OKVIR ZAÅ TITE ŽIVOTNE SREDINE I UPRAVLJANJA U DRUÅ TVENOM SEKTORU za Projekat digitalne ekonomije na Kosovu Ministarstvo za ekonomski razvoj Sadržaj Uvod ............................................................................................................................................... 4 Osnovne Ä?injenice o Kosovu .......................................................................................................... 6 Ciljevi i komponente projekta ...................................................................................................... 11 Linije finansijske podrÅ¡ke ............................................................................................................ 13 Linija finansijske podrÅ¡ke za investicije ...................................................................................... 13 Linija finansijske podrÅ¡ke za uvoÄ‘enje Å¡irokopojasnog pristupa internetu .................................. 13 Linija finansijske podrÅ¡ke za potkomponente koje je sprovelo MER .......................................... 17 Linija finansijske podrÅ¡ke za izgradnju kapaciteta ....................................................................... 18 Izgradnja kapaciteta za upravljanje životnom sredinom .............................................................. 18 Politike SB koje se odnose na Projekat ........................................................................................ 19 Pregled nacionalnog zakonodavstva ............................................................................................ 20 Podobne i nepodobne investicije .................................................................................................. 24 Postavljanje Å¡irokopojasne infrastrukture .................................................................................... 24 Izgradnja antena, tornjeva i stanica za nadzor, rehabilitacija centra za nadzor i praćenje ........... 25 Osposobljavanje veza NREN. ...................................................................................................... 26 IskljuÄ?enje i neobuhvaćenost politika SB .................................................................................... 26 EkoloÅ¡ki skrining (kategorije) ...................................................................................................... 28 Procena stanja životne sredine ..................................................................................................... 31 Procena uticaja na druÅ¡tvo ............................................................................................................ 32 Mehanizam reÅ¡avanja žalbi .......................................................................................................... 32 ReÅ¡avanje rizika po životnu sredinu ............................................................................................. 33 Uticaji na životnu sredinu............................................................................................................. 33 Mere ublažavanja ......................................................................................................................... 33 Praćenje usklaÄ‘enosti sa merama oÄ?uvanja životne sredine ........................................................ 35 Objavljivanje podataka, deljenje informacija i konsultacije ........................................................ 36 Proces pregleda stanja životne sredine ......................................................................................... 37 ANEKS ......................................................................................................................................... 39 ANEKS 1 - Nadležnosti, odgovornosti i kljuÄ?ni uÄ?esnici ............................................................ 39 ANEKS 2 – Upitnik za procenu rizika po životnu sredinu od postavljanja Å¡irokopojasne strukture – implementirao ISP ...................................................................................................... 40 ANEKS 3 – Å ablon za kontrolnu listu plana zaÅ¡tite životne sredine i druÅ¡tveno upravljanje ..... 42 ANEKS 4 – Å ablon plana zaÅ¡tite životne sredine i druÅ¡tvenog upravljanja ................................ 63 ANEKS 5 – Spisak projekata koji moraju da proÄ‘u kroz PUŽS.................................................. 70 ANEKS 6 - ANEKS 6 - spisak projekata koji će biti preispitani sluÄ?aj po sluÄ?aj ...................... 75 ANEKS 7 - USLOVI ZA SKRINING ......................................................................................... 80 ANKS 8 - Zapisnik sa sastanka konsultacija sa ESMF-om ......................................................... 82 1 Akronimi ARKEP/RAEKPU Regulatorna agencija za elektronske komunikacije i poÅ¡tanske usluge Banka Svetska banka DE Digitalna ekonomija PUŽS Procena uticaja na životnu sredinu PER Program ekonomskih reformi (Kosova) ESMF/OZŽSUZM Okvir za zaÅ¡titu životne sredine i upravljanje zaÅ¡titnim merama ESMP/PUZŽSD Plan upravljanja zaÅ¡titom životne sredine i druÅ¡tvom EU Evropska unija BDP Bruto domaći proizvod VK Vlada Kosova GRM Mehanizam za naknadu Å¡tete GRS Služba za adresiranje žalbi (Svetske banke) HEI/VU VisokoÅ¡kolske ustanove ZiB Zdravlje i bezbednost 2 IBRD MeÄ‘unarodna banka za obnovu i razvoj (Grupe Svetske banke) IKT Informacione i komunikacione tehnologije IDA MeÄ‘unarodno udruženje za razvoj (Grupe Svetske banke) IPF/FIP Finansiranje investicionih projekata IP Internet provajderi IT Informacione tehnologije KODE Projekat digitalne ekonomije na Kosovu PiE Praćenje i evaluacija NSR Nacionalna strategija razvoja (Kosova) za period od 2016-2021. godine PMSG Pristupne mreže sledeće generacije NREN Nacionalna istraživaÄ?ka i obrazovna mreža NSMS Nacionalni sistem za upravljanje spektrom i sistemom nadzora OEBS Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj OP/BP Operativne politike/Bankarske procedure PPP Paritet kupovne moći ili javno-privatno partnerstvo SDZ Sistematska dijagnoza zemlje TP TehniÄ?ka pomoć SB Svetska banka GSB Grupa Svetske banke ZB Zapadni Balkan WoW Pilot projekat „Žene na radu onlajn“ YOU Youth Online i Upward Program 3 Uvod Vlada Kosova (VK) pokrenula je projekat digitalne ekonomije na Kosovu (KODE) u okviru svog programa KODE, Ä?iji je cilj poboljÅ¡anje pristupa i korišćenja IKT kroz proÅ¡irenje Å¡irokopojasne infrastrukture na nepokrivenim podruÄ?jima, jaÄ?anje ljudskog kapitala i podržavanje digitalnog biznisa i digitalizacije drugih biznisa. Program KODE, koji je nastao kao rezultat dijaloga Svetske banke i Ministarstva za ekonomski razvoj Kosova (MER), odražava se u Programu ekonomskih reformi Kosova (PER) za period od 2018 -2020. i u Nacionalnoj strategiji razvoja (NSR) (mera br. 30 - 'Razvoj infrastrukture informacionih i komunikacionih tehnologija'). Osim toga, Nacionalni savet za investicije (NSI) je ukljuÄ?io KODE u svoju listu prioritetnih (infrastrukturalnih) projekata koristeći investicionu klauzulu1. PodrÅ¡ka za KODE projekat tražena je od Svetske banke (SB) u oktobru 2017. godine, s obzirom na to da će se odreÄ‘eni broj aktivnosti programa KODE finansirati u okviru IDA kredita u trajanju od pet godina. Sve ove aktivnosti su jedinstvene i nikada ranije nisu bile implementirane na Kosovu. Korisnici su raznovrsni i brojni (preko 200.000 stanovnika), ukljuÄ?ujući ruralne zajednice, istraživaÄ?ku i inovativnu zajednicu, pružaoce internet usluga i nezaposlene mlade. Odeljenje MER-a za telekomunikacije, poÅ¡tu i informatike pripremilo je Okvir za zaÅ¡titu životne sredine i upravljanje druÅ¡tvom (ESMF), koji je obavezan prema Politikama zaÅ¡tite SB za ovu vrstu projekta. Dokument ESMF-a, izmeÄ‘u ostalog, služi kao sredstvo za prikazivanje potprojekata i na osnovu skrininga usmerava klijenta na procedure poÅ¡tovanja životne sredine, ukljuÄ?ujući i PUŽS i adekvatno ophoÄ‘enje prema životnoj sredini u svim fazama projektnog ciklusa. Svi potprojekti koji će se finansirati u okviru projekta KODE, ukljuÄ?ujući finansiranje infrastrukture Å¡irokopojasnog interneta, izgradnja/ugradnja fiksnih stanica za nadzor i praćenje (ukljuÄ?ujući i antenske tornjeve i antene), rehabilitaciju centralne kontrolne sobe u PriÅ¡tini i NREN, osposobljavanje infrastrukture (ugradnja optiÄ?kih mrežnih kablova), će biti podvrgnuti procesu procene uticaja na životnu sredinu koji primenjuje postupke opisane u ovom dokumentu. MER će koristiti ove procedure pri (i) upravljanju životnom sredinom MER implementiranih potprojekata i tokom (ii) pregleda i procene odabranih potprojekata internet provajdera (IP), i informisaće pružaoce internet usluga i izvoÄ‘aÄ?e radova o zahtevima za oÄ?uvanje životne sredine u svrhu procenu za izdavanje kredita, tako da potprojekti (odreÄ‘eni odeljak koji će povezati PIU) mogu biti implementirani na ekoloÅ¡ki prihvatljiv naÄ?in. Ove procedure i zahtevi ukljuÄ?uju kosovsko zakonodavstvo u oblasti životne sredine, zakone o izgradnji i podzakonske akte i zaÅ¡titne politike Svetske banke2. Sve projektne aktivnosti moraju biti u skladu sa nacionalnim propisima i pravilima SB, Å¡to je po pravilu strožije. U okviru projekta KODE biće razmotrene dve vrste finansiranja: finansiranje (a) obrtnog kapitala, i (b) ulaganje. Procedure ispitivanja stanja životne sredine koje se sprovode iskljuÄ?ivo za investicione potprojekte se u suÅ¡tini sastoje se od pregleda životne sredine, procene uticaja na životnu sredinu (PUŽS), planiranja upravljanja zaÅ¡titom životne sredine, mera ublažavanja i praćenja usklaÄ‘enosti sa planom delovanja predloženog za ublažavanje rizika po životnu sredinu. EkoloÅ¡ki skrining će biti sproveden od strane MER-a za sve projekte u 1 Tokom 2015. godine VK je, u dogovoru sa MMF-om, uvela tzv. "Investicionu klauzulu"; priliku koja omogućava dodatnu potroÅ¡nju u odnosu na deficit od 2% BDP-a vezanog za razvojne projekte koji utiÄ?u na ekonomski rast koji finansiraju meÄ‘unarodne finansijske institucije. Koncept "investiciona klauzula" taÄ?no znaÄ?i: „Oslabljenje fiskalnog pravila koje ograniÄ?ava budžetski deficit, a samim tim i zaduživanje u svrhu finansiranja projekata javnih investicija (...) koje će omogućiti vladi da stupi u pregovore sa meÄ‘unarodnim finansijskim institucijama i donatorima za finansiranje kapitalnih projekata od javnog znaÄ?aja koji će direktno i indirektno uticati na razvoj privatnog sektora ". Okvir srednjoroÄ?nih troÅ¡kova, Ministarstvo finansija, 2017-2019,http://www.kryeministri- ks.net/repository/docs/Medium_Term_Expenditures_Framework.pdf Dana 3. avgusta 2016. godine, Nacionalni savet za investicije Kosova usvojio je revidiranu klauzulu za investicije gde je ista ukljuÄ?ila Å¡irenje infrastrukture Å¡irokopojasne mreže za pokrivanje ruralnih podruÄ?ja, Å¡kola, bolnica kao jednog od svojih prioritetnih projekata. 2 Politike zaÅ¡tite Svetske banke - Politika zaÅ¡tite životne sredine, socijalna politika, pravne politike i politika otkrivanja podataka banaka; www.worldbank.org/safeguards 4 ranoj fazi podkreditnog revidiranja kako bi se odredila odgovarajuća kategorija životne sredine za predložene potprojekte. Na osnovu ishoda skrininga, procena uticaja na životnu sredinu (PUŽS) koja se odnosi na pripadajuću kategoriju životne sredine će se primjenjivati na predloge. Korisnici finansijskih sredstava (MER i PIU-ovi za svoje potprojekte) će biti odgovorni za pripremu potrebnog PUŽS-a (ESMP ili kontrolna lista ESMP- a) i zarad potvrÄ‘ivanja da se sva odobrenja neophodna za predložene potprojekte dobijaju od nadležnih organa onako kako je propisano od strane nacionalnog zakonodavstva i da je to u skladu sa procedurama Svetske banke, kako je opisano u ovom dokumentu. OpÅ¡tu odgovornost za ekoloÅ¡ku usklaÄ‘enost projekta KODE snosi MER. U zavisnosti od priložene kategorije životne sredine, od kojih za ovaj projekat to može biti ili B ili C i karakteristike lokacije, PUŽS ukljuÄ?uje jednu od sledećih: a) plan upravljanja zaÅ¡titom životne sredine i druÅ¡tvom (ESMP), c) pojednostavljenu procenu uticaja na životnu sredinu, tzv. kontrolnu listu ESMP, ili d) opravdanu izjavu da se ne zahteva PUŽS. Implementacija ESMP-a je odgovornost IzvoÄ‘aÄ?a, dok će MER i PIU-ovi nadgledati iste. Sveobuhvatni pregled, odobravanje i nadzor koji provode internet provajderi dodatno će nadgledati MER. Potprojekti koji su kategorije A i/ili projekti sa visokim rizicima ili zahtevaju procenu uticaja na životnu sredinu prema kosovskom Zakonu o životnoj sredini se neće finansirati. Sve u svemu, postupci zaÅ¡tite životne sredine koji se primenjuju na ciklus potprojekta i odgovornosti kljuÄ?nih strana su detaljno opisani u daljem tekstu. 5 OSNOVNE ÄŒINJENICE O KOSOVU Kosovo je najmlaÄ‘a zemlja Evrope. Nakon svog iskustva kao dela bivÅ¡e Jugoslavije, Kosovo je 1999. godine postalo zasebna teritorija pod upravom Ujedinjenih nacija (UN), a 2008. je proglasilo nezavisnost. Od tada je zemlja ostvarila znaÄ?ajan druÅ¡tveno-ekonomski napredak, uz pomoć korišćenja meÄ‘unarodne podrÅ¡ke i sopstvene znaÄ?ajne dijaspore. Svojim politikama usmerenim ka sveobuhvatnom politiÄ?kom cilju evropskih integracija, ono teži da postane Ä?lan Evropske unije (EU). MeÄ‘utim, poÅ¡to njegov meÄ‘unarodni status joÅ¡ uvek nije reÅ¡en, njegov ekonomski razvoj suoÄ?en je sa jedinstvenim poteÅ¡koćama u oblastima kao Å¡to su transport, telekomunikacije, poljoprivreda, bankarstvo i osiguranje. Ono Å¡to uzrokuje dalje probleme su zatezne unutraÅ¡nje i regionalne tenzije, te problemi sa primenom vladavine prava i rastuća participativna demokratija3. Demografski gledano, Kosovo je trenutno i najmlaÄ‘a zemlja Evrope. Kosovo ima 1,8 miliona stanovnika. ProseÄ?na starost je oko 26 godina, a oko 38% stanovniÅ¡tva je mlaÄ‘e od 20 godina. StanovniÅ¡tvo tako predstavlja resurs za budući prosperitet zemlje. Za razliku od većine evropskih zemalja, Kosovo se ne suoÄ?ava sa fiskalnim i ekonomskim pritiscima izazvanima starenjem stanovniÅ¡tva, a mlada, dobro obuÄ?ena radna snaga može biti komparativna prednost za povećanje proizvodnje, prelazak u moderne ekonomske sektore i kao rezultat, može dovesti do ubrzanja ekonomskog rasta. MeÄ‘utim, do sada razvojni model Kosova nije uspeo da naÄ?ini veliki uticaj na visoke stope nezaposlenosti; pruži formalna radna mesta za viÅ¡e svog stanovniÅ¡tva, naroÄ?ito za žene i mlade; i preokrene trend migracije ka spolja, koji nudi glavnu priliku visoko kvalifikovanim i dobro obrazovanim mladim ljudima4. Pregled zemlje Kosovo je zemlja koja nema izlaz na more i u centru je jugoistoÄ?ne Evrope. GraniÄ?i se sa Albanijom, BivÅ¡om Jugoslovenskom Republikom Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom. Ukupna povrÅ¡ina je 10.887 km2, Å¡to Ä?ini Kosovo 168. zemljom po veliÄ?ini na svetu. Zemlja se nalazi na nadmorskoj visini 400 -700 m nadmorske visine okružena nizom visokih planina na nadmorskih visinama od 2.000 do 2.500 m5. Populacija Kosova od 1,8 miliona stanovnika nastavlja da raste, i stoga je doÅ¡lo do povećanja u ekspanziji stope naseljavanja i promena korišćenja zemljiÅ¡ta. U 2012. naselja su pokrivala 4,7% kosovske teritorije u poreÄ‘enju sa 3,7% u 2002. godini. Poljoprivredno zemljiÅ¡te je opalo sa 31,3% teritorije Kosova u 2002. godini na 27,8% u 2012. godini (usled Å¡irenja naselja). Å umsko zemljiÅ¡te se povećalo sa 42,1% teritorije Kosova u 2002. na 44,7% u 2012. godini. U 2012. godini oko 78% stanovniÅ¡tva se snabdevalo vodom iz javnog vodovoda (4% viÅ¡e nego u 2011. godini), dok je oko 56% stanovniÅ¡tva imalo pristup uslugama otpadnih voda (5% viÅ¡e nego u 2011. godini)6. Kosovo sadrži gornje slivove od Ä?etiri reke koje protiÄ?e u tri razliÄ?ita mora: Jadransko, Egejsko i Crno. Reka Ibar se uliva u reku Dunav, Ä?ineći je delom jednog od glavnih evropskih reÄ?nih sistema. Kosovo pruža razvoÄ‘e za vodu koja teÄ?e u susedne zemlje, ali usled svoje poviÅ¡ene topografije ono ne dobija vodu izvan svojih granica. Na Kosovu postoji samo jedna velika brana koja je izgraÄ‘ena da generiÅ¡e hidroenergiju, ali susedne zemlje su izgradile brane na rekama nizvodno od Kosova. Mnogi delovi reka su ozbiljno naruÅ¡eni rudarstvom peska i Å¡ljunka i pokuÅ¡ajima kontrolisanja poplave reke pomoću veÅ¡taÄ?kih nasipa7. Na klimu na Kosovu utiÄ?u njegova blizina Jadranskom i Egejskom moru, kao i kontinentalna evropska kopnena masa na severu. Celokupna klima je modifikovana kontinentalna, sa pojedinim elementima podmediteranske klime na dalekom jugu i alpskog režima u viÅ¡im planinama. Zime su hladne sa proseÄ?nom temperaturom u 3 https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html 4 Ibid. 5 Ibid. 6 https://www.eea.europa.eu/soer-2015/countries/kosovo 7 http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/Pnact349.pdf 6 januaru i februaru od 0 stepeni Celzijusa i znaÄ?ajnom akumulacijom snega, naroÄ?ito u planinama. Leta su veoma topla, sa ekstremnim temperaturama do 40 stepeni. ProseÄ?ne godiÅ¡nje padavine na Kosovu iznose 720 mm, ali mogu dostići viÅ¡e od 1000 mm u planinama. Letnje suÅ¡e nisu neuobiÄ?ajene. Raznolikost nadmorske visine, klimatski uticaji i tla na Kosovu pružaju Å¡iroku raznolikost mikro staniÅ¡ta kojima su biljne i životinjske vrste prilagoÄ‘ene8. Kosovo je sklono Å¡irokom spektru raznih prirodnih opasnosti - ukljuÄ?ujući poplave, kliziÅ¡ta, suÅ¡e, zemljotrese i požare - Å¡to bi moglo predstavljati ozbiljnu Å¡tetu poekonomiju, fiskalnu ravnotežu i dobrobit osetljivih populacija. OÄ?ekuje se da će mnoge od ovih klimatskih opasnosti biti uvećane sa budućim klimatskim promenama. Ovi klimatski rizici i rizici od katastrofa mogu ozbiljno uticati na sektore proizvodnje u privredi, kao Å¡to su poljoprivreda, infrastruktura, energija, vodni resursi, zajednice i domaćinstva. Prirodne katastrofe i klimatske promene mogu takoÄ‘e ometati reforme i pridodati pritisak na fiskalnu poziciju, pogorÅ¡ati postojeće pritiske rashoda, preusmeriti javne resurse dalje od dugoroÄ?nih razvojnih planova i ograniÄ?iti sposobnost zemlje da izgradi podlogu za razvojne programe i buduće potrebe. Oni takoÄ‘e mogu preusmeriti oskudne državne upravne kapacitete ka aktivnostima u vanrednim situacijama9. Kosovska ekonomija pokazala je napredak u tranziciji u tržiÅ¡no zasnovan sistem i održavanju makroekonomske stabilnosti, ali je i dalje veoma zavisna od meÄ‘unarodne zajednice i dijaspore po pitanju finansijske i tehniÄ?ke pomoći. Procenjuje se da doznake iz dijaspore, koje se nalaze uglavnom u NemaÄ?koj, Å vajcarskoj i nordijskim zemljama, Ä?ine oko 17% BDP-a, a meÄ‘unarodna donatorska pomoć Ä?ini oko 10% BDP-a. Uz meÄ‘unarodnu pomoć Kosovo je uspelo da privatizuje većinu svojih preduzeća u državnom vlasniÅ¡tvu10. GraÄ‘ani Kosova su drugi po siromaÅ¡tvu u Evropi nakon Moldavije, sa BDP-om po glavi stanovnika (PPP) od 10.400 ameriÄ?kih dolara u 2017. godini. Stopa nezaposlenosti od 33% i stopa nezaposlenosti mladih oko 60% u zemlji u kojoj je proseÄ?na starost 26 godina podstiÄ?e emigraciju i potpiruje znaÄ?ajnu neformalnu, nezapamćenu ekonomiju. MeÄ‘utim, emigracija ostaje kao izazov jer Kosovo nema mogućnost bezviznog putovanja u EU. Većina kosovskog stanovniÅ¡tva živi u ruralnim mestima van glavnog grada PriÅ¡tine. NeuÄ?inkovita i jedva samoodrživa poljoprivreda je uobiÄ?ajena - rezultat malih parcela, ograniÄ?ene mehanizacije i nedostatka tehniÄ?ke struÄ?nosti. Kosovo uživa niže troÅ¡kove rada od ostatka regiona. MeÄ‘utim, poteÅ¡koće u sprovoÄ‘enju ugovora i nepouzdano snabdevanje elektriÄ?nom energijom su obeshrabrile potencijalne investitore. ZvaniÄ?na valuta Kosova je evro, a njegova veza sa evrom je pomagla u održavanju osnovne inflacije na niskom nivou11. Proizvodnja minerala i metala - ukljuÄ?ujući lignit, olovo, cink, nikal, hrom, aluminijum, magnezijum i Å¡irok spektar graÄ‘evinskih materijala - nekada temelj industrije, opala je usled starenja opreme i nedovoljnih investicija, problema koji su pogorÅ¡ani konkurentskim i nereÅ¡enim pitanjima vlasniÅ¡tva nad najvećim rudnicima na Kosovu. OgraniÄ?eno i nepouzdano snabdevanje elektriÄ?nom energijom predstavlja glavnu prepreku ekonomskom razvoju, ali su i dalje postignute neke prekretnice. Kosovo je 2012. godine privatizovalo mrežu za snabdevanje elektriÄ?nom energijom i distribuciju elektriÄ?ne energije. U saradnji sa Svetskom bankom i Vladom SAD, MER radi na zakljuÄ?ivanju komercijalnog tendera za izgradnju Kosova C, nove elektrane na lignit koja bi koristila velike rezerve lignita na Kosovu. MER ima i planove za rehabilitaciju starije termoelektrane na Kosovu B i razvoj rudnika uglja koji bi mogao snabdevati obe elektrane12. U junu 2009. godine Kosovo se pridružilo Svetskoj banci i MeÄ‘unarodnom monetarnom fondu, te je poÄ?elo da servisira svoj deo duga bivÅ¡e Jugoslavije. Da bi pomogao integraciji Kosova u regionalne ekonomske strukture, UNMIK je 2006. godine (u ime Kosova) potpisao pristupanje Slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA). 8 http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/Pnact349.pdf 9 http://documents.worldbank.org/curated/en/282091494340650708/pdf/Kosovo-SCD-FINAL-May-5-C-05052017.pdf 10 https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html 11 Ibid. 12 Ibid. 7 Kosovo se pridružilo Evropskoj banci za obnovu i razvoj u 2012. godini i Razvojnoj banci Saveta Evrope 2013. godine. U 2016. godini, Kosovo je implementiralo pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU, sa fokusom na liberalizaciju trgovine. Prema SSP-u, od Kosova - koje dobija približno 58% državnih prihoda od tarifa za uvoz - se zahteva da ukine tarife za robu iz EU u narednih sedam godina. U 2014. godini skoro 60% carinskog uvoza na Kosovu je saÄ?injavala roba iz EU. U 2015. godini, Kosovo je pregovaralo sa stand- by aranžmanom (SBA) od 185 miliona dolara sa MMF-om nakon zakljuÄ?ivanja svog prethodnog SBA u 2014. godini. MMF je zatražio produženje aktuelnog SBA do avgusta 2017. godine kako bi se olakÅ¡ao kontinuitet politike i omogućilo dovoljno vremena za nastavak tekućih strukturnih reformi. U avgustu 2015. godine, u okviru procesa normalizacije odnosa sa Srbijom, koji je omogućila EU, Kosovo je potpisalo sporazume o telekomunikacijama i distribuciji energije, ali se nastavljaju neslaganja oko toga ko poseduje ekonomska sredstva, kao Å¡to je rudarski konglomerat TrepÄ?a na Kosovu13. Iako je kosovska ekonomija nastavila da napreduje, potrebna su dalja reforma i investicije kako bi se omogućio nivo rasta potreban za umanjenje nezaposlenosti i podizanje životnog standarda na znaÄ?ajan naÄ?in14. ZaÅ¡tićena podruÄ?ja (ZP) na Kosovu Nacionalnu mrežu zaÅ¡tićenih podruÄ?ja Ä?ini 116 prirodih podruÄ?ja (ili 10,9% teritorije zemlje15). Najveću teritoriju zaÅ¡tićenog podruÄ?ja pokrivaju nacionalni parkovi "Sharri" i "Bjeshket e Nemuna".16 Kada je 2012. godine Kosovo objavilo osnivanje svog drugog nacionalnog parka Bjeshkët e Nemura (62.488 hektara), proÅ¡irilo je i teritoriju svog prvog nacionalnog parka Sharri. Ove dve aktivnosti povećale su ukupan udeo zaÅ¡tićenih podruÄ?ja na Kosovu sa 4,36% (u 2003. godini) na 10,9% državne teritorije. Osim svoja dva nacionalna parka Kosovo ima joÅ¡ 97 drugih zaÅ¡tićenih podruÄ?ja raznih kategorija17. Pogledajte mapu ispod zarad vizuelnog prikaza zaÅ¡tićenih podruÄ?ja18. 13 https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html 14 https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/kv.html 15 http://www.landscapeonline.de/wp-content/uploads/DOI103097-LO201545.pdf 16 Biodiverzitet i zaÅ¡tićena podruÄ?ja na Kosovu (dostupna verzija u PDF za preuzimanje) . Dostupno sa: https://www.researchgate.net/publication/259368759_Biodiversity_and_Protected_Areas_in_Kosovo [accessed Feb 26 2018]. 