69573 JugoistoÄ?na Evropa: Redovni ekonomski izveÅ¡taj 5. jun 2012. Jedinica za smanjenje siromaÅ¡tva i ekonomski menadžment Region Evrope i centralne Azije i ii JUGOISTOÄŒNA EVROPA: REDOVNI EKONOMSKI IZVEÅ TAJ 5. jun 2012. iii iv SADRŽAJ NAJNOVIJA EKONOMSKA KRETANJA, PERSPEKTIVA I IZAZOVI U POGLEDU POLITIKA NA PUTU KA ZLATNOM RASTU U JUGOISTOÄŒNOJ EVROPI 1. NAJNOVIJA EKONOMSKA KRETANJA, PERSPEKTIVA I IZAZOVI U POGLEDU POLITIKA ...................................................................................................................................... 1 A. GLOBALNI AMBIJENT – PORAST RIZIKA U EVROZONI ...................................................... 1 B. RAST U JIE6 – SPORI OPORAVAK .............................................................................................. 7 C. TRGOVINSKA I SPOLJNA KRETANJA – POBOLJÅ AVANJE BILANSA TEKUĆIH TRANSAKCIJA, RELATIVNO SNAŽNE SDI .................................................................................... 11 D. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RASTUĆI RIZICI ....................................................... 17 E. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK KONTROLISANOG SMANJENJA KREDITNE AKTIVNOSTI............................................................................................ 23 F. KRETANJA NA TRŽIÅ TU RADA U JIE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI ........................ 31 G. SIROMAÅ TVO, NEJEDNAKOST I PERCEPCIJE LJUDI O UTICAJU KRIZE U JIE6 – JOÅ  ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA ..................................................................................................... 39 H. PERSPEKTIVA ZA PERIOD 2012-2013. GODINE ................................................................. 47 I. IZAZOVI U POGLEDU POLITIKA ............................................................................................. 51 2. ZLATNI RAST U JUGOISTOÄŒNOJ EVROPI: KLJUÄŒNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA .................................................................................................................................... 55 A. UVOD ............................................................................................................................................. 55 B. TRGOVINA I FINANSIJE: GLAVNI POKRETAÄŒI „KONVERGENCIJE“ U JIE6 .................. 56 C. PREDUZETNIÅ TVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI, ALI OGRANIÄŒENA ULOGA INOVACIJA ............................................................................................................................ 60 D. TRŽIÅ TE RADA I DRŽAVNA UPRAVA: VISOKA NEZAPOSLENOST, STARENJE STANOVNIÅ TVA I BUDŽETI POD PRITISKOM .............................................................................. 62 E. ZAKLJUÄŒCI I IMPLIKACIJE PO REFORMU POLITIKE: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I DRŽAVNE UPRAVE .......................................................................................... 67 v Slike Slika 1: Globalna finansijska neizvesnost ..................................................................................................... 1 Slika 2: Industrijska proizvodnja je znaÄ?ajno ubrzala rast tokom 2012........................................................ 3 Slika 3: Rast industrijske proizvodnje i uvoza u Evropi ............................................................................... 3 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama JIE6 (indeks iz 2008. =100) ................................................ 7 Slika 5: Oporavak investicija u zemljama JIE6 (indeks iz 2008. =100) ....................................................... 7 Slika 6: Oporavak potroÅ¡nje u zemljama JIE6 (indeks iz 2008. =100) ......................................................... 7 Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama JIE6 (indeks iz 2008. =100) ..................................................... 7 Slika 8: Rast realnog BDP-a u zemljama JIE6 (%)....................................................................................... 8 Slika 9: Rast realnog BDP-a u zemljama JIE6, EU10 i EU15 (%) ............................................................... 8 Slika 10: Doprinosi realnom BDP-u u JIE6 (%) ........................................................................................... 8 Slika 11: Doprinosi realnom BDP-u u JIE6 kao regionu (%) ...................................................................... 8 Slika 12: Doprinos realnoj BDV u zemljama JIE6 (%) ................................................................................ 9 Slika 13: Doprinos realnoj BDV u zemljama JIE6 kao regionu (%) ............................................................ 9 Slika 14: Inflacija u JIE6 (%)........................................................................................................................ 9 Slika 15: Izvoz (% BDP-a) ......................................................................................................................... 11 Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) .......................................................................................................... 12 Slika 17: Rast uvoza (%)............................................................................................................................. 12 Slika18: Rast izvoza i uvoza ....................................................................................................................... 12 Slika 19: Deficit bilansa tekućih transakcija (CAD) i trgovinski bilans (% BDP-a) .................................. 13 Slika 20: Deficit bilansa tekućih transakcija (CAD) po zemljama, (% BDP-a) ......................................... 13 Slika 21: Doznake radnika 2008-2011. (% BDP-a) .................................................................................... 13 Slika 22: Strane direktne investicije (SDI, neto, % BDP-a) ....................................................................... 14 Slika 23: SDI po glavi stanovnika (neto, USD) .......................................................................................... 14 Slika 24: Spoljni dug, prosek JIE6 (% BDP-a) ........................................................................................... 14 Slika 25: Ukupne meÄ‘unarodne obveznice u opticaju u odabranim zemljama JIE6 (miliona USD) ......... 