezultata uklonjen iz okvira za rezultate CPS-au faziIzvještaja o napretku. Ishodi koji se odnose na razvoj 3. Ukupan učinak CPS programa kao doprinos postizanju odabranih ciljeva za zemlju je ocijenje kao umjereno zadovoljavajući. Postignuta su mjerljiva poboljšanja u snaženju institucija, poslovnoj klimi, produktivnosti poljoprivrede, pouzdanosti i sigurnosti energetskog sektora, jačanju upravljanja životnom sredinom i povećanju kvaliteta zdravstvenih usluga kao rezultat doprinosa Grupe Svjetske banke. Kako je objašnjeno u razmatranju dalje u tekstu, zajedno sa detaljima iz okvira rezltata (Prilog 1), 15 (89%)ishoda,od 17 nakon revzije CPS-a, su ocijenjeni kao postignuti ili uglavnom postignuti (Tabela 1). Ostvaren je dobar napredak nakon toga u mnogim oblastima gdje povezani 49 ishodi nijesu bili ocijenjeni kao potpuno postignuti tokom perioda CPS-a. Nijesu identifikovani krupniji nedostaci. Tabela 1. Rezime ocjena ishoda Uglavnom Djelimično Nije Isključe Stub Broj ishoda Postignuto postignuto postignuto postignuto no Podrška pristupanju EU kroz jačanje institucija 14 4 9 0 0 1 i konkurentnost Unaprijeđenje upravljanja životnom sredinom 5 1 1 1 1 1 Ukupan CPS: Ishodi kako su dizajnirani na 19 (100%) 5 (26%) 10 (52%) 1 (5%) 1 (5%) 2 (11%) početku CPS-a OVERALL CPS ishodi usklađeni sa CPSPR 17 (100%) 5 (29%) 10 (59%) 1 (6%) 1 (6%) -- 4. Tokom perioda CPS-a, Grupacija Svjetske banke je sprovela programe kao podrška strategiji razvoja Crne Gore kroz finansirenje 262 miliona USD (finansiranje od IBRD-a je iznosili 261.4 miliona USD a od Fonda za institucionalni razvoj [IDF] 0,5 miliona USD), i kroz dva granta od Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF, 6,56 milion USD), što je između 216 miliona USD (prvobitno planirano u CPS-u) i 311 miliona USD (planirano u vrijeme Izvještaja o napretku CPS-a). Pored toga, Svjetska banka upravlja sa dva trast fonda koje podržava EU, jedan u sklopu Projekta za Crnu Goru EU/IPA za izgradnju institucija u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja, a drugi u sklopu dodatnog finansiranja za projekat institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede. IFC je preuzeo obavezu za dugoročno finansiranje projekata u ukupnom iznosu od 26,5 miliona USD u sektoru infrastrukture. 5. CPS je pripremljen prije usvjanja strategije dvojnih ciljeva Grupe Svjetske banke, koja ima za cilj da iskorijeni ekstremno siromaštvo i da unaprijedi zajednički prosperitet, ali bez obzira na to CPS je predvidio intervencije koje ciljaju održiv i inkluzivan rast, uključujući politike zapošljavanja kojima se rješava hronična nezaposlenost i niske stope aktivacije, kojima se poboljšava zaposlenost u poljoprivredi i pristup zdravstvenoj zaštiti za osjetljive grupe, kao i mjere za podršku finansijskom sektoru i zaštiti depozita. Učinak Grupe Svjetske banke 6. Ukupan učinak Grupacije Svjetske banke u osmišljavanju i implementaciji CPS-a je ocijenjen kao dobar. Ova ocjena je zasnovana na: (i) usklađivanju sa razvojnim programima Vlade iz NPI i EFP-a; (ii) korišćenju primjerenih i namjenskih kreditnih instrumenata i ASA programa; (iii)fleksibilnosti Svjetske banke da odgovori na potrebe klijenata nakon globalne krize i tokom Izvještaja o napretku CPS-a; i (iv) djelotvornoj implementaciji programa koji je kreirao dobar portfolio i momentum za naredni CPF period. 50 II. GLAVNI IZVODI IZ OCJENE 7. Samo-ocjenjivanje učinka CPS programa je zasnovano na okviru rezultata, koji je ažuriran i revidiran u CPSPR-u. Ocjena je urađena zaključno sa 30. junom 2015., što predstavlja krajnji datum CPS-a koji je predmet revizije. Detalji o statusu ishoda, indikatora i mjerila na kraju CPS perioda su dati u Prilogu 1. Odjeljci koji slijede razmatraju ključne izvode gdje se ishodi koriste kao jedinice za izračunavanje i odnose se na glavne aktivnosti grupacije Svjetske banke koje su doprinijele rezultatima. Oni ocjenjuju učinak Grupacijacije Svjetske banke i predstavljaju glavne naučene lekcije. 8. Ishodi CPS-a koji se odnose na razvoj su ocijenjeni kao umjereno zadovoljavajući: Program Grupe Svjetske banke je povezan sa dva strateška stuba i prvobitno sa 19 a nakon CPSPR- a sa 17 ishoda, od kojih je većina ocijenjana kao postignuti ili uglavnom postignuti. Oba strateška stuba su ocijenjena kao da su uglavnom postignuta. Stub 1: Podrška pristupanju EU kroz jačanje institucija i konkurentnost 9. Aktivnosti Grupe Svjetske banke koje podržavaju ovaj stub su sprovedene u kontekstu cilja Crne Gore da se oporavi nakon duboke recesije nakon globalne finansijske krize. Primjereno tome, aktivnosti na jačanju institucija i konkurentnosti imaju za cilj da riješe otvorena pitanja koja se odnose na obnovu makro balansa, kao i na uspostavljanje institucija koje su snažnije usklađene sa EU i pojačavanja konkurentske prednosti Crne Gore na integrisanom EU tržištu. Nakon finansijske krize, smatralo se da je jačanje bankarskog sistema od presudnog značaja za nastavak kreditiranja od strane banaka i ekonomski rast. U tom cilju, nadleženi organi, uz podršku Svjetske banke koja je pružena kroz Zajam za razvojne politike (DPL) i Garanciju zasnovanu na politikama (PBG), su preduzeli brojne korake koji su usmjereni ka povećanju povjerenja tržišta i snaženju regulatornog okvira za bankarski sektor. IFC je obezbijedio dugoročno finansiranje u 2010. u formi kreditne linije za MSP preko NLB Montenegro u iznosu od 10 miliona eura, a time je podržao pristup finansijama za lokalna MSP i doprinio likvidnosti bankarskog sektora. (i) CPS Ishod: Jačati kapacitete Centralne banke za obezbjeđivanje likvidnosti kao zajmodavac u posljednjoj instanci – uglavnom postignut. Koeficijent likvidnosti u bankarskom sektoru je oštro pao 2008. na 21 procenat, što je bilo srazmjerno povlačenju depozita. Do kraja 2014. koeficijent likvidnosti je bio 35,7 procenata, što je iznos koji je u skladu i visoko iznad prudencijalnih normi Centralne banke. Centralna banka (CBCG) je usvojila nekoliko propisa kako bi osnažila svoju sposobnost da bankama obezbijedi pomoć u likvidnosti kod nepredviđenih situacija, uključujući novu politiku o obaveznoj rezervi i novi Zakon o finansijskim kolateralima.. (ii) CPS Ishod: Osnažiti povjerenje javnosti u zdravlje bankarskog sektora – uglavnom postignut. Vlada je usvojila Zakon o zaštiti depozita, kojima je uveden fiskalno održiv aranžman za osiguranje depozita. Pored toga, dogovorila je stand-by kreditnu liniju od EBRD-a za Fond za zaštitu depozita koji je materijalno proširio kapacitete Fonda za izvršavanje osiguranih isplata. Ove mjere za izgradnju kapaciteta su doprinijele pozitivnom godišnjem rastu depozita od strane privatnog sektora u bankama u prosjeku 8% u periodu 2011-2015. 51 (iii) CPS Ishod: Unaprijediti kapitalizaciju crnogorskih banaka i njihovu otpornost na šokove– uglavnom postignut. Kapitalizacija bankarskog sektora, uobičajeni naziv za povjerenje tržišta, je unaprijeđena. Prosječan Koeficijent adekvatnosti kapitala (CAR) bankarskog sistema je i dalje visoko iznad prudencijalne norme od 10 procenata koju je propisala CBCG. Na kraju 2013., ukupan CAR banaka je bio 14,4 procenata, a do septembra 2015. je dostigao 16 procenata. Svjetska banka je pružila tehničku pomoć državnim organima preko FINSAC-a u izradi regulatonog okvira za sanacijuNPL-ova, koji su pali sa 20,7% sa kraja 2010. na 12,5% na kraju 2015. Ta podrška je dovela do usvajanja Zakona o dobrovoljnom restrukturiranju kredita (takozvani „Podgorički pristup“) koji obezbjeđuje poreske olakšice za dobrovoljno restrukturiranje između povjerilaca i dužnika. (iv) CPS Ishod: Osnažiti kapacitet Crne Gore za sanaciju problematičnih banaka i finansijskih institucija– uglavnom postignut. CBCG je u određenoj mjeri povećala svoj kapacitet za ocjenu i rješavanje osjetljivosti bankarskog sektora. Od 2009. CBCG je obavila seriju sveobuhvatnih neposrednih kontrola u svim srednjim i velikim bankama. Sprovedeno je stresno testiranje kako bi se ocijenio vjerovatni uticaj pada ekonomskih aktivnosti. Na osnovu ovih ocjena izrađeni su Supervizorski akcioni planovi (SAP-ovi) za sistemski važne banke. SAP-ovi su identifikovali slabosti i rizike i utvrdili ciljeve i rokove za rješavanje svake neusklađenosti sa propisima sa fokusom na potrebama za kapitalom. CBCG je na mjesečnoj osnovi pratila napredak implementacije SAP-ova, uključujući dokapitalizaciju banaka i utvrdila je da su generalno zadovoljavajući. Pored toga, izmjene Zakona o bankama su usvojene kako bi se unaprijedila ovlašćenja CBCG za sprovođenje zakona i osnažilo proces privremene uprave za problematične banke. Drugi ključni nedostaci kojima su se bavili ovi amandmani uključuju između ostalog: (i) ograničavanje ovlašćenja za sudove da suspenduju ili ukinu odluke CBCG; i (ii) uspostavljanje pravne zaštite za zaposlene u CBCG kao supervizorskom organu. Iako su aktivnosti Grupacije Svjetske banke postigle sve idikatore ishoda koji su definisani za cilj jačanja bankarskog sistema, u finansijskom sektoru i dalje postoje neefikasnosti i osjetljivosti koje se su naznačeneu FSAP-u za 2015. koje otežavaju rast privatnog sektora i predstavljaju rizike po fiskalnu i finansijsku stabilnost; zbog toga je ova grupa od četiri strateška ishoda ocijenjena kao uglavnom postignut. Dok su se pravni, regulatorni i supervizorski okviri za bankarski sektor značajno unaprijedili od FSAP-a iz 2006., a neke slabije banke nisu sistemski značajne, potreban je dodatni napredak u ovoj oblasti. Određeni broj ključnih nedostataka bi trebalo riješiti kako bi se upotpunio okvir za sanacijuNPL-ova. Pored toga, nedavno osnaženi supervizorski zahtjevi bi trebalo da se upotpune sa ukidanjem popuštanja kod regulatornih standarda koja su se dogodila tokom prethodnih nekoliko godina. U nedostatku monetarne politike i kako bi se upotpunilo dobro fiskalno upravljanje, trebalo bi uspostaviti makro prudencijalni okvir i tokom vremena ga učiniti potpuno operativnim. Kao priprema za Bazel III, treba definiati kao prioritet dobre standarde za upravljanje rizikom likvidnosti kao prva linija odbrane od pritisaka na likvidnost. (v) CPS ishod: Unaprijediti upravljanje javnim rashodima-isključen u CPSPR fazi jer ga nije moguće postići nakon Vladine odluke da se izvrši inostrana pozajmica od 23 procenata BDP- a za izgradnju autoputa koja je dovela do pogoršanja srednjoročnog makroekonomskog i fiskalnog okvira. Prvobitno je Svjetska banka je razmatrala kontraciklične podsticaje kroz DPO za javne rashode i konkurentnost nakon dvostruke recesije 2012. Međutim, DPO se nije materijalizovao u 52 fiskalnim godinama 2013-2014 iako su mnoge mjere strukturnih politika sprovedene i fiskalni rezultati unaprijeđeni do 2014. Svjetska banka je pružila podršku jačanju kapaciteta za izradu strategije upravljanja dugom kao i za ocjenu fiskalnih rizika povezanih sa opštinskim finansijama. I rad koji je postigla Svjetska banka u oblasti unaprijeđenja upravljanja rashodima i isključivanje ovog ishoda u fazi CPSPR ukazuje na kontinuiranu potrebu na angažmanu sa Vladom po ovim pitanjima i da javne finansije treba zadržati u fokusu narednog CPF-a. (vi) CPS ishod: Pojednostavljivanje registracije nekretnina i izdavanje dozvola za rad - postignut. Svjetska banka je podržala ovaj ishod kroz LAMP projekat i kroz analitičku aktivnost, tačnije Ekonomski memorandum za zemlju: rast i konkurentnost, i kroz pripremne aktivnosti za isključeni DPO. Pojednostavljena je registracija imovine i davanje licenci za rad su unaprijeđeni i CPS ciljevi su postinuti. (vii) CPS ishod: Osnažena transparentnost korporativnog finansijskog izvještavanja u skladu sa EU standardima – uglavnom postignuto. CBCG je uspješno implementirala MSFI i MRS 39 standarde u izvještavanje banaka tokom 2013. sa ciljem da se poveća transparentnost finansijskog statusa banaka i unaprijedi tržišna disciplina. IDF grant, koji je imao za cilj da pomogne u uspostavljanju nadzornog organa i jačanje transparentnosti korporativnog finansijskog izvještavanja, če biti aktivan do avgusta 2016. Crna Gora je takođe učestvovala u REPARIS i EU- REPARIS programima račnovodstvenih reformi i institucionalnog jačanja koje imaju za cilj da pomognu zemaljama jugoistočne Evrope da usvoje i primijene sistem korporativnog finansijskog izvještavanjakoji je usklađen sa pravnom tekovinom EU, koji su doprinijeli unaprijeđenom regulatornom okviru za inovativna preduzeća i preduzeća sa visokim potencijalom u jugoistočnoj Evropi uopšte, a naročito su pomogla podsticanju izgradnje ekosistema kapitala za rizična preduzeća u nastajanju (venture capital) za MSP sa visokim potencijalom. Klima za poslovne investicije se dodatno unaprijedila kroz IFC-ov projekat za logističku podršku trgovini na zapadnom Balkanu koji je implementiran u šest država zapadnog Balkana ukljčujući Crnu Goru od 2012. do 2015. Bio je od ključnog značaja u smanjenju regulatornih i administrativnih uskih grla u prekograničnoj trgovini, uključujući smanjenje kontrole akciznih roba sa 100 procenata na 23 procenata nakon što je Uprava carina Crne Gore primijenila metodlogije za upravljanje rizikom i najbolje prakse; ubrzavanje vremena obrade carinskih deklaracija za do 50 procenata i uvođenje pune transparentnosti za proces carinskih deklaracija; i smanjenje dokumentacije za trgovce koju zahtijeva Uprava carina. IFC je takođe radio sa ministarstvom pravde na podršci otvaranja centra za medijaciju koji zapošljava 40 profesionalnih posrednika/medijatora u Podgorici, Bijelom Polju, Nikšiću i Kotoru. Centar je riješio 650 predmeta čime je riješio 52 miliona eura kroz komercijalnu medijaciju (viii; ix) CPS ishodi: Osnažen kapacitet države za pružanje pomoći u poljoprivredi i unaprijeđenje praksi