17 https://www.eea.europa.eu/soer-2015/countries/kosovo 18 http://www.landscapeonline.de/wp-content/uploads/DOI103097-LO201545.pdf 8 Izvor: Kosovka Agencija za zaÅ¡titu životne sredine (2015) 9 Nepokretna kulturna baÅ¡tina Kosovo je naseljeno joÅ¡ od praistorijskih vremena. Nedavna arheoloÅ¡ka nalaziÅ¡ta potiÄ?u iz ranog neolitskog perioda, tj. 6. milenijuma pre Hrista i ukljuÄ?uju razliÄ?ite antropomorfne i zoomorfne figure koje simbolizuju plodnost i obojenu keramiku. U starom veku na podruÄ?ju sadaÅ¡njeg Kosova postojali su visoko urbanizovani centri rafinirane kulture19. Zbog toga nije Ä?udno Å¡to je Kosovo dom znaÄ?ajnog kulturnog i verskog nasleÄ‘a, a ne samo prirodnih znamenitosti. Kulturno nasleÄ‘e Kosova ukljuÄ?uje spomenike, lokacije, artefakte, kao i njihove nematerijalne tvorevine koje su kreirali svi narodi koji su živeli na Kosovu tokom vekova. Å to se tiÄ?e znamenitosti, na Kosovu postoji nekoliko malih i srednjih jezera, ukljuÄ?ujući i nekoliko alpskih jezera glacijalnog porekla, koja su od nauÄ?nog i scenskog interesa. Glavna ekoloÅ¡ka pitanja i problemi Kosovo se bori sa viÅ¡e ekoloÅ¡kih rizika: ZagaÄ‘enje vazduha je znaÄ?ajan problem u urbanim podruÄ?jima Kosova i umereni problem za zemlju u celini. Kvalitet urbanog ambijentalnog vazduha je loÅ¡ naroÄ?ito u PriÅ¡tini, u podruÄ?ju Obilića, DrenaÅ¡a i u Mitrovici. Glavni izvori zagaÄ‘enja ukljuÄ?uju (a) spaljivanje drveta i lignita za potrebe ogreva u domaćinstvima/zgradama, a u manjoj meri i za proizvodnju energije i rudarstva; (b) dim i emisije iz velikih industrijskih kompleksa; (c) deponije urbanog i industrijskog otpada koji imaju tendenciju da generiÅ¡u specifiÄ?niji lokalni uticaj; i (d) emisije vozila. KljuÄ?ni uticaji zagaÄ‘enja vazduha na zdravlje su povezani sa visokim nivoima mase Ä?estica (PM), poznatih i kao fine Ä?estice ili praÅ¡ina20. Kvalitet vode. Podaci Instituta za javno zdravlje o kvalitetu vode za piće pokazuju da je zagaÄ‘enje vode za piće uglavnom povezano sa bakterijskom, a ne hemijskom kontaminacijom. Većina ove bakterijske (fekalne) kontaminacije dolazi u sisteme za snabdevanje vodom malih gradova i ruralnih podruÄ?ja u kojima se smatra da je veliki deo bunara i izvora kontaminiran, iako ne postoje konkrentan broj. TakoÄ‘e postoji nedostatak operativnih postrojenja za preÄ?išćavanje otpadnih voda na Kosovu21. NeobraÄ‘eni opasni i komunalni otpad. Istorijski i tekući industrijski otpad je ostao - tokom dugih vremenskih perioda - na proizvodnim lokacijama, skladiÅ¡nim povrÅ¡inama i industrijskim žariÅ¡tima. Pored rudarskih i industrijskih aktivnosti koje generiÅ¡u oko 1,3 miliona tona otpada godiÅ¡nje (komercijalni, opasni i bezopasni), godiÅ¡nje se generiÅ¡e 382.000 tona komunalnog Ä?vrstog otpada. Trenutno na Kosovu skoro da ne postoji odgovarajuće upravljanje svim vrstama otpada - domaćim, industrijskim, medicinskim i opasnim otpada - kao i istorijskom zagaÄ‘enju ostavljenom od ranije. SadaÅ¡nja praksa upravljanja otpadom će, ukoliko ostane nepromenjena, dovesti do visokog nivoa zagaÄ‘enja podzemnih voda i vazduha (na primer, putem metana ili deponijskog gasa), ali i dioksina i sitnih Ä?estica pri spaljivanju. Å umski resursi su pod pritiskom od 1990. godine kada je većina nelegalno nabavljenog drveta korišćeno kao drvo za ogrev, a nakon rata je doÅ¡lo do velikih seÄ?a usled potrebe za drvetom za obnovu kuća. Pored toga, nedostatak finansijskih resursa za pravilno Å¡umogojstvo, naroÄ?ito predkomercijalno proreÄ‘ivanje u ranoj fazi razvoja Å¡ume, neophodno je da se Å¡ume vrate u željeno stanje i kako bi se njima adekvatno upravljalo22. 19 http://unesdoc.unesco.org/images/0013/001344/134426e.pdf 20 http://documents.worldbank.org/curated/en/282091494340650708/pdf/Kosovo-SCD-FINAL-May-5-C-05052017.pdf 21 Ibid. 22 Ibid. 10 Ciljevi i komponente projekta Razvojni cilj projekta (PDO) digitalne ekonomije na Kosovu (KODE) je da se poboljÅ¡a pristup boljem kvalitetu i uslugama Å¡irokopojasne mreže visoke brzine u oblastima Projekta i internet izvorima informacija, znanju i tržiÅ¡tu rada meÄ‘u graÄ‘anima, javnim institucijama i akademskih institucija. Projekat KODE će postići svoj razvojni cilj kroz dva glavna niza aktivnosti: (1) proÅ¡irenje pristupa Kosovaca brzoj i kvalitetnijoj digitalnoj infrastrukturi i (2) podrÅ¡ka Kosovcima da iskoriste prednosti regionalnih i globalnih mogućnosti digitalne ekonomije (DE), naroÄ?ito za generisanje prihoda, istraživanje i uÄ?enja, Ä?ime bi se pokrenuo rast DE na Kosovu. Projekat KODE će biti strukturiran u tri glavne komponente: Digitalna inkluzija, digitalni rad i osnaživanje i podrÅ¡ka pri implementaciju projekata, kao Å¡to je prikazano na grafikonu ispod. Grafikon: Komponente i potkomponente projekta KODE Komponenta 1: Digitalna inkluzija. Ova komponenta će "primamiti" privatna ulaganja kako bi proÅ¡irila brzu Å¡irokopojasnu vezu u onim podruÄ?jima na Kosovu gde su identifikovanii tržiÅ¡ni neuspesi i podržavaće i poboljÅ¡aće kvalitet mobilnih usluga putem efikasnijeg upravljanja spektrom i nadzor. Važno je to da će proÅ¡irivanjem brzog Å¡irokopojasnog povezivanja Å¡irom zemlje, ukljuÄ?ujući i u ruralnim podruÄ?jima koja su najosetljivija na klimatske promene, aktivnost pomoći da se poboljÅ¡aju sistemi ranog upozoravanja kroz podrÅ¡ku boljoj komunikaciji izmeÄ‘u podruÄ?ja sklonih katastrofama i relevantnim javnim agencijama tokom i nakon katastrofa. Potkomponenta 1.1: Finansiranje digitalne konektivnosti Ova potkomponenta će sufinansirati (1) uvoÄ‘enje Å¡irokopojasne infrastrukture visoke brzine na osnovu neutralnosti tehnologije kako bi obuhvatila: (a) nepovezana (‘bela’) podruÄ?ja Å¡irom zemlje, i (b) nepovezane javne institucije u istim podruÄ?jima; i (2) pružanje tehniÄ?ke pomoći i aktivnosti za izgradnju kapaciteta za ARKEP i MER za jaÄ?anje politiÄ?ke, pravne i regulatorne sredine zarad omogućavanja pružanja podrÅ¡ke Å¡irokopojasnoj infrastrukturi Å¡irokopojasne infrastrukture prema otvorenim i nediskriminatorskim uslovima i razvoju digitalne ekonomije. Cilj ove potkomponente je da ‘prikupi’ privatne investicije za podruÄ?ja u kojima se usluge neće dobiti kroz samo tržiÅ¡te, putem aranžmana za javno sufinansiranje. Konkretnije govoreći, projekat će izdvojiti finansijska sredstva PIU-ima koji zahtevaju najmanju sumu javnog sufinansiranja za povezivanje odabranih nepovezanih naselja (ukljuÄ?ujući domaćinstva 11 i javne institucije) na brzinu preuzimanja/uÄ?itavanja od najmanje 100 Mb po sekundi, Å¡to se može nadograditi u budućnosti. Identifikovane su taÄ?ne geografske lokacije koje se ponovo potvrÄ‘uju i mapiraju. Potkomponenta 1.2: PoboljÅ¡anje okruženja koje omogućava digitalno povezivanje. Ova potkomponenta će finansirati Nacionalni sistem za upravljanje spektrom (NSMS) kako bi osigurala efikasno upravljanjeii spektrom unutar zemlje. Konkretnije govoreći, aktivnost će finansirati uvoÄ‘enje hardverskih i softverskih elemenata (npr. tornjeva i antena), postavljanje (pokretanje) sistema (ukljuÄ?ujući i uspostavljanje kontrolnog centra i pokretanje softvera za upravljanje spektrom) i obuku za ARKEP o upotrebi i održavanju i upravljanju opremom za praćenje i softverom NSMS-a. NSMS-om će rukovoditi ARKEP u skladu sa svojim mandatom prema Zakonu. Komponenta 2: Digitalni rad i osnaživanje. Ova komponenta finansiraće aktivnosti koje će: (i) obuÄ?iti i povezati lokalne mlade koji su nezaposleni/nedovoljno zaposleni, a naroÄ?ito žene, sa digitalnim radom, (ii) podići svest domaćinstava povezanih na brzi Å¡irokopojasni intrenet u okviru potkomponente 1.1 o mogućnostima digitalnog rada i mogućnostima uÄ?enja; i (iii) podržati uspostavljanje NREN-a na Kosovu i njegovu povezanost na mrežu GÉANT. Potkomponenta 2.1: Youth Online i Upward Program Ova potkomponenta će finansirati obuku i povezivanjeiii mladih Å¡irom zemlje sa mogućnostima honorarnog rada u IT-u dok proaktivno osigurava upis žena. Program će korisnicima omogućiti rad na internetu, ukljuÄ?ujući i obavljanje osnovnih usluga koje će omogućiti IT kao onlajn honorarci. Isti će biti izgraÄ‘ivan na uspesima i nauÄ?enim lekcijama iz pilota projekata WoW-a na Kosovu. Planira se obuÄ?avanje do 2.000 korisnika (Å¡to je oko 10 puta viÅ¡e od broja obuÄ?enih u dve faze pilota WoW-a i viÅ¡e od oko 1/3 ukupne zaposlene populacije u IKT sektoru na Kosovu), iako u odreÄ‘enoj meri ekonomije mogu na kraju omogućiti da viÅ¡e uÄ?esnika ima korist od programa. OÄ?ekuje se da će kroz ovu obuku korisnici povećati svoju zapoÅ¡ljivost i na lokalnom IKT tržiÅ¡tu. Potkomponenta 2.2: Povećanje pristupa znanju, informacijama i uslugama. Ova potkomponenta će finansirati: (1) Pružanje podrÅ¡ke (i) za uspostavljanje Nacionalne mreže za istraživanje i obrazovanje (NREN) radi poboljÅ¡anja pristupa studenata, istraživanja i vaspitaÄ?a visokoÅ¡kolskih ustanova na Kosovu znanju, istraživaÄ?kim mrežama i (ii) povezivanje NREN-a na mrežu GÉANT; i (2) Pružanje podrÅ¡ke povećanju uÄ?estalosti korišćenja informacija o tržiÅ¡tu rada na tržiÅ¡tu rada i uslugama kako bi se poboljÅ¡ali tokovi informacija o mogućnostima rada kroz ciljane aktivnosti podizanja svesti i aktivnosti razmene informacija u podruÄ?jima sa nepovoljnim ili nepovezanim podruÄ?jima identifikovanima u potkomponenti 1.1 projekta. Drugi niz aktivnosti će imati za cilj povećanje korišćenja internet usluga koje poboljÅ¡avaju pristup informacijama i uslugama vezanima za tržiÅ¡te rada, teže poboljÅ¡anju lokalnih tokova informacija o mogućnostima rada (npr. suzbijanje percepcije meÄ‘u muÅ¡karcima koji su neaktivni na tržiÅ¡tu da "nema posla", ili povećani pristup informacijama o mogućnostima porodiÄ?nog staranja). Kroz ove aktivnosti projekat će težiti prilagoÄ‘enom pristupu u cilju ukljuÄ?ivanja većeg broja žena, Å¡to će rezultirati većim brojem žena korisnika, Ä?ime će se doprinijeti reÅ¡avanju postojećeg rodnog jaza u uÄ?ešću na tržiÅ¡tu rada, a samim tim i u rodnom jazu u zaposlenju. Povratne informacije dobijene na informativnim sastancima će biti usmerene na PIU za propratne aktivnosti i kao deo okvira za PiE. Komponenta 3: PodrÅ¡ka implementaciji projekta. Ova komponenta će finansirati aktivnosti upravljanja projektima (ukljuÄ?ujući upravljanje zaÅ¡titom životne sredine), fiduciarno upravljanje, strateÅ¡ke komunikacije, nadzorne i kontrolne funkcije, funkcije PiE (evaluacija) i angažovanja graÄ‘ana (AG). Osim finansiranja kljuÄ?nog tima KODE PIU, Projekat će ukljuÄ?ivati komunikacije i podrÅ¡ku AG kako bi se podigla svest i prihvatanje razliÄ?itih aktivnosti KODE-a, i povećao nivo angažovanja oko njih meÄ‘u ciljnim korisnicima, kljuÄ?nim akterima i Å¡iroj populaciji. Takva podrÅ¡ka će podrazumevati organizovanje konsultacija sa privatnim sektorom, okruglih stolova unutar zajednice, dogaÄ‘aja za Å¡tampu i medije, dogaÄ‘aja javnog informisanja (putem internet stranice namenjene za projekat) i dvosmerne komunikacije putem kanala druÅ¡tvenih medija. Kroz usredsreÄ‘ene komunikacije i aktivnosti CE projekat će imati za cilj da zatvori petlje povratnih informacija prikupljanjem 12 povratnih informacija od graÄ‘ana o razliÄ?itim aspektima Projekta, primenjivanjem istih u implementaciju projekta i izveÅ¡tavanjem graÄ‘ana o tome kako su se pokazale njihove povratne informacije. Linije finansijske podrÅ¡ke LINIJA FINANSIJSKE PODRÅ KE ZA INVESTICIJE Projekat KODE će se finansirati pomoću IDA kredita od 25 miliona ameriÄ?kih dolara za VK. Projekat će koristiti instrument finansiranja investicionog projekta (IPF) od SB. Pregled raspodele projektnih finansija po komponentama je ukljuÄ?en u tabeli 2 u daljem tekstu. Projekat će se u potpunosti finansirati putem IDA kredita bez dodatnih doprinosa ili sufinansiranja. MeÄ‘utim, predviÄ‘a se da će sredstva iz projekta uticati pozitivno na ulaganja iz drugih izvora, naroÄ?ito na investitore iz privatnog sektora koji dostavljaju ponude za ugovore iz potkomponente 1.1. KODE IPF je deo digitalne ekonomije Kosova (KODE), Å¡ireg programa VK. Program "ima za cilj da poboljÅ¡a pristup i upotrebu IKT kroz proÅ¡irenje Å¡irokopojasne infrastrukture na nepokrivenim podruÄ?jima, jaÄ?anje ljudskog kapitala i podrÅ¡ku digitalnih biznisa i digitalizaciju drugih biznisa". Retroaktivno finansiranje. VK je dodelila sredstva iz sopstvenog budžeta za MER kao pilot projekat i pripremila je neke aktivnosti pre odobrenja Odbora. MeÄ‘utim, trenutno nikakvi graÄ‘evinski radovi i fiziÄ?ka ulaganja nisu planirani pod aranžmanom retroaktivnog finansiranja. Iz perspektive finansijskog aranžmana i upravljanja, ukljuÄ?ujući i ekoloÅ¡ke, u okviru projekta biće finansirane dve vrste potprojekata: Prvu vrsta potprojekata će ISP-ovi implementirati kao krajnje korisnike sredstava. Ova vrsta potprojekta finansira se potkomponentom 1.1 i podržava samo korišćenje Å¡irokopojasne infrastrukture, i Druga vrsta potprojekata sastoji se od svih onih koje će implementirati MER i obuhvataju razne aktivnosti u okviru potkomponenata 1.2 i 2.2: postavljanje stanica za praćenje (ukljuÄ?ujući izgradnju tornja za antene), rehabilitaciju centralne kontrolne sobe i instalacija mreže NREN. Linija finansijske podrÅ¡ke za korišćenje Å¡irokopojasnog internetskog povezivanja Razmena Å¡irokopojasnog povezivanja na internet je centralni deo projekta KODE i stoga je to najskuplja potkomponenta. Pregled istog se nalazi u potkomponenti 1.1: Finansiranje digitalne povezanosti, prema kojoj će VK sufinansirati postavljanje Å¡irokopojasne infrastrukture visoke brzine na temelju tehnoloÅ¡ke neutralnosti kako bi se pokrilo sledeće: (a) nepovezana ("bela") naselja Å¡irom zemlje, i (b) nepovezane javne institucije, naroÄ?ito zdravstvene i obrazovne ustanove, tj. osnovne i srednje Å¡kole, u istim naseljima. Finansijski aranžmani će pratiti maksimalni pristup finansiranja za razvoj (MFD), predložen od strane SB unutar konkurentnog tržiÅ¡ta telekomunikacija. Kao takav će ‘prikupiti’ privatne investicije za podruÄ?ja koja se neće dobavljati kroz Ä?isto tržiÅ¡no zasnovane pristupe, putem aranžmana za javno sufinansiranje23. OÄ?ekuje se da će ovo se maksimizirati uticaj javnih investicija u digitalni razvoj. Konkretnije govoreći, projekat će izdvojiti finansijska sredstva PIU-ima koji zahtevaju najmanju sumu javnog sufinansiranja za povezivanje odabranih nepovezanih naselja (ukljuÄ?ujući domaćinstva i javne institucije) na brzinu preuzimanja/uÄ?itavanja od najmanje 100 Mb po sekundi, Å¡to se može nadograditi u budućnosti. Identifikovane su taÄ?ne geografske lokacije i iste se ponovo potvrÄ‘uju24 i mapiraju. 23 O posebnim aranžmanima nabavki se raspravlja sa MER i MF i potvrÄ‘uje se pre procene; alternative za aranžmane nabavki su Å ema usklaÄ‘ivanja grantova ili Mehanizam dofinansiranja održivosti (model za pružanje resursa za poboljÅ¡anje održivosti projekata koji se smatraju ekonomski opravdanima, ali inaÄ?e i izazovima za finansiranje i banke) 24 Ovo sprovodi MER. Pored toga, pre identifikovanja svake strane kao podobne za javno sufinansiranje održaće se konsultativni sastanak sa PIU-ima kako bi se potvrdilo da ne postoje već odobreni investicioni planovi za naredne tri godine za pomenute strane (prema Smernicama državne pomoći za razvoj Å¡irokopojasnih mreža EU, na: http://eur- 13 Glavni akteri u procesu U kontekstu implementacije potkomponente 1.1 postoji viÅ¡e zainteresovanih strana, odnosno aktera: (i) Internet provajderi/pružaoci internet usluga (ISP) koji su direktni korisnici (primatelji javnog sufinansiranja); (ii) krajnji korisnici (domaćinstva i javne institucije) iz ciljnih katastarskih zona, gde će biti postavljene brze Å¡irokopojasne mreže, koji će na kraju koristiti usluge; (iii) centralna vlada (koju predstavlja viÅ¡e institucija) koja je klijent sredstava i sprovodi projekat koristeći ova sredstva; (iv) lokalne vlasti (opÅ¡tinske vlasti) koje predstavljaju politiÄ?ku volju stanovniÅ¡tva iz ciljnih katastarskih zona; i (v) Svetska banka. Na Kosovu postoji 54 registrovanih i licenciranih PIU-ova, od kojih većina radi u ruralnim podruÄ?jima. MeÄ‘u njima je i jedan PIU u državnom vlasniÅ¡tvu - Kosovo Telecom (ili VALA). Svaki internet provajder bi mogao da ima koristi od javnog sufinansiranja pod uslovom da je dobio tender u okviru ovog projekta i da je zavrÅ¡io radove koji su zadovoljili VK i SB. Krajnji korisnici, trenutno procenjeni na 61.156 pojedinaca, su stanovnici ruralnih oblasti iz 266 ciljnih katastarskih zona u 27 opÅ¡tina. U zavisnosti od raspoloživih sredstava, ovaj broj se može promeniti i ukljuÄ?iti stanovniÅ¡tvo iz viÅ¡e katastarskih zona. Centralnu vladu, ili VK, predstavljaju sledeće institucije: Ministarstvo finansija (MF) je Klijent projekta KODE i glavni sagovornik sa Svetskom bankom. Ministarstvo za ekonomski razvoj (MER) je agencija za implementaciju u okviru ovog projekta i sadrži Jedinicu za implementaciju projekta (PIU). Sve u svemu, Ministarstvo ima nadležnost da razvija politike i zakonodavstvo za pružanje usluga i objekata u sektoru telekomunikacija i informacionih tehnologija. U oblasti telekomunikacija Ministarstvo nadgleda usklaÄ‘enost sa evropskim standardima koji pokrivaju tarife i naknade, kvalitet usluga i tehniÄ?ke standarde; razvija politike za promovisanje konkurentnosti i bolje usluge za potroÅ¡aÄ?e. Prema projektu i po potrebi konsultacije će se održavati sa Regulatornim autoritetom za elektronske i poÅ¡tanske komunikacije (ARKEP) o pitanjima vezanim za njegov regulatorni mandat. Sve u svemu, ARKEP je odgovoran za sprovoÄ‘enje politika telekomunikacijskog sektora koji izdaje VK u skladu sa relevantnim zakonima; usvajanje propisa i uputstava iz Zakona o elektronskim komunikacijama; izdavanje dozvola i ovlašćenja za pružanje elektronskih komunikacionih mreža i usluga na Kosovu i upravljanje brojevima i resursima spektra. Budući da će finansiranje aktivnosti u okviru ove potkomponente biti usmeravano na osnovu ishoda javnih tendera, biće ukljuÄ?eni i organi za javne nabavke na Kosovu. Iako postoji puno državnih organa za javne nabavke25 u zemlji i institucije koje imaju ulogu u javnim nabavkama26, Regulatorna komisija za javne nabavke (RKJN) je ta koja će igrati najveću ulogu. OpÅ¡tinske vlade Kosova (trenutno iz 27 opÅ¡tina) će biti ukljuÄ?ene u proces sve do odobravanja dozvole za kopanje. U tim ciljnim katastarskim zonama gde nisu uvedeni nikakvi stubovi, iskopavanje puteva biće neophodno za uspostavljanje Å¡irokopojasnih mreža sa visokom brzinom. Vlade opÅ¡tina su vlasnici lokalnih puteva i pristupiće im pobednici PIU-ovi (lica kojima su dodeljeni javni tenderi u okviru ovog projekta) zarad izdavanje dozvole za kopanje. Svetska banka (SB) je, kroz MeÄ‘unarodno udruženje za razvoj (IDA), finansijer projekta KODE. Matrica odgovornosti u okviru potkomponente 1.1. glavnih zainteresovanih strana u ovom procesu ukratko je prikazana u tabeli ispod. lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2013:025:0001:0026:EN:PDF) 25 Regulatorna komisija za javne nabavke (RKJN), Telo za razmatranje nabavki (TRB) i Centralna agencija za nabavke (CAN). 26 Odeljenje trezora Ministarstva finansija, OAG, Agencija za borbu protiv korupcije, Kosovski institut za javnu upravu (KIPA), Kosovsko telo za zaÅ¡titu konkurencije, Komisija za državnu pomoć. 14 (K) (I) Naziv/Ime (O) Interes za projekat (N) Nadležno Konsultovan Informisan zainteresovane strane Odgovorno o o Vlada Kosova Klijent - - X X Ministarstvo za Agencija za X X - - ekonomski razvoj implementaciju Krajnji korisnici Korisnici - - X X (populacija) PIU-ovi Direktni korisnici X X - X Nadzor nad nabavkama, finansiranje i Svetska banka - - X X pravovremena implementacija Nadzor, blagovremeno odobravanje dozvola za OpÅ¡tine u kojima se kopanje (ukoliko je - - X X planiraju investicije potrebno zarad postavljanja infrastrukture) Prihvatljive aktivnosti PredviÄ‘ene aktivnosti su zamiÅ¡ljene da obuhvate uspostavljanje Å¡irokopojasnih mreža Å¡irokog propusnog opsega sa otvorenim pristupom kako bi se omogućile Å¡irokopojasne veze visoke brzine i napredne usluge elektronskih komunikacija za domaćinstva, preduzeća i javne institucije koje se nalaze u podruÄ?jima (u 266 ciljanih katastarskih zona sa mogućim produženjem na nove katastarske zone, u skladu sa dostupnim/dodatnim sredstvima) koje joÅ¡ uvek nisu pokrivene Å¡irokopojasnom infrastrukturom brzog protoka, kroz podrÅ¡ku/sufinansiranje iz državnih fondova proÅ¡irenje ove infrastrukture. Prema tome, pozajmljena sredstva će biti usmerena na sufinansiranje izgradnje Å¡irokopojasne infrastrukture Å¡irokog propusnog opsega otvorenog pristupa u identifikovanim podruÄ?jima za omogućavanje Å¡irokopojasne veze za brzinu preuzimanja/postavljanja od najmanje 100 Mbit/s (simetriÄ?no snabdevanje) ili viÅ¡e za sva domaćinstva (stambene kuće) i pružanje besplatnih usluga Å¡irokopojasnog interneta javnim institucijama - Å¡kolama i zdravstvenim ustanovama u tim podruÄ?jima. U kontekstu telekomunikacionih mreža, "otvoreni pristup" obiÄ?no podrazumeva pristup koji se odobrava drugim pružaocima usluga za veleprodajne usluge na lokalnoj pristupnoj mreži, Å¡to im omogućava da pružaju usluge klijentima bez potrebe da poseduju mrežu. Veleprodajni proizvodi se nude na razliÄ?itim nivoima kroz mrežnu infrastrukturu na osnovu vrste modela otvorenog pristupa: Pasivna infrastruktura sa otvorenim pristupom, kao Å¡to su cevovodi, kanali, stubovi, optiÄ?ki kablovi i dužine talasa omogućavaju drugim telekomunikacionim operaterima da koriste ovu pasivnu infrastrukturu i instaliraju sopstvenu infrastrukturu za pružanje usluga. Pored odredbi i postupaka ovog ESMF-a, operateri neće biti ograniÄ?eni u svojim mogućnostima dizajna sve dok ispunjavaju zahteve kvaliteta usluge. Prihvatljivi radovi u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima (ZP) neće ukljuÄ?ivati postavljanje pilona ili bilo koje druge nove infrastrukture: (i) radovi u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima će biti u potpunosti usklaÄ‘eni sa politikom Svetske banke, nacionalnim zakonodavstvom i poÅ¡tovanjem nadležnih nacionalnih organa, ukljuÄ?ujući i one koji upravljaju odreÄ‘enim ZP, (ii) neće biti dozvoljen rad u kritiÄ?nim staniÅ¡tima, (iii ) nikakve antene, tornjevi, novi radovi iskopavanja, fiksne stanice za nadgledanje, stanice za nadgledanje mobilnih ureÄ‘aja i instalacije koje spadaju izvan postojećih instalacija neće biti dozvoljene u ZP-ima, (iv) nijedna radna baza neće biti postavljena u ZP-ima, i (v) mere zaÅ¡tite (koje će biti inkorporirane u ESMP-ove) će biti zatražene od nadležnih organa (Agencija za zaÅ¡titu životne sredine Kosova, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, organ upravljanja ZP). 