14 Slika 26: Ukupan javni i privatni spoljni dug (% BDP-a) .......................................................................... 15 Slika 27: IzvrÅ¡enje prihoda JIE6, 2008-2011. ............................................................................................. 18 Slika 28: IzvrÅ¡enje rashoda u JIE6, 2008 – 2011. ....................................................................................... 18 Slika 29: Spredovi na suvereni spoljni dug JIE6 (u bp) .............................................................................. 20 Slika 30: Javni dug u JIE6 (procenata BDP-a) ........................................................................................... 22 Slika 31: Spred izmeÄ‘u stopa Euribor i OIS (%) ........................................................................................ 23 Slika 32: Spredovi na petogodiÅ¡nje CDS za glavne matiÄ?ne banke prema bankama iz evropskih zemalja u usponu (u baznim poenima) ........................................................................................................................ 24 Slika 33: LTRO operacije ECB-a i roÄ?no finansiranje banaka (u milijardama evra) ................................. 25 Slika 34: Ukupni depoziti (preraÄ?unati u evrima, sept. 2008=100) ............................................................ 27 Slika 35: Realan meÄ‘ugodiÅ¡nji rast kredita privatnom sektoru * do marta 2012. ...................................... 28 Slika 36: Nominalni meÄ‘ugodiÅ¡nji rast kredita privatnom sektoru do marta 2012. ................................... 28 Slika 37: Nominalni meÄ‘ugodiÅ¡nji rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012. .......................... 28 Slika 38: Nominalni meÄ‘ugodiÅ¡nji rast kredita stanovniÅ¡tvu do marta 2012. ............................................ 28 Slika 39: ProblematiÄ?ni krediti (% ukupnih kredita) .................................................................................. 29 Slika 40: Prinos na sredstva (ROA) bankarskog sektora ............................................................................ 30 Slika 41: Prinos na kapital (ROE) bankarskog sektora ............................................................................... 30 vi Slika 42: Rezervisanja za gubitke po kreditima, kao procenat ukupnih bruto kredita ................................ 30 Slika 43: Promene stopa nezaposlenosti i stopa rasta BDP-a u JIE6, 2000-2010. ...................................... 31 Slika 44: Promena stopa nezaposlenosti izmeÄ‘u 2008. i 2011. godine (u procentnim poenima) ............... 32 Slika 45: Stope nezaposlenosti u JIE6 i EU10 ............................................................................................ 32 Slika 46: Broj evidentiranih nezaposlenih tokom 2011. godine (januar 2011. = 100) ............................... 34 Slika 47: Stope zaposlenosti u JIE6 (2011) ................................................................................................ 35 Slika 48: Promena realnog BDP-a i stope zaposlenosti u 2011. godini: godiÅ¡nji podaci za JIE6 (levo) i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno), (u procentnim poenima)..................................................... 36 Slika 49: Promene bruto proseÄ?nih nominalnih zarada (januar 2011. = 100) ............................................. 37 Slika 50: Regionalni trendovi siromaÅ¡tva, 2005-2009. (%) ........................................................................ 41 Slika 51: Krive zastupljenosti rasta u Srbiji, Crnoj Gori i BJR Makedoniji ............................................... 42 Slika 52: Percepcije uticaja krize ................................................................................................................ 43 Slika 53: Glavni kanali uticaja Slika 54: Glavni mehanizmi za snalaženje....................................... 44 Slika 55: Industrijska proizvodnja (meÄ‘ukvartalno, promena u procentima, nije desezonirana) ............... 48 Slika 56: Maloprodaja (jan. 2010. = 100, nije desezonirano) ..................................................................... 48 Slika 57: Indeks EXPY za meÄ‘ufazne proizvode, u hiljadama USD, medijana, 1996–2008. .................... 57 Slika 58: Izvoz i uvoz proizvoda i usluga u EU15, EU11, JIE6 i državama IstoÄ?nog partnerstva, 2009- 2010. (ili poslednji raspoloživi podaci)....................................................................................................... 57 Slika 59: Tokovi kapitala kao procenat BDP-a; prosek medijana grupe za period..................................... 59 Slika 60: Indeks BDP-a po glavi stanovnika (Severni i Kontinentalni region EU15=100), 1995-2010. .... 60 Slika 61: Stopa nezaposlenosti kao procenat ukupne radne snage (2009. ili poslednja raspoloživa godina) .................................................................................................................................................................... 62 Slika 62: Neto migracija na 1.000 stanovnika (2010) i stopa emigracije fakultetski obrazovanih osoba (2000) .......................................................................................................................................................... 63 Slika 63: Rashodi opÅ¡teg sektora države (% BDP-a), 2009. ....................................................................... 65 Slika 64: Bruto dug opÅ¡teg sektora države (% BDP-a), 2009. .................................................................... 66 Slika 65: Radna snaga u JIE6 će se smanjiti za približno Ä?etvrtinu izmeÄ‘u 2010. i 2050. ......................... 66 vii Tabele Tabela 1: Globalna perspektiva rasta (rast BDP-a u stalnim cenama, u procentima) ................................... 5 Tabela 2: Fiskalni deficiti u JIE6 (procenat BDP-a) ................................................................................... 17 Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012. godini ...................................................................................... 19 Tabela 4: Kreditni rejtinzi država* ............................................................................................................. 21 Tabela 5: Stope uÄ?ešća (aktivnosti) u 2011. po polovima, u procentima.................................................... 35 Tabela 6: MeÄ‘unarodno uporedive procene prisutnosti siromaÅ¡tva i krajnjeg siromaÅ¡tva u JIE6, 2005- 2010. (%) .................................................................................................................................................... 