u poljoprivredi ka EU standardima – postognut; Osnaženo upravljanje zemljištem i prirodnim resursima sa fokusom na sjeverni region Crne Gore – postignut. Program Svjetske banke je podržao napore Vlade ka IPARD akrediatciji kroz projekat institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede u Crnoj Gori (MIDAS). MIDAS je podržao Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u uspostavljanju i izgradnji kapaciteta za institucionalne organe koji su potrebni da se implementira IPARD program, Direktorat za IPARD plaćanja / Agencija za plaćanje i pružanje podrške Sektoru za ruralni razvoj / Organ za upravljanje 53 u osmišljavanju i pripremi IPARD II programa za Crnu Goru za konačno odobrenja od strane EU. Projekat je obezbijedio grantove za kvalifikovana poljoprivredna gazdinstva, uvodeći postepeno IPARD zahtjeve kroz pristup učenje kroz praksu. Ovaj pristup je bio okrenut ka postepenoj izgradnji kapaciteta sektora u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja koji su uključeni u dizajn, pripremu i implementaciju grantova sličnih IPARD-u, a takođe i procesu učenje za farmere o tome kako da apliciraju za grantove slične IPARD-u i za ispunjavanje zahtjevnih uslova. Od početka projekta, tokom pet ciklusa grantova, dobijeno je 1.465 aplikacija a odobreno je 747 i ugovorena su sva sredstva rasploživa za grantove u iznosu od oko 7 miliona eura, čime je premašen cilj postavljen za ovaj ishod od 5 miliona eura. Zaključno sa aprilom 2015. prenešeno je 5,7 miliona grant sredstava na korisnike, kao refundiranje investicija koje su završene. Implementacija bez problema za preostale MIDAS grantove koji su slični IPARD-u koji su u toku se nastavlja bez značajnih prepreka. Kao dio podrške Svjetske banke za povećanje održivosti praksi u upravljanju zemljištem preko komponente MIDAS-a koju finansira GEF, površine zemljišta gdje su primijenjene održive prakse za upravljanje zemljištem su dostigle 2.142 hektara u aprilu 2015. čime je premašen cilj od 2.000 hektara. Cilj programa koje podržava Svjetska banka je da na srednji rok uskladi standarde u agencijama za bezbjednost hrane, veterinarskim i fitosanitarnim agencijama, kao i u laboratorijama sa evropskim standardima. Laboratorija za veterinarsku dijagnostiku je opremljena i 16 analitičkih metoda je akreditovana u skladu sa ISO17025. Aktivnosti Svjetske banke u pogledu skrininga i klasifikacije objekata za prodaju/proizvodnju hrane su dale analize, koje su od ključnog značaja, a koje obuhvataju pravne/institucionalne, administrativne i tehničke aspekte sistema bezbjednosti hrane i rješavanje nekih od praznina koje su identifikvane u EU skriningu za poglavlje 12. Partnerstvo koje je uspostavljeno u okviru MIDAS projekta između Svjetske banke, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i EU je omogućio konstruktivan tripartitni dijalogi koordinaciju aktivnosti. Široka saradnja koja je obezbijedila uspjeh MIDAS grantova je rezultirala uspostavljanjem Trast fonda koji podržava EU a kojim upravlja Svjetska banka kako bi se obezbijedili dodatni grantovi slični IPARD-u u Crnoj Gori. Na kraju 2015. obrađeno je dodatno finansiranje od strane EU za Trast fond kojim bi se podržalo povećanje kapaciteta u agro- prerađivačkom sektoru. (x;xi) CPS ishodi: Ocjeniti kvalitet i osnažiti finansijske mehanizme visokogobrazovanja u Crnoj Gori u skladu sa trendovima u EU i Bolonjskim sporazumom – uglavnom postignuto; i Unaprijediti istraživačke kapacitete u crnogorskom visokom obrazovanju i istraživačkoj zajednici – uglavnom postignuto. Osnažen je kvalitet visokogobrazovanja i postalo je ekonomičnije, a uspostavljeni su kapaciteti za istraživanje i razvoj i inovacije u saradnji sa privatnim sektorom u nekoliko niša koje su relevantne za razvoj Crne Gore. Svjetska banka je pružila podršku u ovoj oblasti kroz projekat „Visoko obrazovanje i istraživanje za inovacije i konkurentnost“ (HERIC) koj ije izradio preporuke za model finansiranje visokog obrazovanja koji je usvojila Vlada. Timovi za dva zadatka rade na implementaciji novog modela finansiranja, sa fokusom na Univerzitet Crne Gore. Angažovanje Svjetske banke je direktno podržalo dvije Vladine incijative prije pokretanja HERIC projekta 2012.: (i) Strategija razvoja i finansiranja visokog obrazovanja u Crnoj Gori 2011-2020 u 2011.; i (ii) Zakon o naučno istraživačkoj djelatnosti iz 2010. Od tada je najveći doprinos podrške Svjetske banke u ovoj oblasti bio da 54 identifikuje praznine između obrazovanja i istraživanja i biznisa i ekonomije. Naročito je podrška Svjetske banke pomogla u prevođenju povećanja kapaciteta infrastrukture i ljudskih resursa u unaprijeđeno istraživanje i inovacije, kroz osnivanje Centra za izvrsnost i obezbjeđivanje velikih grantova za konzorcijume istraživačkih partnera koji uključuju fakultete, lokalna preduzeća iz privatnog sektora i inostrane institucije. Sprovedena je eksterna evaluacija svih ustanova visokog obrazovanja korišćenjem novih mjera za osiguranje kvaliteta i u skladu sa EU normama i praksama. Sektorska revizija kompletnog sistema tercijarnog obrazovanja je sprovedena od strane međunarodnih eksperata, i time se promovisale dodatne reforme na institucionalnom i sektorskom nivou. (xii) CPS ishod: Unaprijediti kvalitet i obuhvat usluga primarne zadravstvene zaštite izvan Podgorice – uglavnom postignuto. Opremljeno je 30 domova zdravlja, a kod nekih je bilo uključeno i renoviranje u sklopu dodatnog finansiranja za projekat Unaprijeđenja zdravstvenog sistema. Ispunjeni su i premašeni ciljevi postavljeni za korišćenje usluga primarne zdravstvene zaštite i zadovoljstva pacijenata. 44 procenta ukupnog stanovništva je koristilo usluge izabranog ljekara, dok je cilj bio 40 procenata. Procenat romskog stanovništva koje je prikazano kao korisnici usluga primarne zdravstvene zaštite na nivou izabranog ljekara se povećao sa 21 procenat u 2004. na 82 procenta u 2012. 70 procenata ukupnog stanovništva je reklo da je zadovoljno sa pruženim uslugama, čime je postignut postavljeni cilj, dok je 82,1 procenat romskog stanovništva potvrdili zadovoljstvo dobivenim uslugama. (xiii) CPS ishod: Unaprijediti finansijsku održivost zdravstvenog sektora –uglavnom postignuto. Projekat Dodatno finansiranje za unaprijeđenje sistema zdravstva bio je od suštinskog značaja za podršku ključnim reformama na svim nivoima sistema zdravstvene zaštite, uključujući finansiranje zdravstva na primarnom i sekundarnom nivou zaštite, efikasnost, kvalitet usluga i jačanje institucionalnih kapaciteta. Godišnji deficit Fonda za zdravstveno osiguranje se smanjo sa 2,2 miliona eura u 2004. na nula u 2012., čime je tehnički ispunjen cilj naveden u CPSPR. Međutim, ovaj cilj nije ocijenjen kao postignut zbog toga što i dalje postoje finansijska pitanja koja su ukorijenjena u institucionalnu strukturu i relativno slabo definisanje prioriteta i upravljanje javnim rashodima. Od 2010. budžet Fonda za zdravstveno osiguranje je odvojen od prihoda Fonda za zdravstveno osiguranje jer su oni postali dio sistema državnog trezora. Od tada sistem zdravstva ima evidentirane neizmirene obaveze. Ukupan dug Fonda za zdravstveno osiguranje i institucija zdravstvene zaštite je iznosio 34 miliona eura na kraju 2013. i 46 miliona eura na kraju 2014. (od čega je 13 miliona eura dug institucija zdravstvene zaštite a 18,5 miliona eura dug za ljekove). Rashodi za ljekove, liječenje u inostranstvu, i nakande za bolovanje su neki od glavnih pokretača povećanog duga. Javni rashodi za ljekove u Crnoj Gori su se povećali za 60 procenata u periodu između 2009. (25 miliona eura) i 2014. (40 miliona eura) zbog neefikasnosti na koju je uticalo nekoliko faktora: (i) nedostatak upravljanja i resursa za kontrolu tržišta ljekova i sprovođenja zakona što je rezultiralo konstantnim povećanjem ukupnih troškova za ljekove iz više izvora i za ljekove iz jednog izvora; (ii) kašnjenja u licenciranju ljekova čime se ograničava konkurencija na tržištu ljekova, (iii) kašnjenja u tenderskim procedurama što uzrokuje nestašice ljekova. Bez obzira na to, aktivnosti koje je podržala Svjetska banka su povećanje kapacitet Fonda za zdravstveno osiguranje da sprovodi budžetsko planiranje, rashode i prognoziranje prihoda i da analizira i alocira resurse. Projekat je takođe podržao povećanje kapaciteta za planiranje javnih politike i regulaciju kroz obuku i jačanje sveobuhvatnog informacionog sistema za upravljanje u zdravstvu. Ove intervencije su bile izuzetno djelotvorne: usvojeno je ili izmijeno jedanaest 55 zakona, uključujući one o ljekovima, zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osoguranju. Izrađene su i unaprijeđene politike primarne zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja; izrađene su i unaprijeđene politike primarne zdravstvene zaštite; a usvojen je i master plan primarne zdravstvene zaštite. U februaru 2012. Vlada je usvojila nacionalnu strategiju za unaprijeđenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata, zajedno sa nacionalnim plan za razvoj ljudskih resursa u zdravstvu za period 2012-2022. Strategija reforme sekundarne i tercijarne zaštite je izrađena i odobrena, uključujući zakonski okvir za javno-privatno partnerstvo u sektoru zdravstva. Strategija integrisanja privatnih pružaoca usluga u sistem zdravstva je takođe izrađena i odobrena. (xiv) CPS ishod: Unaprijediti sigurnost i pouzdanost energetskog sektora u Crnoj Gori - postignut. Program Svjetske banke je bio uspješan u ispunjavanju svojih ciljeva unaprijeđenja efikasnosti i pouzdanosti elektro-energetskog sistema kroz bolju podršku sigurnosti snabdijevanja i bolju integraciji u regionalno tržište. Kada je u pitanju efikasnost i pouzdanost snabdijevanja električnom energijom, unaprijeđenja u trafostanicama u Andrijevici i Mojkovcu i na prenosnim mrežama su postala operativna u 2011. odnosno u 2013. Tokom 2015. u andrijevačkoj trafostanici je bilo ukupno 114MWh neisporučene električne energije što predstavlja smanjenje od 70 procenata u odnosu na 2006. U mojkovačkoj trafostanci bilo je ukpuno 10 MWh neisporučene električne energije što predstavlja smanjenje od 97 procenata u odnosu na 2006. Stoga je cilj od 40 procenata smanjenje u obje trafostanice postignut. Razvoj moderne telekomunikacione mreže, uključujući veze ka regionalnim kompanijama, je završen. Nacionalni dispečerski centar Crne Gore je bio povezan sa centrima u susjedstvu. Dvije provobitno planirane veze sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom su operativne, a dodatna veza sa Kosovom je završena u drugoj polovini 2014., kada je Kosovo završilo radove na svojoj teritoriji uz finansiranje od strane KfW. Ovaj ishod se može direktno pripisati programu Svjetske banke. IFC-ov Program za obnovljivu energiju na zapadnom Balkan (BREP) je pružio savjetodvane usluge za unaprijeđenje regulatornog okvira povezanog sa obnovljivom energijom. Ciljevi IFC-ovog savjetodavnog programa u oblasti obnovljive energije su da se unaprijedi i uskladi Zakon o energetici i podzakonska akta sa Direktivom Evropske komisije 2009/28/EC, uključujući ugovore za kupovinu elektirčne energije, kako bi se promovisale i ubrzale investicije u projekte malih hidro-elektrana. Na osnovu savjetodavnih usluga BREP-a, završena su dva uspješna tendera za male hidro-elektrane. Zakon o energetici, koji je harmonizovan sa direktivom Evropske komisije, usvojen je u Skupštni u decembru 2015. Stub 2: Unaprijeđenje upravljanja u životnoj sredini i smanjenje troškova ekoloških problema (i) CPS ishod: Osnažene usluge upravljanja čvrstim otpadom u Baru i Ulcinju- postignut.Svjetska banka je podržala unaprijeđenje prikupljanja i odlaganja čvrstog otpada u dvije gusto naseljene i ekonomski značajne oblasti kroz projekata za osjetljive turističke oblasti u Crnoj Gori (MESTAP). Cilj projekta da unaprijedi prikupljanje i odlaganje čvrsto otpada je posebno važan s obzirom na ulogu turizma u ekonomskom rastu i pripreme Crne Gore za pristupanje EU. Aktivnosti na projektu su uključile razvoj infrastrukture u oblasti životne sredine kroz izgradnju 56 deponije na Možuri. Dva postojeća nekontrolisana odlagališta (Grabovac, Lovanja) su zatvorena i počeo je pilot program za reciklažu. Obuhvat u opštinskim sistemima za prikupljanje otpada je postigao cilj od 90 procenata u odnosu na početnu vrijednost od 65 procenata. Ove stope prikupljanja otpada su održane i u 2014. i 2015. nakon završetka projekta. Skoro sav čvrsti otpad iz Bara (98%)i Ulcinja (70%), kao i iz drugih primorskih opština (Budva - 95% odnosno 100%, Kotor – nema pdoataka za 2014. i 2015,Tivat – 90%) se sada prikuplja. Učestalost prikupljanja je različita, gdje neke zajednice prikupljaju otpad jednom dnevenom tokom špica turističkog perioda u odnosu na postavljeni cilj od jednom u dva dana tokom ljeta i dva puta sedmično tokom ostatka godine. Bar i Ulcinj su počeli da odlažu na deponiju Možura od 2012. Od tada je postignut cilj od 90 procenata. Izgradnja i operacionalizacija deponije Možura je posebno važno mjerilo za sektor čvrstog otpada u Crnoj Gori, jer je to druga sanitarna deponija u zemlji nakon Podgorice. (ii) CPS ishod: Unaprijediti održive koristi od prirodnih resursa Skadarskog jezera - djelimično postignut. Podrška Svjetske banke je bila kroz projekat integrisanog upravljanja ekosistemom Skadarskog jezera za Albaniju i Crnu Goru (LSIEMP). Nacionalne i lokalne strategije i planovi i u Crnoj Gori i u Albaniji su identifikovale Skadarsko jezero kao prioritet za zašititu životne sredine, održivo upravljanje prirordnim resursima i razvoj turizma zasnovan na prirodi i kulturi. LSIEMP je pomogao uspostavljanju i jačanju institucionalnih mehanizama za prekograničnu saradnju, osnažio je kapacitete