15 Aktivna infrastruktura sa otvorenim pristupom u vidu sloja 2 eterneta i IP sloja 3 omogućavaju pružaocima usluga koji pružaju stambene, poslovne i druge javne usluge da zajedno koriste aktivnu infrastrukturu za pružanje odreÄ‘enih usluga. S tim u vezi, predviÄ‘ene su aktivnosti u okviru ove potkomponente za ukljuÄ?ivanje finansiranja sredstava telekomunikacione infrastrukture i radova na zemljiÅ¡tu i instalacijama malih razmera. Infrastrukturna sredstva odnose se na opremu elektronske mreže koja je potrebna za upravljanje pasivnom infrastrukturom i operativnim sistemima podrÅ¡ke koji su neophodni za komercijalizaciju Å¡irokopojasne mreže velike brzine. Pasivna infrastruktura ukljuÄ?uje fiziÄ?ke elemente potrebne za izgradnju Å¡irokopojasne mreže velike brzine. Ovo obuhvata, na primer, optiÄ?ka vlakna, kanale, cevi i stubove gde je smeÅ¡tena Å¡irokopojasna mreža visoke brzine. Pasivna infrastruktura ukljuÄ?uje i optiÄ?ke okvire za distribuciju, prespojne ploÄ?e itd27. Važno je napomenuti da, ukoliko bilo koja od zgrada (npr. ustanove za zdravstvenu zaÅ¡titu i Å¡kole ili privatne ustanove) koja se nalazi u ciljanim 266 katastarskim zonama, a koja je predviÄ‘ena za povezivanje na Å¡irokopojasni internet kroz potkomponentu 1.1, pripada kulturnom fiziÄ?kom nasleÄ‘u Kosova. Za proces povezivanja ovih zgrada na Å¡irokopojasnu mrežu će se koristiti samo postojeća infrastruktura, bez odobrenja izvoÄ‘enja radova na samoj zgradi. Uslovi za angažovanje Pobednicima javnih konkursa i tendera28 u okviru projekta KODE (PIU-ovi) je predviÄ‘eno da dobiju podrÅ¡ku od VK od ne viÅ¡e od 50% ukupnih troÅ¡kova neophodnih za izgradnju potrebne infrastrukture. PredviÄ‘ena je dodela nagrade za ekonomski najpovoljniju odgovarajuću ponudu za tender koja je odreÄ‘ena ponderiranim kriterijumima, utvrÄ‘enim od strane MER. Da bi PIU mogao da se ukljuÄ?i u projekat, osim Å¡to treba da dostavi ekonomski najpovoljniju ponudu, treba i da dokaže dokumentarnim dokazima svoje specifiÄ?ne mogućnosti i struÄ?nost u vezi sa ovim tenderom. Nakon Å¡to je tender dodeljen i nakon Å¡to ugovor stupi na snagu, predviÄ‘a se da pobednik na tenderu garantuje održivo snabdevanje uslugama uprkos vremenskom toku i razvoju tržiÅ¡ta, na istom nivou, a usluge pružene korisnicima moraju biti sliÄ?no unapreÄ‘ene u pogledu buduće tehnologije, bezbedne i pristupaÄ?ne u trenutku odabira pobedniÄ?ke ponude ovog projekta. Infrastruktura Å¡irokopojasne mreže velike brzine izgraÄ‘ena u okviru ovog projekta ostaće u vlasniÅ¡tvu pobedniÄ?kog operatora koji je razvio mrežu. Proces odabira Proces odabira se obavlja putem javnog tendera u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama (Zakon br. 04/L- 042 o javnim nabavkama Republike Kosovo, izmenjen i dopunjen zakonom br. 04/L-237, zakonom 05/L-068 i zakonom br. 05/L-092) i pravilima nabavke izdatima na njegovoj osnovi, kao i u skladu sa zahtevima iz Pravilnika o nabavkama za klijente FIP: Roba, radovi, nekonsultantske usluge i konsultantske usluge od 1. jula 2016. godine; 'Smernice za spreÄ?avanje i suzbijanje prevara i korupcije u projektima finansiranima od strane IBRD i IDA kredita i bespovratnih sredstava' revidiran 1. jula 2016. godine; i odredbe predviÄ‘ene Sporazumom o finansiranju projekta KODE. Ugovorno telo, odnosno naruÄ?ilac je MER. PredviÄ‘eno je podnoÅ¡enje tenderskog paketa obuhvati i detaljan plan razvoja Å¡irokopojasne infrastrukture brze veze u datoj katastarskoj/im zoni/ama i finansijskoj ponudi. S obzirom da se KODE finansira kroz kredit MeÄ‘unarodne asocijacije za razvoj (IDA), prema potkomponenti 1.1. od internet provajderi su u obavezi da pripreme Plan upravljanja zaÅ¡titom životne sredine (ESMP) ili kontrolnu listu ESMP, u zavisnosti od statusa zaÅ¡tite podruÄ?ja obuhvaćenog projektnim aktivnostima. Kontrolna lista ESMP/ESMP je deo tenderskog i ugovornog paketa. 27 Važno je da se maloprodajne usluge pojave nakon izgradnje i uvoÄ‘enja pasivnog i aktivnog sloja. Ovaj sloj se odnosi na inter net usluge i druge usluge kojima se upravlja a koje se pružaju pretplatnicima i preduzećima. 28 Svaki tender će ponuditi jednu oblast (katastarsku zonu) ili grupu oblasti (nekoliko katastarskih zona). OÄ?ekuje se da će u t oku petogodiÅ¡njeg perioda projekta KODE biti realizovano oko 66 zasebnih ponuda, odnosno 12 -15 tendera tokom prvih 18 meseci. 16 PredviÄ‘eno je da svaki ponuÄ‘aÄ? na nediskriminatorni naÄ?in opiÅ¡e obavezne karakteristike predmeta ugovora, kao Å¡to su: kvalitet, osiguranje kvaliteta, uÄ?inkovitost, terminologija, projektni zahtevi, simboli, dimenzije, ispitivanje i metode ispitivanja, sigurnost/bezbednost, pakovanje, oznaÄ?avanje, brendiranje. TehniÄ?ke specifikacije će morati biti uspostavljene na naÄ?in koji je u skladu sa svrhom nabavke i usmeren na pružanje najvećeg mogućeg pristupa svim potencijalno zainteresovanim ekonomskim operaterima. Spisak zahteva koje ponuÄ‘aÄ?i moraju ispuniti da bi njihove ponude bile prihvaćene za razmatranje, pregledanje i da bi pobedile će biti predstavljen u tenderskoj dokumentaciji. Rok važnosti tendera je predviÄ‘en da bude 90 dana. Kako je organizovano finansiranje OÄ?ekuje se da će javno sufinansiranje pokrenuti doprinose iz privatnog sektora (PIU) u iznosu od oko 14 miliona US$ za uspostavljanje infrastrukture Å¡irokopojasnog interneta sa brzim pristupom za povezivanje 266 ciljanih katastarskih zona (približno 61.156 stanovnika ruralnih podruÄ?ja). Izbor izvoÄ‘aÄ?a radova je predviÄ‘en na osnovu cena i tehniÄ?kih kriterijuma. Cena ponude (sufinansiranje države) se predviÄ‘a za procentualno vrednovanje od 80% bodova. PredviÄ‘a se da se ovih 80% bodova izraÄ?unavaju na osnovu definisane formule koja, primenom maksimalnog broja bodova, izlistava ponuÄ‘aÄ?e koji su tražili podrÅ¡ku/sufinansiranje od države sa najnižom (minimalnom) vrednošću (cenom). PredviÄ‘eni maksimalni iznos koji predloži operater (ponuÄ‘aÄ?) za podrÅ¡ku od Vlade Kosova nije veći od polovine ukupnih troÅ¡kova proÅ¡irenja Å¡irokopojasne infrastrukture za brze veze u odgovarajućoj oblasti projekta. Drugi deo vrednosti ponude su tehniÄ?ki kriterijumi: PredviÄ‘eno je da se tehniÄ?ki kriterijumi procenjuju sa 20% bodova, a potkriterijumi za ovaj kriterijum su: ï‚· Kvalitet celokupnih skica projektnog plana i kvalitet detaljnih topografskih skica. ViÅ¡e bodova će biti dodeljeno za skice napravljene adekvatnim softverom. ï‚· NaÄ?in povezivanja domaćinstava na Å¡irokopojasnu infrastrukturu velike brzine. ï‚· Plan vraćanja u prethodno stanje. Sekcije će biti ugovarane u parcelama/komadima; oko 4 do 6 katastarskih zona po komadu/lotu. ISP-ovi će definisati dizajn potprojekta (za komad zemljiÅ¡ta) uz poÅ¡tovanje opÅ¡tih pravila koje impliciraju propise MER i druga relevantna zakonodavstva. MER će vrÅ¡iti isplatu pobednicima na javnim tenderima. Plaćanje će biti izvrÅ¡eno PIU-u prema rasporedu plaćanja koji se navodi u Posebnim uslovima ugovora i zahtevima za plaćanje na osnovu zavrÅ¡enih radova. Zahtev za plaćanje neće biti prihvatljiv ukoliko jedan ili viÅ¡e osnovnih zahteva nisu ispunjeni. Nadzor/Praćenje PredviÄ‘eno je da MER proveri uÄ?inkovitost pružaoca usluga i obavesti telo o bilo kakvim nedostacima koji su pronaÄ‘eni. Takva provera neće uticati na odgovornosti pružaoca usluga. PredviÄ‘eno je da MER usmeri pružaoca usluga da potraži greÅ¡ku i otkrije i testira bilo koju uslugu za koju MER smatra da može imati nedostatak. Period odgovornosti za nedostatke treba definisati Posebnim uslovima ugovora. Pored MER-a, prihvatanje radova treba da dostavi nezavisna stranka/presuditelj, prema operativnim politikama/bankarskim politikama SB. Linija finansijske podrÅ¡ke za potkomponente koje je sprovelo MER Pod potkomponentom 1.2 KODE projekat će finansirati: (1) ObezbeÄ‘ivanje tehniÄ?ke pomoći za obavljanje procene i revizije tehniÄ?kih specifikacija za NSMS na Kosovu; i (2) nabavku NSMS-a po ažuriranim tehniÄ?kim specifikacijama. Nakon revidirane tehniÄ?ke specifikacije NMSM-a, finansirani NMSM (jedna linija finansiranja) mogu obuhvatiti glavni kontrolni centar u PriÅ¡tini, podržan od strane daljinskih fiksnih stanica za praćenje kako bi se pokrili svi zadaci monitoringa, ukljuÄ?ujući i funkciju frekvencijskog opsega (FBO) i okupiranost kanala frekvencije (FCO) i smetnje pri rukovanju; Daljinska stanica za pronalaženje za podrÅ¡ku RFMS-u za triangulaciju; Mobilne stanice za praćenje (MMS) za sve vrste operacija pokretnog nadgledanja; Prenosiva nadzorna stanica 17 za sve vrste operacija nadgledanja ukljuÄ?ujući FBO i FCO i rukovanje ometanjima; i prenosiva oprema za praćenje radi praćenja u veoma lokalnim situacijama (npr. u zgradama), koje MMS ne može izvrÅ¡iti - sve zarad uspostavljanja nacionalnog sistema za praćenje spektra (NSMS), koji trenutno ne postoji na Kosovu. Nabavka ovog sistema IKT-a za nadgledanje mreže (oprema i softver) biće izvrÅ¡ena putem zahteva za ponude preko meÄ‘unarodnog konkursnog nadmetanja. Pod potkomponentom 2.2, KODE projekat će finansirati neke od instalacija optiÄ?kih kablova u PriÅ¡tini kako bi se povezali kosovski univerziteti i koledži u nacionalnu istraživaÄ?ku i obrazovnu mrežu (NREN) u panevropsku mrežu podataka GÉANT. GÉANT je mreža koja meÄ‘usobno povezuje evropske nacionalne istraživaÄ?ke i obrazovne mreže kroz visoko fleksibilne panevropske opsege Å¡irokopojasne mreže, i nudi mogućnosti za istraživanje saradnje meÄ‘u vodećim univerzitetima Å¡irom Evrope. GÉANT povezuje NREN u EU i Å¡ire - ukupno 110 NREN-ova - na Å¡irokopojasni pristup po niskim cenama i pruža pristup nizu istraživaÄ?kih i inovativnih usluga. GÉANT je sufinansiran od strane Sedmog okvirnog programa za istraživanje i razvoj EU, a dodatna sredstva obezbeÄ‘uju partneri NREN-a. Pod istom potkomponentom planirane su i aktivnosti podizanja svesti. One će finansirati ciljanu raspodelu informacija o digitalnim resursima i aktivnostima koje podstiÄ?u produktivnost, kao Å¡to su elektronske usluge, informacije o zapoÅ¡ljavanju, mogućnosti uÄ?enja i sajber bezbednost itd. za domaćinstva i javne institucije da bi se isti povezali na Å¡irokopojasnu mrežu u okviru potkomponente 1.1. OÄ?ekuje se da će predložene aktivnosti reÅ¡iti praznine i asimetrije u pristupu informacijama, znanju, uslugama i stvaranju prihoda i mogućnosti zapoÅ¡ljavanja kroz program digitalne svesti za domaćinstva. LINIJA FINANSIJSKE PODRÅ KE ZA IZGRADNJU KAPACITETA Prva finansijska linija za izgradnju kapaciteta je planirana pod potkomponentom 1.1 projekta KODE za pružanje tehniÄ?ke pomoći i aktivnosti za izgradnju kapaciteta za ARKEP i MER za jaÄ?anje politiÄ?ke, pravne i regulatorne sredine zarad omogućavanja pružanja podrÅ¡ke Å¡irokopojasnoj infrastrukturi Å¡irokopojasne infrastrukture prema otvorenim i nediskriminatorskim uslovima i razvoju digitalne ekonomije. Druga finansijska linija za izgradnju kapaciteta predviÄ‘ena je u okviru potkomponente 2.2: poboljÅ¡anje pristupa znaju, informacijama i uslugama. poÅ¡to Kosovo joÅ¡ uvek nema funkcionalan NREN, biće potrebno da novo uspostavljeni NREN izgradi svoja kapacitete da pruža usluge GÉANT-a svojim – uÄ?estvujućim univerzitetima i koledžima, kako bi planirali i izgradili portfelje svojih usluga. najzad, treća finansijska linija za izgradnju kapaciteta predviÄ‘ena je u okviru iste potkomponente za aktivnosti podizanja svesti. Ovo će finansirati ciljanu distribuciju informacija o digitalnim resursima i aktivnostima koje podižu produktivnost, kao Å¡to su e-usluge, informacije o zapoÅ¡ljavanju, mogućnosti za uÄ?enje, kompjuterska („sajber“) bezbednost, itd. za domaćinstva koja treba da budu povezana na Å¡irokopojasnu mrežu u okviru potkomponente 1.1. OÄ?ekuje se da predložene aktivnosti reÅ¡avaju jazove i asimetriju u pristupu informacijama, znaju, uslugama i stvaranju prihoda i prilikama za zapoÅ¡ljavanje, preko programa podizanja nivoa digitalne svesti za domaćinstva. Izgradnja kapaciteta za upravljanje životnom sredinom KODE projekat za upravljanje životnom sredinom i nadgledanjee će biti organizovan u okviru KODE PIU od strane koordinatora komponente 1 (privremeni naslov) koji će biti angažovan sa punim radnim vremenom u trajanju od 5 godina. Ova osoba koja poseduje solidnu tehniÄ?ku (IKT inženjering) struÄ?nost i vrhunske menadžerske veÅ¡tine će biti centralna taÄ?ka za zaÅ¡titu životne sredine na svim relevantnim potkomponentima projekta KODE. Odeljenje za telekomunikacije, poÅ¡tu i informatiku (IKT) MER-a (Agencija za implementacije) trenutno ne zapoÅ¡ljava struÄ?njaka za zaÅ¡titu životne sredine ili socijalnu zaÅ¡titu, meÄ‘utim, u IFO projektima u Odeljenju za energetiku postoji ekspert za životnu sredinu sa kojim se Odeljenje za IKT može redovno konsultovati. Budući da projekat obuhvata dve vrste potprojekata - one koje implementira MER i one koje implementiraju PIU-ovi, izgradnja kapaciteta će biti adresirana na dva nivoa: (i) Fokalna taÄ?ka za zaÅ¡titu životne sredine od strane PIU 18 (imenovanog osoblja) će dobiti obuku o politikama i procedurama za životnu sredinu SB, sa naznakom na OP/BP 4.01 procenu uticaja na životnu sredinu od strane specijaliste za životnu sredinu SB, dok će za (II) PIU-a biti obezbeÄ‘ena poludnevna obuka od strane kljuÄ?ne taÄ?ke za zaÅ¡titu životne sredine, uz podrÅ¡ku struÄ?njaka za životnu sredinu Sb. Izgradnja kapaciteta za zaÅ¡titu životne sredine biće podržana u okviru finansiranja komponente 3. Politike SB koje se odnose na projekat Politike životne sredine i druÅ¡tvene zaÅ¡tite Svetske banke neophodne su zarad dvostrukih ciljeva Svetske banke u borbi protiv ekstremnog siromaÅ¡tva i podsticanja zajedniÄ?kog prosperiteta. Cilj ovih politika je spreÄ?avanje i ublažavanje nepotrebne Å¡tete nanete populacijama, njihovom životu i staniÅ¡tu tokom procesa razvoja. Ove politike obezbeÄ‘uju zaÅ¡titu životne sredine i smernice usaglaÅ¡enosti za SB i zajmodavce/klijente u identifikovanju, pripremi i implementaciji programa i projekata. Prema politikama Svetske banke, projektu kome je dodeljena kategorija životne sredine B podrazumeva da realizacijom projektnih aktivnosti ne predviÄ‘a znaÄ?ajni uticaj na životnu sredinu. Mali graÄ‘evinski radovi i instalacioni radovi su deo triju potkomponenti. Tokom procene projekta preliminarno je pokrenuta samo jedna politika Svetske Banke za zaÅ¡titu, u nastavku: OP/BP 401 (Procena stanja životne sredine) je pokrenut. Politika se pokreće uglavnom za graÄ‘evinske radove iz potkomponente 1.1. PredviÄ‘eni mogući uticaji biće tipiÄ?ni, pri Ä?emu će malo njih, ukoliko ih ima, biti nepovratni. U većini sluÄ?ajeva mere ublažavanja mogu se lako dizajnirati. U nekim sluÄ?ajevima aktivnosti se mogu odvijati u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima, te će se smatrati specifiÄ?nima za tu lokaciju i biće im potreban individualniji pristup. Mali graÄ‘evinski radovi sa mogućim uticajima na životnu sredinu odvijaju se prema potkomponentama 1.2 i 2.2. Zbog toga će samo potprojekti kategorije B (pretežno B-) biće razmatrani za finansiranje pod projektom KODE. Sveukupni ESMF je pripremljen za projekat, prateći politiku SB o konsultacijama i obelodanjivanju, pre same procene projekta. ESMF postavlja procedure i usmerava ispitivanje i procenu potprojekta, ukljuÄ?ujući pripremu planova za upravljanje životnom sredinom i druÅ¡tvima (ESMP) i/ili kontrolnu listu ESMP u toku projekta. ESMF eliminiÅ¡e projekte kategorije A i projekte visokog rizika i ograniÄ?ava podobne projekte i radove u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima. OP 4.04 (prirodna staniÅ¡ta) nije pokrenut. Radovi na instalaciji infrastrukture Å¡irokopojasnog povezivanja mogu se odvijati u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima, ali će biti malog opsega i koristitiće samo postojeću infrastrukturu i tekuće/planirane projekte komunalne infrastrukture za integrisani smeÅ¡taj, pa se ne oÄ?ekuju znaÄ?ajni uticaji na prirodu i biodiverzitet. MeÄ‘utim, ograniÄ?eni rizik od ljudskog prisustva i/ili nepovoljnog vremena rada joÅ¡ uvek postoji, tako da aktivnosti koje su dozvoljene ovim aranžmanom imaju sledeća ograniÄ?enja: (i) radovi u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima će biti u potpunosti usklaÄ‘eni sa politikom Svetske banke, nacionalnim zakonodavstvom i poÅ¡tovanjem nadležnih nacionalnih organa, ukljuÄ?ujući i one koji upravljaju odreÄ‘enim ZP, (ii) neće biti dozvoljen rad u kritiÄ?nim staniÅ¡tima, (iii ) nikakve antene, tornjevi, novi radovi iskopavanja, fiksne stanice za nadgledanje, stanice za nadgledanje mobilnih ureÄ‘aja i instalacije koje spadaju izvan postojećih instalacija neće biti dozvoljene u ZP-ima, (iv) nijedna radna baza neće biti postavljena u ZP-ima, i (v) mere zaÅ¡tite (koje će biti inkorporirane u ESMP-ove) će biti zatražene od nadležnih organa (Agencija za zaÅ¡titu životne sredine Kosova, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, organ upravljanja ZP). Fiksne stanice za nadgledanje (antene) neće biti postavljene u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima. Iako antene ne emituju nikakvu vrstu zraÄ?enja, fiksne antene neće biti dozvoljene u urbanizovanim podruÄ?jima kako bi se izbegle kontroverze. OP/BP 4.36 (Å ume) nije pokrenut. Nikakva seÄ?a neće biti dozvoljena kao opÅ¡te pravilo. Ukoliko je neizbežno, tražiće se dozvola nadležnog organa za uklanjanje pojedinaÄ?nih stabala. OP/BP 4.09 (Upravljanje Å¡tetoÄ?inama) nije pokrenut. Ne postoje planirane aktivnosti koje ukljuÄ?uju ili zahtevaju kontrolu Å¡tetoÄ?ina. 19 OP/BP 4.11 (Nepokretni kulturni resursi) nije pokrenut. Zgrada kontrolnog centra koju treba obnoviti/prilagoditi i zgrade NREN-a nisu kulturno nasleÄ‘e, te se ova politika ne pokreće. Kako su mogući saznanja moguća, adekvatna klauzula će biti ukljuÄ?ena u dokumentaciju o životnoj sredini koja obezbeÄ‘uje postupke upravljanja (kontrolne liste ESMP i specifiÄ?ni ESMP-ovi na lokaciji). OP/BP 4.10 (autohtoni narodi) nije pokrenut. Nema aktivnosti koje utiÄ?u na ovu grupu stanovniÅ¡tva. OP / BP 4.12 (nedobrovoljno preseljenje) nije pokrenut. Potprojekti obuhvataju postavljanje optiÄ?kih kablova i ugradnju nekoliko antena. Udaljenost kablova koji će se postaviti varira od nekoliko stotina metara u naseljima do nekoliko kilometara izmeÄ‘u naselja. Praksa je takva da se kablovi postavljeni na ulice i postavljaju u linearne rupe od oko 20-30 cm dubine i nekoliko centimetara Å¡irine. OP/BP 7.50 (Projekti na meÄ‘unarodnim plovnim putevima) nije pokrenut. Projekat ne ukljuÄ?uje aktivnosti koje utiÄ?u na vodna tela. OP/BP 7.60 (Projekti u spornim oblastima) nije pokrenut. Lokacija izvoÄ‘enja radova i dalje nije definisana, tako da može obuhvatiti i severno Kosovo koje ne priznaje nacionalnu vladu Kosova i gde može biti ograniÄ?ena pristupaÄ?nost predstavnicima MER-a, kao i timu SB-a. MeÄ‘utim, LEGEC je zakljuÄ?io da se, na osnovu nekoliko sporazuma i saglasnosti potpisanih u 2012. i 2013. godini, ova politika se ne bi primenjivala. Ipak, treba prepoznati rizike vezane za problem ograniÄ?enog pristupa severu Kosova. Pregled nacionalnog zakonodavstva Dve glavne institucije izraÄ‘uju, sprovode i nadgledaju sprovoÄ‘enje ekoloÅ¡kog zakonodavstva i propisa na Kosovu: Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja (MŽSPP) i Agencija za zaÅ¡titu životne sredine (KEPA). MŽSPP, Ä?iji je mandat je definisan UNMIK-ovom uredbom br. 2002/5 i 2005/15, je centralno izvrÅ¡no telo zaduženo za kreiranje i implementaciju opÅ¡teg upravnog zakonodavstva u oblasti životne sredine, vodosnabdevanja, stambenog prostornog planiranja i izgradnje prostora. Za ove funkcije Ministarstvo je odredilo 9 odeljenja, 2 instituta i KEPA (2006). KEPA je vladina institucija koja se kroz integrisano praćenje životne sredine angažuje na efikasnom sistemu informacija o životnoj sredini i kontinuiranom izveÅ¡tavanju o stanju životne sredine radi održavanja kvaliteta vazduha, vode, tla i biodiverziteta, promovisanja korišćenja obnovljivih izvora energije i održivog korišćenja prirodnih resursa kako bi se osigurala zdrava okolina za sadaÅ¡nje generacije i budućnost u skladu sa napretkom ekonomskog i druÅ¡tvenog razvoja29. Osnovana je kao "institucija u okviru MMPH i obavljaće administrativne, profesionalne, pomoćno-nauÄ?ne i istraživaÄ?ke zadatke u oblasti zaÅ¡tite životne sredine, zaÅ¡tićenih prirodnih zona, bioloÅ¡ke raznovrsnosti"30. Zakon o zaÅ¡titi životne sredine 2002/8 je centar kosovskog pravnog i regulatornog okvira. Osnovna svrha ovog zakona je uspostavljanje osnovnog pravnog okvira koji će promovisati sve zdravije okruženje za ljude na Kosovu kroz postepeno uvoÄ‘enje standarda Evropske unije o zaÅ¡titi životne sredine31. Zakon se bavi spreÄ?avanjem i umanjenjem zagaÄ‘enja, praćenjem stanja životne sredine i naglaÅ¡ava, izmeÄ‘u ostalog, naÄ?ela racionalnog korišćenja prirodnih resursa. ZagaÄ‘enje životne sredine podleže kažnjavanju pod ovim zakonom. Ovaj zakon predviÄ‘a da javni autoritet koji planira izgradnju velikog posla ili projekta mora, pre svega, da sprovede procenu uticaja na životnu sredinu (PUŽS) i podnese MŽSPP-u izveÅ¡taj koji sumira nalaze tog izveÅ¡taja o proceni uticaja na životnu sredinu, ukoliko takav projekat ili rad ima znaÄ?ajan potencijal za izazivanje Å¡tete po životnu sredinu. Å to se tiÄ?e KODE (postavljanje infrastrukture koja je potrebna za povezivanje na brzi 29 http://www.ammk-rks.net/?page=2,46 30 Zakon o zaÅ¡titi životne sredine 2003/9, Ä?lan 39, stavka 1 31 http://www.gazetazyrtare.com/e-gov/index.php?option=com_content&task=view&id=109&Itemid=28&lang=en 20 Å¡irokopojasni internet: (i) nepovezana ili nedovoljno uslužena naselja Å¡irom zemlje, (ii) nepovezane ili nedovoljno uslužene javne institucije, (iii) Å¡irokopojasni pristup visoke brzine za visokoÅ¡kolske ustanove i uspostavljanje NSMS-a), nijedna od njegovih aktivnosti se ne projektuje tako da poseduje takav potencijal za nanoÅ¡enje Å¡tete po životnu sredinu, stoga PUŽS nije potrebna.Istovremeno vredi napomenuti da se od PIU-ova i drugih subjekata koji imaju dozvolu za obavljanje graÄ‘evinskih aktivnosti i zavrÅ¡etak radova u okviru KODE-a zakonski zahteva da se proÄ‘u kroz osnovnu obuku iz zahteva PUŽS i dopunskih normativnih akata. Zakon br. 03 / L-214 o proceni uticaja na životnu sredinu reguliÅ¡e procedure za identifikaciju, procenu, izveÅ¡tavanje i upravljanje uticajem na životnu sredinu predloženog projekta, kako bi tokom procesa donoÅ¡enja odluka od strane MŽSPP-a za izdavanje saglasnosti za rad u okruženju bile pružene sve relevantne informacije u vezi sa životnom sredinom. Svi ostale radovi rehabilitacije, rekonstrukcije i mali konstrukcijski radovi ne zahtevaju procenu uticaja na životnu sredinu prema nacionalnom zakonodavstvu. Prema tome, za vrstu aktivnosti planiranu u okviru ovog projekta nije potrebna PUŽS druge vrste studije o životnoj sredini (Spisak projekata koji zahtevaju procenu uticaja na životnu sredinu dostupni su u Aneksu 5 i Aneksu 6). Prirodnim zaÅ¡tićenim podruÄ?jima upravljaju direkcije u skladu sa Zakonom o zaÅ¡titi prirode (2010/03-L- 233). Direkcije za upravljanje nacionalnim parkovima, prirodnim parkovima, prirodnim spomenicima od posebnog znaÄ?aja utvrÄ‘uje MŽSPP, dok druge kategorije zaÅ¡tićenih podruÄ?ja vode organi nadležnih opÅ¡tina. Ovlašćenje za intervencije i aktivnosti u strogim rezervatima, posebnim podruÄ?jima, nacionalnom parku, parku prirode, spomeniku prirode izdaje Ministarstvo. Ovlašćenje za radove i intervencije na pejzažu i zaÅ¡tićenim spomenicima arhitekture parkova izdaje upravni organ ili nadležni opÅ¡tinski organ. Odobrenje se izdaje Odlukom. Žalbe na odluku upravnog organa ili nadležnog opÅ¡tinskog organa mogu se dostaviti Ministarstvu. Zakon o inspekciji životne sredine, voda, prirode, prostornog planiranja i izgradnje (04 / L-175) ureÄ‘uje principe, organizaciju i inspekcijski nadzor, koordinaciju inspekcijskog nadzora, prava, obaveze, ovlašćenja inspektora, prava, dužnosti i nadzor lica, postupke za obavljanje inspekcije i druga važna pitanja koja se odnose na inspekcijski nadzor. Opseg ovog zakona bavi se dužnostima i ovlašćenjima inspektora pod nadzorom oblasti životne sredine, vode, prirode, urbanistiÄ?kog planiranja i izgradnje u organima lokalnog i centralnog nivoa, ukljuÄ?ujući opÅ¡tinski inspektorat za graÄ‘evinarstvo i opÅ¡tinski inspektorat za zaÅ¡titu životne sredine. Prema ovom zakonu, Državni inspektorat za zaÅ¡titu prirode vrÅ¡i inspekcijski nadzor i kontrolu putem inspekc ije u prirodi primenom zakonskih i podzakonskih akata koji se odnose na zaÅ¡titu prirode. Inspektorat za zaÅ¡titu prirode takoÄ‘e obavlja svoje dužnosti i odgovornosti u zaÅ¡titi prirode usklaÄ‘ivanjem svoje delatnosti sa zahtevima Evropske unije za mrežu "NATURE - 2000". Zakon o izgradnji br. 2004/2015 odreÄ‘uje glavne uslove za projektovanje, izgradnju i upotrebu graÄ‘evinskog materijala, struÄ?ni nadzor, kao i postupke za graÄ‘evinske dozvole, dozvole za korišćenje i graÄ‘evinske inspekcije. Odredbe ovog zakona ureÄ‘uju uslove projektovanja i izgradnje u vezi sa javnom bezbednošću i zaÅ¡titom životne sredine na Kosovu, a primenjuju se i na druge graÄ‘evinske objekte, osim ukoliko ovim zakonom ili administrativnim uputstvom nije drugaÄ?ije odreÄ‘eno32. Å to se tiÄ?e KODE-a, treba napomenuti da Zakon o izgradnji i dalje nije preneo relevantne odredbe Direktive 2014/61/EU Evropskog parlamenta i Saveta od 15. maja 2014. godine