40 Tabela 7: Perspektiva rasta za zemlje JIE6 ................................................................................................. 48 Tabela 8: Odabrani indikatori javnog duga, 2011....................................................................................... 52 Tabela 9. Indeks poslovanja (0-100; 0=loÅ¡, 100=odliÄ?an) .......................................................................... 61 Okviri Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji ................................................................................. 33 Okvir 2: Uloga aktivnih politika tržiÅ¡ta rada (APTR) u povećanju zaposlenosti........................................ 38 Okvir 3: Reforma tržiÅ¡ta rada: Primer dve zemlje (i neke pouke) .............................................................. 64 Prilog Prilog 1: Grupe zemalja koje se pominju u ovom dokumentu .................................................................... 68 Ovaj izveÅ¡taj sastavlja dva puta godiÅ¡nje tim ekonomista Jedinice za smanjenje siromaÅ¡tva i ekonomski menadžment Svetske banke za region Evrope i centralne Azije (ECA PREM). Na Ä?elu tima je Željko Bogetić (zbogetic@worldbank.org), a u timu su Ron Hood, Dilek Aykut, Alexandru Cojocaru, Damir Ćosić, Borko HanÄ‘iski, Agim Demukaj, Caterina Ruggeri Laderchi, Erjon Luci, Evgenij Najdov, Lazar Å estović, Kenneth Simmler, DuÅ¡ko Vasiljević i Danijela Vukajlović-Grba. Specijalnu temu o Zlatnom rastu na zapadnom Balkanu pripremili su Abebe Adunga i Aleksandra Iwulska na osnovu nedavno objavljenog izveÅ¡taja Svetske banke „Zlatni rast“ autora Indermit Gill, Martin Raiser, Kaspar Richter i Juan Zalduendo 2012 . Timu pružali smernice i savete Yvonne Tsikata (direktor, ECA PREM), Satu Kahkonen (menadžer sektora, ECAPREM2). Andrew Burns (direktor, DECPG) i Juan Zalduendo (vodeći ekonomista, ECAVP) su nam pružili korisne komentare i podrÅ¡ku, na Ä?emu im se zahvaljujemo. U ovom izveÅ¡taju, pojmom “JugoistoÄ?na Evropaâ€?obuhvaćeno je Å¡est zemalja zapadnog Balkana (JIE6): Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija. viii REZIME Posle rasta od 2,2 procenata u 2011. godini, rane indikacije ukazuju na to da ekonomije Å¡est zemalja JugoistoÄ?ne Evrope (JIE6: Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija) beleže drastiÄ?no usporavanje i mogu da oÄ?ekuju rast od samo 1,0 procenat u 2012. godini. Slabi ekonomsku uslovi u evrozoni usporili su ekonomsku aktivnost i državne prihode u zemljama JIE6. Sa visokim nivoima javnog duga i pritiscima u pogledu finansiranja, većina zemalja mora da usvoji znaÄ?ajne programe fiskalne konsolidacije da bi se preokrenuo nepovoljan smer kretanja duga i izbegli kasniji problemi sa finansiranjem. Dobra vest je da je, generalno, finansijski sektor u JIE6 i dalje relativno dobro pozicioniran, mada su rizici poviÅ¡eni i podležu negativnim Å¡okovima, naroÄ?ito s obzirom na scenario Å¡irenja uticaja daljeg intenziviranja grÄ?ke krize. U JIE6 se nivoi problematiÄ?nih kredita (NPL) generalno stabilizuju (mada na poviÅ¡enom nivou), sopstveni kapital koji služi kao zaÅ¡tita i izdvojena rezervisanja izgledaju solidno, a likvidnost je adekvatna u većini zemalja. MeÄ‘utim, s obzirom na znaÄ?ajne rizike u evrozoni povezane sa grÄ?kom krizom, treba posebno naglasiti važnost toga da vlasti nastave da preduzimaju proaktivne mere i da traže od banaka da prave rezerve i da jaÄ?aju otpornost sektora. LoÅ¡a vest je socijalna situacija i s njom povezani trendovi: zemlje JIE6 beleže najveće stope nezaposlenosti i siromaÅ¡tva u Evropi. Å taviÅ¡e, rast je bio relativno slab i uglavnom nije bio praćen otvaranjem novih radnih mesta tokom poÄ?etnog oporavka u periodu 2010-2011. godine. ProseÄ?na stopa nezaposlenosti u JIE6 od oko 23 procenata viÅ¡e je nego duplo veća od proseka u zapadnoj Evropi, a njen veliki deo je koncentrisan meÄ‘u omladinom i dugoroÄ?no nezaposlenima, Å¡to ima razoran uticaj na ljudski kapital. Napredak u smanjenju siromaÅ¡tva iz perioda pre krize se poniÅ¡tava, a srednja klasa je postala ranjivija u svetlu velikih Å¡okova i istanjenih finansijskih rezervi i Å¡tednje domaćinstava. U svetlu mnogo umerenijih izgleda za rast nego pre krize i velikih socijalnih pritisaka, vlade zemalja JIE6 treba da usvoje ambiciozniji i urgentniji program strukturnih reformi usmeren ka rastu i novim radnim mestima. Bez obzira na teÅ¡ku kratkoroÄ?nu situaciju, zemlje JIE6 se nalaze pred istorijskom prilikom da iskoriste evropski „voz konvergencije“ – smanjenje dugoroÄ?nog jaza u pogledu dohotka po glavi stanovnika u odnosu na razvijene, „centralne“ zemlje Evropske unije (EU). Sve zemlje koje su ranije uÅ¡le u EU doživele su ovaj snažan proces „pristizanja“. U principu, isti taj „voz konvergencije“ oÄ?ekuje zemlje kandidate za Ä?lanstvo u EU meÄ‘u zemljama JIE6. MeÄ‘utim, taj napredak se ne deÅ¡ava automatski; on će se ostvariti samo uz odgovarajuće politike i reforme. Program dugoroÄ?ne strukturne reforme u JIE6 mora da bude fokusiran na intenziviranje trgovinskih i finansijskih tokova i reformisanje tržiÅ¡ta rada i javnog sektora. ix x 1. NAJNOVIJA EKONOMSKA KRETANJA, PERSPEKTIVA I IZAZOVI U POGLEDU POLITIKA A. GLOBALNI AMBIJENT – PORAST RIZIKA U EVROZONI Posle teÅ¡ke 2011. godine, u 2012. godini svetski ekonomski rast dalje usporava i mada su poÄ?etkom 2012. godine vesti o kratkoroÄ?nim ekonomskim kretanjima u evrozoni bile pozitivne, rizik od produbljenog previranja i Å¡irenja zaraze u evrozoni u poslednje vreme je naglo povećan. Velika je neizvesnost u pogledu ishoda grÄ?ke krize i implikacija po evropske i svetske ekonomije. ÄŒak i ukoliko se grÄ?ka kriza reÅ¡i bez većih potresa, svetska ekonomija se i dalje suoÄ?ava sa viÅ¡e izazova. Problemi koje stvaraju viÅ¡e cene nafte, smanjeni prilivi kapitala i konsolidacija fiskalnog i bankarskog sektora u zemljama sa visokim dohotkom zadržaće rast na relativno niskom nivou, mada će ubrzati u drugom delu godine. Dok upravljanje krizom ostaje jedna od glavnih briga visoko-razvijenih zemalja, većina zemalja u razvoju se potpuno oporavila od krize i mnoge traže održiv model rasta u tom novom ambijentu. U ovom izveÅ¡taju se usvaja osnovni scenario koji pretpostavlja da je izbegnuta velika kriza evrozone. Najveći rizici po to su turbulentan ishod grÄ?ke krize, nedostatak kredibilnih ekonomskih programa u pogoÄ‘enim zemljama i spoljnih sredstava neophodnih da se isti podrže, Å¡to