za monitoring jezera kroz opremu i obuku, a podržalo je i uspostavljanje zajedničke baze podataka i programa za monitoring jezera. Program je harmonizovan sa pravnom tekovinom EU i zahtjevima iz međunarodnih sporazuma čije su potpisnice Albanija i Crna Gora. Istovremeno, održivost projekta i neke njegovih rezultat je u neku ruku podrilo neadekvatno finansiranje Komisija za Skadarsko jezero i povezanih radnih grupa koje stoga nisu bile operativne od 2014. Međutim, dvije vlade su intenzivirale razgovore o saradnji krajem decembra 2015. i saglasile su se o osnivanju ekspertske komisije koja bi zajednički radila na zaštiti životne sredine, održivom upravljanju prirodnim resursom Skadarskog jezera, rijeke Bojane i rijeke Drim. Sa strane Crne Gore ovu aktivnost predvodi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja. (iii) CPS ishod: Smanjiti rizike po životnu sredinu i javno zdravlje od odlagališta zagađenog indusrijskog otpada –nije ispunjen. Podrška Svjetske banke ovom ishodu će biti pružena kroz projekat za upravljanje i čišćenje industrijskog otpada, koji je odobreno u julu 2014. i koji je postao efektivan 17. novembra 2014. Kako je projekat relativno skoro počeo, nema dokaza u pogledu postignutih ciljeva koji se odnose na razvoj. Pregovori su kasnili jer je Vlada odlučivala u procesu koji se odnosio na postupak stečaja KAP-a u svijetlu novog vlasništva KAP-a, posebno kada je u pitanju vlasništvo bazena crvenog mulja. Takođe je trajalo duže od predviđenog da se finalizuju aranžmani za odlaganje stalnog, neopasnog otpada koji se proizvodi u brodogradilištu Bijela; konačna odluka je da se isti odlaže na novo-izgrađenoj deponiji Možura, što je bio neispunjeni uslov za pregovaranje. Brodogradilište Bijela je napravilo alternativne aranžmane za buduće odlaganje neopasnog grita sa čime je Svjetska banka bila zadovoljna i što je bilo u skladu sa mjerodavnim nacionalnim propisima. Generalno je bilo potrebno mnogo više vremena nego što je inicijalno bilo predviđeno usljed konsultacija sa interesnim grupama kada su u pitanju brodogradilište Bijela i KAP. Prije odobrenja ovog projekta je izvršeno puno aktivnosti koje direktno utiču na ishod. Završene su studije izvodljivosti sa ispitivanjima lokacija, procjene uticaja na životnu sredinu i 57 društvo (ESIA) i osnovni projekti za sva četiri odlagališta industrijskog otpada tokom pripreme i finansiranja Aranžmana za pripremu projekta. Identifikovani su setovi mjera rehabilitacije za četiri odabrane lokacije: postrojenje za odlaganje jalovine (Gradac-Pljevlja); postrojenje za odlaganje ugljenog pepela (Pljevlja); grit i kontaminirano zemljište u brodogradilištu Bijela; bazeni crvenog mulja i lokacija odlagalište čvrstog otpada u KAP-u. (iv) CPS ishod: Unaprijediti efikasnost korišćenja energije u ciljanim javnim školama i bolnicama -uglavnom postignut. Podrška Svjetske banke ovom ishodu je pružena kroz Projekat energetske efikasnosti u Crnoj Gori i Dodatno finansiranje za energetsku efikasnost. U ministarstvima ekonomije, zdravlja i obrazovanja je unaprijeđen kapacitet za implementaciju energetske efikasnosti i u sektorim građevinarstva i pružanja usluga energetske efikasnosti. Porasla je informisanost o značaju energetske efikasnosti među zaposlenima i korisnicima, a povećan je i kapacitet za implementaciju energetske efikanosti na tržištima pružanja usluga energetske efikasnosti i građevinarstva. Implementirane su mjere energetske efikasnosti u 18 javnih zgrada. Još 7-8 objekata je preuređeno korišćenjem preostalog dodatnog finansiranja tokom novog CPF perioda. U završenim podprojektima, postignuta je energetska ušteda od 46,7 procenata u prosjeku, u odnosu na ciljanu vrijednost od 40 procenata. Treablo bi napomenuti da kako je prvobitni zajam odabrao javne zgrade sa najvećim potencijalom za uštedu, objekti koji su naknadno uključeni kroz dodatno finansiranje možda neće pokazati isti stepen uštede koji je bio kod objekata finansiranih iz prvobitnog zajma. (v) CPS ishod: Unaprijediti pristup Vlade i domaćinstava jeftinim proizvodima osiguranjau slučaju prirodnih ili klimatskih nepogoda - isključen zbog promjene u prioritetima Vlade. Svjetska banka je počela dijalog sa Vladom Crne Gore u vezi sa aranžmanom za osiguranje rizika od katastrofa za jugoistočnu Evropu tokom 2010. Međutim, trajalo je duže od očekivanog da Europa Re aranžman postane operativan, pa su pregovori suspendovani. Program za Aranžman za osiguranje rizika od katastrofa za jugoistočnu Evropu(SEE CRIF) se sprovodi od maja 2012., arezultat programa je osnivanje Europa Re, reosiguravača za osiguranje rizika od katastrofa sa švajcarskom licencom koje je u vlasništvu Albanije, BJR Makedonije i Srbije. Svjetska banka je 2014. preispitala interes Crne Gore da se pridruži programu, ali su se prioriteti Vlade već do tada promijenili. Prilikom donošenja odluke o zaduživanju u inostranstvou koje iznosi 23 procenta BDP-a za izgradnju autoputa, Vlada je htjela da svede na minimum dodatna povećanja duga, pa se s toga odustalo od ove aktivnosti. III. UČINAK GRUPE SVJETSKE BANKE 10. Ukupan učinak Grupacije Svjetske banke u osmišljavanju i implemtnaciji CPS-a je dobar. Rezime koji slijedi a koji se odnosi na učinak Grupacije Svjetske banke elaborira ovu ocjenu. A. Dizajn 11. CPS ciljevi su osmišljeni tako da su relevatni za razvojne ciljeve zemlje i ostali su relevantni tokom perioda implementacija. CPS ciljevi koji se odnose na jačanje institucija i njihovo usklađivanje sa EU zahtjevima i unaprijeđenje upravljanja u životnoj sredini su blisko 58 usklađeni sa predloženim strukturnim reformama iz razvojnih programa Vlade NPI i EFP, kojima se između ostalog promoviše tržišna ekonomija, jača upravljanje javnim finansijama, unaprijeđuje privredno pravo, unaprijeđuje životna sredina i standardi u poljoprivredi, i poboljšava učinak sektora energetike, transporta i infrastrukture. CPS je pripremljen u trenutku kada se Crna Gora oporavljala od globalne finansijske krize, koja je uzrokovala oštro smanjenje kreditne aktivnosti. Istovremeno je smanjena eksterna potražnja za izvozom skoro dovela do potpunog kolapsa industrijskog sektora, uključujući glavnu uzdanicu – industriju aluminijuma. Kombinacija smanjenog pristupa kreditima i gubitak izvoznih tržišta je dovela do oštre recesije 2009., tokom koje je procijenjeno da je došlo do kontrakcije BDP-a od 5,7 procenata. Iskustva iz ciklusa naglog rasta i naglog pada ekološke aktivnosti nakon nezavisnosti, koji je pojačan globalnom finansijskom krizom, su otkrila strukturne slabosti i naglasile potrebu da se izvrše usklađivanja u baznom modelu rasta. Podložnost male i otvorene ekonomije Crne Gore eksternim šokovima, zajedno sa pro-ciklikličnim ponašanjem njenih najvažnijih sektora i poreskog sistema u njenoj osnovi, ukazuje na primarni značaj sprovođenja reformi koje imaju za clj znanje, produktivnost i inovacije, zajedno sa zapošljavanjem, socijalnom inkluzijom, energetskom efikasnošću i zaštitom životne sredine. Reforme povezane sa ispunjavanjem političkog cilja EU integracije se smatraju važnim, jer se očekuje da evropska perspektiva, zajedno sa jačanjem pravosudnog okruženja i poslovne klime, poveća povjerenje investitora u ekonomiju Crne Gore kao mjasta za investicije i biznis. Kada se prethodno opisan istorijat uzme u obzir, ciljevi CPS-a su bili primjereno dizajnirani kako da pomognu Crnoj Gori da se oporavi od globalne finansijske krize, tako da i napravi napredeka ka svojim dugoročnim ciljevima. Ciljevi, kao što je unaprijeđeno korišćenje javnih finansija, bolji nadzor nad bankarskim sistemom i održivost životne sredine će i dalje biti relevantni za Grupu Svjetske banke u Crnoj Gori u period naredog CPF-a. 12. CPS indikatori su uglavnom dobro izabrani: oni su direktno povezani i primjereni operacijama Grupacije Svjetske banke, mogu se pratiti i mjerljivi su u periodu CPS-a. Generalno, indikatori dobro interpretiraju CPS ishode. 13. CPS se prilagodio promjenama okolnosti u zemlji. Fleksibilnost u prilagođavanju okolnostima u zemlji koje se mijenjaju je bila od ključnog značaj da se obezbijedi da programi Svjetske banke ostanu relevantni za razvojne ciljeve zemlje. PBG za finansijski sektor je provobitno imao namjeru da bude druga operacija za programski DPL za finansijski sektor, kao direktan odgovor na promjenu okolnosti u zemlji, kada je Crna Gora s obzirom na oštar pad eknomske aktinvosti osjetila naglo pogoršanje fiskalih uslova u 2011. zbog kojih je bilo potrebno dodatno finansiranje. Nova operacija, dizajnirana imajući u vidu drugi programski DPL, je umjesto toga postala PBG od 60 miliona, što je omogućilo Crnoj Gori da obezbijedi svoja zaduženja u značajnoj mjeri preko garancije Svjetske banke koja je data privatnom zajmodavcu. To je pomoglo Crnoj Gori da izradi i održi svoj pristup tržištima privatnog kapitala. 14. Angažovanje građana se pokazalo kao neprocjenjivo za pojačanje dizajna i implementacije projekta. Projekti kao LAMP i MIDAS su aktivno tražili povratne informacije od korisnika, koje su nakon toga koristili za implementaciju projekta koja je bila primjerena potrebama korisnika (vidjeti Boks 1). CPS je takođe imao značajne aktivnosti uinformisanju korisnika, što se na primjer može vidjeti kroz ishode indikatora za sektora zdravstva koji se odnose na zadovoljstvo korisinka. Samo je jedan novi projekat odobren u FG 2015. (projekat za upravljanje indistrijskim otpadom) koji ne uključuje indikatore koji se odnose na korisnike u svom 59 okviru rezultata, ali koristi alate za angažovanje građana, posebno konsultacija sa predstavnicima udruženja za očuvanje prirode. Od pet aktivnih projekata u FG 2015, jedan je imao indikatore koji su usmjereni na korisnike u svom okviru rezultata. Boks 1 – uvođenje angažovanja građana u redovne aktivnosti u projektima iz CPS za FG 2011- 2014 Svjetska banka je bila uključena u Crnoj Gori u više aktivnosti za angažovanje građana u sklopu CPS-a za FG 2011-2014. One su uključivale kampanje o informisanju, konsultativne radionice, mehanizme za rješavanje pritužbi, ispitivanja korisnika i u sklopu jednog projekta obuku državnih službenika za participatorne procese. Osim očekivanog uticaja na dizajn i implementaciju projekta, ovakav sveobuhvatni pristup angažovanju građana je rezultirao pozitivno na informisanje javnosti o pravima i odgovornostima interesnih grupa, kao i o značaju uključivanja osjetljivih grupa u javni diskurs. Nivo angažovanja građana se povećava iz godine u godinu, što se može vidjeti iz iskustva MESTAP projekta, koji je imao za cilj obezbjeđivanje sanitarne deponije za primorske opštine. Prvi napori da se dođe do lokalnih zajednica, tačnije javne rasprave o Procjeni uticaja na životnu sredinu u 2007. su prošli uglavnom nezapaženo. Niti jedan predstavnik javnosti nije prisustvovao raspravi. Međutim, to nije značilo da je javnost bila nezainteresovana. Definisanje lokacije za deponiju je trajalo duže od očekivanog, a u ljeto 2014. lokalna zajednica iskazala nezadovoljstvo neprijatnim mirisom koji dolazi sa deponije. Direktna komunikacija sa lokalnom zajednicom je unaprijedila njihovo razumijevanje okolnosti koje su dovele do tog problema i pojasnila razloge zašto do toga neće ponovo doći. Menadžment deponije je razumio veliku vrijednost iz rješavanja problema direktno i zaradio podršku zajednice jer je bio otvoren za saradnju i sugestije. Druge uspješne priče su LAMP i MIDAS projekti. LAMP projekat je konkretno koristio povratne informacije od građana i učešće građana u sprovođenju unaprijeđenja. Više od deset hiljada ljudi je učestvovalo u kampanjama za informisanje i konsultativnim radionicama, uključujući razne intersne grupe kao što su NVO, predstavnici biznisa, članovi udruženja, stariji građani, studenti, manjine, itd. Prilikom izrade prostorno urbanističkih planova (PUP-ovi), opštine u LAMP-u su uradile više od nacionalnih obaveza za učešće javnosti tako što su dodali još tri konsultacije u svoj proces planiranja, uključujući javnost u svaku fazu proces. MIDAS projekat je još jedan dobar primjer djelotvornog uključivanja građana. Javne konsultacije u svim opštinama Crne Gore su poslužile kao značajan instrument za informisanje o kvalifikovanosti za projekat i da se dođe do šire zajednice poljoprivrednika. Mehanizam za rješavanje pritužbi za odbijene aplikante je uspostavljen kako bi se stvorio kanal sa dostavljanje žalbi. Povratne informacije nakon prvog kruga grantova su uključile i uspješne i neuspješne podnosioce zahtjeva, kao i poljoprivrednike koji nisu podnijeli zahtjev, i na taj nači je data povratna informacija za osmišljavanje pravila za podnošenje zahtjeva za naredne krugove. Projekta je takođe podržao napore Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja da se dođe do žena poljoprivrednika kroz proširenje mreže, povećanje šansi i povećanje informisanosti o njihovim potrebama. 15. CPS je konkretno dizajniran da bude komplementaran programima drugih razvojnih partnera u zemlji. Grupacija Svjetske banke je imala blisku koordinaciju i usklađivanje svojih aktivnosti sa EU (poljoprivreda i obrazovanju, Stub 1); EIB (čvrsti otpad, Stub 2); i EBRD i KfW-om (energetika odnosno energetska efikasnost, Stub 2). Značajno povećanje predpristupnih fondova EU je uslovljeno time da institucije Crne Gore postanu snažnije i sposobnije da apsorbuju te fondove, čime je Stub 1 CPS-a (jačanje institucija) izuzetno relevantna za EU integraciju. Prioriteti CPS-a su stoga razmatrani sa domaćim partnerima, kao i sa EU, sa stanovišta ocjene u kojoj bi mjeri programiranje Svjetske banke moglo biti uskađeno između institucija. 