o merama za umanjenje troÅ¡kova primene elektronske komunikacione mreže visoke brzine. Kako je navedeno, MER preduzima prve korake ka transpoziciji ove važne Direktive dok koordiniÅ¡e svoje aktivnosti sa MESP-om i drugim srodnim agencijama. S tim u vezi, MER je maja 2017. godine uveo "Uredbu br. 05/2017 za izgradnju, instalaciju i nadgledanje infrastrukture elektronskih komunikacija". Propisi standardizuju proces za operatora da obezbedi neophodne dozvole za instaliranje telekomunikacione infrastrukture, a takoÄ‘e Å¡ifruje osnovne standarde i zahteve za takve primene. Preduzetnici koji planiraju izgradnju, ponovnu izgradnju, uvoÄ‘enje ili uklanjanje spoljne elektronske komunikacione infrastrukture dužni su da o tome obaveste Nadležni organ (ARKEP) i odgovarajuću 32 http://www.unmikonline.org/regulations/unmikgazette/02english/E2004regs/RE2004_37_ALE2004_15.pdf 21 opÅ¡tinu ili opÅ¡tine na Ä?ijoj se teritoriji aktivnost realizuje. Preduzetnik podnosi detaljan plan izgradnje ili instalacije na otvorenom prostoru. Kada je reÄ? o zdravstvenim i bezbednosnim problemima, Zakon o zaÅ¡titi na radu, zaÅ¡titi zdravlja i radnog okruženja (2003) teži ka svom osnovnom cilju, da spreÄ?i povrede na radu i bolesti na radnom mestu i zaÅ¡titi radno okruženje33. UopÅ¡teno govoreći, on ureÄ‘uje uslove rada na radnom mestu, prava zaposlenih i obaveze poslodavaca. On takoÄ‘e ne istiÄ?e ta pitanja, osim u opÅ¡tim vanrednim situacijama poput požara na radnom mestu, opasnosti od struje i tako dalje. Ne pokriva nikakva specifiÄ?na pitanja u vezi sa postavljanjem infrastrukture. Å to se tiÄ?e KODE-a, nijedna od njegovih aktivnosti nije u suprotnosti sa odredbama ovog zakona koji će se u potpunosti primeniti u implementaciji potprojekta. Zakon o upravljanju otpadom (2012), Nacionalna strategija upravljanja otpadom i petogodiÅ¡nji plan upravljanja otpadom (2013-2017) sa akcijama zasnovanima na Strategiji Ä?ine srž zakonodavnog tela za upravljanje Ä?vrstim otpadom (UÄŒO). Prema ovom zakonodavstvu, Kosovo je uspostavilo regionalni sistem za prikupljanje i odlaganje otpada. Nedavno je pokrenulo promene u sistemu naplate i prikupljanju koji imaju za cilj poboljÅ¡anje finansijskih performansi sektora34. MŽSPP izdaje dozvole za upravljanje otpadom, dozvole za izvoz, uvoz i tranzit otpada i upravlja opasnim otpadom. Å to se tiÄ?e dozvola za upravljanje deponijama otpada, jedna ili viÅ¡e opÅ¡tina, po dogovoru, mogu utvrditi i koristiti lokaciju na svojoj teritoriji za izgradnju objekata i opreme za upravljanje otpadom. Ukoliko opÅ¡tine ne mogu postići saglasnost za postavljanje zajedniÄ?kog mesta za upravljanje otpadom odluku će donijeti MŽSPP na osnovu ispunjenih uslova, u skladu sa ovim Zakonom. Ministar MŽSPP-a može preduzeti dodatne mere za upravljanje odreÄ‘enim vrstama otpada, ukoliko otpad i rad sa otpadom ugrožavaju životnu sredinu i zdravlje ljudi, a pritom postoje dodatni zahtevi za primenu odredbi meÄ‘unarodnih sporazuma, koje je Republika Kosovo dužna da sprovede i ispuni. Lokalne vlasti (opÅ¡tine) su odgovorne za izdavanje lokalnih planova za upravljanje otpadom, odreÄ‘ivanje lokacije za potrebe upravljanja komunalnim otpadom i sl. prema prostornom planu i odreÄ‘ivanju naknada za prikupljanje i odlaganje komunalnog otpada. Prema Zakonu oni su takoÄ‘e odgovorni za odabir licenciranih lica (putem primene procedura nabavke) za prikupljanje, skladiÅ¡tenje i transport Ä?vrstog otpada, opÅ¡tinskog, obimnog otpada, od izgradnje i ruÅ¡enja zgrada i poslovnih objekata na njihovoj teritoriji. Kosovska kompanija za upravljanje deponijama (KLMC) rukovodi sanitarnim deponijama komunalnog otpada. Opasnim otpadom se rukovodi prema odredbama Zakona o odlaganju otpada, tj. MŽSPP ima mandat da upravlja opasnim otpadom u saradnji sa odgovarajućim nadležnim ministarstvom. Mere koje treba preduzeti u vezi opasnog otpada se razraÄ‘ene u petogodiÅ¡njoj Nacionalnoj strategiji za upravljanje otpadom. Svrha Zakona o zaÅ¡titi od buke br. 02/L-102 jeste izbegavanje, spreÄ?avanje ili smanjenje, na prioritiziranim osnovama, Å¡tetnih uticaja, ukljuÄ?ujući i uznemiravanje usled izloženosti buci u okruženju. Ovaj deo zakonodavstva pruža osnovu za izradu mera za smanjenje buke koju emituju glavni izvori, naroÄ?ito putni i avio saobraćaj, kao i železniÄ?ki saobraćaj, spoljna i industrijska oprema, mobilne maÅ¡ine i drugi izvori zagaÄ‘enja okoline u vidu buke i uznemiravanja35. Potreba za oÄ?uvanjem i zaÅ¡titom kulturnog nasleÄ‘a definisana je Ä?lanom 9 Ustava Republike Kosovo. Pored toga, obavezan je da promoviÅ¡e oÄ?uvanje verske i kulturne baÅ¡tine svih zajednica i ima posebne zadatke da osigura delotvornu zaÅ¡titu svih objekata i spomenika kulturnog i verskog znaÄ?aja za zajednice, kako je i 33 http://www.gazetazyrtare.com/e-gov/index.php?option=com_content&task=view&id=83&Itemid=28&lang=en 34 http://documents.worldbank.org/curated/en/282091494340650708/pdf/Kosovo-SCD-FINAL-May-5-C-05052017.pdf 35 http://www.gazetazyrtare.com/e-gov/index.php?option=com_content&task=view&id=268&Itemid=28&lang=en 22 definisano u Ä?lanu 58, stavu 5 Ustava Republike Kosovo36. Ustav, zajedno sa Zakonom o kulturnom nasleÄ‘u, Zakonom o posebnim zaÅ¡tićenim zonama (ukljuÄ?ujući Zakon o istorijskom centru Prizrena i Zakon o Velikoj HoÄ?i), Zakonom o selu Zym i Hasit, Zakonom o slobodi veroispovesti, Zakonom o eksproprijaciji, Zakonom o izgradnji, Zakonom o kulturnim institucijama i Zakonom o lokalnoj samoupravi; i drugim zakonima kao Å¡to su Zakon o prostornom planiranju i Zakon o arhivama, podzakonska akta kao Å¡to su Savet za implementaciju i nadzor (IMC), uspostavljen, osnovan u skladu sa Zakonom o posebnim zaÅ¡titnim zonama i drugim administrativnim aktima, osiguravaju posebnu zaÅ¡titu kulturnog i verskog nasleÄ‘a Srpske pravoslavne crkve na Kosovu, kao i odredbe evropske saradnje i meÄ‘unarodnih standarda kulturne baÅ¡tine i najboljih praksi, ukljuÄ?ujući i one koje promoviÅ¡u kulturnu i versku raznolikost i dijalog37. Pored toga, Kosovo ima Nacionalnu strategiju za kulturno nasleÄ‘e (2017-2027)38, Ä?iji je prvi cilj unapreÄ‘enje pravnog i institucionalnog okvira u ovoj oblasti. Prema Zakonu o kulturnom nasleÄ‘u i onome Å¡to se odnosi na KODE, svaka intervencija koja može uticati na integritet ili vrednosti kulturnog nasleÄ‘a zahteva pisanu dozvolu nadležne institucije. Nadležna institucija onda nalaže momentalnu obustavu bilo kakvih neovlašćenih radova na kulturnoj baÅ¡tini na neodreÄ‘eno vreme. Prijava za odobrenje za izgradnju zgrada ili održavanje drugih dogaÄ‘aja u zaÅ¡titnoj zoni arhitektonskog spomenika, ili unutar arhitektonskog podruÄ?ja pod zaÅ¡titom ili koji bi uticali na postavljanje ansambla mora se podneti na razmatranje nadležnoj instituciji. Nadležna institucija ima pravo veta nad izdavanjem takve dozvole. Ukoliko nadležna institucija ne odgovori u roku od 15 dana u vezi sa prijavom za izgradnju objekata ili drugih dogaÄ‘aja, dozvolu može dodeliti nadležni organ za planiranje i izgradnju. EkoloÅ¡ki rizici i uslovi za ispunjavanje ekoloÅ¡kih pravnih tekovina u oblasti obuhvataju znaÄ?ajan uticaj industrijskih zagaÄ‘ivaÄ?a, loÅ¡ kvalitet vazduha, odsustvo otpada, otpadnih voda i vodnih infrastruktura, kao i veliki broj zagaÄ‘enih lokacija, Å¡to dovodi do visokog ekoloÅ¡kog i zdravstvenog opterećenja stanovniÅ¡tva i uzrokuje da velike povrÅ¡ine degradiranog zemljiÅ¡ta nemaju produktivnu namenu. Kosovo nije napredovalo izvan poÄ?etnih faza usklaÄ‘ivanja sa pravnim tekovinama u ovim oblastima. Postignut je mali napredak u sprovoÄ‘enju izmenjenog zakonodavstva o životnoj sredini. MeÄ‘utim, naÄ?injeni su poÄ?etni koraci za kreiranje NSDI-a prema direktivi INSPIRE-a, zahtev EU za standardizovanim prikupljanjem podataka, korišćenje i deljenje za upravljanje životnom sredinom i potrebno je dodatno ih pojaÄ?ati. Životna sredina i klima moraju postati vladini prioriteti kao jedan od uslova pristupanja EU za Kosovo39. Iako napredak u prenoÅ¡enju pravnih tekovina EU u kosovsko zakonodavstvo želi da bude brži, treba napomenuti da je u nekim oblastima Kosovo naÄ?inilo znaÄ?ajan napredak. Na primer, inicijative za reformu UÄŒO-a su se modelirale nakon okvira politike za upravljanje komunalnim otpadom u EU i poÄ?ele su da daju pozitivne rezultate40. TakoÄ‘e, izrada Nacionalne strategije kulturne baÅ¡tine i Okvirne strategije za klimatske promene oznaÄ?avaju važan korak u konsolidaciji smernica, politika i strateÅ¡kih aktivnosti u oblasti kulturnog nasleÄ‘a i klimatskih promena pojednaÄ?no. Kao takve, obe se mogu posmatrati kao polazna osnova za podelu dugoroÄ?nih okvira "vizije" zasnovanih na naÄ?elima održivosti. Prilikom primenjivanja holistiÄ?kog i integrisanog pristupa u uporeÄ‘ivanju kosovskog nacionalnog zakonodavstva u oblasti zaÅ¡tite životne sredine naspram politiÄ?kih mera za zaÅ¡titu životne sredine SB, potrebno je napomenuti da su one u velikoj meri usklaÄ‘ene. Kako je navedeno, kosovski zakonodavni i regulatorni akti o zaÅ¡titi životne sredine generalno se karakteriÅ¡u kao slabiji, naroÄ?ito po pitanju sprovoÄ‘enja zakona. TakoÄ‘e, 36 http://mkrs-ks.org/repository/docs/eng_strategy_for_heritage.pdf 37 http://mkrs-ks.org/repository/docs/eng_strategy_for_heritage.pdf 38 http://mkrs-ks.org/repository/docs/eng_strategy_for_heritage.pdf 39 http://documents.worldbank.org/curated/en/282091494340650708/pdf/Kosovo-SCD-FINAL-May-5-C-05052017.pdf 40 http://documents.worldbank.org/curated/en/282091494340650708/pdf/Kosovo-SCD-FINAL-May-5-C-05052017.pdf 23 velika razlika leži u Ä?injenici da ekoloÅ¡ki i klimatski standardi zemlje joÅ¡ uvek nisu integrisani u druge politike, naroÄ?ito telekomunikacije. Na kraju, neki kosovski standardi i tehniÄ?ki propisi, naroÄ?ito u oblasti rudarstva i poljoprivrede, joÅ¡ uvek nisu kompatibilni sa standardima EU i meÄ‘unarodnim standardima41. Podobne i nepodobne investicije Pregled kvalifikovanog ulaganja u okviru KODE-a organizovan je u skladu sa vrstama graÄ‘evinskih radova, na naÄ?in opisan u nastavku. POSTAVLJANJE Å IROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE Pogodna ulaganja se odnose na postavljanje Å¡irokopojasnih mreža Å¡irokog propusnog opsega otvorenog pristupa kako bi se obezbedile Å¡irokopojasne veze velike brzine i napredne usluge elektronskih komunikacija za domaćinstva, preduzeća i javne institucije u ciljanim katastarskim zonama. Prema tome, pozajmljena sredstva će biti usmerena na sufinansiranje izgradnje Å¡irokopojasne infrastrukture Å¡irokog propusnog opsega otvorenog pristupa u identifikovanim podruÄ?jima za omogućavanje Å¡irokopojasne veze za brzinu preuzimanja/postavljanja od najmanje 100 Mbit/s (simetriÄ?no snabdevanje) ili viÅ¡e za sva domaćinstva (stambene kuće) i pružanje besplatnih usluga Å¡irokopojasnog interneta javnim institucijama - Å¡kolama i zdravstvenim ustanovama u tim podruÄ?jima. U kontekstu telekomunikacionih mreža "otvoreni pristup" obiÄ?no podrazumeva pristup koji se odobrava drugim pružaocima usluga za veleprodajne usluge na lokalnoj pristupnoj mreži, Å¡to im omogućava da pružaju usluge klijentima bez potrebe da poseduju mrežu. Veleprodajni proizvodi se nude na razliÄ?itim nivoima kroz mrežnu infrastrukturu na osnovu vrste modela otvorenog pristupa: Pasivna infrastruktura sa otvorenim pristupom, kao Å¡to su cevovodi, kanali, stubovi, optiÄ?ki kablovi i dužine talasa omogućavaju drugim telekomunikacionim operaterima da koriste ovu pasivnu infrastrukturu i instaliraju sopstvenu infrastrukturu za pružanje usluga. Aktivna infrastruktura sa otvorenim pristupom u vidu sloja 2 eterneta i IP sloja 3 omogućavaju pružaocima usluga koji pružaju stambene, poslovne i druge javne usluge da zajedno koriste aktivnu infrastrukturu za pružanje odreÄ‘enih usluga. U tom pogledu, podobne investicije u okviru ove potkomponente su predviÄ‘ene da ukljuÄ?e proÅ¡irenje fiksne Å¡irokopojasne infrastrukture velike brzine (Fiksna Å¡irokopojasna infrastruktura visoke brzine odnosi se na brzo simetriÄ?no snabdevanje za odreÄ‘ene projektne oblasti od 100Mbit/s putem tehnologije optiÄ?kog kabla FTTH - Fiber-to-the-home (optiÄ?ki kabl-domaćinstvo)) kako bi se obezbedilo povezivanje svih domaćinstava (naseljenih kuća) na Å¡irokopojasni internet i pružanje besplatnih Å¡irokopojasnih internet usluga javnim institucijama - Å¡kolama i zdravstvenim ustanovama u takvim oblastima, ali malim radovima na zemlj i i instalacijama. Infrastrukturna sredstva odnose se na opremu elektronske mreže koja je potrebna za upravljanje pasivnom infrastrukturom i operativnim sistemima podrÅ¡ke koji su neophodni za komercijalizaciju Å¡irokopojasne mreže velike brzine. Pasivna infrastruktura ukljuÄ?uje fiziÄ?ke elemente potrebne za izgradnju Å¡irokopojasne mreže velike brzine. Ovo obuhvata, na primer, optiÄ?ka vlakna, kanale, cevi i stubove gde je smeÅ¡tena Å¡irokopojasna mreža visoke brzine. Pasivna infrastruktura može takoÄ‘e obuhvatiti i optiÄ?ke okvire za distribuciju, prespojne ploÄ?e itd42. Ne postoje ograniÄ?enja u pogledu dizajna mreže dokle god su ispunjeni zahtevi kvaliteta i ciljane brzine, osim ograniÄ?enja odredaba o podobnosti u ovom ESMF-u vezanim za zaÅ¡tićena podruÄ?ja. Svi graÄ‘evinski radovi (kablovsko obložavanje, iskopavanje (rovova), ugradnja stubova, mikroiskopavanje itd.) smatraju se prihvatljivima kad god ispunjavaju kriterijume definisane Uredbom MER-a br. 05/2017 za izgradnju, instalaciju 41 http://documents.worldbank.org/curated/en/282091494340650708/pdf/Kosovo-SCD-FINAL-May-5-C-05052017.pdf 42Važno je da se maloprodajne usluge odviju nakon izgradnje i uvoÄ‘enja pasivnog i aktivnog sloja. Ovaj sloj se odnosi na internet usluge i druge usluge kojima se upravlja a koje se pružaju pretplatnicima i preduzećima. 24 i nadzor elektronskih komunikacija sa sledećom rezervisanošću vezanom za realizaciju projekta u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima (ZP): neće se postavljati stubovi, nikakva iskopavanja jama i rovova u neobraÄ‘enoj zemlji, niti pomeranje zemljiÅ¡ta ili bilo koje druge nove infrastrukture u ZP, samo korišćenje postojeće infrastrukture za instalaciju sledećeg: (i) radovi u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima će biti u potpunosti usklaÄ‘eni sa politikom Svetske banke, nacionalnim zakonodavstvom i poÅ¡tovanjem nadležnih nacionalnih organa, ukljuÄ?ujući i one koji upravljaju odreÄ‘enim ZP, (ii) neće biti dozvoljen rad u kritiÄ?nim staniÅ¡tima, (iii ) nikakve antene, tornjevi, novi radovi iskopavanja, fiksne stanice za nadgledanje, stanice za nadgledanje mobilnih ureÄ‘aja i instalacije koje spadaju izvan postojećih instalacija neće biti dozvoljene u ZP-ima, (iv) nijedna radna baza neće biti postavljena u ZP-ima, i (v) mere zaÅ¡tite (koje će biti inkorporirane u ESMP-ove) će biti zatražene od nadležnih organa (Agencija za zaÅ¡titu životne sredine Kosova, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, organ upravljanja ZP). UVOÄ?ENJE/IZGRADNJA ANTENA, TORNJEVA I STANICA ZA PRAĆENJE, REHABILITACIJA CENTRA ZA PRAĆENJE Kvalifikovane investicije u vezi sa postavljanjem i pokretanjem NSMS-a ukljuÄ?uju projektovanje, snabdevanje i instalaciju NSMS-a. Ova NSMS će obezbediti pokrivenost u navedenim oblastima, tamo gde postoji najveća gustina dodeljenih frekvencija u svim najaktivnijim frekvencijskim opsezima na Kosovu. SpecifiÄ?ni sastav elemenata NSMS, kao i njihova pojedinaÄ?na lokacija, će se utvrditi nakon pregleda tehniÄ?kih specifikacija, meÄ‘utim, prihvatljive investicije će verovatno ukljuÄ?ivati sledeću opremu:  Glavni kontrolni centar (MCC) u PriÅ¡tini, podržan od strane:  Daljinska fiksna stanica za praćenje (RFMS) za pokrivanje svih zadataka monitoringa, ukljuÄ?ujući frekvenciju  Pokrivenost pojasa (FBO) i pokrivenost frekventnog kanala (FCO) i rukovanje smetnjama;  Daljinska fiksna stanica ta pronalaženje smera (RDFS) za podrÅ¡ku RFMS-u u triangulaciji;  Mobilne stanice za praćenje (MMS) za sve vrste operacija mobilnog nadgledanja;  Prenosiva stanica za praćenje (TMS) za sve vrste operacija nadgledanja ukljuÄ?ujući FBO i FCO i rukovanje smetnjama; i  Prenosiva oprema za nadgledanje (PME) radi praćenja u veoma lokalnim situacijama (npr. u zgradama), koje MMS ne može izvrÅ¡iti. Kontrolni centar za nadgledanje (MCC). Planira se da isti bude instaliran u sediÅ¡tu ARKEP-a. Sve ostale stanice će biti meÄ‘usobno povezane sa ovim MCC-om. MCC je jedina stanica u sistemu kojom upravlja Ä?ovek. Rehabilitacija centra za nadzor obuhvata adaptaciju kao Å¡to su malterisanje, kreÄ?enje, renoviranje, ali bez radova na samom objektu (npr. rad na fasadi, zamena vrata i prozora itd.). Glavna kontrolna soba neće biti smeÅ¡tena u zgradi pod bilo kojom vrstom zaÅ¡tite kulturnog nasleÄ‘a. Fiksne stanice na daljinsko upravljanje (RFMS) U planu je uvoÄ‘enje dve RFMS. Jedna (1) RFMS-1 za kontrolu grada PriÅ¡tine. Dve (2) RFMS-2 za kontrolu gradova Prizrena i Južne Mitrovice. Ove RFMS stanice će se daljinski kontrolisati od strane MCC-a u PriÅ¡tini. Geografske koordinate za neke od RFMS-ova joÅ¡ nisu odluÄ?ene: Ove dve lokacije nisu urbanizovane. Za stanice Prizren i Južna Mitrovica ponuÄ‘aÄ?i će biti odgovorni da identifikuju najpovoljnije mesto, Å¡to omogućava RFMS-u da pokrije identifikovane gradove. Potrebni radovi ukljuÄ?uju radove iskopavanja, izradu temelja za toranj, instalacije itd. Izrada RFMS-ova joÅ¡ nije definisana i biće obezbeÄ‘ena i adresirana u potprojektu PSŽS. Mobilna stanica za nadgledanje (MMS). Jedna (1) mobilna stanica za nadgledanje (MMS) biće stacionirana u MCC u PriÅ¡tini. PredviÄ‘eni su samo instalacijski radovi. Dizajn MMS-a i dalje nije definisan i biće obezbeÄ‘en i adresiran u potprojektu PUŽS-a; Prenosiva oprema za nadgledanje (PME). Dizajn PME-ova i dalje nije definisan i biće obezbeÄ‘en i adresiran u potprojektu PUŽS-a; PredviÄ‘eni su samo radovi na instaliranju. 25 Prenosiva stanica za nadgledanje (TMS). U planu su dve (2) TMS. OÄ?ekuje se da će antene TMS-a biti instalirane na podlogu sa tri noge (tronožac). Dizajn TMS-ova joÅ¡ uvek nije definisan. Dizajn TMS-ova joÅ¡ nije definisan i biće obezbeÄ‘en i adresiran u potprojektu PSŽS. Neće biti izgraÄ‘eni pristupni putevi u svrhu instalacije tornja i antene ili bilo koje druge svrhe. Stanice za nadgledanje neće biti smeÅ¡tene u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima. OSPOSOBLJAVANJE VEZA NREN. TaÄ?no prihvatljiva ulaganja biće utvrÄ‘ena na osnovu rezultata studije izvodljivosti koja će biti zavrÅ¡ena tokom prvih 18 meseci projekta KODE. IzmeÄ‘u ostalog, studija će utvrditi tehniÄ?ke specifikacije i topologiju NREN -a. Planirano je da se NREN servisira adekvatnom telekomunikacionom infrastrukturom na udruženim univerzitetima i koledžima (unutar Kosova) i da se meÄ‘usobno poveže sa panevropskom mrežom podataka GÉANT. Studija izvodljivosti odreÄ‘uje najoptimalniji naÄ?in obezbeÄ‘ivanja Å¡irokopojasne mreže velike brzine koja će biti prisutna u svim univerzitetskim gradovima koji uÄ?estvuju, sposobna da obezbedi meÄ‘usobnu povezanost svih 29 kosovskih univerziteta i privatnih koledža koji uÄ?estvuju, u jednoj ili viÅ¡e pristupnih taÄ?aka za svaki entitet. Planira se da će topologija mreže morati da se sastoji od najmanje jedne meÄ‘usobno povezane optiÄ?ke mreže prstena. PriÅ¡tina će, kao glavni grad sa najvećim brojem stanovniÅ¡tva i sa najvećim brojem obrazovnih institucija, morati da obezbediti mrežu metropolitanskih prstenova sa minimalnim potpornim kapacitetom od 10 Gbps. Drugi prsten će morati povezati sve glavne gradove u zemlji sa visokoÅ¡kolskim ustanovama. PredviÄ‘eno je da će potrebna mreža NREN biti iznajmljena od ISP-ova. Zbog toga se, ukoliko se uopÅ¡te desi, instaliranje NREN-a oÄ?ekuje samo za manje graÄ‘evinske radove (uopÅ¡teno govoreći, kablovske obloge identiÄ?ne ili manje od planiranih aktivnosti planiranih u okviru potkomponente 1.1). ISKLJUÄŒENJE I NEOBUHVAĆENOST POLITIKA SB Brojne aktivnosti nisu kvalifikovane za finansiranje u okviru KODE FIP-a. Ovo ukljuÄ?uje kupovinu zemljiÅ¡ta, kategoriju A i projekte od visokog rizika, kao i aktivnosti iz opÅ¡te liste iskljuÄ?enja SB, kako sledi: 1. Trgovina divljim životinjama i proizvodima divljih životinja zabranjena je po CITES konvenciji, 2. OslobaÄ‘anje genetski izmenjenih organizama u prirodno okruženje, 3. Proizvodnja, distribucija i prodaja zabranjenih pesticida i herbicida, 4. Pecanje plutajućim mrežama u morskom okruženju, 5. Proizvodnja, rukovanje i odlaganje radioaktivnih proizvoda, 6. SkladiÅ¡tenje, tretman i odlaganje opasnog otpada, 7. Izrada opreme i ureÄ‘aja koji sadrže HFK, halone i druge supstance regulisane u skladu sa Montrealskim protokolom, 8. Proizvodnja elektriÄ?ne opreme koja sadrži polihlorovane bifenile (PHB) veće od 0,005% po težini, 9. Izrada proizvoda koji sadrže azbest, 10. Nuklearni reaktori i njihovi delovi, 11. Duvan, neobraÄ‘eni ili obraÄ‘eni, 12. MaÅ¡ine za preradu duvana, i 13. Izrada vatrenog oružja. Neki od radova mogu se odvijati u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima (ZP) i iako radovi koji se planiraju proizvode nepomerni uticaj na životnu sredinu i dalje postoji ograniÄ?eni rizik od ljudskog prisustva i/ili nepovoljnog vremena izvoÄ‘enja radova ili nepovoljnog dizajna. Prema tome, aktivnosti koje PIU-ovi i MER mogu obavljati pod komponentama 1 i 2 imaju sledeća ograniÄ?enja:  U kritiÄ?nim staniÅ¡tima nisu dozvoljene aktivnosti bilo koje vrste, 26  U zaÅ¡tićenim podruÄ?jima neće biti dozvoljeni projekti koji ukljuÄ?uju radove iskopavanja odvojeno od postojećih instalacija (npr. kopanje rovova izvan puta ili cevovoda ili instalacija novih stubova),  Nisu dozvoljene antene, tornjevi, nove radionice, fiksne stanice za nadgledanje, stanice za nadgledanje mobilnih ureÄ‘aja i nikakve druge instalacije ZP koje se nalaze izvan postojećih instalacija,  Nijedna radna baza neće biti postavljena u ZP,  Posebne mere zaÅ¡tite prirode biće zatražene od nadležnih organa (Kosovska agencija za zaÅ¡titu životne sredine, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, Upravni organ ZP): ï‚· Mesto izvoÄ‘enja radova treba da zauzima samo povrÅ¡inu neophodnu za izvoÄ‘enje radova. ï‚· Tokom izgradnje radnici moraju biti ograniÄ?eni na podruÄ?ja u izgradnji i pristup otvorenom prostoru okoline mora biti striktno regulisan ï‚· Teren mesta izvoÄ‘enja radova se mora vratiti u isto stanje u kome je bio pre radova, a ukoliko to nije moguće onda adekvatno rehabilitovan.  Zgrade koje sadrže azbest (crepovi, krovovi, fasada, itd.) ili opremljene radioaktivnim stubovima za gromobran. 