bi moglo da dovede do Å¡irenja krize. Na kraju, jasno je da u razvoju dogaÄ‘aja kljuÄ?nu ulogu mogu da igraju oÄ?ekivanja. OdluÄ?na i koordinirana reakcija politike je potrebna u evrozoni da bi se ovi rizici obuzdali. U 2011. godini, svetska privreda je doživela nova previranja. Zaraza od fiskalne krize u Evropi proÅ¡irila se i na zemlje u razvoju i na visoko-razvijene zemlje, stvarajući znaÄ?ajne smetnje za globalni rast. Povećana neizvesnost tokom druge polovine godine dovela je do velikih rasprodaja na svetskim tržiÅ¡tima Slika 1: Globalna finansijska neizvesnost vlasniÄ?kih hartija od vrednosti, Stope petogodiÅ¡njih državnih CDS-ova, (bazni poeni), jan 2010-maj 2012 ukljuÄ?ujući i tržiÅ¡ta u zemljama u 1600 Portugalija razvoju. U drugoj polovini 2011. godine 1400 Irska svetska industrijska proizvodnja je ostala 1200 Å panija slaba. Kao rezultat toga, smanjio se 1000 Italija svetski obim uvoza robe. Smanjenje 800 Belgija 600 industrijske proizvodnje i uvoza bilo je 400 koncentrisano u zemljama EU. 200 Generalno, dogaÄ‘aji iz druge polovine 0 1/1/2010 3/1/2010 5/1/2010 7/1/2010 9/1/2010 1/1/2011 3/1/2011 5/1/2011 7/1/2011 9/1/2011 1/1/2012 3/1/2012 5/1/2012 11/1/2010 11/1/2011 godine ne samo da su usporili privrednu aktivnost u Evropi i svetu već su izazvali neizvesnost i strahove od novog Å¡irenja velike zaraze na globalnom nivou. Prognoze rasta za 2012. godinu u evrozoni generalno su korigovane naniže, pri Ä?emu izveÅ¡taj MMF-a „Svetska ekonomska perspektiva" iz aprila 2012. 1 godine zapravo predviÄ‘a smanjenje od -0,3 procenta za tu godinu u poreÄ‘enju sa stopom rasta od 1,1 procenat projektovanom u izdanju iste publikacije iz septembra 2011. godine. To je u skladu sa izveÅ¡tajem Svetske banke „Globalna ekonomska perspektiva“ (biće objavljena u junu 2012. godine). MeÄ‘utim, tokom prva Ä?etiri meseca uslovi na finansijskim tržiÅ¡tima su se poboljÅ¡ali iako su ostali napeti. Kao odgovor na pritiske na evropske banke u pogledu finansiranja, ECB je uvela dugoroÄ?ne operacije refinansiranja (LTRO) krajem decembra i krajem februara. LTRO operacije u vrednosti od 1 bilion EUR pomogle su da se poveća poverenje u meÄ‘ubankarsko tržiÅ¡te i snizile razliku (spred) izmeÄ‘u stopa Euribor i Eonia, kojom se meri spremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu na neobezbeÄ‘enom meÄ‘ubankarskom tržiÅ¡tu. Do kraja aprila 2012. godine, spredovi i stope CDS-a koji se plaćaju na suvereni dug zemalja sa visokim dohotkom i zemalja u razvoju sniženi su znaÄ?ajno, a stope CSD-a u neevropskim zemljama sa visokim dohotkom i mnogim zemljama u razvoju skoro da su se vratile do nivou iz jula 2011. godine. Pad globalne averzije prema riziku tokom tih meseci takoÄ‘e je doveo do oporavka tržiÅ¡ta vlasniÄ?kih hartija od vrednosti (HoV), pri Ä?emu su globalna tržiÅ¡ta vlasniÄ?kih HoV nadoknadila skoro sve gubitke nastale tokom druge polovine 2011. godine. Do pred kraj marta, volatilnost tržiÅ¡ta HoV (koju odražava indeks VIX) opala je na najniži nivo od 2007. godine. U 2012. godini je ojaÄ?ala i svetska ekonomska aktivnost. PoboljÅ¡ani uslovi na finansijskim tržiÅ¡tima tokom prva Ä?etiri meseca ove godine možda su se odrazili na obrt u realnom sektoru privrede (i doprineli tom obrtu). Svetska industrijska proizvodnja, koja je bila veoma slaba tokom većeg dela druge polovine 2011. godine (delom usled prekida isporuka zbog zemljotresa i cunamija u Japanu i zbog velikih poplava na Tajlandu), poÄ?ela je ponovo da raste u prvom kvartalu 2012. godine – rastući 10,1 procenta na godiÅ¡njem nivou tokom prvog kvartala 2012. godine (slika 2). Intenziviranje aktivnosti je bilo Å¡iroko rasprostranjeno i podjednako evidentno u zemljama sa visokim, srednjim i niskim dohotkom. ÄŒak je poÄ?ela da ubrzava i evrozona, koja je doživela 6 meseci pada aktivnosti u drugoj polovini 2011. godine. PoboljÅ¡anje podataka o industrijskoj proizvodnji delimiÄ?no se odrazilo u podacima o BDP-u za prvi kvartal za evrozonu (slika 3). I trgovinski tokovi jaÄ?aju, uglavnom usled jake tražnje u zemljama u razvoju. Uvozna tražnja u zemljama u razvoju naglo se ubrzala u Ä?etvrtom kvartalu 2011. godine, Ä?ak i dok je uvozna tražnja u evrozoni nastavila da opada, i rasla je po godiÅ¡njoj stopi od 20 procenata tokom tri meseca zakljuÄ?no sa martom 2012. godine. BaÅ¡ taj porast tražnje je podstakao porast izvoza kako razvijenih tako i ekonomija u razvoju. 2 Slika 2: Industrijska proizvodnja je znaÄ?ajno Slika 3: Rast industrijske proizvodnje i ubrzala rast tokom 2012. uvoza u Evropi Procenat rasta, meÄ‘ukvartalno, desezonir. god. Procenat rasta, meÄ‘ukvartalno, desezonir. 15 40 stopa god. stopa IP na globalnom 20 10 nivou IP u zemljama u razvoju 0 5 -20 Industrijska proizvodnja (meÄ‘ukvartalno) 0 -40 Obim uvoza (meÄ‘ukvartalno) -60 -5 2009M01 2009M07 2010M01 2010M07 2011M01 2011M07 2012M01 2011M01 2011M04 2011M07 2011M10 2012M01 Izvor: Datastream i Prospects Group Svetske banke Izvor: Datastream i Prospects Group Svetske banke Ipak, uprkos poboljÅ¡anjima, svetska finansijska tržiÅ¡ta su i dalje nervozna, a tokovi SDI će verovatno oslabiti. Od aprila 2012. godine vratio se izvestan stepen tenzije jer se investitori ponovo fokusiraju na izazove sa kojima se suoÄ?avaju velike evropske zemlje sa velikim spredovima. Uprkos aktuelnom oporavku procenjenih tržiÅ¡nih vrednosti akcija i tokova obveznica, meÄ‘unarodni tokovi kapitala u zemlje u razvoju ostaju oko 13 procenata ispod nivoa iz 2011. godine. Slabi tokovi kapitala delom su odraz smanjenja kreditne aktivnosti u evropskom bankarskom sektoru koje se intenziviralo od druge polovine 2011. godine. Nagli pad sindikovanog bankarskog kreditiranja u kojem su prednjaÄ?ile evropske banke od sredine 2011. godine i ograniÄ?enja u finansiranju trgovine, naroÄ?ito u poslednjem kvartalu 2011. godine, ukazuju da su u znaÄ?ajnoj meri pogoÄ‘ene zemlje u razvoju. OÄ?ekuje se da teÅ¡ki uslovi u prekograniÄ?nom bankarskom kreditiranju potraju neko vreme. Jedna svetla taÄ?ka je to da su, uprkos naglom padu bankarskog kreditiranja i drugih vrsta prekograniÄ?nih tokova sredstava, SDI iz visoko razvijenih evropskih zemalja ostale na visokom nivou u 2011. godini. I pored toga, uz preostalu neizvesnost na finansijskim tržiÅ¡tima, prognozira se da će meÄ‘unarodni tokovi kapitala u zemlje u razvoju, ukljuÄ?ujući i SDI, usporiti u 2012. godini. MeÄ‘utim, tenzije u evrozoni bi mogle da eskaliraju uz povezane rizike Å¡irenja zaraze. MeÄ‘utim, povećana nervoza u maju u evrozoni poniÅ¡tila