16. ASA program je pružio analitičku podršku za CPS program, a bio je i fleksibilan kao odgovor na prioritete države. Analitičke i savjetodavne usluge su dodatno osnažile implementaciju 60 programa i dijalog o politikama. Svjetska banka je uradila nekoliko ASA koji nisu bili planirani u prvobitnom CPS-u, kako bi podržala potrebe Vlade koje su nastajale tokom perioda implementacije. FINSAC Centar/ tehnička pomoć za sanaciju NPL-ova je pružio savjete u pogledu politika i tehničke analitičke i savjetodavne usluge kako bi finansijski organi bili u toku sa posljednjim trendovima i uslugama u oblastima nadzora finansijskog sektora i upravljanja rizicima. Tehnička pomoć za podsticaje na tržištu rada je pomogla nadležnim organima da identifikuju glavna ograničenja za otvarnje radnih mjesta i rast zaposlenosti i da se izrade politike za uklanjanje ograničenja. Svjetska banka je pružila i tehničku pomoć za modeliranje penzione politike i penzija, koja je bila izuzetno relevantna. Porast korisnika i naknada, zajedno sa smanjivanjem baze koja uplaćuje doprinose, predstavljaju kako kratkoročni tako i dugoročnih rizik u pogledu održivosti za crnogorski penzioni sistem. Kako bi se obuhvatila kompleksnost i dugoročna priroda penzionog sistema, i kako bise izvršila ocjena i kratkoročnih i dugoročnih uticaja opcija penzoine politike, tim Svjetske banke je blisko sarađivao sa Vladom da izradi PROST (Alat za simulaciju opcija penzione reforme) model za Crnu Goru. 26Svjetska banka je takođe pripremila studiju o porastu neizmirenih obaveza privatnog sektora, kojima se ukazuje na rizik koji one predstavljaju za rast na srednji rok i dostavila je odabranim partnerima koji su pokazali značajno interesovanje. Kako su fiskalna pitanja i dalje bila postojana, Svjetska banka je pružila tehničku pomoć za izradu strategije za upravljanje dugom kao zabilješki koje se odnose na javnu politiku održivosti finansija na sub-nacionalnom nivou. 17. Naučene lekcije iz prethodnog CPS-a su dobro odražene u dizajnu novog CPS programa. Sve naučene lekcije iz prethodnog Izvještaja o završetku CPS-a su odražene u dizajnu i implementaciji CPS-a. One su uključivale: (i) potrebu za selektivnošću i intervencijama koje se međusobno podupiru a koje podržavaju ciljeve koje je Crna Gora postavila kako bi se maksimalno povećao uticaj oskudnih resursa Svejtske banke; (ii) značaj ASA rada kod identifikacije potrebnih reformi; (iii) potreba da se konsoliduje portfolio, vodeći računa o kapacitetima za implementaciju i shodno tome potrebi da se nastavi sa korišćenjem centralne jedinice koja pruža usluge koje se odnose na nabavke i finansijsko upravljanje za većinu operacija koje finansira Svjetska banka; (iv) potrebu za regionalnom integracijom i prenošenjem/iskorišćavanjem regionalnih iskustva, u Crnoj Gori gdje je angažman Svjetske banke ograničen; i (v) potrebu za pažljivom ocjenom političkih ekonomija državnih agencija i interesnih grupa, posebno kada je u operacije uključeno nekoliko nivoa državne uprave. B. Implementacija 18. Učinak portfelja značajno je popravljen zahvaljujući proaktivnom upravljanju projektima koji su u procesu realizacije, koji su imali prosječnu vrijednost od 88 miliona USD i kojih je bilo u prosjeku pet godišnje u toku sprovođenja Strategije partnerstva za zemlju. Na početku perioda sprovođenja Strategije, 17% projekata su bili u problematičnom stanju, da bi, za razliku od toga, u vrijeme pisanja nije bilo problematičnih statusa. Proaktivno upravljanje portfeljom se takođe ogleda kroz koeficijent povlačenja sredstava, koji je iznosio 14,2 u FG 2011 pa je porastao na 32,1 na kraju FG 2015, znatno iznad prosjeka Regiona i Banke (Tabela 2). Tokom stalnog fokusa na realizaciji portfelja, korišćene su sve prilike za restrukturiranje projekata u cilju boljeg učinka. Izvršeno je šest restrukturiranja tokom perioda realizacije Strategije i za sve projekte koji su zatvoreni u tom periodu, Nezavisna evaluaciona grupa (IEG) je ocijenila učinak Banke tokom nadzora kao uglavnom zadovoljavjući ili iznad toga. 26 PROST je standardni instrument Svjetske banke za analizu penzione politike. 61 Tabela 2: Odabrani pokazatelji portfelja za Crnu Goru u FG 2011-2015 19. Matrica rezultata programa Strategije partnerstva za zemlju pokazala je neke nedostatke. Matrica rezultata je prilagođavana u fazi izrade Izvještaja o napretku realizacije Strategije partnerstva kako bi odrazila nastale promjene u Strategiji. Na primjer, očekivani ishod u upravljanju javnim izdacima je isključen zato što Bančina podrška preko Operacije vezane za razvojnu politiku (DPO) koja se tiče javnih izdataka i rasta nije više bila održiva zbog investicionih odluka koje je Vlada donijela 2013. godine i koje su povećale rizike za srednjoročni fiskalni okvir i nosile šansu da osujete srednjoročnu stabilizaciju i smanjenje nivoa javnog duga. Izvještajem o realizaciji Strategije racionalizovana je matrica rezultata na način da postane više fokusirana na ishod i da poveća mogućnost ocjenjivanja programa Strategije. Međutim, neki ciljevi indikatora su bili predviđeni na rok kraći od Strategije, dok je za druge definisano da budu postignuti nakon nje, što će otežati ocjenjivanje programa. Nijesu uključeni ključni indikatori koji predstavljaju mjerila implementacije, niti pokazatelji razdvojeni po rodovima. 20. Bilo je kašnjenja u ostvarivanju planiranog kreditnog programa Banke naročito u vezi sa drugim stubom. Pregovori o Projektu upravljanja industrijskim otpadom su produženi zbog tretiranja lokacije Kombinata aluminijuma (KAP), dugogodišnjeg i kompleksnog pitanja u Crnoj Gori, kao zbog odlaganja neopasnog otpada iz Brodogradilišta Bijela, što je još jedno pitanje visoke osjetljivosti. 21. Rizici za implementaciju programa Strategije partnerstva su bili adekvatno identifikovani i ublaženi. (i) Rizik da će rast u JIE i EU biti sporiji od očekivanog i oslabiti rast Crne Gore obrađen je kroz nekoliko analitičkih dokumenata, naročito se ističu Pregled javnepotrošnjei institucija (PEIR) i CEM, kao i tehničkapomoć koju je pružio FINSAC za jačanje upravljanja rizicima u finansijskom sektoru, koja je pomogla u rješavanju pitanja nekvalitetnih kredita. (ii) Rizik povećane finansijske nestabilnosti i smanjene kreditne aktivnosti tretiran je pomoću dva zajma koji se baziraju na politikama, kojima se jačao okvir za likvidnosti i podržao razvoj instrumenata za sanacijuproblematičnih banaka. (iii) Banka je pružila podršku u dijagnosticiranju i tretiranju širih pitanja upravljanja kroz analitički rad, npr. PEIR, u kojem se pokazalo kako je nedostatak napretka u jačanju institucija podrivao put Crne Gore ka pristupanju EU; a dokument o politici u pogledu javnih finansija opštinskih uprava istakao je dalje institucionalne i fiskalne rizike. I, konačno, (iv) problem niskih kapaciteta za implementaciju projekata podržanih sredstvima Banke rješavan je tako što je Banka pojačala svoj nadzor nad Jedinicom za tehničku podršku(TSU, jedinica u okviru Ministarstva finansija koja je nadležna za poslove nabavki i finansijskog upravljanja), uključujući godišnje ocjene radne opterećenosti ove Jedinice, njenog kadra, komunikacija i prenosa znanja o standardima i procedurama Banke. Svjetska banka je primijetila da je došlo do unaprijeđenja u kapacitetima za implementaciju tokom CPS-a, posebno u oblastima upravljanja zemljištem i energetskoj efikasnosti. 22. Banka je blisko sarađivala sa međunarodnim partnerima, naročito u podršci cilja pristupanja Crne Gore EU. Imajući u vidu da Crna Gora ima status kandidata za pristupanje EU, 62 bilo je od ključnog značaja da Banka sprovodi široku koordinaciju sa EU. Projekat MIDAS je primjer bliske saradnje sa EU u građenju institucija radi kvalitetnije harmonizacije sa standardima EU u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Preporuke za utvrđivanje javne politike sadržane u radovima Bančine savjetodavne službe ASA redovno su razmjenjivani sa EU i MMF. IV. USKLAĐIVANJE SA KORPORATIVNOM STRATEGIJOM GRUPE SVJETSKE BANKE 23. Iako je Strategija partnerstva za zemlju pripremana prije usvajanja Dvostrukih ciljeva Grupe Svjetske banke, program je usklađen sa ciljevima iskorjenjivanja ekstremnog siromaštva i podsticanja zajedničkog prosperiteta. Cilj Strategije da se ojačaju institucije u cilju integracije sa EU i da se pobošlja upralvjanje životnom sredinom, usmjeren je na potrebu da se postigne održivi, inkluzivni rast. Program Strategije partnerstva predvidio je i kreditne instrumente i instrumente ASA da bi se osigurala dinamična i održiva stopa rasta. U centru kreditnog programa su dva zajma koja se bazirni na politikama koje podržavaju zdravi finansijski sektor i zaštitu depozita. Usluge Bančinih savjetodavnih službi (ASA) ponudile su tehičku pomoć imeđu ostalog u oblasti restrukturiranja nekvalitetnih kredita i djelotvornosti politike zapošljavanja i radnog aktiviranja kako bi se riješilo pitanje hronične nezaposlenosti i niskih stopa radne aktivacije. Programom su takođe podržane intervencije u poljoprivredi i zdravstvenom sistemu, uz podsticanje zapošljavanja u poljoprivredi i pristupa zdravstvenim uslugama za određene ranjive grupe, kao što su Romi. Iako je siromaštvo u početku značajno poraslo nakon izbijanja krize 2008. godine, ono je u opadanju nakon postignutog vrhunca 2012. godine, jer je zapošljavanje bilo u porastu i socijalna potrošnja ostala zaštićena od mjera fiskalne konsolidacije. V. IZVUČENE POUKE 24. Ključni uspjesi Strategije partnerstva sa Crnom Gorom u fiskalnim godinama 2011-2014 vezani su za oblasti u kojima je Banka bila u mogućnosti da jača lokalne kapacitete i unapređuje okvir javnih politika i institucionalni okvir, kao što je slučaj u sektorima zemljišne administracije, zdravstva, obrazovanja i poljoprirede. 25. Banka je bila u mogućnosti da igra korisnu komplementarnu ulogu u odnosu na Evropsku komisiju u pripremi Crne Gore za pristupanje EU. Ovo iskustvo bi moglo da se replicira u drugim zemljama. To posebno važi za procedure koje su visoko zahtjevne i za institucije i za korisnike, kao što je IPARD Evropske unije. Usvajanje pristupa “učenja kroz praksu”, zajedno sa postepenim uvođenjem zahtjeva, pokazalo se kao veomo uspješno u poređenju sa tradicionalnim pristupom fokusiranja samo na jačanje institucija kako bi se ispunili proceduralni zahtjevi za potrebe akreditacije od strane EU. 26. Fokusiranje na dvije tematske oblasti je primjereno kad je riječ o malom portfelju, pa bi ubuduće dalje smanjivanje broja strateških ciljeva moglo biti od koristi. 27. Obim razvojnih ciljeva mogao bi da se doradi tako da bolje odražava efekte Bančinih aktivnosti. Formulisanje ciljeva Strategije partnerstva bilo je ponekad preširoko u odnosu na direktne efekte aktivnosti koje se finansiraju iz sredstava Banke. Faza revizije napretka je revidirale ishode koji su direktno povezani sa indikatorima opažanja i uvedeni su mjerljivi indikatori. U fazi revizije završetka ciljevi višeg nivoa su korišćeni za kontekstualizaciju postignutih ishoda u razvojnim 63 ciljevima za zemlju. U novoj Strategiji, ciljeve treba postaviti tako da se stave u bližu vezu sa onim na što relativno skroman program Grupe Svjetske banke može da utiče. Slično tome, postojanje adekvatnog okvira za monitoring i evaluaciju (M&E) u strukturi projekta je od presudnog uticaja za mogućnost da se demonstrira uspjeh. Nedostaci u okviru za M&E dovodi u rizik cjelokupna postignuća nekih ishoda. 28. Budućim angažmanom treba da se postigne ravnoteža između (i) fleksibilnosti u prilagođavanju na promjene u okolnostima i (ii) upornost u sprovođenju teških ali neophodnih reformi. Slabljenje makro okvira osujetilo je ostvarivanje drugog programskog DPL-a (zajma za razvojnu politiku). Njegovo kasnije pretvaranje u PBG (garanciju koja se bazira na određenoj politici) bilo je direktan odgovor na pojavu finansijskog jaza 2012. godine u Crnoj Gori i značajno se nadovezalo na kreditiranje Banke, ne podrivajući sveukupnu strategiju Banke za stabilizaciju bankarskog sektora. Politički dijalog visokog nivoa bi trebalo da se održi i u okolnostima u kojima bi teške reforme mogle da izazovu značajna kašnjenja u realizaciji programa. Iako je klijent u principu posvećen realizaciji Bančinog programa, prihvatanje aktivnosti kao svojih nije bilo konzistentno u portfelju Crne Gore. Puna posvećenost sprovođenju teških reformi na političkom niovu biće od presudnog značaja za održavanje efikasnosti programa koji čine naredni Partnerski okvir za zemlju. 29. Poboljšano upravljanje javnim izdacima i dalje je glavni cilj fiskalne održivosti i ekonomskog razvoja Crne Gore, iako je to izostavljeno iz programa Grupe Svjetske banke u toku revizije Partnerske strategije koja je rađena u sredini procesa. Može se reći da je ovo pitanje danas još važnije, i treba da bude obrađeno u novoj strategiji. 30. Angažman građana pokazao se kao faktor koji doprinosi uspjehu Strategije partnerstva. Transparentnost i inkluzija na svim nivoima zainteresovanih aktera i lokalnih zajednica pokazali su se kao izuzetno važni u toku realizacije projekta. Dobra komunikaciona strategija i direktan kontakt sa zajednicama u kojima se projekti realizuju doprinijeli su uspjehu projekata kao što su LAMP i MIDAS. Suprotno tome, lokalno suprotstavljanje može da bude ozbiljna prepreka za realizaciju projekta, naočito kada je riječ o problemima životne sredine, kao što je izbor lokacije za deponije za otpad. 31. Dobra koordinacija u okviru Grupacije Svjetske banke je izuzetno važna za djelotovran angažman u maloj ekonomiji kao što je crnogorska. Učinku Strategije partnerstva za zemlju doprinijela je komplementarnost Svjetske banke i IFC-a, naričito u domenu poslovnog okruženja. 