27 EkoloÅ¡ki skrining (kategorije) Skrining životne sredine/ekoloÅ¡ki skrining je prvi korak u procesu procene ophoÄ‘enja prema životnoj sredini i pregleda primene/koncepata potprojekta. Njegova svrha je da utvrdi rizik po životnu sredinu vezan za predloženi potprojekat, odbacuje prijave koje su neprihvatljive zbog prirode predloženih aktivnosti i/ili lokacije, klasifikuje prihvatljive prijave prema kategorijama životne sredine i identifikuje vrstu PSŽS koji će biti potreban. Rezultati skrininga životne sredinie će biti prikazani u izveÅ¡taju PSŽS i izveÅ¡taju o zaÅ¡titi životne sredine. Tokom procesa skrininga i u zavisnosti od vrste, lokacije, osetljivosti i obima projekta i prirode i veliÄ?ine njegovih potencijalnih uticaja na životnu sredinu, potprojekat se može svrstati u jednu od Ä?etiri kategorije: Kategorija A Aktivnosti kategorije A neće se finansirati kroz Å¡emu podzajmova Predloženi potprojekat spada u ovu kategoriju ukoliko verovatno ima veoma znaÄ?ajne, raznovrsne i/ili dugoroÄ?ne Å¡tetne uticaje po ljudsko zdravlje i prirodno okruženje Ä?iji je opseg teÅ¡ko odrediti pri fazi identifikovanja potprojekta. Ovi uticaji mogu uticati na podruÄ?je Å¡ire od lokacija radova potprojekta. Mere za ublažavanje takvih ekoloÅ¡kih rizika mogu biti složene i skupe. Prema tome, procena uticaja na životnu sredinu (PUŽS) je neophodna za identifikaciju i procenu budućih uticaja na životnu sredinu povezanih sa predloženim projektom, utvrÄ‘ivanje potencijalnih mogućnosti poboljÅ¡anja životne sredine i preporuÄ?ivanje bilo kakvih mera potrebnih za prevenciju, smanjivanje i ublažavanje negativnih uticaja. Podzajmoprimalac je odgovoran za pripremu izveÅ¡taja, obiÄ?no PSŽS. Podzajmoprimalac bi paralelno obezbedio tehnoloÅ¡ko-ekonomsku studiju izvodljivosti pot-projekta. TroÅ¡kovi mera ublažavanja bi bili ukljuÄ?eni u PUŽS i ukljuÄ?eni u studiju izvodljivosti. Za projekte kategorije A studije uticaja na životnu sredinu propisane su zakonom Republike Kosovo, izriÄ?ito Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu (br.03/L-214). Navedeni pravni akt identifikuje projekte za koje je, prema kosovskim propisima, PUŽS obavezna. Projekat ne podržava aktivnosti utvrÄ‘ene u Aneksu I Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu. Kategorija B Predloženi projekat je klasifikovan kao projekat kategorije B, s obzirom na to da ako ima potencijalni Å¡tetan uticaj na životnu sredinu i ljudsko stanovniÅ¡tvo ili podruÄ?ja koja su važna za životnu sredinu, ona su manje negativna od onih iz projekata kategorije A. Ovi uticaji su specifiÄ?ni za lokaciju; malo njih je nepovratno; i u većini sluÄ?ajeva mere ublažavanja se mogu projektovati lakÅ¡e nego za projekte kategorije A. Opseg PSŽS za projekat kategorije B se može razlikovati od potprojekta do potprojekta kao Å¡to je kategorija A PSŽS -a. On ispituje potencijalne negativne i pozitivne uticaje na životnu sredinu projekta i preporuÄ?uje sve mere potrebne za spreÄ?avanje, minimiziranje, ublažavanje ili kompenzaciju negativnih uticaja i poboljÅ¡anje ekoloÅ¡kog uÄ?inka. Kategorija B+ Aktivnosti kategorije B+ neće se finansirati kroz Å¡emu podzajmova Za projekte kategorije B+ primalac zajma je odgovoran za pripremu potpune procene uticaja na životnu sredinu (ovisno o miÅ¡ljenju Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje ili županijske kancelarije ili pretpristupne procene uticaja na životnu sredinu (jednostavniji obrazac PUŽS) koji ukljuÄ?uje, po potrebi, elemente drugih instrumenata koji mogu jednostavno zahtevati preciziranje dobro definisanih mera za ublažavanje i usvajanje prihvaćenih operativnih postupaka. Podzajmoprimalac bi paralelno pružao tehnoloÅ¡ko- ekonomsku studiju izvodljivosti potprojekta. TroÅ¡kovi mera ublažavanja biće ukljuÄ?eni u PUŽS ili EMP i inkorporirani u studiju izvodljivosti. 28 Kategorija B- Projekti kategorije B- zahtevaju od PSŽS da proceni eventualne buduće uticaje na životnu sredinu vezane za predloženi projekat, identifikuje potencijalne mogućnosti poboljÅ¡anja životne sredine i preporuÄ?i sve mere potrebne za spreÄ?avanje, umanjenje i ublažavanje negativnih uticaja. Obim i format PSŽS će se razlikovati u zavisnosti od projekta, ali će obiÄ?no biti uži od obima PSŽS, obiÄ?no u obliku ESMP-a (potpuna kontrolna lista ESMP). Ospeg ESMP definisan je u Aneksu 4. Za projekte koji ukljuÄ?uju jednostavne nadogradnje, rekonstrukciju ili adaptaciju zgrada biće korišćena lista kontrole ESMP (videti aneks 3). Kategorija B- obuhvata potprojekte koji takoÄ‘e: (a) ukljuÄ?uju kredite za obrtni kapital koji ukljuÄ?uju nabavku i/ili upotrebu opasnih materija (npr. pesticida) ili (b) kredite za poboljÅ¡anje procesa koji ukljuÄ?uju kupovinu opreme/maÅ¡ina koji predstavlja znaÄ?ajan potencijalni rizik po zdravlje ili sigurnost. Predloženi projekat je klasifikovan kao kategorija B- ako njegovi budući uticaji na životnu sredinu budu manje negativni od onih iz projekata kategorije A i B + uzimajući u obzir njihovu prirodu, veliÄ?inu i lokaciju, kao i karakteristike potencijalnih uticaja na životnu sredinu. Kategorija C Predloženi projekat je klasifikovan kao kategorija C ukoliko verovatno ima minimalne ili nikakve Å¡tetne uticaje po životnu sredinu i zbog toga ne zahteva ni PUŽS niti analizu stanja životne sredine. Osim projekcije, za projekat kategorije C nisu potrebne dalje aktivnosti PSŽS. EkoloÅ¡ka kategorija Dokumentacija o zaÅ¡titi životne sredine koja će biti ukljuÄ?ena u paket za podzajam Obrazloženje za kategoriju Kategorija C (Bilo koje odobrenje/dozvola, ukoliko je primenjivo) Bilo kakvo zvaniÄ?no odobrenje/dozvola (ukoliko je primenjivo) Kategorija B- A) ESMP (Aneks 4); ili B) Kontrolna lista ESMP (Aneks 3) Opcija 1) Bilo kakvo službeno odobrenje/dozvola Izjava da "PUŽS nije potrebna" (ukoliko je primenjivo) IzveÅ¡taj o proceni uticaja na životnu sredinu (ukoliko je primenjivo) ESMP (Aneks 4) Kategorija B+ Opcija 2) Izjava da je "PUŽS potrebna i odobrena" Potpun izveÅ¡taj o proceni uticaja na životnu sredinu sa ESMP Raspored za implementaciju preporuka za procenu uticaja na životnu sredinu 29 30 Procena stanja životne sredine Procena stanja životnu sredinu (PSŽS) je proces koji ima za cilj prepoznavanje aspekata odreÄ‘ene aktivnosti koja može izazvati opasnost za životnu sredinu i po zdravlje ljudi, predviÄ‘anje, ocenjivanje i ublažavanje njegovih potencijalnih uticaja i osiguravanje njihovog minimiziranja ukoliko eliminacija nije izvodljiva. Svrha PSŽS je poboljÅ¡anje kvaliteta donoÅ¡enja odluka prepoznavanjem uticaja na životnu sredinu/posledica ranije u procesu pripreme potprojekata, tako da se one mogu ukljuÄ?iti u dizajn potprojekta i mogu blagovremeno spreÄ?iti ili ublažiti u fazi implementacije i radova. Opseg PSŽS zavisi od kategorije životne sredine vezane za svaki potprojekat, opseg aktivnosti potpprojekta, kao i karakteristike lokacije potprojekta, iako je svrha bilo koje vrste procene identifikacija naÄ?ina za poboljÅ¡anje životne sredine predložene aktivnostima minimiziranja, ublažavanja ili kompenzacije njihovih negativnih uticaja. PSŽS, u svrhe ovog i drugih projekata koje podržava SB, ukljuÄ?uje rizike po zdravlje i sigurnost na radu (OHS), kao i rizike vezane za oÄ?uvanje kulturnog fiziÄ?kog nasleÄ‘a. Rezultati PSŽS prikazani su u izveÅ¡taju o proceni uticaja na životnu sredinu, koji se ogleda u identifikovanim rizicima životne sredine (koji se odnose na specifiÄ?ne vrste aktivnosti potprojekta) zajedno sa adekvatnim merama. Mere predstavljaju metode, tehnike, procedure i druge naÄ?ine za poboljÅ¡anje potprojekata na ekoloÅ¡ki prihvatljiv naÄ?in minimiziranjem, ublažavanjem ili kompenzacijom negativnih uticaja. PSŽS takoÄ‘e opisuje korake koji su preduzeti za javne konsultacije. Uzimajući u obzir da je projekat klasifikovan kao "laka" kategorija B u skladu sa zaÅ¡titnim politikama SB i procedurama zaÅ¡tite životne sredine, meÄ‘utim, sa dve vrste postavki - urbanizovanih i nezaÅ¡tićenih naspram zaÅ¡tićenih podruÄ?ja, u okviru ovog projekta postojaće dve vrste PSŽS: Kontrolni spiskovi ESMP -a i ESMP-ovi specifiÄ?ni za lokaciju/mesto. Kontrolna lista ESMP-a obiÄ?no se priprema za aktivnosti koje ukljuÄ?uju male graÄ‘evinske radove kao Å¡to su rehabilitacija zgrada, jednostavne nadogradnje, instalacije itd. za koje se mere zaÅ¡tite brzo izvode. U ovom sluÄ?aju, Projekat prepoznaje dve vrste projekata: (i) radove na infrastrukturi Å¡irokopojasnog povezivanja koji su ugovoreni, a koje su implementirali PIU-ovi, za neuslužene ili nedovoljno uslužene geografske jedinice (potprojekti pod potkomponentom 1.1), i (ii) potprojekti koje implementira MER (sanacija kontrolne sobe, izgradnja tornja/eva za antene), instaliranje antena i stanica za praćenje i mali radovi iskopavanja na lokacijama visokoÅ¡kolskih ustanova mogu se oÄ?ekivati za omogućavanje mreže NREN). Za obe ESMP biće pripremljena kontrolna lista. Samo za aktivnosti iz potkomponente 1.1, PIU-ovi će pripremiti ESMP specifiÄ?an za mesto radova u sluÄ?aju da se instalacija internetske infrastrukture u potpunosti ili delimiÄ?no odvija u zaÅ¡tićenim i/ili osetljivim podruÄ?jima. Kao vrsta radova, aspekti i uticaji su predvidljivi za ove potprojekte, ESMP specifiÄ?an za lokaciju prilagoÄ‘ava mere koje se odnose na uticaje specifiÄ?ne za karakteristike lokacije. Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu navedeni su projekti koji su predmet procedure procene uticaja na životnu sredinu, ali se ne zahteva procedura PUŽS za ovakve vrste projekata sadržanih u KODE: - manji graÄ‘evinski radovi (uglavnom kablovske obloge); - uvoÄ‘enje antena; - izgradnja tornjeva; - instaliranje fiksnih i mobilnih stanica za praćenje; - obnova nestambenih zgrada. 31 Procena uticaja na druÅ¡tvo Ne postoje zapažena druÅ¡tvena pitanja vezana za projekat KODE. MEHANIZAM ZA NAKNADU Å TETE Projekat KODE će uspostaviti GRM u roku od 6 meseci od efektivnosti projekta kako bi se reÅ¡ila svaka briga koja se odnosi na projekat koju svako može doneti. Projekat će uspostaviti internet stranicu projekta na kojoj će biti dostupne sve relevantne informacije o projektu, kao Å¡to su izveÅ¡taji o napretku, izveÅ¡taji o zaÅ¡titnim mehanizmima, dogaÄ‘aji, aktivnosti itd. Internet stranica projekta će imati kontakt informacije osoblja PIU -a ili osoblja ministarstva kojem se može podneti žalba kao i opis i GRM procedure. Mogućnost podnoÅ¡enja žalbe putem internet stranice će se preneti i putem informativnih sesija projekta, javnih konsultacija i okruglih stolova sa svim zainteresovanim stranama putem kanala druÅ¡tvenih medija (stranica na fejsbuku) i biće naznaÄ?ena u materijalima za oglaÅ¡avanje (npr. saopÅ¡tenja, blogovi) i Å¡tampanim materijalima proizvedenim u okviru Projekta. Pored toga, informacije o GRM-u biće dostupne na mestima lokalne samouprave na kojima se implementiraju potprojekti, kao i u seoskim odborima. Specijalista PIU-a ili osoblje ministarstva će biti zaduženo da prima i odgovara na žalbe. PredviÄ‘eno je da žalba garantuje odgovor dokle god su ispunjena sledeća dva uslova: (i) odnosi se na bilo koju aktivnost KODE-a; (ii) sadrži dovoljno detaljnih podataka kako bi se naznaÄ?ilo da se verovatno dogodila neka nepovoljna aktivnost koja utiÄ?e na individualno ili kolektivno blagostanje ili predstavlja rizik za životnu sredinu. Ukoliko bi PIU mogao da odgovori žalbu, onda direktor PIU-a prati postupke koji se preduzimaju radi reÅ¡avanja žalbi. Ako odgovor na žalbu zavisi od drugih institucija, a ne osoblja PIU-a (npr. MER, ARKEP), pomenuti će se raspitati i odgovori žaliocu. U sluÄ?aju da drugi kriterijumi nisu u potpunosti ispunjeni, specijalista PIU će i dalje ispitati sluÄ?aj (sa ili bez kontakta sa podnosiocem žalbe), kao i preduzeti korektivne mere i pružiti povratne informacije podnosiocu žalbe. U sluÄ?aju da je žalba anonimna, povratne informacije će biti dostavljene na internet stranici projekta. Na godiÅ¡njem nivou, PIU će imati zadatak da raspravlja u javnom okruženju o žalbama koje su primljene u toku godine i izveÅ¡tavaće o tome koje mere su preduzete ili se planiraju da budu preduzete kao odgovor na ove kritiÄ?ne povratne informacije. Zapisnici ovih konsultacija će biti objavljeni na internet stranici projekta. 32 ReÅ¡avanje rizika po životnu sredinu UTICAJI NA ŽIVOTNU SREDINU Telekomunikacijska i IT oprema i sredstva koja finansira KODE karakteriÅ¡u relativno nizak otisak ugljenika i ukupna visoka otpornost na spoljne fiziÄ?ke faktore. Å taviÅ¡e, proÅ¡irivanjem Å¡irokopojasne povezanosti Å¡irom zemlje (pod potkomponentom 1.1 i 2.2 direktno i potkomponentom 1.2 indirektno), Projekat će omogućiti poboljÅ¡anja i korišćenje, na primer, sistema ranog upozoravanja kako bi se umanjili klimatski rizici i podržala borba protiv klimatskih promena. Å taviÅ¡e, joÅ¡ jedan važan uticaj primene Å¡irokopojasne mreže velike brzine ima veze sa promenama u putovanju. Å irokopojasne mreže generalno smanjuju potrebu za putovanjem u svrhu rada, kupovinu i druge svrhe, Ä?ime se smanjuju emisije ugljenika iz transporta i Å¡tedi se mnogo tona emisija ugljen-dioksida godiÅ¡nje. OESR navodi studije o tome kako rad na poslu može smanjiti transport za oko 0,7-0,8 posto. Odsek za energetiku SAD (2013) ukljuÄ?uje rad na daljinu u okviru svog programa politike za smanjenje potroÅ¡nje energije43. MeÄ‘utim, radovi na rasporeÄ‘ivanju Å¡irokopojasne infrastrukture, stanica za praćenje i rehabilitaciju centralne kontrolne sobe mogu proizvesti uticaje tipiÄ?ne za male graÄ‘evinske radove, ukljuÄ?ujući, ali ne ograniÄ?avajući se na: ï‚· Emisije praÅ¡ine iz transporta koji prenosi radnike i materijale; ï‚· PraÅ¡inu od zemljanih radova, utovara i istovara materijala, uklanjanja zidova, maltera, izolacije i drugih graÄ‘evinskih elemenata; ï‚· Rizike OHS od rada na visinama, teÅ¡ku maÅ¡ineriju i vožnju, rizik od trÄ?anja i padanja, zanemarivanje bezbednosne opreme i odeće, postupke ili znake upozorenja; ï‚· Emisije buke od transportnih i teÅ¡kih maÅ¡ina; ï‚· Proizvodnju otpada - mala koliÄ?ina graÄ‘evinskog otpada stvaraće se uglavnom tokom sanacije kontrolnog centra, nekih preostalih kanala ili kablova, ambalaže i mineralnog otpada za rovove. Mala koliÄ?ina opasnog otpada će se generisati, pretežno ono Å¡to ostane nakon radova, lakovi, kontaminirani kontejneri, mala koliÄ?ina kompaktnih fluorescentnih sijalica, izlivanje, kontejneri za gorivo i sliÄ?no; ï‚· Uticaj na tlo će biti veoma ograniÄ?en. Rovovi za kablove, ukoliko se kopaju, da su plitki; ï‚· Uticaj na vodu - nema uticaja na vodu. Može se desiti samo ako se otpadno zemljiÅ¡te ili druga vrsta otpada baci u lokalne tokove i druga vodna tela, Å¡to je strogo zabranjeno; ï‚· ZagaÄ‘enje pejzaža u sluÄ?aju postavljanja novih stubova; ï‚· Uticaj na prirodu ograniÄ?en je na ljudsko prisustvo koji može uznemiravati životinje, loÅ¡e ophoÄ‘enje (npr. krivolov ili sakupljanje biljaka) i nepropisno planiranje radova (npr. rad tokom sezone parenja). MERE UBLAŽAVANJA Potencijalno Å¡tetni efekti primene Å¡irokopojasne infrastrukture biće dodatno smanjeni u okviru ovog projekta strogim poÅ¡tovanjem postupaka zaÅ¡tite životne sredine, putem izbora budućih tehnologija i promocijom podele infrastrukture, gde je to moguće (npr. promovisanje korišćenja optiÄ?ke podzemne mreže (OPGW) preko visokonaponskih dalekovoda, koji pripadaju vodovodnim i kanalizacionim službama, koji se nalaze duž puteva i železnica). Antene pod potkomponentom 1.2 biće postavljene na vrhove brda uz poÅ¡tovanje najviÅ¡ih standarda upravljanja Å¡umskim resursima, kako se ne bi pogorÅ¡alo krÄ?enje Å¡uma. U sluÄ?aju da se ne može izbjeći 43 https://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/au/Documents/finance/deloitte-au-fas-benefits-highspeed- broadband-v2-240914.pdf 33 uklanjanje pojedinaÄ?nih stabala, to se može uraditi samo uz odobrenje nadležnog organa (npr. Agencije za Å¡ume Kosova). U ZP nije dozvoljena seÄ?a. Sve navedeno su kratkoroÄ?ni uticaji, lokalizovani na malu povrÅ¡inu, minimalne težine, lako se mogu ublažiti mjerama karakteristiÄ?nim za smanjenje uticaja u graÄ‘evinarstvu: ï‚· Emisije praÅ¡ine će biti ograniÄ?ene redovnim Ä?išćenjem puteva, vozila i maÅ¡ina, kao i održavanjem lokacije vlažnom i zaÅ¡tićenom od vetra (npr. vetrobranima). Teret pun praÅ¡ine će biti pokriven i skladiÅ¡ten. ï‚· Radnici će u svakom trenutku nositi zaÅ¡titnu odeću (Å¡lemove) i opremu. ï‚· Instalacija novih stubova i radova iskopavanja izvan postojeće infrastrukture neće biti dozvoljeno u Pasu. ï‚· Otvoreni izvori vatre će biti strogo zabranjeni, kao i bilo kakva vrsta uznemiravanja životinja (lov, hvatanje za trgovinu i drugo), sakupljanje biljaka, Å¡umskih plodova, drveta i drugih Å¡umskih proizvoda. ï‚· Sve zakonom propisane dozvole su nabavljene za izgradnju i/ili rehabilitaciju. ï‚· Svi radovi će biti sprovedeni na siguran i disciplinovan naÄ?in osmiÅ¡ljen da minimizira uticaj na susedne stanovnike i životnu sredinu. ï‚· Izgradnja je jasno definisana. ï‚· Mesto izvoÄ‘enja radova treba da zauzima samo povrÅ¡inu neophodnu za izvoÄ‘enje radova. ï‚· Tokom izgradnje radnici moraju biti ograniÄ?eni na podruÄ?ja izgradnje i pristup otvorenom prostoru mora biti striktno regulisan. ï‚· Radovi tokom noći će se, ukoliko je moguće, izbeći, naroÄ?ito u blizini naselja. U sluÄ?aju da bude noćnih radova potrebno je dobiti odgovarajuće dozvole. ï‚· Teren na radnom mestu mora se vratiti u stanje kakvom je bilo pre radova, a ako nije moguće, da se adekvatno rehabilituje. ï‚· Sakupljanje otpada, sortiranje, transport i dalje obraÄ‘ivanje vrÅ¡i se u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom o otpadu. ï‚· Izgradnja je jasno definisana. 34 Praćenje usklaÄ‘enosti sa oÄ?uvanjem životne sredine Za potprojekat tipa 1, gde su PIU-ovi izvrÅ¡itelji i krajnji korisnici sredstava, ESMP kontrolna lista ili ESMP specifiÄ?nu za mesto radova (u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima) priprema odabrani PIU. Nacrt ESMP/kontrolne liste ESMP podleže koordinatoru MER-a komponente 1 (okvirna uloga) i odobravanju ekoloÅ¡ke fokusne taÄ?ke (PIU). Prvih 3-5 kontrolnih listova ESMP i svi ESMP-ovi specifiÄ?ni za lokaciju takoÄ‘e podležu odobrenju SB (Fokusna taÄ?ka za zaÅ¡titu životne sredine podnosi dokumente). Kontrolna lista ESMP-a i ESMP specifiÄ?na za lokaciju, nakon konsultacija i finalizacije, biće ukljuÄ?ena u ponudu i ugovornu dokumentaciju za izvoÄ‘enje radova, u ovom sluÄ?aju, instaliranje Å¡irokopojasne mreže. Dužnost IzvoÄ‘aÄ?a (ukljuÄ?ujući podugovaraÄ?e, ukoliko su angažovani) je da sprovede mere ublažavanja i praćenja i da dostavi izveÅ¡taj o napretku i stanju MER-a u dogovorenim intervalima (najmanje kvartalno). PIU obavljaju redovnu superviziju (nadzorni inženjer ili imenovano lice sa tehniÄ?kim ili ekoloÅ¡kim iskustvom) na ESPM kontrolnoj listi i implementaciji ESMP-a i redovno izveÅ¡tava MER-u o usklaÄ‘enosti sa zaÅ¡titom životne sredine (ESMP, kontrolna lista ESMP). Iako je izveÅ¡tavanje periodiÄ?no, neusklaÄ‘enost će odmah biti prijavljena MER- u. Korektivne mere koje predlaže MER će se sprovesti u odreÄ‘enom vremenskom okviru. U sluÄ?aju da IzvoÄ‘aÄ? ne preduzme korektivne mere preduzimaju se dalji koraci sve dok se mere ne usvoje. Ovi koraci mogu ukljuÄ?ivati ukidanje plaćanja dok se ne postigne usaglaÅ¡enost. MER obilazi radove zarad nadzora zaÅ¡tite životne sredine najmanje jednom u toku realizacije. Druga vrsta potprojekata su oni koje će implementirati MER. Budući da se nijedan od ovih potprojekata neće odvijati u ZP, samo MER će pripremiti samo kontrolne liste, zadovoljavajuće za SB. Nakon konsultacija i finalizacije, kontrolne liste ESMP će biti ukljuÄ?ene u ponudu i ugovornu dokumentaciju za izvoÄ‘enje radova. Obaveza IzvoÄ‘aÄ?a (ukljuÄ?ujući podugovaraÄ?e, ukoliko su angažovani) je da sprovede mere ublažavanja i praćenja i da podnese izveÅ¡taj MER-u u dogovorenim intervalima (najmanje kvartalno). MER vrÅ¡i redovan nadzor (inženjer za nadzor ili imenovano lice sa tehniÄ?kim ili ekoloÅ¡kim iskustvom) implementacije kontrolne liste ESMP. Korektivne mere koje predlaže MER će se sprovesti u odreÄ‘enom vremenskom okviru. U sluÄ?aju da IzvoÄ‘aÄ? ne preduzme korektivne mere doneće se dodatne mere kako bi se postigla potpuna usklaÄ‘enost. Mere mogu ukljuÄ?ivati ukidanje plaćanja. Za oba tipa potprojekata, MER izveÅ¡tava SB-u o usklaÄ‘enosti sa životnom sredinom u redovnim izveÅ¡tajima o napretku projekta, kao i u posebnim periodiÄ?nim izveÅ¡tajima o implementaciji ESMP i kontrolne liste ESMP (kvartalno, ukoliko se ne dogovori drugaÄ?ije). 35 Objavljivanje, deljenje informacija i konsultacije ESMF će biti objavljen na internet stranici MER-a na engleskom, albanskom i srpskom jeziku sa Å¡tampanom verzijom dostupnom javnosti u prostorijama. Istovremeno će se izdati poziv za konsultacije (takoÄ‘e putem internet stranice MER-a) i datum i mesto odreÄ‘eno za sastanak konsultacije. MER će tražiti i pisane komentare i daće adresu poÅ¡te i adresu e-poÅ¡te za slanje komentara i predloga. Svi pisani komentari i pitanja postavljena u javnim konsultacijama biće adresirana, a zatim sažeta i priložena ESMF-u u vidu aneksa. Samo tada se ESMF može smatrati konaÄ?nim. Svaka kontrolna lista ESMP i specifiÄ?ni ESMP-ovi pripremljeni za pojedine potprojekte moraće da budu javno objavljeni na engleskom, albanskom i srpskom jeziku nakon Å¡to je potprojekat odobreni od strane MER i SB u skladu sa procedurama EkoloÅ¡kog pregleda. Biće objavljen javni poziv za komentare o objavljenim dokumentima. Objavljivanje podataka unutar zemlje na Kosovu vrÅ¡iće se putem internet stranice MER-a i ukljuÄ?enih opÅ¡tina na najmanje 14 dana. Papirne kopije će biti dostupne u prostorijama MER-a i prostorija opÅ¡tina u istom periodu. Lokalni oglasi u novinama mogu se koristiti kao sredstvo za pozivanje javnosti da daje komentare na iste dokumente. KonaÄ?na verzija ESMP i kontrolne liste ESMP će adresirati relevantne komentare i ukljuÄ?iti beleÅ¡ke sa sastanaka. KonaÄ?na verzija ESMF biće ponovo objavljena. Zapisnici sa javnih konsultacija u Aneksu 8 odražavaju proces i ishod javne konsultacije i objavljivanja. Shodno tome, nakon poziva za zainteresovane, PIU će organizovati javne konsultacije sa ISP-ima radi ponovne provere stanja Å¡irokopojasnog pokrivanja u ciljanim katastarskim zonama (obiÄ?no 4 po 1 delu), u kojima PIU takoÄ‘e obaveÅ¡tava ISP-ove o njihovim opÅ¡tim uslovima zaÅ¡tite životne sredine: tj. obavezi da se prati Okvir za zaÅ¡titu životne sredine i socijalnog upravljanja i pripremi Plan upravljanja zaÅ¡titom životne sredine i socijalnog upravljanja (ESMP) ili kontrolna lista ESMF, u sluÄ?aju da se instalacija internet infrastrukture u potpunosti ili delimiÄ?no odvija u zaÅ¡tićenim i/ili osetljivim oblastima. 36 Proces pregleda stanja životne sredine Svi podzajmodavci/potprojekti potkomponente 1.1. koji su ukljuÄ?eni u postavljanje Å¡irokopojasnih mreža će pratiti proces procene zaÅ¡tite životne sredine Å¡ematski predstavljen ispod. KORAK 1: ISP priprema i podnosi poÄ?etni dizajn (komada zemlje) potprojekta za tender zajedno sa upitnikom za procenu opasnosti po životnu sredinu (dostupan u Aneksu 2). Nakon otvorenog tenderskog procesa, u kojem je identifikovan pobedniÄ?ki ISP, podzajmilac prikazuje potprojekat MER-u (PIU) u skladu sa ESMF (zasnovan na dizajnu, Upitniku za procenu rizika po životnu sredinu koji je dostupan u Aneksu 2 i drugim informacijama) i obaveÅ¡tava ISP o sljedećim zahtevima i PSŽS koja je neophodna za obradu podzajmova (specifiÄ?na lokacija za ESMP ili kontrolne liste ESMP, Å¡ablone dostupne u ESMF-u ili obrazloženje zaÅ¡to PSŽS nije potrebna za potprojekte kategorije C). Rezultati skrininga se prosleÄ‘uju SB za komunikaciju. U ovom trenutku je odgovornost PIU-a da zapoÄ?ne rasprave sa MESP-om i/ili drugim nadležnim organom kako bi ispunio bilo kakve lokalne i nacionalne zahteve za pregled životne sredine (kao Å¡to je npr. miÅ¡ljenje o proceduri procene uticaja na životnu sredinu (ako je potrebno) i/ili druga zvaniÄ?na odobrenja/dozvole). KORAK 2: ISP priprema PSŽS (ESMP ili kontrolna lista ESMP) i dostavlja je MER-u na pregled i odobrenje. MER pruža komentare. ISP takoÄ‘e ispunjava PUŽS zahteve za nacionalnu regulaciju, ako je primjenjivo (proizvedene i konsultovane kao samostalni dokument ili sa priloženim ESMP). KORAK 3: ISP vrÅ¡i reviziju ESPM/kontrolne liste ESMP u skladu sa komentarima/zahtevima MER-a (i konsultuje se sa MER-om kada je potrebno) i ponovo podnosi isto. MER odobrava PSŽS kada bude zadovoljno kvalitetom i usklaÄ‘enošću sa ESMF-om i nacionalnim propisima. Prvih 3-5 kontrolnih lista ESMP i svi ESMP specifiÄ?ni za lokaciju su predmet provere SB. KORAK 4: Svi PSŽS (bilo da se zahtevaju prema SB ili nacionalnim propisima) biće konsultovani u skladu sa nacionalnim i SB politikama. KORAK 5: ISP ukljuÄ?uje komentare za konsultacije u PSŽS na osnovu koga je dokument konaÄ?an. Preporuke date u proceni dalje se odražavaju u planu za izradu projekta i implementacije, ukljuÄ?ujući i procenjene troÅ¡kove. PSŽS postaje deo tenderske i ugovorne dokumentacije. KORAK 6: IzvoÄ‘aÄ? radova implementira PSŽS. ISP prati sprovoÄ‘enje plana ublažavanja i praćenje PSŽS i redovno izveÅ¡tava MER. MER nadgleda implementaciju PSŽS (ukljuÄ?ujući i posetu mestu izvoÄ‘enja radova) i izveÅ¡tava SB o implementaciji PSŽS i napretku projekta, u skladu sa rasporedom izveÅ¡tavanja. Prema njegovim podkomponentima 1.2, 2.1. i 1.2, tj. potprojektima koje sprovodi MER, pratiće se proces procene zaÅ¡tite životne sredine predstavljen Å¡ematski ispod. KORAK 1: MER priprema poÄ?etni koncept potprojekta. U ovom trenutku je odgovornost MEr -a da zapoÄ?ne rasprave sa MESP-om i/ili drugim nadležnim organom kako bi ispunio bilo kakve lokalne i nacionalne zahteve za pregled životne sredine (kao Å¡to je npr. miÅ¡ljenje o proceduri procene uticaja na životnu sredinu (ako je potrebno) i/ili druga zvaniÄ?na odobrenja/dozvole). Odgovornost MER-a je da dobije odgovarajuće dozvole i dozvole kako to zahteva domaće zakonodavstvo kako bi se olakÅ¡ao proces odobravanja sa MESP, opÅ¡tinskom kancelarijom ili drugim nadležnim organom. 