je ranija poboljÅ¡anja oÄ?ekivanja na tržiÅ¡tima. Nedavno su ponovo skoÄ?ile tenzije na tržiÅ¡tu izazvane fiskalnim klizanjem, snižavanjima rejtinga banaka i politiÄ?kom neizvesnošću u evrozoni. Ponovna nervoza na tržiÅ¡tu dovela je do toga da cena rizika naglo poraste u celom svetu. U evrozoni su mere tenzije na finansijskom tržiÅ¡tu, kao Å¡to su stope na CDS svopove, porasle skoro do najviÅ¡ih nivoa dostignutih u jesen 2011. godine. U drugim zemljama sa visokim dohotkom su te stope rasle neÅ¡to umerenije. U većini zemalja u razvoju stope na CDS svopove trenutno iznose oko 60 3 procenata od maksimalnih nivoa, a viÅ¡e od 70 procenata u zemljama u regionu Evrope i centralne Azije. PogorÅ¡ali su se i drugi indikatori finansijskog tržiÅ¡ta, pri Ä?emu su berze zemalja u razvoju i zemalja sa visokim dohotkom izmeÄ‘u 1. i 23. maja izgubile oko 12 procenata vrednosti, Å¡to predstavlja poniÅ¡tavanje gotovo svog porasta vrednosti tokom prethodna 4 i po meseca. A prinosi od ekonomija sa visokim spredovima su porasli, dok su prinosi od sredstava uloženih u sigurna utoÄ?iÅ¡ta opali. PraktiÄ?no sve valute ekonomija u razvoju su izgubile izmeÄ‘u 3 i 7 procenata u odnosu na ameriÄ?ki dolar, dok su cene industrijskih produkata kao Å¡to su nafta i bakar opale za 13 odnosno 10 procenata. Povećana nestabilnost na finansijskim tržiÅ¡tima i smanjivanje kreditne aktivnosti banaka evrozone smanjuju tokove kapitala ka zemljama u razvoju. Projekcija je da će neto tokovi kapitala ka zemljama u razvoju znatno opasti u 2012. godini. Slabi tokovi kapitala delom su odraz smanjenja kreditne aktivnosti u evropskom bankarskom sektoru koje se intenziviralo od druge polovine 2011. godine. Nagli pad udruženog (sindikovanog) bankarskog kreditiranja u kojem su prednjaÄ?ile evropske banke od sredine 2011. godine i ograniÄ?enja u finansiranju trgovine, naroÄ?ito u poslednjem kvartalu 2011. godine, ukazuju da su u znaÄ?ajnoj meri pogoÄ‘ene zemlje u razvoju. OÄ?ekuje se da teÅ¡ki uslovi u prekograniÄ?nom bankarskom kreditiranju potraju neko vreme. Jedna svetla taÄ?ka je to da su, uprkos naglom padu bankarskog kreditiranja i drugih vrsta prekograniÄ?nih tokova sredstava, SDI iz visoko razvijenih evropskih zemalja ostale na visokom nivou u 2011. godini. I pored toga, uz preostalu neizvesnost na finansijskim tržiÅ¡tima, prognozira se da će meÄ‘unarodni tokovi kapitala u zemlje u razvoju, ukljuÄ?ujući i SDI, usporiti u 2012. godini. Postoji sve veći rizik od nekontrolisanih kretanja vezanih za grÄ?ku krizu koja bi mogla da dovedu do promene tržiÅ¡nih oÄ?ekivanja, Å¡to bi dovelo do Å¡ire zaraze sa oÅ¡trim smanjenjem finansijskih tokova. Obnovljene tenzije će pojaÄ?ati već postojeće negativne faktore i to će držati svetski privredni rast na skromnom nivou. Pod pretpostavkom da se uslovi u evropskim zemljama sa visokim dohotkom neće znaÄ?ajno pogorÅ¡ati, direktan uticaj na rast u zemljama u razvoju biće ograniÄ?en (delom zato Å¡to je tamo bilo manje zaraze), ali se oÄ?ekuje da će povećana nervoza na tržiÅ¡tu, smanjeni prilivi kapitala, fiskalna konsolidacija i konsolidacija bankarskog sektora u zemljama sa visokim dohotkom i dalje onemogućavati ubrzanje rasta u 2012. godini. Stope rasta bi na srednji rok trebalo da se polako podižu, mada sporijim tempom nego pre krize, kako bude opadalo koÄ?enje rasta usled fiskalne konsolidacije. Oporavak bi trebalo da se nastavi, mada sporim tempom u evrozoni (Tabela 1). To je osnovni scenario razreÅ¡enja neizvesnosti u evrozoni, bez turbulencija i velikog Å¡irenja zaraze na druge ekonomije evrozone i svetsku privredu. 4 Tabela 1: Globalna perspektiva rasta (rast BDP-a u stalnim cenama, u procentima) 2010 2011e 2012p 2013p 2014p Svet 4,1 2,8 2,4 3,0 3,3 Zemlje sa viskim dohotkom 3,0 1,6 1,5 1,9 2,3 Zemlje u razvoju 7,3 6,2 5,5 5,9 6,0 Memo: Evrozona 1,8 1,6 -0,3 0,7 1,4 Izvor: „Globalna ekonomska perspektiva“ Svetske banke, procene osoblja. Preliminarne projekcije, 29. maj 2012. I dalje postoje rizici po taj nesigurni oporavak, posebno u Evropi. U narednom periodu, tenzije koje proistiÄ?u iz politiÄ?ke neizvesnosti u evrozoni verovatno će biti najozbiljniji potencijalni rizik za zemlje u razvoju. U Evropi je postignut znaÄ?ajan napredak na polju politika kako u pogledu domaćih strukturnih i fiskalnih politika evropskih ekonomija sa visokim spredom, tako i na nivou institucija evrozone. Ipak, kreatori politike tek treba da pronaÄ‘u pravu kombinaciju strukturnih i makroekonomskih politika da bi u potpunosti smanjili tenzije na finansijskim tržiÅ¡tima i generisali rast. U sluÄ?aju ozbiljne krize u evrozoni, ne bi bio poÅ¡teÄ‘en nijedan region sveta i naglo bi mogao da opadne svetski BDP (videti izveÅ¡taj „Globalna ekonomska perspektiva“, januar 2012 i jun 2012. koji tek treba da izaÄ‘e). NajjaÄ?e bi mogle biti pogoÄ‘ene zemlje koje su u velikoj meri zavisne od doznaka iz inostranstva, turizma, izvoza sirovina ili imaju visoke nivoe kratkoroÄ?nog duga ili potrebe za srednjoroÄ?nim finansiranjem. Mnoge zemlje su smanjile izloženosti kratkoroÄ?nim dugovima delom zbog smanjivanja kreditne aktivnosti u evrozoni. Ipak, mnoge zemlje bi mogle biti prinuÄ‘ene da oÅ¡tro smanje kako državnu tako i javnu potroÅ¡nju ukoliko bi se blokiralo globalno finansiranje Å¡to bi moglo da se desi u sluÄ?aju jake krize. U sluÄ?aju ozbiljne recesije, cene sirovina bi mogle naglo da opadnu, smanjujući državne prihode i prihode izvoznika nafte i metala, ali bi to pomoglo da se ublaži udar na ekonomije uvoznice nafte. Nekontrolisano likvidiranje obaveza po osnovu suverenog duga moglo bi da dovede do veoma ubrzanog procesa smanjenja kreditne aktivnosti banaka u Evropi, pri Ä?emu bi meÄ‘u najteže pogoÄ‘enima bile ekonomije u Evropi i centralnoj Aziji, a u manjoj meri i u Latinskoj Americi. 5 6 B. RAST U JIE6 1 – SPORI OPORAVAK Rast u zemljama JIE6 je u 2011. godini bio relativno spor i nisu sve zemlje joÅ¡ dostigle nivoe privredne aktivnosti od pre krize (slika 4). I recesija i oporavak su se razlikovali od zemlje do zemlje. One zemlje koje su uspele da izbegnu recesiju (Albanija i Kosovo) ili su doživele skromno usporavanje rasta (BJR Makedonija) već su u 2010. godini premaÅ¡ile realne nivoe BDP-a iz 2008. godine. MeÄ‘utim, zemljama koje su doživele oÅ¡tru recesiju (Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) teÅ¡ko je da se vrate na isti nivo (slike 4-7). Å taviÅ¡e, Ä?ak i u poreÄ‘enju sa zemljama EU10 i EU15, koje su bile ozbiljno pogoÄ‘ene svetskom krizom, oporavak u JIE6 izgleda spor (slike 8-9). Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama Slika 5: Oporavak investicija u zemljama JIE6 JIE6 (indeks iz 2008. =100) (indeks iz 2008. =100) Izvor: Državni zavodi za statistiku, MMF za BiH i KOS u Izvor: Državni zavodi za statistiku, MMF za BiH i 2011. godini i proraÄ?uni osoblja SB. KOS u 2011. godini i proraÄ?uni osoblja SB. Slika 6: Oporavak potroÅ¡nje u zemljama JIE6 Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama JIE6 (indeks iz 2008. =100) (indeks iz 2008. =100) Izvor: Državni zavodi za statistiku, MMF za BiH i KOS u Izvor: Državni zavodi za statistiku, MMF za BiH i 2011. godini i proraÄ?uni osoblja SB. KOS u 2011. godini i proraÄ?uni osoblja SB. 1 JIE6 Ä?ine Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija. 7 Slika 8: Rast realnog BDP-a u zemljama JIE6 (%) Slika 9: Rast realnog BDP-a u zemljama JIE6, EU10 i EU15 (%) Izvor: Državni zavodi za statistiku, MMF za BiH i KOS Izvor: Državni zavodi za statistiku i Eurostat Struktura rasta se promenila u smeru domaće tražnje (slike 10-11). Rast u JIE6 bio je u proseku 2,2 procenta u periodu 2010-2011. godine u poreÄ‘enju sa 4,9 procenata u periodu 2006- 2008. godine. Kao i u drugim regionima, taj region je iz recesije u 2010. godini izvukla spoljna tražnja (neto izvoz). MeÄ‘utim, od tada se struktura rasta promenila. U 2011. godini je naglo porasla domaća tražnja, dajući doprinos rastu od 3 procentna poena, podeljena gotovo jednako izmeÄ‘u investicija i potroÅ¡nje. Spoljna tražnja je postala koÄ?nica rasta (-0,8 procentnih poena) jer se uvoz oporavio viÅ¡e od izvoza, odražavajući oporavak potroÅ¡nje i, u manjoj meri, investicija. U stvari, oporavak investicija je bio spor izuzev na Kosovu i, u najskorije vreme, u BJR Makedoniji. Najverovatnije da rast delimiÄ?no nije bio snažan zbog slabe investicione aktivnosti koju koÄ?e kratkoroÄ?ni faktori, ukljuÄ?ujući kredite, likvidnost, docnje u plaćanju, kao i dugoroÄ?ni faktori, ukljuÄ?ujući investicionu klimu.2 Slika 10: Doprinosi realnom BDP-u u JIE6 (%) Slika 11: Doprinosi realnom BDP-u u JIE6 kao regionu (%) PotroÅ¡nja Investicije Neto izvoz Realni rast BDP-a PotroÅ¡nja Investicije Neto izvoz Realni rast BDP-a 40 10 30 8 20 6 10 4 0 2 0 -10 -2 -20 -4 -30 -6 -40 -8 2008 2009 2010 2011 2008 2009 2010 2011 2008 2009 2010 2011 2008 2009 2010 2011 2008 2009 2010 2011 2008 2009 2010 2011 -10 2008 2009 2010 2011 ALB BIH KOS MKD MNE SRB JIE6 Izvor: Državni zavodi za statistiku, MMF za BiH i KOS u Izvor: Državni zavodi za statistiku, MMF za BiH i KOS 2011. godini i proraÄ?uni osoblja SB. u 2011. godini i proraÄ?uni osoblja SB. 2 I politiÄ?ki faktori su doprineli domaćoj ekonomskoj neizvesnosti i slabom oporavku. Bosna i Hercegovina je proÅ¡la kroz period od 15 meseci izmeÄ‘u oktobra 2010. i januara 2012. godine bez centralne vlade i bez budžeta, Å¡to je omelo donoÅ¡enje ekonomskih politika. Nova vlada je formirana u februaru 2012. godine. 8 Slika 12: Doprinos realnoj BDV u zemljama Slika 13: Doprinos realnoj BDV u zemljama JIE6 JIE6 (%) kao regionu (%) Poljprivreda Industrija GraÄ‘evinarstvo Poljprivreda Industrija GraÄ‘evinarstvo Usluge Realni rast BDV Usluge Realni rast BDV 10 8 5 6 4 4 3 2 0 2 -2 1 -4 0 -6 -1 -8 2008 2009 2010 2011 2008 2009 2010 2011 2008 2009 2010 2011 2008 2009 2010 2011 2008 2009 2010 2011 2008 2009 2010 2011 -2 ALB BIH KOS MKD MNE SRB -3 2008 2009 2010 2011 JIE6 Izvor: Državni zavodi za statistiku, MMF za BiH i KOS u Izvor: Državni zavodi za statistiku, MMF za BiH i KOS 2011. godini i proraÄ?uni osoblja SB. Kosovo ne objavljuje u 2011. godini i proraÄ?uni osoblja SB. sektorske podatke o rastu, a podaci za Bosnu i Hercegovinu nisu dostupni za 2011. Svi glavni sektori, osim graÄ‘evinarstva, dali su pozitivan doprinos rastu u 2011. godini (slike 12-13). Tokom recesije u 2009. godini najteže su pogoÄ‘ene industrija i graÄ‘evinarstvo, pri Ä?emu je graÄ‘evinarstvo opadalo dve godine zaredom (2009. i 2010. godine) u periodu posle ekspanzije u sektoru nekretnina. U 2011. godini, industrija se oporavila na osnovu oporavka izvoza (0,6 procentnih poena), a usluge (0,9 procentnih poena) i poljoprivreda (0,2 procentna poena) dale su pozitivan doprinos ukupnom rastu bruto dodate vrednosti (BDV) od 1,8 procenata, dok je graÄ‘evinarstvo zaustavilo svoj pad u poreÄ‘enju sa 2010. godinom. Ipak, performanse graÄ‘evinarstva su i dalje slabe u Crnoj Gori, jer je tj sektor pogoÄ‘en slabim oporavkom kredita i institucionalnim ograniÄ?enjima. Reklo bi se da je BJR Makedonija ovde izuzetak, s obzirom na to da je graÄ‘evinarstvo dalo znaÄ?ajan doprinos rastu u 2011. godini. Slika 14: Inflacija u JIE6 (%) 10 10 JIE6 (prosek) JIE6 (medijana) 8 8 JIE6 (ponderisani prosek) 6 6 4 4 2 2 0 0 1 3 5 7 9 11 1 3 5 7 9 11 1 3 5 7 9 11 1 3 2009 2010 2011 2012 Izvor: Državni zavodi za statistiku JIE6. 9 Kretanja inflacije su ogledalo kretanja realne privredne aktivnosti. Inflacija je dostigla maksimum u prvoj polovini 2011. godine posle rasta od kraja 2009. godine i sada se postepeno smanjuje (slika 14). Kolaps domaće tražnje tokom perioda 2008-2009. godine doveo je do pada inflacije. MeÄ‘utim, poÄ?ev od poslednjeg kvartala 2009. godine, inflacija se povećala na osnovu rastućih svetskih cena hrane i energije. InaÄ?e za zemlje JIE6 je naroÄ?ito karakteristiÄ?no da na veliki deo njihovog indeksa potroÅ¡aÄ?kih cena (CPI) utiÄ?u cene hrane i energije. Inflacija je dostigla maksimum u prvom kvartalu 2011. godine kada su oslabili ti spoljni cenovni pritisci. NaroÄ?ito je Srbija imala veliki rast inflacije, pri Ä?emu je njen CPI dostigao maksimum u aprilu 2011. godine na nivou od 14,7 procenata na meÄ‘ugodiÅ¡njem nivou; od tada je opao na 2,7% u aprilu 2012. godine. 