64 CPS CLR Prilog 1: Matrica sa rezultatima Stub 1: Podrška pristupanju EU kroz jačanje institucija i konkurentnosti Ishodi CPS Dosadašnji napredak Instrumenti i partneri na CPS Izvučene pouke Osnažiti kapacitet Centralne banke da Uglavnom ostvareno. Zatvorene operacije: Operacija razvoja Saradnja između međunarodnih agencija obezbijedi likvidnost kao Zajmodavcau finansijskog & privatnog sektora (tj. Grupa Svjetske banke, MMF, KfW,i posljednjojinstanci (LOLR), na šta treba (i) Ukupni koeficijent likvidnosti banaka (P116787) EBRD) kao i sa EU pokazala se suštinski da ukaže: iznosio je 35,7%, što je daleko iznad & važnom, uzimajući u obzir da je - Koeficijent likvidnosti u bankarskom prudencijalnih normi Centralne banke Garancija na osnovu politike finansijskog obezbijeđena obimna tehnička podrška sektoru se povećava sa 21% iz 2008. krajem 2014. U septembru 2015. sektora (P130157) koju je trebalo koordinisati i usklađivati godine kako bi se uskladio sa koeficijent likvidnosti je bio 32,9% (izvor: sa prioritetima i strateškim ciljevima prudencijalnim normama CBCG. CBCG) IFC: Crne Gore. NLB Montenegro Banka kreditna linija Povećati povjerenje javnosti u stanje Uglavnom ostvareno. za MSP(27115 ) Održavanje odgovarajućeg nivoa bankarskog sektora, na šta treba da (ii) Pad bankarskih depozita je zaustavljen fleksibilnosti i prilagođavanje ukaže: i ostvaren je pozitivan godišnji rast u ASA/ESW: nepovoljnom makro-ekonomskom obimu većem od rasta prije krize (2,4 FG 2011-14 Programski instrument za okruženju bilo je uspješno. Dvije vezane - Stabilizovanje smanjenja iznosa milijarde € do juna 2015). Novi rast Balkan FSD/TA operativne aktivnosti bazirane na javnim depozita u bankama kredita otpočeo je 2012. i dostigao 9,9% politikama mogu predstavljati racionalnu Početnostanje: 1,8 milijardi eura na y-y do juna 2015. (izvor: CBCG) Partneri: strategiju u slučaju jasne potrebe za kraju 2009. IMF, EBRD, KfW dužim periodom dijaloga o datim Cilj: pad zaustavljen politikama i tehničke podrške kako bi se - Nastavak rasta kredita obezbijedila održivost reformi u tim Početno stanje: 15% y-y smanjenje politikama. Upotreba garancije na osnovu kredita u decembru 2009. politike (PBG) (umjesto standardnog Uglavnom ostvareno. DPL-a) neće smanjiti djelotvornost takve Povećati kapitalizaciju crnogorskih (iii) Izvještaji pokazuju da je ukupni CAR strategije ukoliko je konkretna potreba u banaka i njihovu otpornost na šokove, na banaka u junu 2015. iznosio 15,8%, određenoj politici za koju je neophodna šta treba da ukaže: daleko iznad prudencijalne norme od PBG i dalje smislena i usklađena sa - Ukupni Koeficijent adekvatnosti 10%. (izvor: CBCG) ciljevima strategije u cjelini. kapitala banaka (CAR) po izvještajima iznosi 15% i ostaje na Za održivi oporavak bankarskog sektora nivou iznad 10% prudencijalne neophodna je jasnija strategija za norme koju je propisala CBCG Uglavnom ostvareno. rješavanje pitanja nekvalitetnih kredita (iv) CBCG je povećala svoje kapacitete (NPL). Nedovoljno bavljenje pitanjem Osnažiti kapacitete Crne Gore za za ocjenu i tretiranje osjetljivih tačaka u nekvalitetnih kredita ugrožava razvoj rješavanje problematičnih banaka i bankarskom sektoru. Od 2009, CBCG je finansijskog sektora kako kratkoročno finansijskih institucija. izvršila niz kompletnih neposredenih tako i dugoročno, bez obzira na napredak kontrola u svim srednjim i velikim ostvaren u dijelu pravnog i regulatornog bankama. Sprovedeni su stres testovi okvira ili supervizije. kako bi se ocijenio mogući uticaj ekonomskih lošijih parametara. Na osnovu ovih ocjena izrađeni su 65 Supervizorski akcioni planovi (SAP) za sve sistemski važne banke. SAPsu identifikovali slabosti i rizike i definisali ciljeve i rokove za tretiranje eventualne neusklađenosti sa propisima, s fokusom na potrebama za kapitalom. CBCG je svakog mjeseca pratila napredak sprovođenja SAP-ova, uključujući dokapitalizaciju banaka, i ustanovila da su uglavnom zadovoljavajući. Pored toga, usvojene su izmjene i dopune Zakona o bankama kako bi se ojačala izvršna ovlašćenja CBCG i osnažio proces privremene uprave za problematične banke. Drugi ključni nedostaci kojima se izmjene i dopune bave uključuju, između ostalog: (i) ograničenje ovlašćenja sudova da privremeno obustavljaju ili poništavaju odluke CBCG; i (ii) uspostavljanje pravne zaštite za zaposlene u CBCG kao organu nadzora. (izvor: CBCG) Udio nekvalitenih kredita (NPL-ovi) na kraju 2010. je bio 20,97% u odnosu na 12,5% na kraju 2015. (izvor: CBCG) Program IFC-a za unapređenje likvidnosti i pristupa izvorima finansiranja takođe je imao za ciljpoboljšanje stepena povjerenja u bankarski sektor. IFC je obezbijedila dugoročno finansiranje NLB Montenegro banci u vidu linije za MSP u iznosu od 10 miliona eura. Poboljšati upravljanje javnom Odustajanje. IFC: potrošnjom, na šta treba da ukaže Od ovog ishoda se odustalo u fazi Refinansiranje kredita za izgradnju mosta Grupacija Svjetske banke treba da nastavi opadajući trend deficita u nivoima Izvještaja o napretku za CPS. Ovaj ishod u Podgorici. saradnju sa Vladom Crne Gore u oblasti zaduženosti ticao se konkretno predviđene druge unapređenja upravljanja javnim programske pozajmice za razvojnu ASA/ESW: finansijama. Projektovano polazno stanje za 2010: politiku(Aktivnost iz oblasti razvojne Revizija javne i institucionalne potrošnje ukupni deficit države od 4,5% BDP-a; politike u dijelu javnih rashoda) koja se tokom FG 2011 bruto javni dug 48,4% BDP-a. nije ostvarila tokom trajanja perioda CPS. Ocjena javne potrošnja i finansijske Vlada je ušla u neke nedovoljno odgovornost - Ocjena sprovedena tokom optimalne odluke o javnim investicijama FF 2013. 66 - naročito finansiranje duga za projekat TP za upravljanje dugo i nota o autoputa s niskom stopom povrata - što je finansijama na podnacionalnom nivou spriječilo srednjoročnu stabilizaciju i data tokom FG 2015. smanjenje nivoa javnog duga. Ovim se dodatno pogoršavaju slabosti u srednjoročnom makro-fiskalnom okviru, zbog čega je DPO kreditiranje neodrživo. Povećanje efikasnosti procedure za ostvareno. Tekući portfolio: Projekat zemljišne Dobra komunikaciona strategija kao i registrovanje imovine i dobijanje dozvole Prosječno vrijeme za registrovanje administracije i upravljanja (P106906) direktan kontakt sa opštinama u kojima za poslovanje, na šta treba da ukaže: transakcije smanjeno je na 8 dana. su se projekti sprovodili doprinijeli su - Prosječno vrijeme za registrovanje Prosječno vrijeme za izdavanje ASA/ESW: uspjehu projekta. U okviru LAMP transakcija je skraćeno. građevinske dozvole je 33 (opštinski CEM: Rast & konkurentnost (izvšreno projekta, uključivanje lokalnih TV Polazno stanje: 25 dana 2008; nivo) – 49 (centralni nivo) dana, u okviru FG 2013) stanica sa ciljem informisanja i podizanja Cilj: 9 dana 2014. planiranog okvira od 2 mjeseca, kako na FG 2011-14 Regionalni svijesti o projektnim aktivnostima takođe centralnom tako i na opštinskom nivou. REPARIS(P113105) su pomogli lokalnim opštinama da steknu - Skraćenje vremena za dobijanje osjećaj vlasništva nad projektom, čime se građevinske dozvole EU REPARIS (P147928) povećala i održivost projekta. Na primjer, Polazno stanje: 6 mjeseci 2008; IDF Grant Izgradnja kapaciteta za tokom razvoja urbanističkih planova PIU Cilj: 2 mjeseca 2014. učinkoviti nadzor(P133290) za LAMP je učinila napor da komunicira Uglavnom ostvareno. sa lokalnim zajednicama, da angažuje Povećati transparentnost korporativnog IFC: Crna Gora je povećala transparentnost građane i uključi ih u proces planiranja finansijskog izvještavanja u skladu sa Projekat za trgovinsku logistiku na korporativnog finansijskog izvještavanja tako što je od njih prikupljala sugestije na standardima EU, na šta treba da ukaže Zapadnom Balkanu u skladu sa standardima EU u nacrt planova. Zahvaljujući tome, građani osnivanje organa za nadzor. Savjeti o kreiranju i sprovođenju JPP bankarskom sektoru. CBCG je uspješno su bili jako zadovoljni planovima koje su primijenila MSFIi MRS39 standarde u usvojile skupštine opština. Partneri: bankarskom izvještavanju tokom 2013. GTZ, UNDP, EU, Državni sekretarijat kako bi povećala transparentnost Švajcarske za ekonomska pitanja (SECO) finansijskog stanja banaka i povećala tržišnu disciplinu. Aktivan je grant koji finansira Institucionalni razvojni fond i čiji su ciljevi da pomogne u osnivanju kontrolnog organa kako bi se povećala transparentnost korporativnog finansijskog izvještavanja. Njime se podržava izgradnja kapaciteta za politiku u korporativnom finansijskom izvještavanju i izgradnji kapaciteta profesije revizora. Od novembra 2014. godine radi se na obje komponente, a rad na njima završiće se do kraja avgusta 2016. Organ za nadzor jeu postupku osnivanja. Ministarstvo finansija je neformalno odredilo zaposlene koji će biti dio organa 67 za nadzor. Međutim, formalno osnivanje se može završiti tek nakon usvajanja novog Zakona o reviziji. Ovaj zakon, zajedno sa Zakonom o računovodstvu će zamijeniti postojeći Zakon o računovodstvu i reviziji i stoga moraju biti usvojeni istovremeno. Oba zakona je usvojila Vlada 31. marta 2016., a naredni korak je usvajanje od strane Skupštine, što se očekuje u narednih nekoliko mjeseci. REPARIS – Put ka Evropi – program računovodstvene reforme i institucionalnog jačanja, ima za cilj da pomogne zemljama jugoistočne Evrope da usvoje i primijene djelotvorne sisteme finansijskog korporativnog izvještavanja koje je usklađeno sa pravnom tekovinom EU. EU-REPARIS je pružio podršku kandidatima i potencijalnim kandidatima zemljama jugoistočne Evrope kod implementacije okvira finansijskog korporativnog izvještavanja koji su usklađeni sa pravnom tekovino EU: Projekat IFC-a Trgovinska logistika na Zapadnom Balkanu je pomogao da se ostvari značajno smanjenje regulatornih i administrativnih prepreka u prekograničnoj trgovini. Između ostalog, smanjene su kontrole akcizne robe sa 100% na 23% nakon što je Uprava carina Crne Gore primijenila metodologije upravljanja rizikom i najbolje prakse; čime se vrijeme za obradu carinskih deklaracijaskraćeno do 50% i uvela potpuna transparentnost u proces carinskih deklaracija; kao i smanjena neophodna dokumentacija koju Carina traži od trgovaca. Osnažiti kapacitete vlade da pruža pomoć Ostvareno. Tekući portfolio: Kada se uvode procedure koje su poljoprivrednom sektoru i da unaprijedi 16 metoda analize Veterinarske Projekat razvoja i osnaživanja institucija izuzetno zahtjevne i za institucije i za poljoprivredne prakse u skladu sa dijagnostičke laboratorije u Podgorici u Crnoj Gori (MIDAS, P107473) korisnike, kao što su procedure EU standardima EU, na šta treba da ukaže: dobilo je akreditaciju ISO17025. MIDAS GEF (P110602) IPARD-a, pristup ‘učenje kroz praksu’ i 68 -Broj metoda analize Veterinarske Dodijeljeno je 7,7 miliona EUR sredstava Partneri: uvođenje zahtjeva korak po korak dijagnostičke laboratoriji u Podgorici kroz grantove sličneIPARD-u, a 5,7 EU, Evropska komisija, Danska razvojna pokazalo se uspješnijim od koje su akreditovane standardom miliona EUR realizovano je od aprila agencija (DANIDA) ‘tradicionalnog pristupa’ koji se fokusira ISO17025 2015. isključivo na jačanje institucija sa ciljem Polazno stanje: 0 akreditovanih metoda ispunjenja proceduralnih uslova za analize akreditovanje od strane EU i koji se Cilj: 16 akreditovanih metoda analize pokazao kao nedostatan za ostvarivanje stvarnih kapaciteta za implementaciju Iznos finansijskih sredstava odobrenih kod institucija i korisnika. Pristup ‘učenje preko grantova tipa IPARD kroz praksu’ omogućava (i) da se Polazno stanje: 0 EUR postepeno poveća kapaciteta na strani Cilj: 5m EUR ponude i tražnje i (ii) da se zainteresuju korisnici i privuku njihovi kapaciteti da Osnažiti upravljanje zemljištem i Ostvareno konkurišu za sredstva IPARD-a. Takođe, prirodnim resursima, u prvom redu u Održive prakse upravljanja zemljištem uspjeh specifične ciljne grupe MIDAS- sjevernom regionu Crne Gore, na šta usvojene su na 2.142 hektara zemlje od ovog programa grantova rezultat je treba da ukaže: aprila 2015. izuzetnih napora tima za implementaciju -Površina zemlje gdje su usvojene MIDAS-a u pogledu informisanja i održive prakse upravljanja zemljištem edukovanja poljoprivrednika u vezi sa zahvaljujući ovom projektu procesom apliciranja i mogućnostima u okviru ovog projekta. Zahvaljujući tome, Polazno stanje: 0 Ha veliki broj osoba se prijavio za Cilj: 2.000 Ha finansiranje, a projekat MIDAS postao je jedan od najpriznatijih u javnosti u Crnoj Gori. Ocijeniti kvalitet i osnažiti finansijske Uglavnom ostvareno. Tekući portfolio: Svaka potencijalna inicijativa za reformu mehanizme visokog obrazovanja u Eksterna evaluacija ustanova visokog Projekat Visokog obrazovanjaistraživanja finansiranja mora se pokrenuti na vrijeme Crnoj Gori u skladu sa trendovima u obrazovanja završena je u maju 2014 za inovacijei konkurentnost (P122785) kako bi se izvršila procjena fiskalnog EU i Bolonjskim sporazumima, na šta evaluacija je urađena od strane eksternih uticaja, uključujući modeliranje na treba da ukaže: evaluatora (Udruženje evropskih ASA/ESW: osnovu sadašnjeg i predviđenog - Završetak sistemske ocjene univerziteta-EUA-IEP) i njihov izvještaj 7B regionalna tenička pomoć za nacionalnog budžeta. kompletnog sektora visokog je dostavljen u novembru 2014.godine. strategiju istraživanja i razvoja i inovacija obrazovanja (uključujući 2 privatna i (P123211) FG 2011-14 Zahtjevi Svjetske banke koji se odnose na 1 državni univerzitet, kao i nezavisne Analiza sa mogućim modelima nabavke, koji nude značajne mjere zaštite fakultete) od strane eksternog panela finansiranja visokog obrazovanja u Crnoj Partneri: za Vladu u pogledu monitoringa međunarodnih eksperata Goriusvojena je na Vladi februara 2014. EU djelotvorne i svrsishodne potrošnje, Polazno stanje: nije urađena ni jedna godine.Reforme finansiranja imaju za cilj predstavljaju izazove za lokalne korisnike sistemska ocjena; jedini javni unverzitet. Novi zakon o projekta. Stoga je neophodno da se Cilj: ocjena kompletnog sistema visokom obrazovanju usvojen je u predvidi određeno vrijeme za tu namjenu završena do decembra 2014. oktobru 2014. U skladu sa Zaključkom u svim programima koji od korisnika Vlade, broj 08-1701 od 23. jula traže da koriste specifične norme i 2015.godine Ministarstvo prosvjete će, u procedure Banke. - Finansijska reforma: novi model za saradnji sa Ministarstvom finansija, do finansijsku reformu uključujući maja 2016. godine, sprovesti aktivnosti kreiranje i primjenu modernizovanih za implementaciju novog modela 69 formula finansiranja kao i finansiranja. Ministarstvo prosvjete će, komponenata finansiranja po studentu shodno navedenom Zaključku, do kraja i na osnovu uspješnosti. 