37 KORAK 2: MER prikazuje potprojekat u skladu sa ESMF-om, priprema PSŽS (najverovatnije kontrolnu listu ESMP) i dostavlja ga SB-u na pregled i odobrenje. SB daje komentare. Iako nije vjerovatno da će se to dogoditi, MER takoÄ‘e ispunjava zahteve za nacionalnu regulativu PUŽS, ako je primenjivo (PUŽS će biti pripremljena kao samostalni dokument ili sa priloženim ESMP kao aneksom). KORAK 3: SB daje komentare i odobrenje kada je zadovoljan kvalitetom PSŽS i sadržajem. KORAK 4: MER javno konsultuje PSŽS u skladu sa SB i nacionalnim politikama. Komentari dostavljeni u konsultacijama ukljuÄ?eni su u PSŽS na osnovu koga je dokument konaÄ?an. Preporuke date u proceni se dalje odražavaju u planu za izradu projekta i implementacije, ukljuÄ?ujući srodne procenjene troÅ¡kove jer PSŽS postaje deo tenderske i ugovorne dokumentacije. KORAK 5: IzvoÄ‘aÄ? radova implementira PSŽS. ISP prati sprovoÄ‘enje plana ublažavanja i praćenje PSŽS i redovno izveÅ¡tava MER. MER nadgleda implementaciju PSŽS i izveÅ¡tava SB o implementaciji PSŽS i izveÅ¡taja o napretku projekta, u skladu sa rasporedom izveÅ¡tavanja. 38 ANEKSI ANEKS 1 - NADLEŽNOSTI, ODGOVORNOSTI I KLJUÄŒNI UÄŒESNICI UÄ?esnik Aktivnost Prateća dokumentacija PIU ï‚· Priprema PSŽS za projekte finansiranja MER-a. Obezbediti odobrenje od MESP-a/lokalnih vlasti ako ï‚· Kopije dozvola, licenci je potrebno ï‚· Izjava o odobrenju ï‚· Dobiti potrebne dozvole/licence ï‚· PeriodiÄ?ni izveÅ¡taji i izveÅ¡taj o ï‚· Nadgledanje implementacije PSŽS (ESMP i/ili zavrÅ¡etku potprojekta kontrolne liste ESMP, ukljuÄ?ujući i posete lokaciji ï‚· Odluka o potrebi za procenu izvoÄ‘enja radova) i pružanje korektivnih mera uticaja na životnu sredinu iz ï‚· Inicijalno skeniranje životne sredine MESP (ako je potrebno) ï‚· IzveÅ¡tavanje SB o implementaciji PSŽS, ï‚· Pregledanje ISP-ova i drugih potprojekata ï‚· UkljuÄ?ivanje PSŽS-a u dokumentaciju ugovaranja i licitiranja ISP/drugi ï‚· Finalizovati formular za ekoloÅ¡ki skrining (obrazac dobavljaÄ? procene opasnosti po životnu sredinu, Aneks 2), ï‚· UkljuÄ?iti informacije o životnoj ï‚· Pripremiti i javno konsultovati PSŽS za potprojekte sredini uz prijavu na potprojekat ï‚· Pribaviti bilo kakvu neophodnu ekoloÅ¡ku ï‚· Dozvole, licence (ukoliko je dokumentaciju i dozvole/licence od državnih potrebno) organa (po potrebi) ï‚· UkljuÄ?iti informacije o praćenju ï‚· UkljuÄ?iti PSŽS u dokumentaciju za ugovaranje i stanja životne sredine u redovno licitaciju. Održavati kompletne dosijee izveÅ¡tavanje portfolija za MER dokumentacije o zaÅ¡titi životne sredine za pregled ï‚· UkljuÄ?iti dokumentaciju o od strane MER-a i IBRD-a životnoj sredini u normalne ï‚· Praćenje/nadzor usklaÄ‘enosti sa podatke ISP planovima/merama ublažavanja PSŽS-a ï‚· PeriodiÄ?ni izveÅ¡taji o praćenju za ï‚· Redovno izveÅ¡tavati MER-u MER MER ï‚· Raspodela operativnog priruÄ?nika za ISP/druge dobavljaÄ?e ï‚· Uvrstiti u kategoriju životne ï‚· Suodobravanje kategorije PSŽS sredine i status implementacije ï‚· Pomoći ISP-ima/drugim proizvoÄ‘aÄ?ima da razumeju PSŽS u redovnim periodiÄ?nim i budu informisani o zahtevima za zaÅ¡titu životne izveÅ¡tajnim aktivnostima sredine ï‚· PeriodiÄ?no praćenje ï‚· Potvrda da su ISP/drugi dobavljaÄ?i poÅ¡tovali implementacije PSŽS procedure PSŽS (ESMP i/ili kontrolna lista ESMP) ï‚· Obelodanjivanje dokumenata PSŽS (ESMP i/ili kontrolna lista ESMP) ï‚· Zajedno sa IBRD-om organizuje obuku za ISP- ove/druge dobavljaÄ?e, po potrebi ï‚· Pomaganje MER-u u organizovanju obuke za ISP- SB (IBRD) ove/druge dobavljaÄ?e i osoblje MER-a u vezi sa ï‚· Dokumentuje status procedurama ekoloÅ¡ke procene, implementacije projekta u ï‚· Sprovodi prethodne i objavljene recenzije izveÅ¡tajima o statusu i 39 ï‚· Odobrava PSŽS-ove (za prva 3-5 potprojekata ISP-a rezultatima implementacije i kategorije B, sva MER i sve projekte u ZP), misiji Aide-Memoires ï‚· Nadgleda sveukupnu usklaÄ‘enost projekta ANEKS 2 - UPITNIK ZA PROCENU RIZIKA PO ŽIVOTNU SREDINU ZA POSTAVLJANJE Å IROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE - IMPLEMENTIRAO ISP Ime/naziv komada zemljiÅ¡ta/dela _________ Ne Pitanje opasnosti po životnu sredinu Da/Ne Nepoznato Detalji/BeleÅ¡ke 1 Koja vrsta dizajna će se koristiti za ugradnju infrastrukture (mikro-rovovi, rovovi, stubovi, neÅ¡to drugo)? 2 Da li će biti samo rada na instalacijama i uvoÄ‘enju ili takoÄ‘e graÄ‘evinskih radova, npr. iskopavanja zemljiÅ¡ta, uvoÄ‘enja stubova itd.? 3 Da li će instalacija infrastrukture biti deo nekih drugih tekućih radova (npr. struja) ili će biti odvojena? 4 Ako koristite postojeću infrastrukturu, molimo navedite detaljan opis koji i naÄ?in. 5 Ako je potprojekat deo planirane nove infrastrukture, molimo Vas da nam detaljno navedete koje i kako. 6 Da li se odeljak (potprojekat) nalazi u zaÅ¡tićenom podruÄ?ju? 7 Da li zaÅ¡tićene vrste koriste podruÄ?je u bilo koje doba godine (da li je to ZP ili ne)? 8 Koja vrsta zaÅ¡tićenog podruÄ?ja? (nivo i razlog zaÅ¡tite) 9 Da li se potprojekat nalazi u ili potencijalno utiÄ?e na arheoloÅ¡ko ili kulturno nasleÄ‘e? 10 Da li je priroda mesta lokacije: - Primorska, - Urbana, - Poljoprivredna, - Industrijska, - Ostale specifiÄ?ne - molimo navedite u stubu "Napomene"? 11 Da li postoji pravi naÄ?in za izdavanje ili potreba za kupovinom zemljiÅ¡ta? 12 Da li potprojekat zahteva PUŽS ili drugu vrstu PSŽS prema nacionalnom zakonodavstvu? 13 Da li potprojekat zahteva konkretne javne konsultacije po nacionalnom zakonodavstvu? 14 Ostale napomene/pitanja 40 41 ANEKS 3 - Å ABLON ZA KONTROLNU LISTU PLANA ZAÅ TITE ŽIVOTNE SREDINE I DRUÅ TVENOG UPRAVLJANJA Uvod KODE projekat će postići svoj razvojni cilj kroz dve glavne grupe aktivnosti; Prvo, proÅ¡irenjem pristupa Kosovaca brzoj i kvalitetnijoj digitalnoj infrastrukturi. Ovo će se fokusirati na povećanje pristupa Å¡irokopojasnim internet mrežama svih domaćinstava i javnih institucija (obrazovnih i zdravstvenih ustanova) koji se nalaze u odabranim nepovoljnim, ruralnim podruÄ?jima Kosova. Paralelno tome, projekat će podržati povećanje kvaliteta usluga koje pružaju mobilne Å¡irokopojasne internet mreže. Da bi se oslobodio pristup Å¡irokopojasnom pristupu, Projekat će se prikupiti privatne investicije s ciljem da podrži koherentni regionalni razvoj koji se, izmeÄ‘u ostalog, manifestuje jednakim pristupom javnim službama i ekonomskim mogućnostima IKT. Dok to Ä?ini, Projekat će se baviti tehnoloÅ¡ko neutralnim pristupom. Da bi se povećao kvalitet mobilnog Å¡irokopojasnog pristupa, Projekat će finansirati postavljanje nacionalnog sistema za praćenje spektra i aktivnosti vezane za izgradnju kapaciteta radi jaÄ?anja upravljanja sektorom IKT. Drugo, projekat će podržati Kosovce da iskoriste prednosti regionalnih i globalnih mogućnosti digitalne, naroÄ?ito za generisanje prihoda, istraživanje i uÄ?enje, Ä?ime bi se pokrenuo rast digitalne ekonomije na Kosovu. Usled ovoga projekat će podržati povezivanje na digitalnu infrastrukturu visoke brzine obrazovne i istraživaÄ?ke zajednice na Kosovu; obuku i mentorisanje nezaposlenih mladih u digitalnim veÅ¡tinama za rad na mreži, dok će proaktivno obezbeÄ‘ivati upis žena u program; kao i podizanje svesti o produktivnoj upotrebi Å¡irokopojasnog pristupa, posebno za pristup korisnim onlajn informacijama, znanju i tržiÅ¡tima rada, meÄ‘u odabranim domaćinstvima i javnim institucijama (gde je projekat obezbedio Å¡irokopojasnu vezu velike brzine). U aktivnostima podizanja svesti projekat će težiti prilagoÄ‘enom pristupu u cilju ukljuÄ?ivanja većeg broja žena, Å¡to će rezultirati većim brojem žena korisnika, Ä?ime će se doprineti reÅ¡avanju postojećeg rodnog jaza u uÄ?ešću na tržiÅ¡tu rada, a samim tim i u rodnom jazu u zaposlenju. Stoga će investiranje u DE koje omogućuje Å¡irokopojasnu infrastrukturu dopuniti ciljane aktivnosti koje povećavaju sposobnost da se viÅ¡e Kosovaca ukljuÄ?i u znaÄ?ajne profesionalne aktivnosti - za uÄ?enje, istraživanje i digitalne poslove, sa posebnim fokusom na mlade (starosti od 18-35 godina) i žena. Potencijalni uticaji na životnu sredinu Projekat je klasifikovan kao kategorija B uglavnom zbog graÄ‘evinskih radova vezanih za ugradnju telekomunikacione infrastrukture koja omogućava pristup Å¡irokopojasnom internetu pod potkomponentom 1.1 -Finansiranje digitalne povezanosti. Projekti joÅ¡ nisu u potpunosti definisani, ali se od radova oÄ?ekuje ukljuÄ?ivanje malih graÄ‘evinskih ili zemljanih radova (uz postojeću infrastrukturu kao Å¡to su putevi, elektriÄ?ni kablovi i cevovodi ili zajedniÄ?ki) i/ili instalacije u postojeću infrastrukturu (npr. na nadzemne dalekovode) . Aktivnosti lake izgradnje će se odvijati i pod potkomponentom 1.2 - PoboljÅ¡anje okruženja za osposobljavanje digitalnog povezivanja za ugradnju stanica za praćenje (antene i antenski tornjevi, fiksne stanice za nadgledanje, pokretne stanice za praćenje) i radovi na rehabilitaciji za smeÅ¡taj glavnog kontrolnog centra u PriÅ¡tini. Neki mali radovi iskopavanja zemljiÅ¡ta i/ili na instalacijama pod potkomponentom 2.2. - Povećanje dostupnosti znanja, informacija i usluga za mrežnu infrastrukturu NREN i povezivanje telekomunikacione infrastrukture sa 29 univerziteta i koledža (veze poslednje milje). Stoga se oÄ?ekuje da se ukupnim uticajima projekta na životnu sredinu može upravljati, kao i privremenim i lokalnim uticajem, budući da su povezani sa manjim graÄ‘evinskim radovima ili radovima iskopavanja u malim razmerama uglavnom u manje gustim podruÄ?jima. Ovi uticaji najÄ?ešće ukljuÄ?uju, ali se ne ograniÄ?avaju na: a) PraÅ¡inu i buku usled iskopavanja, ruÅ¡enja i izgradnje; b) Upravljanje graÄ‘evinskim otpadom od ruÅ¡enja c) NaruÅ¡avanje privatne imovine; d) ZagaÄ‘enje zemljiÅ¡ta ili erozija. 42 Potprojektne aktivnosti i ekoloÅ¡ki uticaji Kontrolna lista ESMP Kontrolna lista ESMP se primenjuje za manje rehabilitacije ili male graÄ‘evinske objekte. Pruža "pragmatiÄ?ku dobru praksu" i dizajnirana je da bude korisna i kompatibilna sa zaÅ¡titnim zahtevima SB. Format kontrolne liste pokuÅ¡ava da pokrije tipiÄ?ne pristupe ublažavanju uobiÄ?ajenih ugovora o graÄ‘evinskim radovima sa lokalizovanim uticajima. Kontrolna lista sadrži jedan uvodni deo i tri glavna dela: ï‚· Uvod ili predgovor u kojem je projekat predstavljen, kategorija životne sredine je definisana i objaÅ¡njena je koncept lista ESMP. ï‚· Deo 1 predstavlja opisni deo ("pasoÅ¡ lokacije") koji opisuje specifiÄ?nosti projekta u pogledu fiziÄ?ke lokacije, institucionalnih i zakonodavnih aspekata, opis projekta, ukljuÄ?ujući potrebu za programom izgradnje kapaciteta i opis procesa konsultacija sa javnošću. ï‚· Deo 2 ukljuÄ?uje ekologiju i druÅ¡tveni skrining u jednostavnom Da/Ne formatu, praćene merama ublažavanja za bilo koju aktivnost. ï‚· Deo 3 je plan praćenja aktivnosti tokom izrade i implementacije projekta. Zadržava isti format koji je potreban za standardne ESMP-ove Svetske banke. Namera ove kontrolne liste je da deo 2 i 3 budu ukljuÄ?eni kao tenderska dokumentacija za izvoÄ‘aÄ?e radova. Kontrolna lista ESMP-a (delovi 1-3) će biti ažurirana i dopunjena za svaki potprojekat kako bi bila u skladu sa ESMF-om. Primena kontrolne liste EMP Proces projektovanja za predviÄ‘ene graÄ‘evinske radove u okviru projekta KODE će biti sproveden u tri faze: 1) Faza generalne identifikacije i odreÄ‘ivanja opsega, u kojoj su odabrane lokacije ili objekti (npr. glavni kontrolni centar za monitoring spektra, Å¡irokopojasna infrastruktura itd.) za rehabilitaciju, proÅ¡irenje i/ili izgradnju i elaborirani okvirni program za potencijalne tipologije rada. U ovoj fazi su popunjeni delovi 1, 2 i 3 kontrolne liste ESMP-a. Deo 2 kontrolne liste ESMP-a se može koristiti za odabir tipiÄ?nih aktivnosti sa "menija" i povezivanje istih sa tipiÄ?nim problemima životne sredine i merama ublažavanja. 2) Detaljna faza projektovanja i izrade tendera, ukljuÄ?ujući specifikacije i uslove za pojedinaÄ?ne delove/komade zemlje (Å¡irokopojasna infrastruktura na razliÄ?itim lokacijama, NSMS, NREN itd.). Kontrolna lista ESMP-a je revidirana u skladu sa poznatim detaljima o dizajnu u ovoj fazi. Kao takva, kontrolna lista se prezentuje javnosti pre tenderske procedure. Ova faza ukljuÄ?uje i tender i dodelu ugovora o radovima. Celokupni popunjeni tabelarni ESMP (deo 1, 2 i 3) treba da budu dodatno priloženi kao sastavni deo ugovora o radovima, kao i ugovora o nadzoru, i analogno svim tehniÄ?kim i komercijalnim uslovima moraju biti potpisani od ugovornih strana. 3) Tokom faze implementacije radova, sertifikovani inspektor(i)/nadzornik/ci vrÅ¡i proveru zaÅ¡tite životne sredine na odgovarajućoj lokaciji, Å¡to ukljuÄ?uje i inženjera za nadzor lokacije, angažovanog od strane MER ili ISP-a, PIU-a i relevantnih inspekcijskih službi Ministarstva životne sredine. Mere ublažavanja u delu 2 i plan praćenja u delu 3 su osnova za proveru usklaÄ‘enosti IzvoÄ‘aÄ?a sa potrebnim odredbama o životnoj sredini. Nadzor i izveÅ¡tavanje 43 Za praćenje dužnosti zaÅ¡tite izvoÄ‘aÄ?a, inženjer za nadzor lokacije radi sa delom 3 kontrolne liste ESPM, tj. sa planom nadgledanja. Deo 3 je izraÄ‘en na konkretan i detaljan naÄ?in, definiÅ¡ući jasne mere ublažavanja i praćenja koje se mogu ukljuÄ?iti u ugovore o radovima i koje odražavaju status ekoloÅ¡ke prakse na gradiliÅ¡tu, koje može posmatrati/meriti/kvantifikovati/verifikovati inspektor tokom graÄ‘evinskih radova. Deo 3 bi tako bio ažuriran i revidiran tokom procesa projektovanja kako bi praktiÄ?no odražavao kljuÄ?ne kriterijume monitoringa koji se mogu proveriti tokom i nakon radova za o siguranje usklaÄ‘enosti i na kraju naknada izvoÄ‘aÄ?u. Prihvatljivi izveÅ¡taj o nadzoru od strane inženjera koga je angažovao MER bi bio uslov za punu isplatu ugovorene naknade, isto kao i tehniÄ?ki kriterijumi kvaliteta ili ankete o koliÄ?ini. Da bi se osigurao stepen ekoloÅ¡ke uÄ?inkovitosti IzvoÄ‘aÄ?a u ugovore o radovima biće uvedena odgovarajuća klauzula, koja odreÄ‘uje kazne u sluÄ?aju nepoÅ¡tovanja ugovornih odredbi o životnoj sredini, npr. u obliku zadržavanja odreÄ‘enog dela isplate, Ä?ija veliÄ?ina zavisi od težine krÅ¡enja ugovora. U ekstremnim sluÄ?ajevima raskid ugovora će biti ugovorno vezan. DEO 1: INSTUTUCIONALNI I UPRAVNI ASPEKTI Država Naziv projekta Opseg projekta i aktivnost Institucionalni Upravljanje projektom aranžmani (Ime i kontakt podaci) Nadzor/Praćenje Aranžmani implementacije (Ime i kontakt podaci) OPIS MESTA IZVOÄ?ENJA RADOVA Naziv mesta izvoÄ‘enja radova Opis lokacije Aneks 1: Informacije o izvoÄ‘enja lokaciji (brojke sa mesta radova radova) [] DA [] NE Ko poseduje zemljiÅ¡te? Geografski opis ZAKONODAVSTVO Identifikovati nacionalne i lokalne zakone i dozvole koje se odnose na aktivnosti projekta JAVNE KONSULTACIJE 44 Identifikujte kada/gde se odvio proces javnih konsultacija IZGRADNJA INSTITUCIONALNOG KAPACITETA Da li će doći do [ ] NE ili [ ] DA ako da, Aneks 2 ukljuÄ?uje informacije o izgradnji izgradnje kapaciteta kapaciteta? 45 DEO 2: EKOLOÅ KI/DRUÅ TVENI SKRINING Da li će Aktivnost Status Dodatne reference aktivnosti na A. OpÅ¡ti uslovi [ ] Da [ ] Ne Videti odeljak A u nastavku lokaciji B. Instalacija Å¡irokopojasne infrastrukture (BI) [ ] Da [ ] Ne Videti odeljak A, B u nastavku ukljuÄ?iti/obuhv iskopavanjem rovova atiti bilo Å¡ta od sledećeg: C. Instalacija BI - novi dizajn stubova [ ] Da [ ] Ne Videti odeljak A, C u nastavku D. Instalacija BI kroz mikro kopanje rovova [ ] Da [ ] Ne [ ] Moguće Videti odeljak A, D u nastavku E. BI koristeći postojeće instalacije [ ] Da [ ] Ne Videti odeljak A, E u nastavku F. BI koristeći postojeće dalekovode [ ] Da [ ] Ne Videti odeljak A, F u nastavku G. Rehabilitacija prostorije centralnog kontrolnog [ ] Da [ ] Ne Videti odeljak A, G u nastavku sistema H. Izgradnja tornjeva za fiksne antene [ ] Da [ ] Ne Videti odeljak A, H u nastavku I. Fiksne stanice za praćenje [ ] Da [ ] Ne Videti odeljak A, I u nastavku J. Mobilne stanice za praćenje [ ] Da [ ] Ne Videti odeljak A, J u nastavku K. UvoÄ‘enje infrastrukture NREN [ ] Da [ ] Ne Videti odeljak A, I u nastavku L. UvoÄ‘enje BI u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima [ ] Da [ ] Ne Videti odeljak L u nastavku AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA A. OpÅ¡ti uslovi ObaveÅ¡tavanje i bezbednost radnika a) Pružanje informacija lokalnom stanovniÅ¡tvu o obimu i vremenu poÄ?etka i trajanja graÄ‘evinskih aktivnosti pripremom obaveÅ¡tenja koje će biti stavljeno na oglasnu tablu opÅ¡tine i na opÅ¡tinsku internet stranicu i na druge naÄ?ine, ukoliko je potrebno, kako bi se obezbedilo da je lokalno stanovniÅ¡tvo dobro informisano; b) Lokalne graÄ‘evinske i ekoloÅ¡ke su obaveÅ¡tene o radovima pre poÄ?etka istih; c) Sve potrebne dozvole/miÅ¡ljenja/licence se dobijaju pre poÄ?etka radova (ukljuÄ?ujući graÄ‘evinske i ostale); 46 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA d) Svi radovi će se odvijati na siguran i disciplinovan naÄ?in; e) LiÄ?na zaÅ¡titna odeća i oprema za radnike dostupni su u dovoljnim koliÄ?inama i koriste se/nose se u svakom trenutku; f) Radnici moraju biti adekvatno obuÄ?eni, sertifikovani i iskusni za rad koji obavljaju (npr. za radove na visinama); g) Otvorene jame su pokrivene i jasno oznaÄ?ene kada se na njima ne radi; h) Obezbediti odgovarajuće oznake i oglasnu/info tablu na mestu izvoÄ‘enja radova rekonstrukcije i) Obeležavanje mesta za privremeno skladiÅ¡tenje materijala za rekonstrukciju u blizini lokacije j) ObezbeÄ‘ivanje traka za upozoravanje, ograda i odgovarajućih znakova koji ukazuju na opasnost, kljuÄ?na pravila i procedure koje treba pratiti. k) Zabranjen je ulazak nezaposlenim licima unutar traka za upozorenje i ograde kada/gde je to potrebno. l) Okolina u blizini sportske dvorane treba biti Ä?ista m) MaÅ¡inama treba da rukuje samo iskusno i adekvatno obuÄ?eno osoblje, Ä?ime se umanjuje rizik od nesreća; n) Svi radnici moraju biti upoznati sa opasnostima od požara i merama protivpožarne zaÅ¡tite i moraju biti obuÄ?eni za rukovanje protivpožarnim aparatima, hidrantima i drugim ureÄ‘ajima koji se koriste za gaÅ¡enje požara o) UreÄ‘aji, oprema i aparati za gaÅ¡enje požara treba uvek da budu funkcionalni da bi u sluÄ?aju nužde mogli brzo i efikasno da budu upotrebljeni. Kompleti za prvu pomoć treba da budu dostupni na mestu radova i osoblje treba da je obuÄ?eno kako da ih koriste. p) Procedure za hitne sluÄ?ajeve (ukljuÄ?ujući prosipanja, nesreće, itd.) su dostupne na sajtu. q) Prenosni toalet treba staviti na gradiliÅ¡te i treba ga održavati sertifikovano preduzeće. 47 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA r) Kupljena oprema će biti instalirana i korišćena u skladu sa svim merama bezbednosti propisanim od strane proizvoÄ‘aÄ?a opreme i najboljih praksi. Kvalitet vazduha a) GradiliÅ¡te, transportne rute i lokacije za rukovanje materijalima treba prskati vodom tokom suvih i vetrovitih dana. b) GraÄ‘evinski materijal treba skladiÅ¡titi na odgovarajućim mestima i pokriti kako bi se umanjila praÅ¡ina c) Tereti vozila koji verovatno emituju praÅ¡inu moraju biti pokriveni. d) OgraniÄ?enje brzine vozila do lokacije za rekonstrukciju. e) Putevi se redovno Ä?iste na kritiÄ?nim taÄ?kama. f) Držite gornji sloj tla i zalihe odvojeno. ZaÅ¡titite ceradom/ogradom u sluÄ?aju vetrovitog vremena. g) Odlaganje zaliha daleko od drenažnih voda, prirodnih vodenih puteva i mesta koja su podložna eroziji zemljiÅ¡ta. h) Sva zemlja se pokriva kada se odnosi sa gradiliÅ¡ta na odlaganje. i) Obezbedite da su sva transportna vozila i maÅ¡ine opremljeni odgovarajućom opremom za kontrolu emisija, koja se redovno održava i atestira. j) Obezbedite da sva vozila i maÅ¡ine koriste benzin od zvaniÄ?nih izvora (licencirane benzinske stanice/pumpe) i da se koristi gorivo koje odredi proizvoÄ‘aÄ? maÅ¡ine i vozila. k) Na gradiliÅ¡tima neće biti prekomernog stajanja u mestu graÄ‘evinskih vozila. Upravljanje transportom i materijalom a) Agregat u betonu koji se primenjuju pri popunjavanju rovova i koristi u rehabilitaciji mora se prilagoditi zahtevima izdrživosti i gradacije. Agregat mora biti nov (da nije prethono dkorišćen) i poželjno je da je lokalno proizveden. b) Mineralni resursi (agregat, pesak, Å¡ljunak i sl.) nabavljaju se samo od licenciranih kompanija sa važećim koncesijama za iskopavanje/eksploataciju. Kompanije mogu dokazati da su B i Z mere i upravljanje životnom sredinom na mestu. Buka a) Budući da je reÄ? o urbanoj stambenoj zoni (vožnja kroz grad do gradiliÅ¡ta) nivo buke ne bi trebalo da prelazi 55dB tokom dana i sumraka i 45dB tokom noći 48 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA b) GraÄ‘evinski radovi neće biti dozvoljeni tokom noći, a radovi na lokaciji će biti ograniÄ?eni na termin od 7.00 do 19.00 Ä?asova (dogovoreno u dozvoli). c) Tokom rada poklopci motora generatora, vazduÅ¡nih kompresora i druge mehaniÄ?ke opreme sa pogonom moraju biti zatvoreni, a oprema postavljena Å¡to dalje od stambenih podruÄ?ja. d) Pumpe i drugu mehaniÄ?ku oprema treba efikasno održavati. Voda i kvalitet zemljiÅ¡ta a) SpreÄ?iti opasnost izlivanja otpada (privremeno skladiÅ¡tenje otpada treba da bude zaÅ¡tićeno od curenja i skladiÅ¡ta za opasni ili toksiÄ?ni otpad treba da budu opremljena sekundarnim sistemom za zadržavanje, npr. kontejnerima sa dvostrukim zidovima ili tankvanama). b) Ako doÄ‘e do opasnog prosipanja, obuzdajte ga i uklonite, oÄ?istite mesto i pratite procedure i mere za upravljanje opasnim otpadom. c) U sluĉaju da bilo koja materija curi iz oblasti izvoÄ‘enja radova koja je potencijalno kontaminirana opasnim supstancama, ista će biti prikupljena na licu mesta u rezervoar za privremeno prikupljanje i transportovana u adekvatno licencirano postrojenje za preÄ?išćavanje otpadnih voda. d) Uverite se da voda koja se upumpava prirodnim vodenim putevima nikada ne prelazi standarde regulatornih kvaliteta vode redovnim ispitivanjem. e) Instalirati i održavati odgovarajuće sanitarije za radnike. Otpadne vode iz ovih izvora treba prevesti do odgovarajućih postrojenja za preÄ?išćavanje otpadnih voda. f) SpreÄ?iti izlaganje opasnih materija iz rezervoara (obavezni sekundarni sistem zadržavanja, npr. kontejneri sa dvostrukim zidovima ili tankvane), graÄ‘evinske opreme i vozila (redovno održavanje i pregled rezervoara za naftu i gas, maÅ¡ine i vozila se mogu parkirati (manipulisati) samo na asfaltnim ili betonskim povrÅ¡inama sa sistemom za sakupljanje vode na povrÅ¡inskom odvodu. g) Izlazne ventile na radnom mestu uz mogućnost punjenja sa zadržanim materijama treba filtrirati pre prosipanja u prirodne tokove. h) Voda i ostale komponente u meÅ¡avini betona moraju biti Ä?iste i bez Å¡tetnih hemikalija. 