10 C. TRGOVINSKA I SPOLJNA KRETANJA – POBOLJÅ AVANJE BILANSA TEKUĆIH TRANSAKCIJA, RELATIVNO SNAŽNE SDI Napredak integracije privreda JIE6 u EU znaÄ?i da je trgovina EU kljuÄ?an faktor uspeÅ¡nosti izvoza zemalja JIE6 i ukupnog ekonomskog rasta. EU je i dalje glavno izvozno tržiÅ¡te za JIE6 na koje otpada 56 procenata ukupnog izvoza (2011), pri Ä?emu lavovski deo (28,7 procenata) ide Italiji i NemaÄ?koj. Na trgovinu unutar regiona otpada oko 22,8 procenata izvoza privreda JIE6 i ona je posebno važna za Srbiju, Crnu Goru i Kosovo (gde je taj deo u proseku 28,3 procenta). Interesantno je da je samo jedna zemlja – BJR Makedonija – uspela da svoj izvoz orijentiÅ¡e u znatnoj meri ka najdinamiÄ?nijoj velikoj evropskoj privredi – NemaÄ?koj (slika 15). Slika 15: Izvoz (% BDP-a) Italija NemaÄ?ka Ostalo EU JIE6 Ostalo 45 40 7 35 10 30 8 25 6 11 7 20 6 8 15 10 8 4 10 12 9 4 5 5 5 8 3 4 5 0 MKD BIH SEE6 SRB ALB MNE KOS Izvor: centralne banke JIE6 i UNCTAD. Posle snažnog oporavka u 2010. i prvoj polovini 2011. godine, izvoz JIE6 je usporio, odražavajući usporavanje tražnje u evrozoni i faktore vezane za vremenske prilike. Do trećeg kvartala 2010. godine izvoz se oporavio do pretkriznih nivoa. U 2011. godini, izvoz JIE6 je porastao za 14,1 procenat u poreÄ‘enju sa 14,3 procenata u EU10 (slika 16). Rast izvoza je dostigao maksimum u prvom kvartalu 2011. godine na nivou od 29,7 procenata meÄ‘ugodiÅ¡nje, pa je potom smanjen na 7 procenata u poslednjem kvartalu 2011. godine. PoÅ¡to je većinu zemalja JIE6 pogodila izuzetno oÅ¡tra zima, u januaru 2012. godine je u celom regionu zabeležen veliki pad rasta izvoza – ponderisan proseÄ?an pad od 6 procenata (17 procenata iskljuÄ?ujući Srbiju i Albaniju). MeÄ‘utim, dublji razlog za usporavanje izvoza jeste nepovoljna ekonomska klima u EU, koja je rezultat niže uvozne tražnje i cena metala. 11 Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) Slika 17: Rast uvoza (%) JIE6 EU10 EU15 JIE6 EU10 EU15 rast EU10 rast EU15 25 25 20 20 15 15 10 10 5 5 0 0 -5 -5 -10 -10 -15 -15 -20 -20 2008 2009 2010 2011 -25 -30 2008 2009 2010 2011 Izvor: centralne banke JIE6 i Eurostat. Izvor: centralne banke JIE6 i Eurostat. Napomena: Rast izvoza je prikazan stupcima, a rast realnog BDP-a linijama. Dinamika uvoza JIE6 je sliÄ?na dinamici izvoza tokom perioda 2009-2011. godine, odražavajući generalni pomak ka domaćoj tražnji. Posle naglog pada u 2009. i oporavka od 9 procenata u 2010. godini, uvoz je dodatno ojaÄ?ao u 2011. godini i porastao za 13,6 procenata (slika 17). SliÄ?an obrazac je uoÄ?en kod zemalja EU10. Faktori koji su tome doprineli bili su domaća tražnja i uvoz meÄ‘ufaznih i kapitalnih dobara, koji su bili odraz većih SDI. I efekti viÅ¡ih cena nafte i hrane su bili evidentni, posebno tokom prve polovine godine, perioda visokih cena energije. Deficiti bilansa tekućih transakcija (CAD) i trgovinski Slika18: Rast izvoza i uvoza bilansi znatno su se popravili od (%, meÄ‘ugodiÅ¡nji) krize. PoÅ¡to je 2009. godine uvoz 2009 2010 2011 40 opao viÅ¡e nego izvoz u svim zemljama, a rast izvoza se mnogo 30 brže oporavio, deficiti u regionu 20 JIE6 su se smanjili – za oko 9,5 procentnih poena BDP-a u 2011. 10 godini u poreÄ‘enju sa 2008. I 0 trgovinski bilans se smanjio za 6,5 procentnih poena BDP-a -10 (slike 18-19). U 2011. godini, i deficiti bilansa tekućih transakcija -20 i trgovinski bilansi su u celom -30 regionu neznatno pogorÅ¡ani (slika -40 20), posebno na Kosovu gde na Izv Uv Izv Uv Izv Uv Izv Uv Izv Uv Izv Uv deficit bilansa tekućih transakcija ALB BiH KOS MKD MNE SRB i trgovinske bilanse snažno utiÄ?e Izvor: centralne banke JIE6 12 izgradnja autoputa ka Albaniji i s tim povezan uvoz. Slika 19: Deficit bilansa tekućih transakcija (CAD) Slika 20: Deficit bilansa tekućih transakcija i trgovinski bilans (% BDP-a) (CAD) po zemljama, (% BDP-a) CAD Trgovinski bilans MNE KOS ALB SEE6 SRB BiH MKD 2008 2009 2010 2011 0 0 -5 -10 -10 -20 -9.3 -8.5 -10.0 -15 -30 -20 -19.4 -25 -21.6 -40 -22.7 -30 -26.8 -50 -29.2 -35 -60 2008 2009 2010 2011 Izvor: Centralne banke i Svetska ekonomska pespektiva Izvor: Centralne banke JIE6 MMF-a i proraÄ?uni osoblja SB. Doznake su tradicionalno služile da amortizuju spoljne Å¡okove u JIE6, Slika 21: Doznake radnika 2008-2011. (% BDP-a) ali su donekle opale tokom 2008 2009 2010 2011 poslednje dve godine, odražavajući 16.0 teÅ¡ke uslove u zemljama evrozone. 14.0 Ipak, postoje znaÄ?ajne razlike u 12.0 zvaniÄ?nim podacima izmeÄ‘u zemalja. 10.0 Doznake su znatno opale u Srbiji, sa 8.0 9,5 procenata u 2009. godini na 6,8 u 6.0 2011. godini, dok su doznake drugih 4.0 zemalja ostale relativno nepromenjene 2.0 (slika 21). Region ima koristi od 0.0 velike dijaspore u visoko razvijenim KOS BiH ALB SRB SEE6 MKD MNE zemljama EU, kao i u Sjedinjenim Izvor: Centralne banke JIE6 Državama, Kanadi i Australiji. ALB i BiH definiÅ¡u doznake tako da ukljuÄ?uju i zarade zaposlenih; Procene za Srbiju, Crnu Goru i BJR KOS, SRB, MKD i MNE koriste užu definiciju doznaka. Makedoniju bi mogle da budu potcenjene. SDI – važan izvor finansiranja, investicija i rasta u JIE6 – doživele su snažan rast od 20 procenata tokom 2011. godine (slika 22). SDI su se viÅ¡e nego udvostruÄ?ile u Srbiji u 2011. godini – za koju se Ä?ini da je izuzetna godina zbog velike investicije FIAT-a u fabriku automobila u Kragujevcu i investicije belgijske kompanije Delhaize od blizu 1 milijarde EUR. SDI u BJR Makedoniji takoÄ‘e su se udvostruÄ?ile kao udeo u BDP-u i po glavi stanovnika. NajuspeÅ¡niji sektori u privlaÄ?enju SDI bili su automobilski delovi u industrijskom sektoru (Srbija, BJR Makedonija) kao i finansijski i poljoprivredni sektor (BJR Makedonija). U zbirnom 13 iznosu, Srbija je privukla najveći iznos SDI u regionu – oko 2,4 milijarde USD u 2011. godini, a za njom sledi Crna Gora koja je primila najviÅ¡e SDI po glavi stanovnika (slika 23). Slika 22: Strane direktne investicije (SDI, Slika 23: SDI po glavi stanovnika (neto, USD) neto, % BDP-a) 7.0 6.4 2010 2011 5.8 6.0 5.4 1,400 5.0 4.5 1,200 4.0 1,000 869 3.0 800 2.0 600 341 285 400 284 232 1.0 199 200 77 - 0 2008 2009 2010 2011 MNE SRB KOS SEE6 ALB MKD BiH Izvor: Centralne banke JIE6 Izvor: Centralne banke JIE6 Brzo smanjivanje zaduženosti privatnog sektora dovelo je do pada ukupnog spoljnog duga u JIE6, ali je javni spoljni dug nastavio sa rastom, mada sporijim tempom nego pre 2011. godine (slika 24). Ta stabilizacija sledi posle znatnog povećanja odnosa i bruto spoljnog duga i državnog duga prema BDP-u izmeÄ‘u 2008. i 2010. godine. U 2011. godini spoljni dug je smanjen za 3,5 procentnih poena BDP-a na 60,7 procenata (posle dostizanja maksimuma od 64,1 procenta BDP-a u 2010. godini). Od juna 2009. do marta 2012. godine Ä?etiri zemlje su izaÅ¡le na meÄ‘unarodna komercijalna tržiÅ¡ta tako Å¡to su emitovale evro-obveznice (BJR Makedonija u 2009. godini, Albanija u 2010. godini, Crna Gora u 2010, 2011. i 2012. godini i Srbija u 2011. godini) (slika 25) ili putem izlaska na meÄ‘unarodna kreditna tržiÅ¡ta sa garancijom IBRD (Srbija, BJR Makedonija). Pored toga neke zemlje JIE6 iskoristile su svoje dodeljene kvote i sredstva kredita MMF-a (npr. Srbija, BJR Makedonija), Å¡to je doprinelo njihovom povećanom dugu. Slika 24: Spoljni dug, prosek JIE6 (% BDP-a) Slika 25: Ukupne meÄ‘unarodne obveznice u opticaju u odabranim zemljama JIE6 (miliona USD) Spoljni dug od Ä?ega drž. dug 1200 70 64.0 61.6 60.7 1000 60 53.5 50 800 40 600 30 400 20 25.4 200 10 19.9 23.8 16.2 0 0 2008 2009 2010 2011 ALB MK MNE SRB Izvor: Centralne banke i ministarstva finansija (MF) Izvor: Ministarstva finansija (MF) zemalja JIE6. zemalja JIE6. 