2016. godine pripremiti nacrt sporazuma. Polazno stanje: na snazi i dalje stari U okviru HERIC projekta „objavljen je finansijski mode; konkurs za angažman konsultanta čiji je Cilj: uveden novi finansijski model zadatak da uradi nacrt sporazuma o kroz usvajanje novog zakona ili ostvarenju rezultata između Univerziteta izmjene postojećeg, pri čemu proces Crne Gore i Vlade. i uključuje reforme razrade treba da bude dokumentovan i finansiranja usmjerene na primjenu inkluzivan i da se odvija do decembra finansiranja na osnovu uspješnosti u 2014. slučaju jedinog državnog univerziteta - Univerziteta Crne Gore.Ugovori o Unaprijediti istraživačke kapacitete u finansiranju između Vlade i UCG nisjesu visokom obrazovanju i istraživačkim završeni, ali se očekuje da će se novi zajednicama Crne Gore, na šta treba model primijeniti u fazama, počevši od da ukaže: jeseni2016. godine i sa punom -Istraživanje: Centar izvrsnosti je primjenom na jesen 2017. Prema tome, identifkovan i aktivan u proširenju iako ih je Vlada usvojila, konkretna istraživačkih i inovacionih kapaciteta u primjena reforme neće biti u potpunosti ciljanim i nacionalno relevantnim ostvarena. dok novi model finansiranja oblastima istraživanja. Univerziteta na bude na snazi. Polazno stanje: ne postoji operativni Centar izvrsnosti; Cilj: Centar izvrsnosti izabran uz Postignuto međunarodne i domaće eksperte i postaje Pregovori i potpisivanje ugovora za operativan do juna 2014. Centar izvrsnosti su završeni i sredstva su isplaćena istraživačkoj grupi u junu 2014. Od juna 2015. godine, BIO-ICT Centar izvrsnosti (http://www.bio-ict.ac.me) - u potpunosti je operativan i pokazuje rezultate, uključujući aktivna javno- privatna partnerstva kako u oblasti uzgoja morskih organizama tako i u tradicionalnoj poljoprivredi, dva međunarodna akademska partnerstva sa ruskim i danskim ustanovama, kao i ekstenzivna analiza i objavljeni nalazi o ICT i Poljoprivredi i ICT Ekološkom monitoringu. Povećati kvalitet i obuhvat usluga Uglavnom ostvareno. Zatvoren projekat: Mora se uspostaviti ravnoteža između primarne zdravstvene zaštite u Podgorici 44% opšteg stanovništva i 82% Roma Dodatno finansiranje za unapređenje želje da se projekat brzo pripremi i i van nje, na šta treba da ukaže: koriste usluge izabranog doktora. U zdravstvenih sistema (P114275) kvaliteta projekta na samom početku. U - Povećanje stopa iskorišćenosti Podgorici, 77% stanovništva je ovom slučaju, priprema je tekla prilično primarne zdravstvene zaštite zadovoljno i 19% djelimično zadovoljno. Partneri: brzo zbog želje da se iskoristi Na nacionalnom nivou, 70% je finansiranje preko IDA (Crna Gora je 70 Polaznostanje: 37% opšte populacije zadovoljno i 24% djelimično zadovoljno. Svjetska zdravstvena organizacija prešla sa finansiranja preko IDA kaže da je posjetilo ljekara opšte Stepen zadovoljstva među Romima je (WHO), CIDA, UNDP asocijacije na finansiranje preko IBRD prakse tokom 2009; 82,1%. banke 6. jula 2007.), pri čemu je period Cilj: 40% do 2012. od revizije idejnog projekta do odobrenja od strane Odbora iznosio samo devet - Povećati stepen zadovoljstva Istraživanja o stopi iskorišćenosti mjeseci. Oni elementi projekta i pripreme uslugama u primarnoj zdravstvenoj primarne zdravstvene zaštite i stepenu kojima nija poklonjena dovoljna pažnja u zaštiti zadovoljstva pacijenata sprovedena su u konačnom su negativno uticali na Polaznostanje: 66% stanovništa u okviru Dodatnog projekta finansiranja implementaciju projekta, posebno tokom Podgorici potpuno zadovoljno 2008; unapređenja zdravstvenih sistema u prvih nekoliko godina. 61% stanovništva izvan Podgorice je okviru redovnog monitoringa i zadovoljno 2008. evaluacije. Banka nije bila prisutna u Neadekvatno osmišljen M&E neminovno Cilj: 70% 2012;. sistemu zdravstva Crne Gore nakon ima negativan uticaj na ukupan kvalitet zatvaranja projekta, od 2013. godine. projekta i njegovo sprovođenje. Bez Podaci o početnom stanju o pristupu adekvatnog monitoringa, nemoguće je zdravstvu za Rome (2008-2009) nisu dokumentovati šta je ostvareno u okviru Unaprijediti finansijsku održivost dostupni. projekta, iskoristiti pozitivne aspekte, niti zdravstvenog sektora, na šta treba da se mogu vršiti adekvatne i odgovarajuće ukaže: izmjene tokom sprovođenja projekta. Uglavnom ostvareno. - FZO zadržava nulti deficit 2012. Godišnji deficit Fonda za zdravstveno Reforme u sektoru zdravstva moraju biti Polazno stanje: mali projektovani deficit osiguranje (FZO) smanjen je sa 2,2 prepoznate kao dugoročne i složene. Ovaj 2009. miliona EUR 2004. godine na nula 2012, projekat je pružio podršku ključnim čime je tehnički postignut cilj definisan u reformama na svim nivoima zdravstvene Izvještaju o napretku za CPS. Međutim, zaštite, uz obezbjeđivanje odgovarajućeg budžet FZO je od 2010. godine odvojen redosljeda. Projekat je imao poseban od prihoda FZO budući da su prihodi uticaj na kvalitet i pouzdanost primarne postali dio budžeta državnog trezora. zdravstvene zaštite, koja je bitan Zdravstveni sistem od tada bilježi preduslov za racionalizaciju bolnica. neizmirene obaveze. Ukupni dug Fonda Reforme u skupom bolničkom sektoru su za zdravstveno osiguranje (FZO) i neophodne kako bi se došlo do rezultata ustanova zdravstvene zaštite iznosio je 34 u pogledu efikasnosti i finansijske miliona EUR na kraju 2013. i 46 miliona održivosti, što iziskuje dugoročno EUR na kraju 2014. (od čega su 13 investiranje u institucionalne kapacitete i miliona EUR dugovaranja zdravstvenih političku posvećenost. ustanova, a 18,5 miliona EUR dugovanja za lijekove). Troškovi za lijekove, liječenje u inostranstvu i naknade za bolovanje glavni su činioci povećanogduga. Unaprijediti bezbjednost i pouzdanost Ostvareno. Zatvoren projekat: Potrebno je da projekti budu kreirani na energetskog sektora Crne Gore, na šta Telekomunikacioni sistem je završen i Energetska zajednica jugoistočne Evrope osnovu realističnih procjena troškova, treba da ukaže: potpuno integrisan u region i mrežu APL 3 (P106899) kao i da se predvidi odgovarajući ENTSO-E. Veze sa Bosnom i vremenski period za implementaciju kako Hercegovinom i Srbijom završene su. AAA/ESW bi se izbjegla nepotrebna neizvjesnost. 71 -EPCG je integrisan u Evropske mreže Veza sa Kosovom je završena 2014. i IFC: Potrebno je uložiti određene napore kako operatora prenosnih sistema za električnu potpuno operativna. Program obnovljive energije na Balkanu bi se formulisali praktični, logični i energijuUCTE (ENTSO-E). (Ovaj sistem (BREP - 595728) mjerljivi indikatori i ciljevi. omogućava povezivanje sa Tokom 2015, prekidi napajanjem na infrastrukturom operatora iz ENTSO-E. trafostanici Andrijevica smanjeni su za Partneri: Zahvaljujući ovom novom 70% (bilo je ukupno 114 MWh EBRD, EIB, KfW, telekomunikacionom sistemu značajno će neisporučene energije), dok su na USAID, Kanadska agencija za se unaprijediti (i) mogućnost praćenja i trafostanici Mojkovac prekidi napajanjem međunarodni razvoj (CIDA), i Vlade kontrolisanja energetskog sistema, (ii) smanjeni za 97% (bilo je ukupno 10 Francuske, Grčke, Italije i Švajcarske. regionalna koordinacija rada sistema, (iii) MWh neisporučene energije). Prema plan odbrane i obnove, kao i (iv) tome, zacrtane vrijednosti su premašene pouzdanost snabdijevanja, čime se na obje trafostanice. smanjuje broj i trajanje protesta). Polaznostanje: djelimična integracija Kroz Program obnovljive energije na 2010. Balkanu (BREP) IFC-a obezbijeđene su Cilj: potpuna integracija do 2011. savjetodavne usluge kako bi se unaprijedio regulatorni okvir vezan za - Smanjenje broja prekida u Andrijevici obnovljivu energiju. Ciljevi i Mojkovcu savjetodavnog programa IFC-a u oblasti Polaznostanje: 381 MWh i 369 obnovljive energijebili su unapređenje i MWh, 2006. godine, u Andrijevici usklađivanje Zakona o energetici i odnosno Mojkovcu; podazakonskih akata sa Direktivom EK Cilj: Smanjiti prekide napajanja za 2009/28/EC, uključujući i sporazum o 50% nabavci elekrične energije kako bi se promovisale i bolje organizovale investicije kroz projekte malih hidroelektrana (mHE). Nakon savjetodavnih usluga BREP-a, završena su dva uspješna tendera za mHE. Skupština je usvojila Zakon o energetici, u decembru 2015. 72 Stub II: Unapređenje upravljanja životnom sredinom Instrumenti i partneri na Ishodi CPS Dosadašnji napredak Izvučene pouke CPS Unaprijediti službe za upravljanje Ostvareno. Zatvoren projekat: Možda i najznačajnija naučena lekcija iz čvrstim otpadom u Baru i Ulcinju, na Gotovo kompletan čvrsti otpad u pet Dodatno finansiranje za MESTAP projekta jeste da otpor lokalnog šta treba da ukaže: primorskih opština sada se skuplja. Nova (P120659) stanovništva izgradnji deponija može - Povećanje procenta čvrstog otpada sanitarna deponija “Možura” za opštine predstavljati ozbiljan kamen spoticanja koji se prikuplja i odlaže na Bar i Ulcinj završena je, dok su Bar i Partneri: tokom sprovođenja projekta, što vodi odgovarajućim objektima Ulcinj počeli sa odlaganjem u sanitarnu EIB dužim odlaganjima i potencijalnom Polaznostanje: 65% 2010; deponiju sredinom 2012. Prema tome, neuspjehu projekta. To se može desiti čak Cilj: 90% 2011. zacrtani cilj da se prikuplja i odlaže 90% i ako su sprovedene opsežne konsultacije čvrstog otpada u odgovarajućim sa zainteresovanim stranama. Praktična objektima za ove dvije opštine ostvaruje preporuka za svaku buduću izgradnju se od novembra 2012. Druge tri regionalne deponije u Crnoj Gori bila bi primorske opštine (Budva, Kotor i Tivat) da se ne potcjenjuje rizik otpora lokalnog takođe odlažu jedan dio svog otpada u stanovništva. U tom smislu, iskustvo iz deponiju “Možura” prethodnih godina, ovog projekta ima veći značaj za projekte kao privremeno rješenje, ali zajedničke Banke koji uključuju izgradnju deponija planove za deponije za ove opštine tek u drugim zemljama; ističe se značaj treba završiti. Iako to nije bilo prvobitno obezbjeđivanja svih potrebnih analiza i planirano, niti je formalizovano kao procjena, kao i usklađenost sa svim dugoročno rješenje, dodatni pozitivan važećim politikama o zaštitnim mjerama. uticaj bilo je to što je dio otpada iz tih Jedna opštija pouka koja se iz ovoga opština odlagan na odgovarajući način, može izvući jeste da, budući da su čime je zaštićena životna sredina i projekti izgradnje deponija rizični sami unaprijeđena opšta čistoća turističkih po sebi, nevezano za tehničke aspekte oblasti na primorju. gradnje, pristup koji može da pomogne da se smanje ovi rizici koji nijesu tehničke prirode jeste da se radi sa više opština na više lokacija za deponije. Povećanje održivih benefita od Djelimično ostvareno. prirodnih resursa Skadarskog jezera (i) Komisija za Skadarsko jezero (KSJ) Zatvoren projekat: Poželjno je finalizirati aranžmane za putem: održavala je redovne sastanke tokom Skadarsko jezero GEF – (TF091939) monitoring i evaluaciju projekta tokom (i) jačanja regulatornog i institucionalnog sprovođenja projekta, a lokalne uprave su procesa procjene, uključujući kapaciteta Jezera potvdile svoju odluku da nastave da obezbjeđivanje polaznih podataka za finansiraju sastanke KSJ i nakon 2013. mjerenje napretka tokom implementacije Polaznostanje: ne postoje Komisija za godine. Iako su sredstva iz budžeta projekta. Tokom početnog stadijuma Skadarsko jezero (KSJ) niti Radne grupe opredijeljena za sastanke KSJ, bazu implementacije projekta, napori su bili (RG); nema baze podataka za cijelo podataka za cijelo jezero, i Radne grupe usmjereni na to da ključne operativne jezero. tokom 2013. godine, grupe nijesu funkcije institucija nadležnih za dobijale podršku tokom 2014. i 2015. realizaciju počnu da funkcionišu i 73 Cilj: Operativni troškovi (OT) godine. Ovim su anulirani rezultati koji organizuju druge start-up aktivnosti, dok održavanja i učešća u KSJ, bazi podataka su na kraju projekta ostvareni u oblasti se na M&E dizajn obraćalo mnogo manje za cijelo jezero i radnim grupama regulatornog i institucionalnog jačanja. pažnje. Očekivanja da će se osnovni uključeni su u budžet vlada. (ii.a) Polazne vrijednosti za monitoring monitoring podaci prikupiti i usaglašene su 2009, numeričke organizovati u ranoj fazi implementacije (ii) smanjenje neposrednih i dugoročnih vrijednosti obezbijeđene su 2010, i sve je projekta nisu se u potpunosti ostvarila, prijetnji po kvalitet vode u Jezeru ostalo nepromijenjeno do zatvaranja što je negativno uticalo na kvalitet M&E projekta; Model prediktivne hidrologije tokom cijelog perioda implementacije Polaznostanje: (a) Dugoročna prijetnja: je završen, u funkciji je, a njegovo projekta. nepostojanje institucionalnih mehanizma, zajednično korišćenje garantovano je podataka i analitičkih mehanizama; tek bilateralnim sporazumom. Plan za U mnogim zemljama koje su