49 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA Upravljanje otpadom Primenjivaće se dobra praksa upravljanja otpadom, ukljuÄ?ujući: a) Identifikaciju razliÄ?itih vrsta otpada koji se mogu generisati na lokaciji rekonst rukcije i njegovu klasifikaciju prema Zakonu br. 04/L-060 (Zakon o otpadu) b) Kontejneri za svaku identifikovanu kategoriju otpada su obezbeÄ‘eni u dovoljnim koliÄ?inama i postavljeni su pogodno. c) Putevi za sakupljanje i odlaganje otpada i licencirane deponije/postrojenja za preradu biće identifikovani za sve vrste otpada koje se oÄ?ekuju od ruÅ¡enja i graÄ‘evinskih aktivnosti. d) Otpad od mineralne (prirodne) izgradnje i ruÅ¡enja biće odvojen od opÅ¡tih otpadnih, organskih, teÄ?nih i hemijskih otpadaka sortiranjem na licu mesta i privremenim uskladiÅ¡tenjem u odgovarajućim kontejnerima. U zavisnosti od njegovog porekla i sadržaja, mineralni otpad će se ponovo primeniti na prvobitnoj lokaciji ili ponovo koristiti. e) Sav graÄ‘evinski otpad će sakupljati i odlagati pravilno licencirani prikupljaÄ?i i nosiće ih do licenciranih deponija (ili licenciranih postrojenja za preradu otpada). f) Evidencija o odlaganju otpada redovno se ažurira i Ä?uva kao dokaz za pravilno upravljanje, kako je i predviÄ‘eno. g) Kad god je to izvodljivo, izvoÄ‘aÄ? će ponovno koristiti i reciklirati odgovarajuće i održive materijale. Odlaganje bilo kakvog otpada (ukljuÄ?ujući organski otpad) ili otpadnih voda u okolnu prirodu ili vodna tela strogo je zabranjeno. h) Prikupljanje, transport i konaÄ?no odlaganje/prerada komunalnog otpada od strane licencirane kompanije; i) GraÄ‘evinski otpad treba odmah ukloniti sa lokacije i ponovo iskoristiti ako je moguće; j) Spaljivanje svog otpada na lokaciji ili nelicenciranih biljaka i lokacija je zabranjeno. k) Postojeće klima ureÄ‘aje ne treba ponovo puniti ili prazniti. Ukoliko se bacaju njima moraju rukovoditi specijalizovana licencirana preduzeća. 50 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA Bezbednost saobraćaja a) Plan regulisanja saobraćaja priprema se i sprovodi u koordinaciji sa opÅ¡tinom i nadležnim organom (saobraćajna policija); b) Saobraćaj će se regulisati na bezbedan naÄ?in. Sigurnost peÅ¡aka biće osigurana korišćenjem sigurnih prolaza. c) ObaveÅ¡tavanje o sigurnosnim i regulacionim propisima i signalizacija će se koristiti na odgovarajući naÄ?in. Erozije tla a) Biljni pokrivaÄ? i prirodni vegetativni ostaci Å¡tite tlo od uticaja kiÅ¡nih padavina i usporava oticanje; b) PovrÅ¡inski sloj zemlje sa podruÄ?ja rada biće uklonjen i skladiÅ¡ten za kasniju upotrebu u ureÄ‘enju lokacije; c) OÄ?istiti svu zemlju koja mora biti iskopana tokom radova. Postaviti pregradnu ogradu oko podruÄ?ja u kojima se vegetacija ne sme dirati; d) GradiliÅ¡te će uspostaviti odgovarajuće mere za kontrolu vode i taloga, kao npr. graÄ‘evinske folije kako bi se spreÄ?ilo odlaganje vodenog taloga i kretanje istog izvan mesta i tako izazvalo prekomerno zamućenje u kanalu. e) PrikupljaÄ?i će biti privremeno prilagoÄ‘eni kako bi izbegli disperziju povrÅ¡inske vode u sluÄ?aju zalivanja peska ili Å¡ljunka za kontrolu praÅ¡ine f) GraÄ‘evinska vozila i maÅ¡ine će se prati u servisima za pranje automobila duž segmenta puta koji se koristi. g) Voda će biti odvojena od radova. h) U sluÄ?aju izlivanja zagaÄ‘ena voda mora da se zadrži kako bi se spreÄ?ilo dalje zagaÄ‘enje i ista se mora transportovati u postrojenje za preÄ?išćavanje otpadnih voda. i) Vozila i maÅ¡ine se mogu parkirati, oprati i održavati samo na odreÄ‘enim podruÄ?jima sa nepropusnom povrÅ¡inom i sa sistemom za sakupljanje i preÄ?išćavanje (separator ulja i masti), j) Prilikom nanoÅ¡enja anti-korozivnih mera ili boja na naÄ?in koji eliminiÅ¡e mogućnost prosipanja i zagaÄ‘ivanja vodotoka. 51 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA k) ZaÅ¡tita sedimenata koje bi prenele ograde i barijere. Mogućnost pronalaženja arheoloÅ¡kih ili bilo kakvih a) Radno podruÄ?je, kamp gradiliÅ¡ta itd. treba da budu udaljeni od baÅ¡tine i arheoloÅ¡kih kulturnih ili istorijskih nalaziÅ¡ta. artefakata b) Treba preduzeti mere adekvatne nege i podizanja svesti kako bi se graÄ‘evinski radnici prosvetili o mogućem otkrivanju arheoloÅ¡kih relikvija; c) Radovi će biti obustavljeni a nadležni organi obaveÅ¡teni u skladu sa nacionalnim propisima i praćenjem njihovih uputstava. Radovi će poÄ?eti ponovo tek kada odgovarajuće vlasti daju svoje smernice i odobrenje. Nepravilno skladiÅ¡tenje i korišćenje materijala može a) ÄŒuvati sve materijale u originalnim kontejnerima na adekvatnim lokacijama, Å¡to izazvati zagaÄ‘enje vazduha, omogućava skladiÅ¡tenje u nepropusnim kontejnerima koji neće dovesti do curenja. tla ili vode b) Na gradiliÅ¡tu neće biti dozvoljeo skladiÅ¡tenje velike koliÄ?ine goriva. c) Obezbediti da su radnici upoznati sa sigurnosnim propisima i zahtevima za skladiÅ¡tenje za svaki proizvod. d) Obezbediti apsorbente za razlivanje na gradiliÅ¡tu. U sluÄ?aju nesreće lokalizovati izliv razlit i popraviti mesto izlivanja. Otpad treba tretirati kao opasan. e) Pratite uputstva MSDS prilikom rukovanja hemikalijama. Spremnost za hitne sluÄ?ajeve a) Plan pripreme za hitne sluÄ?ajeve je pripremljen i upućen zaposlenima. b) Osigurajte poznavanje mreža u blizini lokacije. c) U sluÄ?ajevima sluÄ?ajnog prekida smesta obustavite sve radove, obavestite odgovarajuće vlasti u regionu i naložite hitnu sanaciju oÅ¡tećene mreže u skladu sa zahtevima nacionalnog zakonodavstva i Plana spremnosti za hitne sluÄ?ajeve. d) Obezbedite vatrogasnu opremu i obuku za zaposlene 52 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA ZaÅ¡tita prirode a) Krivolov, uznemiravanje životinja, prikupljanje Å¡umskih biljaka i Å¡umske hrane strogo je zabranjeno. b) Vatra na otvorenom je strogo zabranjena. c) Neće biti nemarnog odlaganja otpada. d) Pre radova povrÅ¡ina mora biti proverena od jazbina i gnezda. e) Minimizirajte radno podruÄ?je i koristite samo ono Å¡to je potrebno. B. Å irokopojasna a) Radna stranica treba da zauzima samo povrÅ¡inu neophodnu za izvoÄ‘enje radova infrastruktura b) Tokom izgradnje radnici moraju biti ograniÄ?eni na podruÄ?ja pod izgradnjom i pristup (BI) - otvorenom prostoru mora biti striktno regulisan Instalacija rovovima c) Teren na radnom mestu mora se vratiti u stanje kakvom je bilo pre radova, a ako nije moguće, da se adekvatno rehabilituje. Preduzetnik koji će graditi, ponovo graditi, instalirati ili deinstalirati spojnu elektronsku komunikacionu infrastrukturu dužan je da obavestiti odgovarajuću opÅ¡tinu ili opÅ¡tine na Ä?ijoj teritoriji je planirano da se aktivnost realizuje u najmanjoj meri sledećim informacijama: - Vlasnik mreže - Vrsta mreže i vrsta rada - Teritorija opÅ¡tine ili opÅ¡tina u kojima se planira izgradnja infrastrukture (planirano mesto izgradnje ili instalacije treba biti namensko, ako je moguće) - Planirani datum za poÄ?etak i zavrÅ¡etak radova d) Nadležna opÅ¡tina ili opÅ¡tine objavljuju na svojoj internet stranici navedene informacije u roku od petnaest (15) radnih dana od prijema informacija e) Ukoliko se opÅ¡tina ne složi sa tokom infrastrukture oni će dostaviti obrazloženje u roku od petnaest (15) radnih dana 53 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA f) Svi kablovi moraju se koristiti u skladu sa zahtevima proizvoÄ‘aÄ?a kablova g) Poklopci Å¡ahtova moraju ispunjavati zahteve u pogledu opterećenja (40 tona, ako se nalaze na povrÅ¡ini puteva). h) Vrata za spoljne kabinete za kablove i poklopci za distribucione taÄ?ke moraju biti opremljeni bravom i) Ako je ispod peÅ¡aka postavljena kablovica ili kabl, crvena i bela upozoravajuća traka mora biti postavljena iznad kabla ili kablovskog kanala, pri Ä?emu razmak izmeÄ‘u trake i kabla ili kablovice ne sme biti manji od 0,2 m j) Ako su graÄ‘evinski radovi obezbeÄ‘eni u blizini ili prelaze infrastrukturu drugog vlasnika, subjekat odgovoran za graÄ‘evinske poslove mora zatražiti nadzor od vlasnika te infrastrukture. Radovi u blizini druge infrastrukture će biti iskljuÄ?ivo ruÄ?ni. C. Instalacija Å¡irokopojasne a) Mesto izvoÄ‘enja radova treba da zauzima samo povrÅ¡inu neophodnu za izvoÄ‘enje radova. infrastrukture b) Tokom izgradnje radnici moraju biti ograniÄ?eni na podruÄ?ja izgradnje i pristup (BI) putem otvorenom prostoru mora biti striktno regulisan. novih stubova c) Preduzetnik koji će graditi, ponovo graditi, instalirati ili deinstalirati spojnu elektronsku komunikacionu infrastrukturu dužan je da obavestiti odgovarajuću opÅ¡tinu ili opÅ¡tine na Ä?ijoj teritoriji je planirano da se aktivnost realizuje u najmanjoj meri sledećim informacijama: - Vlasnik mreže - Vrsta mreže i vrsta rada - Teritorija opÅ¡tine ili opÅ¡tina u kojima se planira izgradnja infrastrukture (planirano mesto izgradnje ili instalacije treba biti namensko, ako je moguće) 54 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA - Planirani datum za poÄ?etak i zavrÅ¡etak radova d) Nadležna opÅ¡tina ili opÅ¡tine objavljuju na svojoj internet stranici navedene informacije u roku od petnaest (15) radnih dana od prijema informacija e) Ukoliko se opÅ¡tina ne složi sa tokom infrastrukture oni će dostaviti obrazloženje u roku od petnaest (15) radnih dana f) Ukoliko se metalna konstrukcija koristi kao deo infrastrukture oni moraju imati zaÅ¡titu od rÄ‘e na najmanje deset (10) godina. g) Svi kablovi moraju se koristiti u skladu sa zahtevima proizvoÄ‘aÄ?a kablova h) Vrata za spoljne kabinete za kablove i poklopci za distribucione taÄ?ke moraju biti opremljeni bravom na zakljuÄ?avanje i) Preduzetnik je obavezan da elaborira i objavi svoja pravila o sigurnosti i bezbednosti koja će osigurati zaÅ¡titu osoblja, kupaca, imovine i mreže tokom izgradnje, rekonstrukcije, uklanjanja, instalacije i deinstalacije tokom aktivnosti utvrÄ‘enih u projektu D. Instalacija BI a) Radna stranica treba da zauzima samo povrÅ¡inu neophodnu za izvoÄ‘enje radova iskopavanjem b) Tokom izgradnje radnici moraju biti ograniÄ?eni na podruÄ?ja pod izgradnjom i pristup mikro rovova otvorenom prostoru mora biti striktno regulisan c) Teren mesta izvoÄ‘enja radova se mora vratiti u isto stanje u kome je bio pre radova, a ukoliko to nije moguće onda adekvatno rehabilitovan. d) Preduzetnik koji će graditi, ponovo graditi, instalirati ili deinstalirati spojnu elektronsku komunikacionu infrastrukturu dužan je da obavestiti odgovarajuću opÅ¡tinu ili opÅ¡tine na Ä?ijoj teritoriji je planirano da se aktivnost realizuje u najmanjoj meri sledećim informacijama: - Vlasnik mreže 55 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA - Vrsta mreže i vrsta rada - Teritorija opÅ¡tine ili opÅ¡tina u kojima se planira izgradnja infrastrukture (planirano mesto izgradnje ili instalacije treba biti namensko, ako je moguće) - Planirani datum za poÄ?etak i zavrÅ¡etak radova e) Nadležna opÅ¡tina ili opÅ¡tine objavljuju na svojoj internet stranici navedene informacije u roku od petnaest (15) radnih dana od prijema informacija f) Ukoliko se opÅ¡tina ne složi sa tokom infrastrukture oni će dostaviti obrazloženje u roku od petnaest (15) radnih dana g) Svi kablovi moraju se koristiti u skladu sa zahtevima proizvoÄ‘aÄ?a kablova h) Poklopci Å¡ahtova moraju ispunjavati zahteve u pogledu opterećenja (40 tona, ako se nalaze na povrÅ¡ini puteva). i) Vrata za spoljni kabinet za kablove i poklopci za distribucione taÄ?ke moraju biti opremljeni bravom. j) Ako je ispod peÅ¡aka postavljena kablovica ili kabl, crvena i bela upozoravajuća traka mora biti postavljena iznad kabla ili kablovskog kanala, pri Ä?emu razmak izmeÄ‘u trake i kabla ili kablovice ne sme biti manji od 0,2 m k) Ako su graÄ‘evinski radovi obezbeÄ‘eni u blizini ili prelaze infrastrukturu drugog vlasnika, subjekat odgovoran za graÄ‘evinske poslove mora zatražiti nadzor od vlasnika te infrastrukture. Radovi u blizini druge infrastrukture će biti iskljuÄ?ivo ruÄ?ni. E. BI koristeći postojeće a) Tokom izgradnje radnici moraju biti ograniÄ?eni na podruÄ?ja pod izgradnjom i pristup instalacije otvorenom prostoru mora biti striktno regulisan 56 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA b) Preduzetnici koji planiraju izgradnju, ponovnu izgradnju, uvoÄ‘enje ili uklanjanje spoljne elektronske komunikacione infrastrukture dužni su da o tome obaveste opÅ¡tinu ili opÅ¡tine na Ä?ijoj se teritoriji aktivnost realizuje. - Vlasnik mreže - Vrsta mreže i vrsta rada - Teritorija opÅ¡tine ili opÅ¡tina u kojima se planira izgradnja infrastrukture (planirano mesto izgradnje ili instalacije treba biti namensko, ako je moguće) - Planirani datum za poÄ?etak i zavrÅ¡etak radova c) Nadležna opÅ¡tina ili opÅ¡tine objavljuju na svojoj internet stranici navedene informacije u roku od petnaest (15) radnih dana od prijema informacija d) Ukoliko se opÅ¡tina ne složi sa tokom infrastrukture oni će dostaviti obrazloženje u roku od petnaest (15) radnih dana e) Svi kablovi moraju se koristiti u skladu sa zahtevima proizvoÄ‘aÄ?a kablova f) Preduzetnik je obavezan da elaborira i objavi svoja pravila o sigurnosti i bezbednosti koja će osigurati zaÅ¡titu osoblja, kupaca, imovine i mreže tokom izgradnje, rekonstrukcije, uklanjanja, instalacije i deinstalacije tokom aktivnosti utvrÄ‘enih u projektu g) Ako su graÄ‘evinski radovi obezbeÄ‘eni u blizini ili prelaze infrastrukturu drugog vlasnika, subjekat odgovoran za graÄ‘evinske poslove mora zatražiti nadzor od vlasnika te infrastrukture. Radovi u blizini druge infrastrukture će biti iskljuÄ?ivo ruÄ?ni. F. BI koristeći postojeće a) Tokom izgradnje radnici moraju biti ograniÄ?eni na podruÄ?ja pod izgradnjom i pristup dalekovode otvorenom prostoru mora biti striktno regulisan 57 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA b) Preduzetnici koji planiraju izgradnju, ponovnu izgradnju, uvoÄ‘enje ili uklanjanje spoljne elektronske komunikacione infrastrukture dužni su da o tome obaveste opÅ¡tinu ili opÅ¡tine na Ä?ijoj se teritoriji aktivnost realizuje. - Vlasnik mreže - Vrsta mreže i vrsta rada - Teritorija opÅ¡tine ili opÅ¡tina u kojima se planira izgradnja infrastrukture (planirano mesto izgradnje ili instalacije treba biti namensko, ako je moguće) - Planirani datum za poÄ?etak i zavrÅ¡etak radova c) Nadležna opÅ¡tina ili opÅ¡tine objavljuju na svojoj internet stranici navedene informacije u roku od petnaest (15) radnih dana od prijema informacija d) Ukoliko se opÅ¡tina ne složi sa tokom infrastrukture oni će dostaviti obrazloženje u roku od petnaest (15) radnih dana e) Svi kablovi moraju se koristiti u skladu sa zahtevima proizvoÄ‘aÄ?a kablova f) Vrata za spoljne kabinete za kablove i poklopci za distribucione taÄ?ke moraju biti opremljeni bravom na zakljuÄ?avanje g) Preduzetnik je obavezan da elaborira i objavi svoja pravila o sigurnosti koja će osigurati zaÅ¡titu osoblja, kupaca, imovine i mreže tokom izgradnje, rekonstrukcije, uklanjanja, instalacije i deinstalacije tokom aktivnosti utvrÄ‘enih u projektu. h) Ako su graÄ‘evinski radovi obezbeÄ‘eni u blizini ili prelaze infrastrukturu drugog vlasnika, subjekat odgovoran za graÄ‘evinske poslove mora zatražiti nadzor od vlasnika te infrastrukture. Radovi u blizini druge infrastrukture će biti iskljuÄ?ivo ruÄ?ni. G Rehabilitacija a) Tokom ruÅ¡enja enterijera koristite usisnike za ruÅ¡evine iznad prvog sprata. 58 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA prostorije centralnog kontrolnog sistema H Izgradnja tornja za fiksne a) Tokom izgradnje radnici moraju biti ograniÄ?eni na podruÄ?ja izgradnje i pristup otvorenom antene prostoru mora biti striktno regulisan. b) Treba koristiti samo postojeće puteve. Neće biti izgradnje pristupnih puteva. c) Neće biti seÄ?e. Ukoliko se pojedinaÄ?no uklanjanje stabala ne može izbeći to se može uÄ?initi samo uz prethodno pisano odobrenje nadležnih organa (Kosovska agencija za Å¡ume). d) Sve sigurnosne mere će biti primenjene u projektovanju, implementaciji i radu. Erozije tla a) SpreÄ?avanje erozije i kliziÅ¡ta vrÅ¡iće se adekvatnim geotehniÄ?kim radom (npr. upotrebom sidra od armiranog betona sa mrežama, barijerama, gabionima itd.), I Fiksne stanice za a) Tokom izgradnje radnici moraju biti ograniÄ?eni na podruÄ?ja izgradnje i pristup otvorenom nadgledanje prostoru mora biti striktno regulisan. b) Treba koristiti samo postojeće puteve. Neće biti izgradnje pristupnih puteva. c) Neće biti seÄ?e. Ukoliko se pojedinaÄ?no uklanjanje stabala ne može izbeći to se može uÄ?initi samo uz prethodno pisano odobrenje nadležnih organa (Kosovska agencija za Å¡ume). d) Sve sigurnosne mere će biti primenjene u projektovanju, implementaciji i radu. 59 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA J Mobilne stanice za a) Tokom izgradnje radnici moraju biti ograniÄ?eni na podruÄ?ja izgradnje i pristup otvorenom praćenje prostoru mora biti striktno regulisan. b) Treba koristiti samo postojeće puteve. Neće biti izgradnje pristupnih puteva. c) Neće biti seÄ?e. Ukoliko se pojedinaÄ?no uklanjanje stabala ne može izbeći to se može uÄ?initi samo uz prethodno pisano odobrenje nadležnih organa (Kosovska agencija za Å¡ume). d) Sve sigurnosne mere će biti primenjene u projektovanju, implementaciji i radu. K UvoÄ‘enje infrastrukture a) Tokom izgradnje radnici moraju biti ograniÄ?eni na podruÄ?ja pod izgradnjom i pristup NREN otvorenom prostoru mora biti striktno regulisan b) Mesto izvoÄ‘enja radova treba da zauzima samo povrÅ¡inu neophodnu za izvoÄ‘enje radova. L UvoÄ‘enje IB ZaÅ¡tita prirode u zaÅ¡tićenim a) Sve aktivnosti u zaÅ¡tićenim podruÄ?jima mora odobriti nadležni organ (MŽSPP ili podruÄ?jima Agencija za zaÅ¡titu prirode). b) Pre radova povrÅ¡ina mora biti proverena od jazbina i gnezda. U sluÄ?aju da se pronaÄ‘e, rukovodilac izgradnje mora kontaktirati inspekciju za zaÅ¡titu prirode i pratiti njihova uputstva. c) Radovi u zaÅ¡tićenim i osetljivim podruÄ?jima se ne smeju obavljati u periodu kada se zaÅ¡tićene vrste gnezde i razmnožavanju ili drugim osjetljivim periodima (konsultujte se sa Agencijom ili angažujte biologa da definiÅ¡ete periode). d) Radovi su strogo ograniÄ?eni na postojeću infrastrukturu (putevi ili struja). Neće biti razdvajanja od infrastrukture i/ili zemljokopa. 60 AKTIVNOST PARAMETAR KONTROLNA LISTA MERA UBLAŽAVANJA 61 DEO 3: PLAN NADZIRANJA/PRAĆENJA Kada TroÅ¡ak/Rashod Å ta/Koji Gde Kako ZaÅ¡to Ko (Definisati (ukoliko nije (Parametar će biti (Će se parametar (Će se parametar (Se parametar (Je odgovoran za Faza uÄ?estalost ili ukljuÄ?en u budžet nadziran?) nadzirati?) nadzirati?) prati?) nadziranje?) kontinuitet?) projekta) Tokom pripreme aktivnosti implementacije aktivnosti Tokom nadziranja Tokom aktivnosti 62 ANEKS 4 - Å ABLON ZA KONTROLNU LISTU PLANA ZAÅ TITE ŽIVOTNE SREDINE I DRUÅ TVENOG UPRAVLJANJA Plan projekta za zaÅ¡titu životne sredine i druÅ¡tveno upravljanje (ESMP) sastoji se od skupa mera ublažavanja, praćenja i institucionalnih mera koje treba preduzeti tokom implementacije i rada zarad eliminisanja Å¡tetnih uticaja na životnu sredinu i druÅ¡tvenu sredinu, njihovo naruÅ¡avanje ili njihovo umanjivanje na prihvatljiv nivo. Plan obuhvata i aktivnosti koje su neophodne za sprovoÄ‘enje ovih mera. 1. Planovi upravljanja su suÅ¡tinski elementi izveÅ¡taja PSŽS za projekte kategorije A; za mnoge projekte kategorije B PSŽS može rezultirati samo planom upravljanja. Da bi pripremio plan upravljanja, primalac i njegov tim za dizajn PSŽS (a) identifikuju skup odgovora na potencijalne Å¡tetne uticaje; (b) utvrÄ‘uju uslove za obezbeÄ‘ivanje efekikasnih i blagovremenih odgovora; i (c) opisuju sredstva za ispunjavanje tih zahteva. Konkretnije govoreći, ESMP ukljuÄ?uje sledeće komponente: Ublažavanje 2. ESMP identifikuje izvodljive i troÅ¡kovno isplative mere koje mogu umanjiti potencijalno znaÄ?ajne Å¡tetne uticaje na životnu sredinu na prihvatljive nivoe. Plan ukljuÄ?uje kompenzacione mere ako mere ublažavanja ne budu izvodljive, ekonomiÄ?ne ili dovoljne. Konkretnije, ESMP; (a) Identifikuje i rezimira sve oÄ?ekivane znaÄ?ajne Å¡tetne uticaje na životnu sredinu (ukljuÄ?ujući one koji ukljuÄ?uju autohtono stanovniÅ¡tvo ili prinudno preseljenje); (b) Opisuje u tehniÄ?ke detalje svaku meru ublažavanja, ukljuÄ?ujući vrstu uticaja na koju se odnosi i uslove pod kojima se zahteva (npr. u kontinuitetu ili u sluÄ?aju nepredviÄ‘enih situacija), zajedno sa projektima, opisima opreme i operativnim procedurama, po potrebi; (c) Procenjuje bilo koji potencijalni uticaj ovih mera na životnu sredinu; i (d) ObezbeÄ‘uje povezivanje sa bilo kojim drugim planom ublažavanja (npr. za prisilno ponovno preseljenje, autohtone narode ili kulturna dobra) koji je neophodan za projekat. Praćenje/Nadziranje 3. Praćenje životne sredine tokom implementacije projekta pruža informacije o kljuÄ?nim ekoloÅ¡kim aspektima projekta, naroÄ?ito o uticaju projekta na životnu sredinu i efikasnosti mera ublažavanja. Takve informacije omogućavaju primaocu i Banci da procene uspeh ublažavanja u sklopu nadzora projekta i omogućiće preduzimanje korektivnih mera kada je to potrebno. Stoga, ESMP identifikuje ciljeve praćenja i odreÄ‘uje vrstu nadzora, sa vezama uticaja procenjenih u izveÅ¡taju PSŽS i merama ublažavanja opisanim u ESMP. NaroÄ?ito odsek za praćenje ESMP-a pruža (a) specifiÄ?an opis i tehniÄ?ke detalje o praćenja, ukljuÄ?ujući parametre koje treba izmeriti, metode koje će se koristiti, lokacije uzorkovanja, uÄ?estalost merenja, granice detekcije (gde je to prikladno), i definisanje pragova koji će signalizirati potrebu za korektivnim aktivnostima; i (b) postupke praćenja i izveÅ¡tavanja kako bi (i) obezbedio rano otkrivanje uslova koji zahtevaju posebne mere ublažavanja, i (ii) pružio informacije o napretku i rezultatima ublažavanja. Raspored implementacije i procena troÅ¡kova 4. Za sva tri aspekta (ublažavanje, praćenje i razvoj kapaciteta), ESMP obezbeÄ‘uje (a) raspored implementacije za mere koje se moraju izvrÅ¡iti kao deo projekta, pokazujući fazu i koordinaciju sa celokupnim planovima implementacije projekta; i (b) procenu kapitala i periodiÄ?nih troÅ¡kova i izvora sredstava za sprovoÄ‘enje ESMP-a. Ove cifre su takoÄ‘e integrisane u ukupne tabele troÅ¡kova projekta. 63 Plan ublažavanja Faza izgradnje OÄ?ekivani Odgovornost Period TroÅ¡kovi vezani Predložena Aktivno uticaj na za sprovoÄ‘enje implementacije za sprovoÄ‘enje mera st životnu mere mere mera za ublažavanja sredinu ublažavanja ublažavanja ublažavanje 1. 2. … Operativna faza 1. 2. … Plan nadziranja/praćenja Faza izgradnje Å ta/Koji Gde Kako Kada Ko Koliko Parametar Će se Će se Će se Će nadzirati je troÅ¡ak će biti parametar parametar parametar parametar – povezan sa nadziran? nadzirati? nadzirati nadzirati (odgovornost/na sprovoÄ‘enjem (Å¡ta treba dležnost)? nadziranja? meriti i na (vrem koji naÄ?in)? e i uÄ?estalost)? 1. 2. … Operativna faza 1. 2. … 64 ANEKS 5 – SPISAK PROJEKATA KOJI MORAJU DA PROÄ?U KROZ PUŽS Proizvodnja i prerada metala 1. Instalacije za peÄ?enje ili sinterovanje metalne rude (ukljuÄ?ujući sulfidne rude) 2. Fabrike za izlivanje gvožđa i Ä?elika (primarna ili sekundarna fuzija), ukljuÄ?ujući kontinuirano livenje. 3. Fabrike/livnice/topionice za preradu crnih metala: 3.1. ÄŒekićni kovaÄ? sa izlaznom snagom većom od pedeset (50) KJ po Ä?ekiću, dok ulazna snaga prelazi dvadeset (20) KW; 3.2. nanoÅ¡enje zaÅ¡titnih meÅ¡anih metalnih premaza sa nanosom koji prelazi jednu (1) tonu/sat bruto Ä?elika; 3.3. Livnice za proizvodnju crnih metala kapaciteta viÅ¡e od sto (100) tona/dan. 4. Fabrike/livnice za: 4.1. proizvodnju obojenih metala i proizvodnju sirovih metala od obojenih metala iz rude; koncentrata ili sekundarnih sirovina metalurÅ¡kim, hemijskim ili elektrolitskim procesima; 4.2. topljenje, ukljuÄ?ujući proizvodnju legura i reciklirane proizvode (prerada, livenje u livnicama itd.) sa proizvodnjom koja premaÅ¡uje jednu (1) tonu/dan za olovo i kadmijum ili deset (10) tona/dan za ostale metale. 5. Fabrike za povrÅ¡insku obradu metala i plastiÄ?nih materijala, koristeći elektrolitiÄ?ke ili hemijske procese gde zapremina posuda za preÄ?išćavanje prelazi deset (10) m3. 