klijenti treba usaglasiti polazno stanje na osnovu zajednički monitoring Jezera je Banke, vlade i lokalne zajednice nemaju podataka sa monitoringa; nepostojanje napravljen i operativan je. dovoljno informacija o prednostima i Hidrološkog modela za prognoze (HMP); (ii.b) Studija izvodljivosti za upravljanje nedostacima korišćenja vještački nepostojanje zajedničkog Plana za opasnim otpadom završena je i izvršena izgrađenih močvara za tretman otpadnih monitoringjezera. Procjena uticaja na životnu sredinu. Pa voda i nemaju povjerenja u ovu (b) Neposredne prijetnje:nepropisno ipak, još nije usaglašeno konačno rješenje tehnologiju. Razmatrale su se ili odložen opasni otpad na lokaciji KAP-a; koje bi omogućilo da se smanje planirale pilot investicije u izgradnju neadekvatne zastarjele informacije o vrsti neposredne opasnosti sa lokacije KAP-a. vještačkih močvara kako bi poslužile u i količini naslijeđenogotpada i uslovima Međutim, projekat Skadarsko jezero svrhu demonstriranja u okviru nekoliko na lokaciji; nema osnova za analizu obezbijedio je osnovu za nastavak rada u projekata u Evropi i Centralnoj Aziji opcija; nema akcionog plana niti ovoj oblasti, a Banka nastavlja dijalog sa (ECA region), ali su ovi projekti u sporazuma o daljim koracima. Vladom u okviru Projekta upravljanja i nekoliko slučajeva odbijeni u fazi Cilj: (a) Usaglašeno početno stanjeza čišćenja industrijskig otpada, u okviru pripreme ili čak u fazi implementacije. podataka za monitoring se održava ili je razmatranja mogućnosti sanacije KAP- Zaključak je da se mora veoma oprezno unaprijeđeno; izrađen HMP; zajednički ovih bazena crvenog mulja i pristupiti uključivanju u projekat Plan za monitoringJezera je izrađen i već odlagalištaopasnog otpada, koji komponente izgradnje vještačke se koristi; predstavljaju ključne prijetnje močvare. Od ključnog je značaja (b) Postignut dogovor između Vlade Skadarskom jezeru. sigurnost u pogledu potpunog prihvatanja Crne Gore i KAP-a o određenom od strane korisnika i interesnih strana, rješenju, usvojen zajednički akcioni plan kao i osiguranje kvaliteta studija za deponiju opasnog otpada na lokaciji izvodljivosti i projekata. Bolje je da KAP-a. studije izvodljivosti i projekti budu obuhvaćeni projektima i da se sprovode uz podršku Timova Banke, nego da se sprovode eksterno, bez savjeta i kontrole kvaliteta od strane Banke. Smanjiti rizike po životnu sredinu i Nije ostvareno. Tekući portfolio: javno zdravlje od zagađenih Značajan posao koji ima direktnog Projekat upravljanja industrijskim industrijskih deponija, na šta treba da uticaja na ishod obavljen je prije nego je otpadom i čišćenja industrijskog ukaže: odobren Projekat upravljanja i čišćenje otpada(P122139) Završeno ekološko saniranje četiri industriskog otpada. Studije izvodljivosti industrijskaodlagališta(KAP u Podgorici; sa ispitivanjima samih lokacija, Procjene termoelektrana na lignit u Pljevljima; uticaja na životnu sredinu i društvo, i osnovni projekti bili su završeni za 74 jalovište olova i cinka u Pljevljima; i svačetiri odlagalištaindustrijskog otpada brodogradilište u Bijeloj) u fazi pripreme projekta i finansirani su iz Finansijskog instrumenta za pripremu projekta. Identifikovano je i razvijeno niz sanacionih mjera za četiri izabrane lokacije: jalovište (Gradac-Pljevlja); odlagalište pepela i šljake (Pljevlja); odlagalište grita i kontaminirano zemljište u Brodogradilištu u Bijeloj; i bazeni crvenog mulja i odlagalištečvrstog otpada u KAP-u. Međutim, pregovori o ovom projektu kasnili su zbog stečaja u KAP-u i nove vlasničke strukture, uključujući i vlasništvo nad bazenima crvenog mulja. Takođe je trebalo više vremena nego što je očekivano za završetak aranžmana za odlaganje otpada iz sadašnje proizvodnje u Brodogradilištu Bijela koji nije opasan; konačna odluka je da se otpad odlaže na novoizgrađenojdeponijiMožura. Generalno govoreći, za konsultacije i pridobijanje interesnih strana da prihvate aranžmane za Brodogradiliše Bijela i KAP trebalo je mnogo više vremena nego što se očekivalo. Očekuje se da će ishod biti ostvaren tokom narednog Partnerskog okvira za zemlju (CPF). Povećati pristup Vlade i domaćinstava Odustajanje. povoljnim proizvodima osiguranja od Od ovog ishoda se odustalo u fazi katastrofa, na šta treba da ukaže: Izvještaja o napretku u odnosu na Veći udio domaćinstava pokrivenih Strategiju partnerstvaza zemlju (CPSPR). osiguranjem od rizika vezanih za Odustalo se zbog promjene u pogledu klimatske i geološke uzroke krozučešće u prioriteta države. Banka je počela dijalog CRIF-u (početno stanje: 0% 2010; 10% sa Vladom Crne Gore o Instrumentu za do 2014) osiguranje protiv rizika od katastrofa u jugoistočnoj Evropi 2010. godine. Međutim, kada se ispostavilo da za operacionalizovanje instrumenta Europa Re treba više vremena nego što se očekivalo, pregovori su odloženi. Program za Instrument za osiguranje protiv rizika od katastrofa u jugoistočnoj Evropi (SEE CRIF) se sprovodi od maja 75 2012. Program je doveo do osnivanja Europa Re, reosiguravatelja od rizika od katastrofa koji ima švajcarsku licencu i koji je trenutno u vlasništvu vlada Albanije, BJR Makedonije i Srbije. Banka je 2014. godine ponovo otvorila pitanje zainteresovanosti da se Crna Gora pridruži ovom programu, ali su do tada prioriteti Vlade već promijenjeni, te se od ove aktivnosti odustalo. Povećati efikasnost prilikom Uglavnom ostvareno. Tekući portfolio: korišćenja energije u odabranim Mjere energetske efikasnosti završene su Projekat energetske efikasnosti u Crnoj državnim školama i bolnicama, na šta u 14 zgrada. Rezultati iz TM&E Gori iDodatno finansiranje energetske treba da ukaže: pokazuju da su ukupne uštede u potrošnji efikasnosti (P107992) - Kvantifikovane uštede u energiji od energije u prosjeku 46,7%. U okviru najmanje 25% prosječno u odabranim prvobitnog kredita izabrane su zgrade Partneri: zgradama, mjereno preko TM&E kod kojih su se mogle ostvariti najveće Njemačka agencija za tehničku saradnju Početnostanje: 0%; uštede energije; moguće je da zgrade koje (GTZ), KfW Cilj: 40% su naknadno izabrane za dodatni instrument finansiranja ostvaruju nešto manje uštede. - Broj zgrada koje su naknadno Kapacitet za ostvarivanje energetske opremljene sistemima za veću efikasnosti je osnažen, a do kraja perioda energetsku efikasnost CPS-a (jun 2015), 18 zgrada je iskoristilo Početnostanje: 0 zgrada 2009; mogućnost naknadne primjene mjera u Krajnjicilj: 27 u 2017. godini svrhe veće energetske efikasnosti. Takve mjere biće primijenjene na još 7-8 zgrada/pod-projekata tokom perioda novog Partnerskog okvira (CPF). REZIME OCJENA ISHODA IZVJEŠTAJA O ZAVRŠETKU I NAUČENIM LEKCIJAMA CPS-A Stub Broj ishoda Ostvareno Uglavnom ostvareno Djelimično ostvareno Nije ostvareno Odustajanje Podrška pristupanju EU kroz osnaživanje 14 3 10 0 0 1 insittucija i veću konkurentnost Unapređenje upravljanja životnom sredinom 5 1 1 1 1 1 UKUPNI CPS: Ishodi postavljeni na početku 19 (100%) 4 (21%) 11(58%) 1 (5%) 1 (5%) 2 (11%) CPS UKUPNI CPS: Ishodi prilagođeni u CPSPR 17 (100%) 4 (24%) 11 (65%) 1 (6%) 1 (6%) -- 76 CPSCLR Aneks 2 Planirani finansijski program i stvarni rezultati Prvobitni program iz CPS-a (mil USD) Status 17-mar-2016 (mil USD) FG2011 – FG2012 Finansijski sektor DPO I 85.0 Finansijski sektorDPO I (P116787) 85.0 Čvrsti otpad AF (dodatno finansiranje) 5.7 Čvrsti otpad AF (P120659) 5.5 Finansijski sektor DPO II 20.0 Garancija zasnovana na politikama 79.2 (P130157) Visoko obrazovanje, istraživanje i razvoj 20.0 Visokoobrazovanje, istraživanje i 16.0 razvoj (P122785) CRIF (upravljanje nepogodoma -P127044) 5.0 Na čekanju FG2011 – FG2012 ukupno 135.7 FG2011 – FG2012 ukupno 185.7 FG2013 – FG2014 Upravljanje industrijskim otpadom(P122139) 60.0 Odloženo za FG2015 Nedodijeljeni projekat (TBD) 20.0 Energetska efikasnost AF (P145399) 6.8 Predloženi javni rashodi i rast DPO (P130170) 50.0 Odustalo se FG2013-2014 ukupno 130.0 FG2013-2014 ukupno 6.8 Planovi iz izvještaja o napretku (30-maj-2014) Status 1-mar-2016 FG2014-FG2015 Upravljanje industrijskim otpadom(P122139) 68.9 Upravljanje industrijskim otpadom 68.9 (P122139) CRIF (P127044) 2.5 Odustalo se Fiskalno upravljanje i upravljanje dugom (P150439) 34.5 Odustalo se Finansijska održivost na sub-nacionalnom nivou SUFIS 30.0 Odustalo se (P157838) Refroma uprave prihoda (149843) 24.0 Odloženo za FG2016 Unaprijeđenje zdravstvenog sistema i kvaliteta 50.0 Pomjereno za FG2017 zdravstva(P149752) FGukupno 209.9 FG2015 ukupno 68.9 UKUPNO 261.4 77 CPSCLR Aneks 3: Planirane aktivnosti koje se ne odnose na kreditiranje i stvarni rezultati (FG2011- FG2015) Planirani završetka FG Aktivnosti Planirano STATUS (21-mar-2017) u CPS-u Desilo se, Odustalo se, ilipomjereno za drugu FG FG2011 Računovodstvo i revizija, nastavak ROSC-a za Akcioni X Realizovano (P123426, FG2014 plan za zemlju FG2012 Penziona reforma– tehnička pomoć X Odustalo se FG2011 Pregled javnepotrošnjei investicija - nastavak X Realizovano (P120752, FG2012) FG2011 Javnapotrošnjai finansijska odgovornost nastavak TA X Realizovano (P112847, FG2012) FG2013 CEM rast i konkurentnost X Realizovano (P127778, FG2013) FG2013 Pregled institutcija u javnom sektoru i fiducijarnih odnosa X Odustalo se FG2012 Podsticaji na tržištu rada– tehnička pomoć Realizovano ( P127558, FG2012) FG2014 Ocjena poljoprivrede X Odustalo se FG2011-FG2014 Izgradnja kapaciteta u statistici i monitoring siromaštva X Odustalo se FG2011-2014 FINSAC Centar- rješavaje nekvalitetnih kredita (NPL)– Realizovano (P143745, FG2014) tehnička pomoć FG2014 Crna Gora: Pregled opštinskih javnih finansija (MPFR) Odustalo se (P147102) FG2014 Javnapotrošnjai finansijska odgovornost – tehnička Realizovano (P131561, FG2014) pomoćPEFA ažuriranje(P131561) FG2015 Pranje novca i finansiranje terorizma – ocjena Realizovano (P149742, FG2016 pod- nacionalnog rizika Crne Gore zadatakd od P154884 ) FG2015 Zabilješka iz oblasti politike saobraćaja Realizovano (P147431, FG2015) REGIONALNI Planirano u STATUS (21-mar-2017) CPS-u Desilo se, Odustalo se, ili pomjereno za drugu FG FG2011-FG2012 Upravljanje javnim finansijama na zapadnom Balkanu X Realizovano (P127609, FG2014) FG2011-FG2014 REPARIS za zapadni Balkan X Realizovano (FG2014: P113105) Planirani završetka FG Aktivnosti Planirano STATUS (21-mar-2017) u CPS-u Desilo se, Odustalo se, ilipomjereno za drugu FG FG2011-FG2013 Zapadni Balkan7B Regionalna strategija istražovanja, X Realizovano (123211, FG2014) razvoja i inovacija FG2012-FG2013 Zapadni BalkanProgramski razvoj finansijskog sektora X Realizovano (P127525,FG2013) FG2012-FG2015 Zapadni BalkanProgramski monitoring polova X Realizovano (P133412, FG2015) FG2012-FG2014 Zapadni Balkanprojekat logistike u sektoru trgovine IFC X Realizovano X FG2012-FG2014 Savjetovanje u dizajnu i implementaciji JPP IFC Realizovano FG2013-FG2015 Redovan ekonomski izvještaj za jugoistočnu Evropu Realizovano (FG2013-2015) FG2013-2015 Zapadni Balkan Ocjena siromaštva Realizovano (P132666, FG2015) FG2013 Regioalna programska analitička aktivnosti u oblasti Realizovano (P122434, FG2013) radne aktivacije i pametnih sigurnosnih mreža FG2013-2017 EU REPARIS (Put ka Evropi – Program računovodstvene U toku (P147928) Programska isporkua reforme i institucionalnog jačanja) materijala planirana za FG2018) FG2014 Zemlja i liderstvo na zapadnom Balkanu Realizovano (P145047, FG2014) FG2014-2015 Zapadni Balkanizazvoi pri zapošljavanja U toku, Programska (P133003, isporka u FG2016) FG2014-FG2015 Zapadni Balkanizgledi za finansijski sektor Realizovano (P146662, FG2014) FG2014 Monitoring i evaluacija razvoja kapaciteta za zapadni Realizovano (P128734, FG2014) Balkan i Tursku FG2014 Zapadni Balkan povećanje energetske efikasnosti u Realizovano (P133200, FG2014) zgradama FG2015 Smjernice za energetski sektor na zapadnom Balkanu Pomjereno za FG2016 (P133231) FG2015 Grijanje na biomasu na zapadnom Balkanu Pomjereno za FG2016 (P148325) FG2015 Regionalna brza dubniska analiza: smanji temperaturu Realizovano (P148173, FG2015) FG2015 Zapadni Balkan tehnička pomoć za penzione reforme (U tokuP151957, isporkuaplanirana za FG2016) 79 Aneks 4. Odabrani indikatori učinka i upravljanjaportfeljomSvjetske banke na dan 29-apr-2016 Indikator FG 2013 FG 2014 FG 2015 FG 2016 Ocjena portfolia Broj projekata koji se sprovodi ᵃ 5,0 4,0 5,0 4,0 Prosječni period implementacije (godina) ᵇ 5,0 6,0 5,9 6,8 Procenat problematičnih projekata po broju ᵃ˒ ͨ 20,0 25,0 0,0 0,0 Procenat problematičnih projekata po iznosu ᵃ˒ ͨ 12,8 23,8 0,0 0,0 Procenat projekata u riziku po broju ᵃ˒ ͩ 20,0 25,0 0,0 0,0 Procenat projekata u riziku po iznosu ᵃ˒ ͩ 12,8 23,8 0,0 0,0 Koeficijent isplate (%) ͤ 35,0 23,8 35,7 10,6 Upravljanje portfoliom CPPR tokom godine (da/ne) Resursi za superviziju (ukupno US$) Prosječno za superviziju (US$/projektu) Stavka memoranduma Od FG80 Posljednjih pet FG Evaluacije projekta od strane OED po broju 9 4 Evaluacija projekta od strane OED po iznosu (US$ miliona) 157,8 114,5 % OED Projekata rangiranih U ili HU po broju 33,3 25,0 % OED Projekata rangiranih U ili HU po iznosu 17,2 11,3 a. Kao što je prikazano u Godišnjem izvještaju o učinku portfolia (osim za trenutne FY). b. Prosječna starost projekata u portofiu Banke za datu zemlju. c. Procenat projekata rangiranih U ili HU o razvojnim ciljevima (DO) i/ili napretku u implementaciji (IP). d. Kao što je definisano Programom za unapređenje portfolia. e. Odnos isplata tokom godine i neisplaćenog bilansa portfolia Banke na početku godine: isključivo investicioni projekti. * Svi indikatori odnose se na aktivne projekte u Portfoliu, s izuzetkom Koeficijenta isplate, koji obuhvata sve aktivne projekte kao i projekte koji su završeni tokom date fiskalne godine. 80 Aneks 5. Portfolio operacija (IBRD/IDA i grantovi) na dan 31-mar-2016 Zatvoreni projekti 12 IBRD/IDA* Ukupno isplaćeni (Aktivni) 36,66 od kojih je otplaćeno 10,80 Ukupno isplaćeno (Zatvoreni) 165.68 od kojih je otplaćeno 96,11 Ukupno isplaćeni (Aktivni + Zatvoreni) 202,34 od kojih je otplaćeno 106,91 Ukupno neisplaćeni (Aktivni) 75,02 Ukupno neisplaćeno (Zatvoreni) 0.00 75,02072264 Ukupno neisplaćeno (Aktivni + Zatvoreni) Razlika između Aktivni projekti Posljednji ISR očekivanog i stvarnog Ocjena Prvobitni iznos u milionima US$ Isplate ̷ͣ supervizije Faza ID Razvojni Fiskalna OtkazaNispla Naziv projekta impleme IBRD DA Grant projekata cilj god no ć. ntacije P107992 ENERGETSKA EFIKASNOST U JAVNIM ZGRADAMA MS MS 2009 16.2 0.0 0.5 2,9 -2,1 1.4 P122785 VISOKO OBRAZOVANJE I KONKURENTNOST S MS 2012 16.0 0.0 0.0 .5,4 5.2 0.0 P122139 UPRAVLJANJE INDUSTRIJSKIM OTPADOM MS MS 2015 68.9 0.0 0.0 66.1 6.6 0.0 INSTITUCIONALNI RAZVOJ I JAČANJE P107473 S MS 2009 15.7 0.0 0.0 0.1 1.7 1.3 POLJOPRIVREDE INSTITUCIONALNI RAZVOJ I OSNAŽIVANJE P110602 # MS 2009 0.0 0.0 4.0 0.0 0.5 0.5 0.5 POLJOPRIVREDE U CRNOJ GORI Ukupni rezultat 116.8 0.0 4.0 0.5 75.0 11,9 3,3 * Datum isplate ažurira se na kraju prve sedmice u datom mjesecu. a. Planirane isplate do današnjeg dana umanjene za do sada realizovane isplate onako kako su projektovane u vrijeme ocjene. 82 Aneks 6. Izvještaj o zadržanom i realizovanom portfoliu IFC-a na dan 31-mar-2016 (MILIONA US$) Angažovano Isplaćeno Preostalo FG kompanija Kredit Vlasnički **Kvazi *GT/RM Učesnik Kredit Vlasnički **Kvazi *GT/RM Učesnik odobrenja capital vlasnički capital vlasnički capital capital FG2008 GINTASMONT 6,26 0.00 6,05 0.00 0.00 6,26 0.00 6,05 0.00 0.00 FG2011 PODGORICA 7.71 0.00 0.00 0.00 0.00 7.71 0.00 0.00 0.00 0.00 FG2012 PODGORICA 9.87 0.00 0.00 0.00 0.00 9.87 0.00 0.00 0.00 0.00 UkupnoPortfolio: 23.84 0.00 6,05 0.00 0.00 23.84 0,00 6,05 0,00 0.00 83 Aneks7. Koordinacija među razvojnim partnerima u Crnoj Gori 1. Zajedno sa grupacijom Svjetske banke, Delegacija EU, agencije UN i Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS) su gavni razvojni partneri u Crnoj Gori, među kojima EU ima daleko najveću ulogu. Postoji takođe više drugih značajnih MFI, kao što je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Evropska investiciona banka (EIB) i Razvojna banka KfW (KfW). 2. Sveukupnom koordinacijom aktivnosti razvojnih partnera tradicionalno je, na neformalan način, upravljalo Ministarstvo vanjskih poslova i evoprskih integracija. Ministarstvo je trenutno u procesu definisanja osnova za uspostavljanje institucionalnog i strateškog okvira za upravljanje humanitarnom i razvojnom pomoći, na osnovu postojećih najboljih praksi i raspoloživog znanja. Zbog male međunarodne zajednice, nepostojanje formalnog skupa nije predstavljao krupnu prepreku. Koordinacija razvojnih partnera je uglavnom neformalna, ali redovna, na nivou sektora i pod-sektora interakcije su uglavnom bile bilaterlane, t.j. između agencija koje sarađuju u odgovorajućem sektoru u kome su angažovane. Međutim, postoji snažan interes u onsaživanju koordinacije između više razvojnih partnera, ne samo zbog prezentovanje zajedničke pozicije donatora Vladi kada su u pitanju strateška pitanja iz oblasti javnih politika. 3. Bilo da igra vodeću ili prateću ulogu u datom sektoru, Grupacija Svjetske banke ostvaruje blisku koordinaciju da drugim MFI i razvojnim partnerima kako bi se postigla sinergija i izbjegla preklapanja. Priprema novog CPF-a nije bila izuzetak, a okvir je informsina kroz konsultacije sa razvojnim partnerima Svjetske banke. Nekoliko razvojnih partnera je iskazalo interesovanje da Svjetska banka preuzme vođstvo u uspostavljanju mehanizama multilateralne donatorske koordinacije pod okriljem novog CPF-a. Svjetska banka će početi sa mjesečnim informisanjem među partnerima i konsultovaće Ministarstvo finansija i Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija o načinima na koje može pomoći pri zajedničkim kooridnacinomi sastancima sa Vladom. 4. Koordinacija Svjetske banke sa međunaordnim partnerima je fokusirana u velikoj mjeri na podršku Crnoj Gori u postizanju ciljeva pristupanja EU. Pretpristupna finansijska pomoć EU za period 2014-2020 koncentriše se na dva stuba: (i) demokratija i vladavina prava i (ii) konkurentnost i rast.U okviru sektora vladavine prava i temeljnih prava, posebna pažnja posvećena je reformama za jačanje nezavisnosti, odgovornosti i profesionalnosti pravosuđa, snaženje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, unapređenje granične kontrole i upravljanja migracionih tokovima, kao i reformama koje se odnose na manjkavosti u zaštiti temljenih prava i manjina. U sektoru demokratije i upravljanja, jačanje demokratskih institucija i reformisanje javne uprave, i na centralnom i na lokalnom nivou, i podsticanje učešća civilnog društva predstavljaju ključne prioritete pomoći EU. Poseban naglasak se stavlja na podršku reforme sistema upravljanja javnim finansijama. U okviru stuba konkurentnosti i rasta, program je koncentrisan na reformske potrebe Crne Gore za ispunjavanjem kriterijuma za članstvo u EU, i konkretno u oblasti ekonomskog upravljanja, na konkurentnost i razvoj ljudskih resursa, unapređenje poslovnog ambijenta za mala i srednja preduzeća (MSP), rješavanje jaza po pitanju nedostajućih vještina i neusklađenosti između tržišta rada i obrazovnog sistema, kao i jačanje socijalne inkluzije. IPA II će se nadalje usmjeriti na međusobno povezivanje sa drugim zemljama u regionu, podsticanje održivog razvoja i zaštitu životne sredine, i doprinos efikasnosti poljoprivrednog sektora, takođe i uz regionalnu podršku Investicionog instrumentaza zapadni Balkan (WBIF). 5. EBRD je koncentrisana na podršku malim i srednjim preduzećima u sektorima sa potencijalom za rast; podršku održivom turizmu, energetskoj sigurnosti i efikasnosti; i kroz prekograničnu, regionalni integraciju energetskih tržišta. EBRD podržava međusobno povezivanje sa zemljama u regionu kroz projekte orjentisane na poboljšanje energetske sigurnosti, energetske efikasnosti i koji vode stvaranju veće konkurencije na energetskom tržištu. InvesticijeEBRD-a u oblasti turizma usmjerene su na podršku investicijama privatnog sektora u južnom i centralnom dijelu Crne Gore, i na razvoj turističkih projekata niske gustine i visokog kvaliteta. Da bi se unaprijedio razvoj i reforme u sektoru agrobiznisa, EBRD nastoji da poveća svoje prisustvo u onim djelovima sektora u kojima postoji izvoz i konkurentske prednosti, kao što su prerada, logistika i maloprodajna distribucija, kao i kompanije za preradu lokalnih prehrambenih proizvoda koje bi mogle da snabdijevaju sector ugostiteljstva i turizma. EBRD trenutno priprema novi strateški dokument za period 2017 -2020. Očekuje se da će biti usvojen do kraja 2016. 6. KfW je aktivna uglavnom u sektoru energetike, komunalne infrastrukture, podržavajući mikro, mala i srednja preduzeća i odobravajući kreditne linije opštinama. U okviru Programa energetske efikasnosti, KfW je podržao smanjenje energetske potrošnje u školama i dnevnim centrima. KfW takođe finansira modernizaciju dvije hidroelektrane koje imaju ključnu ulogu u snabdijevanju Crne Gore energijom, i pruža podršku namijenjenu unapređenju vodosnabdijevanja i kvaliteta vode i smanjivanju gubitaka vode u primorskim opštinama Herceg Novi, Kotor, Tivat, Bar, Ulcinj i Cetinje. KfW je takođe ulagao u unapređenje kanalizacionog sistema kao i izgradnju pogona za prečišćavanje kanalizacionih voda i sisteme kanalizacionih cijevi, i omogućava pristup finansijskim uslugama za mikro preduzetnike kroz saradnju sa lokalnom mikrofinansijskom institucijom. 7. UNDP stavlja naglasak na promovisanje održivog razvoja po mjeri čovjeka, koji je takođe u skladu sa prioritetima Crne Gore za pristupanje EU. Postoje brojne oblasti u kojima imamo zajednički fokus sa UNDP-om, kao što su podrška ukupnim reformama zemlje, unaprijeđenje zapošljavanja, pružanje podrške upravljanju životnom sredinom, elektronska uprava i IKT. Nedavni izvještaj UNDP-a o razvoju po mjeri čovjeka su se bavili pitanjima kao što su eifkasnost rada i neformalni rad. gdje su date preporuke o rječavanju neformlanog rada u prioritetnim ekonomskim sektorima. Kroz zajednički program Vlade i UNDP-a – Centar za održivi razvoj – UNDP podržava Vladu u oblastima energetike, klimatskih promjena,upravljanja eko sistemo i turizam sa niskom karbonskim otiskom. UNDP trenutno finalizuje novi Program za zemlju koji će pokrivati period od 2017-2021. 8. U oblastima usluga Grupe Svjetske banke koje nisu kreditne aktivnosti i kod predloženih projekata postoji zajednički interes i prostor za nastavak dijaloga sa UNICEF-om o razvoju u ranom djetinjstvu i socijalnoj zaštiti i sa WHO u oblasti zdravlja. 9. Posebno bliska koordinacija je uspostavljena između Grupe Svjetske banke i EU u oblastima poljoprivrede i obrazovanja, posebno kod rješavanja pitanja dispariteta vještina 85 između sistema obrazovanja i tržišta rada. Partnerstvo koje je u okviru projekta MIDAS uspostavljno između Banke, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i EU omogućilo je konstruktivan tripartitni dijalog, koji je osigurao koordinaciju aktivnosti podržanih od strane EU i Banke. Široka saradnja koja je uslijedila zbog uspjeha grantova u okviru MIDAS-a dovela je do formiranja Trast fonda kojim upravlja Banka a koji podržava EU, koji je obezbjeđivao dalje grantove tipa IPARD-a Crnoj Gori u 2014. Na kraju 2015, obrađeno je dodatno finansiranje EU za ovaj Fond kako bi se pružila podrška jačanju kapaciteta kako institucija, tako i industrija u sektoru prerade poljoprivrednih proizvoda. 10. U oblastima životne sredine, infrastrukture i razvoja turizma, Grupacija Svjetske banke ima blisku koordinaciju sa EBRD-om i KfW u oblasti energetske efikasnosti i održivog razvoja turizma. 11. Tokom konsultacija sa više razvojnih partnerao predloženom CPF-u zaključeno je da nema kontraproduktivnih preklapanja između programa i da postoji komplementarnost i okvir za koorinaciju projekata u svim oblastima zajedničkog angažmana. Istovremeno, učesnici su stekli utisak da postoji potreba za redovnim skupom za prezentiranje zajedničke pozicije Vladi Crne Gore i izrazili posvećenost da nađu adekvatan način za tu komunikaciju kako bi se ojačao uticaj njihovih savjeta i razvojnih programa. Tabela I: Koordinacija razvojnih partnera u Crnoj Gori u ključnim strateškim oblastima iz Pravaca razvoja Crne Gore, Programa ekonomskih reformi i Programa pristupanja EU Ključni strateški Vodeći partner Prateći Oblast djelovanja razvojnih partnera sektori partner Javne finansije, Grupacija SB EU, MMF • Grupacija SB – održiva fiskalna politika, efikasnost porezi, fiskalna javnih finansija održivost • EU –sistem upravljanja javnim finansijama u okviru reforme javne uprave • MMF – makrofiskalni monitoring Tržište rada Grupacija SB, EU UNDP • Grupacija SB – rješavanje neusklađenost vještina stečenih obrazovanjem sa potražnjom tržišta rada; i destimulansi za rad • EU – neusklađenost vještina; grant šeme za samozapošljavanje • UNDP – odgvorio kroz javne politike u oblasti neformalnog rada, preduzetništva žena, mladih na tržištu rada Poslovni ambijent Grupacija SB, EU, KfW • Grupacija SB – stvaranje novih radnih mjesta i konkurentnost, EBRD potaknuto privatnim sektorom; investicije privatnog IKT sektora u održivi turizam i poljoprivredu; pristup finansijskim sredstvima za MSP 86 Ključni strateški Vodeći partner Prateći Oblast djelovanja razvojnih partnera sektori partner • EU –konkurentnost i inovacije, obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike. jačanje konkurentnosti lokalnih MSP kroz razvijanje klastera • EBRD – podrška za MSP • KfW – podrška za MSP, mikro krediti Turizam Grupacija SB, KfW, UNDP • Grupacija SB – održivi turizam EBRD • KfW – komunalna infrastruktura • EBRD – hoteli; prateća infrastruktura • UNDP – turizam sa niskim karbonskim otiskom Poljoprivreda EU, Grupacija SB • Grupacija SB – podrška održivoj poljoprivredi, investicije u poljoprivredu i ruralni razvoj u skladu sa IPARD mjerama; institucionalna izgradnja kapaciteta za pristup IPARD fondovima • EU–poljoprivreda i ruralni razvoj Energetika EBRD, KfW Grupacija SB, • Grupacija SB – energetska efikasnost u javnim UNDP zgradama u oblasti obrazovanja i zdravstva • EBRD – energetska sigurnost i efikasnost i regionalna integracija energetskih tržišta; • KfW –energetska efikasnost i obnovljiva energija; male hidroelektrane • UNDP – unaprijeđenje energetske efikasnosti u javnim zgradama i javnim prostorima na lokalnom nivou Finansijski Grupacija SB, MMF • Grupacija SB – stabilnost finansijskog sektora sektor/Finansijske EBRD, KfW • EBRD – podrška bankarskom sektoru; institucije • KfW – podrška mikrokreditnim institucijama • MMF – ocjena finansijskog sektora Životna sredina i EU Grupacija SB • Grupacija SB – upravljanje i čićenje industrijskog klimatske otpada, održiva poljoprivreda i turizam promjene • EU – održivi razvoj i zaštita životne sredine u okviru IPA II Infrastruktura EBRD, KfW Grupacija SB, • Grupacija SB - upravljanje i čićenje industrijskog UNDP otpada, incijalna ocjena potreba za infrastrukturom, izgradnja kapaciteta • EBRD – podrška privatnom sektoru, posebno u energetici i komunikacijama 87 Ključni strateški Vodeći partner Prateći Oblast djelovanja razvojnih partnera sektori partner • KfW –komunalna infrastruktura (kanalizacija; vodosnabdijevanje) • UNDP – obezbjeđivanje da se ciljevi koji se odnose na klimatkske promjene i mjere zaštite životne sredine integrišu u nacionalne politike i planiranje; integrisano upravljanje otpadom; upravljanje i očuvanje ekosistema 88 Aneks 8. Mapa Crne Gore 89