6. Instalacije za povrÅ¡insku obradu supstanci ili proizvoda koji koriste organske rastvaraÄ?e posebno za premazivanje, farbanje, razmaÅ¡Ä?avanje, zaÅ¡titu od vode i infiltraciju boje, Ä?išćenje ili presovanje gde je koliÄ?ina rastvaraÄ?a veća od sto (100) tona godiÅ¡nje. 7. Proizvodnja i prerada legura od obojenih metala koji sadrže arsen, živu i olovo, sa kapacitetom većim od hiljadu (1.000) tona godiÅ¡nje. 2. Industrija minerala 8. Fabrike cementa koje sadrže rotirajuće peći (peÄ?enje i suÅ¡enje) sa proizvodnim kapacitetom većim od tri stotine (300) tona dnevno ili fabrike za proizvodnju kreÄ?a sa rotirajućim kadama sa proizvodnim kapacitetom od trideset (30) tona dnevno ili viÅ¡e ili sa drugim vrstama peći sa proizvodnim kapacitetom od trideset (30) tona dnevno ili viÅ¡e. 9. Fabrike za proizvodnju materijala koje koriste procese kao Å¡to su kalcifikacija i peÄ?enje minerala koji sadrže toksiÄ?ne elemente kao Å¡to su živa, arsenik i kadmijum. 10. Fabrike za proizvodnju stakla, ukljuÄ?ujući proizvodnju staklenih vlakana, sa proizvodnim kapacitetom od deset (10) tona dnevno ili viÅ¡e. 65 11. Livnice za topljenje mineralnih supstanci, ukljuÄ?ujući proizvodnju mineralnih vlakana sa proizvodnim kapacitetom od deset (10) tona dnevno ili viÅ¡e. 12. Fabrike za proizvodnju keramiÄ?kih proizvoda peÄ?enjem, naroÄ?ito za proizvodnju cigle, ploÄ?ica, vatrostalnih opeka, kamena i porcelana, sa proizvodnim kapacitetom od trideset (30) tona dnevno ili viÅ¡e. 13. Instalacije za ekstrahovanje azbesta i za preradu i transformaciju azbesta i drugih proizvoda koji sadrže azbest, kao Å¡to su: proizvodi od azbestnog cementa, sa godiÅ¡njom proizvodnjom viÅ¡e od pet hiljada (5.000) tona gotovih proizvoda; za frikcioni materijal, sa godiÅ¡njom proizvodnjom od viÅ¡e od pedeset (50) tona gotovih proizvoda; i za druge namene azbesta, korišćenje viÅ¡e od dve stotine (200) tona godiÅ¡nje. 14. Fabrike za peÄ?enje i sinterovanje nemetalnih minerala sa proizvodnim kapacitetom od trideset (30) tona dnevno ili viÅ¡e. 3. Ekstraktivna industrija 15. Kamenolomi i rudarstvo glinenih povrÅ¡ina gde povrÅ¡ina lokacije prelazi pet (5) ha ili ekstrakcija treseta, gde povrÅ¡ina lokacije prelazi deset (10) ha ili ukljuÄ?uje ekstrakciju od petnaest hiljada (15.000) tona ili viÅ¡e godiÅ¡nje. 16. Ekstrakcija i prerada (osim rastapanja i gasifikacije) uglja, lignita i bituminoznih minerala sa proizvodnim kapacitetom od pedeset hiljada (50.000) tona godiÅ¡nje ili viÅ¡e. 4. Hemijska industrija 17. Integrisane aktivnosti za industrijsku proizvodnju putem hemijskih procesa, pojedinaÄ?nih supstanci ili grupa supstanci, navedene u podstavovima 17.1 do 17.7: 17.1. Proizvodnja osnovnih organskih hemikalija kao Å¡to su: 17.1.1. jednostavni ugljovodonici (linearni ili cikliÄ?ni, zasićeni ili nezasićeni, alifatski ili aromatiÄ?ni); 17.1.2. ugljovodonici koji sadrže kiseonik kao Å¡to su: alkoholi, karboksilne kiseline, etri, aceton, peroksid, epoksidna smola; 17.1.3. sulfatni ugljovodonici; 17.1.4. azotni ugljovodonici, kao Å¡to su amini, amidi, azotna jedinjenja, nitratna jedinjenja, nitriti, cijanidi, izocijanidi; 17.1.5. ugljovodonici koji sadrže fosfor; 17.1.6. halogeni ugljovodonici; 17.1.7. organometalne komponente; 17.1.8. osnovni plastiÄ?ni materijali (polimeri, sintetiÄ?ka vlakna i vlakna sa celuloznom bazom); 66 17.1.9. sintetiÄ?ka guma; 17.1.10. boje i pigmenti; 17.1.11. sredstva aktivne povrÅ¡ine. 17.2. Proizvodnja osnovnih neorganskih hemikalija, kao Å¡to su: 17.2.1. gasovi poput amonijaka, hlora ili vodonik hlorida, fluora ili fluorida vodonika, ugljen dioksida, sumpornih jedinjenja, vodonika, sumpor dioksida, karbonil fluorida; 17.2.2. kiseline, kao Å¡to su: hromna kiselina, fluorovodiÄ?na kiselina, fosforna kiselina, azotna kiselina, hlorovodoniÄ?na kiselina, sumporna kiselina, sumporasta kiselina; 17.2.3. baze, kao Å¡to su amonijum hidroksid, kalijum hidroksid, natrijum hidroksid; 17.2.4. soli, kao Å¡to je kalijum karbonat, natrijum karbonat, izbeljivaÄ? na bazi natrijum- kalijum-borata, srebro nitrat; 17.2.5. nemetali, metalni oksidi i druge neorganske kombinacije kao Å¡to su: kalcijum karbid, silicijum, silicijum karbid; 17.3. Proizvodnja hemijskih Ä‘ubriva sa fosfatnom, azotnom ili kalijumskom bazom (jednostavna ili složena Ä‘ubriva); 17.4. Proizvodnja osnovnih sredstava za zaÅ¡titu biljaka i biocida; 17.5. Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda, boja i pesticida, upotrebom hemijskog ili bioloÅ¡kog procesa; 17.6. Proizvodnja eksplozivnih materija; 17.7. Proizvodnja proteinskih nutritivnih aditiva, fermenata i drugih proteinskih supstanci koristeći hemijske i bioloÅ¡ke procese. 5. Energetska industrija 18. Termoelektrane i druga postrojenja za sagorevanje sa izlaznom snagom od pedeset (50) MW ili viÅ¡e. 19. SrediÅ¡ta nuklearne energije. 20. Ugradnja elektriÄ?nih vodova visokog napona sa minimalnih dvesta dvadeset (220) kV i dužinom dužom od deset (10) km. 21. Rafinerije sirove nafte i postrojenja za gasifikaciju i rastapanje uglja i bituminoznih Å¡kriljaca i instalacija za povraćaj iskorišćenog ulja u iznosu od sto hiljada (100.000) tona godiÅ¡nje ili viÅ¡e. 22. Postrojenja za skladiÅ¡tenje nafte, petrohemijske ili hemijske proizvoda kapaciteta od sto hiljada (100.000) tona ili viÅ¡e. 23. Postrojenja za Ä?uvanje radioaktivnih materijala. 67 6. Transportna infrastruktura 24. Izgradnja linija za železniÄ?ki saobraćaj Å¡irokih razmera i aerodroma sa osnovnom dužinom piste od dve hiljade stotine (2100) m ili viÅ¡e. 25. Izgradnja novog puta sa dve ili viÅ¡e traka ili preusmeravanje i/ili proÅ¡irenje postojećeg puta za obezbeÄ‘ivanje dveju ili viÅ¡e traka, pri Ä?emu bi takav novi put, ili preusmeravanje i/ili proÅ¡ireni odsek bio pet (5) km ili viÅ¡e u kontinuiranoj dužini. 26. Cevovodi preÄ?nika petsto (500) mm ili viÅ¡e i dužine od deset (10) km ili viÅ¡e za transport: 26.1. prirodnog gasa, ulja ili hemikalija, i 26.2. ugljen-dioksida (CO2) u cilju geoloÅ¡kog skladiÅ¡tenja, ukljuÄ?ujući pridružena postrojenja za poboljÅ¡anje 27. Cevovodi preÄ?nika osam stotina (800) mm ili viÅ¡e i dužine Ä?etrdeset (40) km za transportne tokove ugljen-dioksida (CO2) u cilju geoloÅ¡kog skladiÅ¡tenja, ukljuÄ?ujući i povezana postrojenja za poboljÅ¡anje. 7. Prehrambena industrija 28. Proizvodnja i prerada prehrambenih proizvoda od: 28.1. sirovina životinjskog porekla (ne ukljuÄ?ujući mleko) gde proizvodni kapacitet konaÄ?nog proizvoda premaÅ¡io trideset (30) tona dnevno; 28.2. sirovina biljnog porekla, pri Ä?emu bi proizvodni kapacitet finalnog proizvoda premaÅ¡io dvesta pedeset (250) tona dnevno (prosek na osnovu kvartalne vrednosti); 28.3. mleÄ?nih proizvoda, pri Ä?emu koliÄ?ina tretiranog mlijeka prelazi stotinu (100) tona dnevno (prosek na osnovu godiÅ¡njeg iznosa); 8. Obrada i odlaganje otpada i otpadnih voda 29. Postrojenja za spaljivanje, oporavak, hemijsku obradu ili punjenje deponija opasnim otpadom. 30. Postrojenja za spaljivanje komunalnog otpada sa ulazom od 1 tona/sat ili viÅ¡e. 31. Deponije za bezopasan otpad sa unosom od trideset (30) tona dnevno ili viÅ¡e. 32. Postrojenja za preÄ?išćavanje komunalnih otpadnih voda kapaciteta preko sto hiljada (100.000) populacionih ekvivalenata. 33. Postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda 9. Projekti za skladiÅ¡tenje, prenos i snabdevanje vodom 34. Prisustvo podzemnih voda ili Å¡eme veÅ¡taÄ?kih podzemnih voda gde je godiÅ¡nja zapremina vode opala ili dopunjena ekvivalentna ili veća od pet (5) miliona kubnih metara. 68 34.1. Radovi prenosa vodnih resursa izmeÄ‘u reÄ?nih slivova gde je cilj prenosa spreÄ?avanje eventualnih nestaÅ¡ica vode i gde je koliÄ?ina prenesene vode veća od trideset (30) miliona m3 godiÅ¡nje. 34.2. U svim ostalim sluÄ?ajevima rad na prenosu vodnih resursa izmeÄ‘u reÄ?nih slivova gde viÅ¡egodiÅ¡nji proseÄ?ni tok sliva abstrakcije prelazi Å¡est stotina (600) miliona m3 godiÅ¡nje i gde preneti iznos prelazi 5% ovog toka. U oba sluÄ?aja iskljuÄ?eni su prenosi vodovodne vode. 36. Brane i druge instalacije namenjene za zadržavanje ili trajno skladiÅ¡tenje vode, gde nova ili dodatna koliÄ?ina vode koja se drži ili Ä?uva prelazi pet (5) miliona m3. 10. Industrija papira, drveta, tekstila i kože 37. Postrojenja za proizvodnju papira i kartona od preko sto hiljada (100.000) m2 godiÅ¡nje. 38. Industrijska postrojenja za: 38.1. proizvodnju celuloze od drveta ili sliÄ?nih vlaknastih materijala; 38.2. proizvodnja papira i ploÄ?a sa proizvodnim kapacitetom većim od pedeset (50) tona/dan. 39. Proizvodnja nameÅ¡taja sa prispećem drveta ili drugog osnovnog materijala većim od deset hiljada (10.000) m3 godiÅ¡nje. 40. Biljke za predtretman (operacije kao Å¡to su pranje, izbeljivanje, mercerizacija) ili bojenje vlakana ili tekstila. 41. Fabrike za Å¡tavljenje kože. 42. Postrojenja za intenzivno odgajanje živine, svinja ili stoke sa viÅ¡e od: 42.1. deset hiljada (10 000) grla živine; 42.2. pet stotina (500) svinja; 42.3. sto (100) goveda; i 42.4. hiljadu (1000) grla male stoke; 12. Ostali projekti 43. Postrojenja za tretiranje leÅ¡eva životinja i odlaganje mrtvih životinja. 44. Lokacije geoloÅ¡kog skladiÅ¡tenja ugljen-dioksida. 45. Postrojenja za uzimanje CO2 tokova za potrebe geoloÅ¡kog skladiÅ¡tenja od instalacija obuhvaćenih ovim Aneksom ili gde ukupan godiÅ¡nji ulov CO2 iznosi 1,5 megatona ili viÅ¡e. 46. Svaka promena ili proÅ¡irenje projekata navedenih u ovom Aneksu, ako takva promena ili proÅ¡irenje sama po sebi ispunjava pragove, ako postoji, navedena je u ovom Aneksu. 69 ANEKS 6 - SPISAK PROJEKATA KOJI ĆE BITI PREISPITANI SLUÄŒAJ PO SLUÄŒAJ, U SKLADU SA USLOVIMA NAVEDENIMA U ANEKSU 7, KAKO BI SE UTVRDILO DA LI MORAJU BITI PODVRGNUTI PUŽS 1. Poljoprivreda, Å¡umarstvo i ribarstvo: 1.1. Projekti za korišćenje neobraÄ‘enog zemljiÅ¡ta ili poluprirodnih podruÄ?ja za intenzivne poljoprivredne svrhe; 70 1.2. Projekti upravljanja vodama za poljoprivredu, ukljuÄ?ujući projekte navodnjavanja i odvoÄ‘enja zemljiÅ¡ta; 1.3. Inicijalno poÅ¡umljavanje i krÄ?enje Å¡uma radi prelaska na drugu vrstu korišćenja zemljiÅ¡ta; 1.4. Intenzivno uzgajanje ribnjaka. 2. Ekstraktivna industrija 2.1. Kamenolomi, drobiliÄ?ari, rudarstvo i ekstrakcija treseta ukljuÄ?ujući lokacije utvrÄ‘uju se za zanatsko rudarstvo kojim upravlja opÅ¡tina (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 2.2. Podzemno iskopavanje rudnika; 2.3. Ekstrakcija, ruÅ¡enje i ostali minerali dobijeni iskopavanjem reÄ?nog korita; 2.4. Duboke buÅ¡ilice, naroÄ?ito: 2.4.1. Geotermalno buÅ¡enje; i 2.4.2. BuÅ¡enje za vodosnabdevanje, osim buÅ¡otina koje istražuju stabilnost tla; 2.4.3. PovrÅ¡inske instalacije za vaÄ‘enje uglja, lignita i bituminoznih minerala (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 3. Energetska industrija 3.1. Industrijske instalacije za proizvodnju elektriÄ?ne energije, pare i tople vode (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 3.2. Industrijske instalacije za transport gasa, pare i toplu vodu; prenos elektriÄ?ne energije pomoću nadzemnih kablova (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 3.3. PovrÅ¡insko skladiÅ¡tenje prirodnog gasa; 3.4. Podzemno skladiÅ¡tenje zapaljivih gasova; 3.5. PovrÅ¡insko i podzemno skladiÅ¡tenje teÄ?nih zapaljivih materija (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5) i skladiÅ¡tenje u zemljiÅ¡noj povrÅ¡ini fosilnog karburanta; 3.6. Industrijsko briketiranje uglja i lignita; 3.7. instalacije za preradu i skladiÅ¡tenje radioaktivnog otpada (osim ako nije ukljuÄ?eno u Aneks 5); 3.8. Instalacije za proizvodnju hidroelektriÄ?ne energije (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 3.9. Instalacije za iskorišćavanje vetroelektrana za proizvodnju energije; 3.9. Kontinuirani izvori zraÄ?enja (jonizujuće i nejonizujuće). 3.10. Instalacije za snimanje struja CO2 u cilju geoloÅ¡kog skladiÅ¡tenja (instalacije koje nisu obuhvaćene Aneksom 5); 71 4. Proizvodnja i prerada metala 4.1. Postrojenja za proizvodnju gvožđa ili Ä?elika sa kontinuiranim livenjem; 4.2. Postrojenja za preradu crnih metala (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 4.3. Livnice crnih metala (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 4.4. Instalacije za topljenje, ukljuÄ?ujući i legura, obojenih metala, ukljuÄ?ujući i reciklirane proizvode (rafiniranje, livenje itd.), (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 4.5. Instalacije za povrÅ¡insku obradu metala i plastiÄ?nih materijala (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 4.6. Proizvodnja i montaža motornih vozila i proizvodnja motora motornih vozila; 4.7. Instalacije za peÄ?enje i sinterovanje metalnih ruda; 4.8. Instalacije za izgradnju i popravku aviona; 4.9. Proizvodnja železniÄ?ke opreme; 4.10. UniÅ¡tavanje eksplozivom 5. Industrija minerala 5.1. Koksne peći (destilacija suvog uglja); 5.2. Postrojenja za proizvodnju cementa (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 5.3. Instalacije za proizvodnju azbesta i proizvodnju azbestnih proizvoda (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 5.4. Instalacije za proizvodnju stakla ukljuÄ?ujući staklena vlakna (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 5.5. Instalacija za topioniÄ?ke mineralne supstance ukljuÄ?ujući proizvodnju mineralnih vlakana (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 5.6. Proizvodnja keramiÄ?kih proizvoda peÄ?enjem, posebno keramiÄ?kih ploÄ?ica, opeke, vatrostalnih opeka, ploÄ?ica, kamena ili porcelana (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 5.7. Fabrike za proizvodnju asfalta; 5.8. Fabrike za proizvodnju betona. 6. Hemijska industrija 6.1. Tretman intermedijarnih proizvoda i proizvodnja hemikalija; 6.2. Proizvodnja pesticida i farmaceutskih proizvoda, boja i lakova, elastomera i peroksida (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 72 6.3. SkladiÅ¡ni objekti za naftu, petrohemijske i hemijske proizvode. 7. Prehrambena industrija 7.1. Proizvodnja biljnih i životinjskih ulja i masti (projekti koji nisu obuhvaćeni Aneksom 5); 7.2. Pakovanje i konzerviranje proizvoda životinjskog porekla i povrća; 7.3. Proizvodnja mleÄ?nih proizvoda (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 7.4. Proivodnja piva (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 7.5. Proizvodnja slatkiÅ¡a i sirupa (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 7.6. Postrojenja za klanje životinja; 7.7. Industrijske instalacije za proizvodnju farine; 7.8. Fabrike Å¡ećera (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5). 8. Industrija tekstila, kože, drveta i papira 8.1. Fabrike za proizvodnju papira i ploÄ?a (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 8.2. Biljke za predtretman (pranje, beljenje, mercerizacija) ili umiranje vlakana ili tekstila (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 8.3. Biljke za Å¡tavljenje kože. 8.4. Postrojenja za obradu celuloze i proizvodnju. 9. Industrija gume 9.1. Proizvodnja i obrada proizvoda na bazi elastomera 10. Infrastrukturni projekti 10.1. projekti razvoja industrijskih nekretnina; 10.2. projekti urbanog razvoja, ukljuÄ?ujući i izgradnju trgovaÄ?kih centara i parkiraliÅ¡ta; 10.3. izgradnja železnica i intermodalnih pretovarnih objekata i intermodalnih terminala (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 10.4. izgradnja aerodroma i hipodromova (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 10.5. izgradnja puteva (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 10.6. izgradnja ili modifikacija unutraÅ¡njih plovnih puteva; 10.7. projekti za spreÄ?avanje poplava ukljuÄ?ujući modifikacije reÄ?nih kanala (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 73 10.8. brane ili druge instalacije dizajnirane da drže vodu ili Ä?uvaju na duže vreme (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 10.9. Izgradnja ili modifikacija tramvajskih, podignutih ili podzemnih železnica, suspendovanih linija ili sliÄ?nih linija odreÄ‘enog tipa, koje se koriste iskljuÄ?ivo ili uglavnom za prevoz putnika; 10.10. Instalacije gasovoda i cevovoda za transport tokova CO2 u cilju geoloÅ¡kog skladiÅ¡tenja (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5). 10.11. Abstrakcije podzemnih voda i Å¡eme ponovnog punjenja veÅ¡taÄ?kih podzemnih voda (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5; 10.12. Radovi za prenos vodnih resursa izmeÄ‘u reÄ?nih slivova (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5). 11. Turizam i aktivnosti u slobodno vreme 11.1. Ski-staze, ski-liftovi i žiÄ?are i povezane aktivnosti; 11.2. TuristiÄ?ka naselja i hotelski kompleksi izvan urbanih podruÄ?ja i sliÄ?no; 11.3. Stalni kampovi i staniÅ¡ta karavana; 11.4. Tematski parkovi; 11.5. Infrastrukturne instalacije u zaÅ¡tićenim zonama, koje nisu ukljuÄ?ene u prostorno planiranje 12. Ostali projekti 12.1. Stalne trkaÄ?ke i testne trake za motorna vozila; 12.2. Postrojenja za odlaganje otpada (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 12.3. Postrojenja za preÄ?išćavanje otpadnih voda (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 12.4. Mesta za odlaganje mulja (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 12.5. SkladiÅ¡tenje otpadnog gvožđa i drugih metala, ukljuÄ?ujući i otpadna vozila; 12.6. Instalacije za proizvodnju veÅ¡taÄ?kih mineralnih vlakana (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 12.7. Instalacije za oporavak ili uniÅ¡tavanje eksplozivnih supstanci; 12.8. Mesta za odlaganje industrijskog bezopasnog otpada; 12.9. Mesta za Ä?uvanje i preradu mrtvih i neželjenih životinja (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5); 12.10. Prehrambena industrija (projekti koji nisu ukljuÄ?eni u Aneks 5 ili poglavlje 7 iznad). 12.11. Svaka promena ili produženje projekata datih u Aneksu 5 ili Aneksu 6 koji su već odobreni, izvrÅ¡eni ili u postupku izvrÅ¡enja, koji mogu imati znaÄ?ajne Å¡tetne uticaje na životnu sredinu (promjena ili produžetak koji nije ukljuÄ?en u Aneks 5); 74 12.12. Projekti iz Aneksa 5, uzeti iskljuÄ?ivo ili uglavnom za razvoj i testiranje novih metoda ili proizvoda i koji se ne koriste viÅ¡e od dve (2) godine. 75 ANEKS 7 - USLOVI ZA SKRINING 1. Karakteristike projekata 1.1. Karakteristike projekta moraju se uzeti u obzir, naroÄ?ito: 1.1.1. veliÄ?ina projekta; 1.1.2. uticaj na životnu sredinu u kombinaciji sa drugim postojećim ili oÄ?ekivanim budućim projektima; 1.1.3. upotreba prirodnih resursa; 1.1.4. proizvodnja otpada; 1.1.5. zagaÄ‘enje i neprijatnosti; 1.1.6. rizik od nesreća, naroÄ?ito uzevÅ¡i u obzir korišćene supstance ili tehnologije 2. Lokacija projekata 2.1. Mora se razmotriti osetljivost životne sredine odreÄ‘enog geografskog podruÄ?ja na koja verovatno mogu uticati projekti, imajući u vidu: 2.1.1. trenutnu upotrebu zemljiÅ¡ta; 2.1.2. relativno obilje, kvalitet i regenerativni kapacitet prirodnih resursa u toj oblasti; 2.1.3. apsorpcioni kapacitet prirodne sredine, sa posebnom pažnjom na sledeće oblasti: 2.1.3.1. moÄ?varna podruÄ?ja; 2.1.3.2. planinska i Å¡umska podruÄ?ja; 2.1.3.3. prirodni rezervati i parkovi; 2.1.3.4. posebne oblasti zaÅ¡tite; 2.1.3.5. podruÄ?ja u kojima su standardi kvaliteta životne sredine utvrÄ‘eni zakonodavstvom zajednice već premaÅ¡eni; 2.1.3.6. gusto naseljene oblasti; 2.1.3.7. pejzaži od istorijskog, kulturnog ili arheoloÅ¡kog znaÄ?aja. 3. Karakteristike potencijalnog uticaja 3.1. Potencijalni znaÄ?ajni efekti projekata moraju se uzeti u obzir u odnosu na uslove navedene u 1 i 2 iznad, a posebno imajući u vidu: 3.1.1. opseg uticaja (geografska povrÅ¡ina i veliÄ?ina ugrožene populacije); 3.1.2. prekograniÄ?na priroda uticaja; 3.1.3. veliÄ?ina i kompleksnost uticaja; 3.1.4. verovatnoća uticaja; 3.1.5. trajanje, uÄ?estalost i reverzibilnost uticaja. 76 ANEKS 8 - ZAPISNIK/CI SA SASTAN(A)KA KONSULTACIJA SA ESMF-OM Konsultacije sa ESMF-om su održane u zgradi MER-a u PriÅ¡tini 16. aprila 2018. godine. Dokument je prethodno objavljen na internet stranici MER-a (4. aprila 2018. godine) i dostupan je u Å¡tampanom izdanju u njegovim prostorijama 14 dana. Informacije o njegovom objavljivanju, propraćeno javnim konsultacijama, objavljene su na internet stranici MER-a, na platformi javne konsultacije Vlade Kosova i javnog zalaganja. Dokument i saopÅ¡tenje su dostavljeni na albanskom, srpskom i engleskom jeziku. Grafikon 1 Javno saopÅ¡tenje na albanskom jeziku Grafikon 2 Javno saopÅ¡tenje na srpskom jeziku 77 Grafikon 3 Javno saopÅ¡tenje na engleskom jeziku 78 Sastanak je poÄ?eo u 11 Ä?asova. Prisutni su bili predstavnici MER-a, Agim Kukaj - Å¡ef Odseka za poÅ¡tu, telekomunikacije i informaciono-komunikacione tehnologije, Enver BaÅ¡a - Å¡ef sektora za telekomunikacije, gÄ‘a. AjÅ¡e JaÅ¡ari - Å¡ef odseka za IKT, gÄ‘a Fjola Resteljica - viÅ¡i službenik za elektronsku infrastrukturu i g. Besnik BeriÅ¡a - konsultant Svetske banke koji je uÄ?estvovao u svojstvu posmatraÄ?a. Nijedna druga zainteresovana strana nije izrazila interes da uÄ?estvuje u ovoj javnoj raspravi i nije bilo povratnih informacija dobijenih tokom perioda konsultovanja. Slika 1 Javne konsultacije u PriÅ¡tini (zgrada MER-a) Javnom raspravom je predsedavao gospodin Kukaj koji je zatražio od uÄ?esnika da joÅ¡ jednom doprinesu dokumentu ESMF-a. Zatim je gospodin BaÅ¡a predstavio dokument ESMF-a, poÄ?evÅ¡i sa kratkim uvodom o važnosti ESMF-a za Projekat, a zatim je proÅ¡ao kroz razliÄ?ite delove istog sa posebnim osvrtom na kontrolnu listu mera za ublažavanje za potkomponente Projekta. Razgovori su bili usredsreÄ‘eni na uspostavljanje Å¡irokopojasne infrastrukture. Ustanovljeno je postojanje izuzetno zahtevnog uslova za minimalno rastojanje koje treba poÅ¡tovati pri postavljanju kablova ili kablovskog kanala paralelno sa drugim inženjerskim mrežama ili saobraćajnim putevima u horizontalnom smeru koji je posebno definisan kao ne manji od 5 metara (uslov 2.1 stranica 32). TakoÄ‘e je postignuta saglasnost da opis projekta treba biti koncizniji i Ä?itljiviji. Slika 2 Javna saopÅ¡tenja 79 Na kraju sastanka zakljuÄ?eno je da je MER naÄ?inilo velike napore da informiÅ¡e razliÄ?ite zainteresovane strane i graÄ‘ane koji će moći da poÅ¡alju svoje komentare do 17. aprila 2018. godine. Sa javnih konsultacija donesena su dva konkretna zakljuÄ?ka: (a) ukloniti element "2.1 ivica osnove zemljanog nasipa na putu" iz dokumenta ESMF-a, i zapoÄ?eti postupke za razmatranje Uredbe MER-a br. 05/2017 za izgradnju, uvoÄ‘enje i nadzor elektronskih komunikacija; (b) skratiti opis projekta kako bi bio koncizniji i Ä?itljiviji. Grafikon 3 Spisak uÄ?esnika i Kroz prethodne studije izvodljivosti i javne konsultacije sa zajednicama i PIU-ima. MeÄ‘utim, imajte na umu da se tokom trajanja Projekta situacija može razvijati. Stoga će svaki specifiÄ?ni lot/deo biti ponovo revidiran pre bilo kakvih javnih investicija. Postoje i podruÄ?ja koja mogu biti identifikovana kao ‘bela podruÄ?ja’. Budžet projekta ne dozvoljava pokrivanje svih ‘belih podruÄ?ja’. Projekat će poÄ?eti sa identifikovanim podruÄ?jima po dogovorenom okviru prioritiziranja i dodavaće viÅ¡e oblasti, ukoliko budžet to dopuÅ¡ta. ii Upravljanje spektrom je kombinacija upravnih, nauÄ?nih i tehniÄ?kih postupaka neophodnih kako bi se osiguralo efikasno funkcionisanje radio-komunikacijske opreme i usluga bez smetnji. Lakonski reÄ?eno, upravljanje spektrom je celokupan proces regulisanja i administriranja upotrebe radio-frekvencijskog spektra. Cilj upravljanja spektrom je maksimizacija efikasnosti spektra i minimiziranje smetnji. Pravila i propisi, zasnovani na relevantnim zakonima, predstavljaju regulatornu i pravnu osnovu za proces upravljanja spektrom." Konsultovanje u vezi istraživanja spektra za ARKEP (2013), liÄ?na komunikacija. iii Obuka će znaÄ?ajno podići svest i prihvatanje korisnika YOU-a globalnih platformi za rad na internetu. Ona će to uÄ?initi tako Å¡to će korisnicima pomoći da kreiraju profile na razliÄ?itim platformama i ponude razliÄ?ite mogućnosti za zapoÅ¡ljavanjem. Korisnici koji nemaju bankovni raÄ?un i/ili raÄ?un kreditne kartice će dobiti odgovarajuću podrÅ¡ku. Na taj naÄ?in će projekat KO DE 80 takoÄ‘e pomoći u povećanju finansijske inkluzije, naroÄ?ito žena, od kojih 57%, prema jednoj proceni, nema bankovni raÄ?un (u poreÄ‘enju sa 31% muÅ¡karaca bez bankovnog raÄ?una). 81