14 Ukupni spoljni dug znatno se razlikuje od zemlje do zemlje JIE6, pri Ä?emu najviÅ¡e nivoe imaju Crna Gora i Srbija, a najniži Kosovo 3 (slika 26). I Crna Gora i Srbija ostaju znatno iznad regionalnog proseka, a imale su i najbrži rast duga. BJR Makedonija i Bosna i Hercegovina su neznatno ispod proseka JIE6. Kosovo ostaje izuzetak sa najnižim nivoom duga, mada će on poÄ?eti da raste u 2012. godini posle povlaÄ?enja sredstava iz stand-by aranžmana (SBA) sa MMF- om. Slika 26: Ukupan javni i privatni spoljni dug (% BDP-a) 2008 2009 2010 2011 2012 120 100 80 60 40 20 0 MNE SRB JIE6 MKD BiH ALB KOS Izvor: Centralne banke i ministarstva finansija (MF) zemalja JIE6, MMF, SB. 3 Za razliku od ostalih zemalja JIE6, Kosovo ima veoma ograniÄ?en pristup meÄ‘unarodnim finansijskim tržiÅ¡tima, te stoga ima mali spoljni dug. 15 16 D. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RASTUĆI RIZICI Slabi ekonomski uslovi u evrozoni koÄ?ili su privrednu aktivnost i državne prihode, izazivajući povećane automatske stabilizacione rashode u zemljama JIE6 i primoravajući zemlje JIE6 da vrÅ¡e i druga prilagoÄ‘avanja fiskalne politike. U tom teÅ¡kom ambijentu sa rastućim nivoima javnog duga i pritiscima u pogledu finansiranja, većina zemalja JIE6 mora da usvoji programe fiskalne konsolidacije da bi se preokrenuo smer dinamike duga radi izbegavanja kasnijih problema sa finansiranjem (Tabela 2). Fiskalni pritisci i pritisci u pogledu javnog duga se pojaÄ?avaju u viÅ¡e zemalja, pre svega u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji. Kao odgovor na to, vlade se sve viÅ¡e oslanjaju na domaće i spoljno zaduživanje kod meÄ‘unarodnih finansijskih institucija (Crna Gora, Srbija i Albanija). Nagomilavanje kaÅ¡njenja u plaćanju iz budžeta prema privatnom sektoru (na primer, u Albaniji, BJR Makedoniji) kaÅ¡njenja lokalnih samouprava u plaćanju u Crnoj Gori stvara dodatne poteÅ¡koće za privatni sektor u jednom već problematiÄ?nom ambijentu. Kosovo je izuzetak po tome Å¡to njegov nizak javni dug i deficit ostavljaju izvestan fiskalni prostor za održavanje visokih nivoa javnih investicija u strateÅ¡ke projekte kao Å¡to su regionalni autoputevi, koji su važni za njegovu povezanost sa susedima. Tabela 2: Fiskalni deficiti u JIE6 (procenat BDP-a) 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 ALB -3,4 -3,3 -3,5 -5,5 -7,0 -3,0 -3,3 BIH 0,8 2,2 0,2 -3,9 -5,7 -4,5 -3,1 KOS -3,1 2,8 7,2 -0,2 -0,6 -2,6 -1,9 MKD 0,2 -0,5 0,6 -0,9 -2,7 -2,4 -2,6 CG -1,8 3,0 6,0 -0,7 -6,7 -7,7 -3,6 SRB 1,1 -1,6 -2,0 -2,6 -4,5 -4,6 -4,8 Prosti prosek -1,0 0,4 1,4 -2,3 -4,5 -3,9 -3,2 Ponderisani prosek 0.0 -0.6 -0.6 -2.8 -4.6 -4.0 -3.8 Izvor: ProraÄ?uni osoblja na osnovu podataka MF i podataka MMF-a za BiH. Izuzev na Kosovu, na državne prihode je znatno uticalo usporavanje ekonomske aktivnosti. U 2011. godini, prihodi su podbacili u odnosu na budžetske projekcije koje su uradile vlade u svim zemljama izuzev Kosova. Slaba ekonomska aktivnost dovela je do nižih naplata kljuÄ?nih instrumenata prihoda: poreza na dodatu vrednost, akciza i carinskih prihoda. TakoÄ‘e, pogorÅ¡anje uslova na zvaniÄ?nim tržiÅ¡tima rada dovelo je do smanjenih prihoda od poreza na dohodak graÄ‘ana i doprinosa za socijalno osiguranje. Ukupni prihodi (u realnom iznosu) u Ä?etiri zemlje JIE6 joÅ¡ uvek ostaju ispod nivoa registrovanih u 2008. godini, pri Ä?emu su najviÅ¡e pogoÄ‘ene Srbija i Crna Gora (slika 27). 17 Slika 27: IzvrÅ¡enje prihoda JIE6, 2008-2011. 130.0 120.0 2008=100 ALB 110.0 BiH KOS 100.0 MKD MNE 90.0 SRB 80.0 2008 2009 2010 2011 Slika 28: IzvrÅ¡enje rashoda u JIE6, 2008 – 2011. ALB BIH KOS MKD MNE SRB 140 130 120 110 100 90 80 2008 2009 2010 2011 Izvor: ProraÄ?uni osoblja Svetske banke na osnovu podataka državnih organa. U prvom kvartalu 2012. godine nastavili su se sliÄ?ni trendovi, pogorÅ¡ani zimskim uslovima. Izgleda da je većina zemalja pripremila svoje inicijalne budžete za 2012. godinu na donekle optimistiÄ?nim pretpostavkama o rastu i to je dovelo do znatnog podbaÄ?aja prihoda. ÄŒini se da je najviÅ¡e pogoÄ‘ena Crna Gora jer su njeni prihodi opali u prvom kvartalu 2012. godine za 11,9 procenata na meÄ‘ugodiÅ¡njem nivou, iako su aprilski podaci mnogo bolji, delimiÄ?no kompenzujući raniji podbaÄ?aj. U BJR Makedoniji i Albaniji prihodi su bili u velikoj meri nepromenjeni u realnom iznosu i znatno ispod planiranih iznosa. SliÄ?ni trendovi su zabeleženi u prva dva meseca u Srbiji. Istovremeno, na Kosovu su se prihodi povećali za 5,5 procenata meÄ‘ugodiÅ¡nje; meÄ‘utim, to je u velikoj meri posledica jednokratnih prihoda od dividendi, dok su poreski prihodi zapravo opali za 0,6 procenata. 18 Odgovori vlada su se do sada koncentrisali na pojaÄ?anje napora oko naplate i smanjenje potroÅ¡nje umesto povećanja poreskih stopa (Tabela 3). Do sada je izuzetak Crna Gora, koja je doživela najveći pad prihoda, a vlada je u aprilu usvojila rebalans budžeta za 2012. godinu smanjujući rashode i uvodeći mere za povećanje prihoda. Vlada BJR Makedonije je u aprilu usvojila rebalans budžeta na osnovu nižeg rasta i budžetiranih prihoda, ukljuÄ?ujući i smanjenja potroÅ¡nje od 4,4 procenta kako bi ostala u okvirima prvobitnog ciljnog budžetskog deficita. I Albanija je najavila da će izvrÅ¡iti rebalans budžeta zbog pogorÅ¡anog spoljnog ambijenta. Druge zemlje JIE6 tek treba da preduzmu konkretne fiskalne mere (slika 28). Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012. godini Zemlja Fiskalni pritisci Status prilagoÄ‘avanja KljuÄ?ne mere Albanija Spor rast, prihodi OÄ?ekuje se u julu 2012. Razmatraju se. Neplaniran uvoz struje Bosna i Spor rast, prihodi Nije najavljeno Nisu najavljene. Hercegovina Kosovo Redovan rebalans sredinom OÄ?ekuje se sredinom 2012. OÄ?ekuje se da se usvoje godine smanjenja potroÅ¡nje i nove mere za povećanje prihoda BJR Makedonija Spor rast, prihodi Usvojila Vlada u aprilu Smanjenja potroÅ¡nje, kod 2012. kapitalnih rashoda i roba i usluga Crna Gora Spor rast, prihodi, Usvojila SkupÅ¡tina u maju Novi posebni porezi i Aktivirane državne garancije 2012. naknade, smanjenja tekuće i kapitalne potroÅ¡nje Srbija Spor rast, prihodi OÄ?ekuje se posle izbora Povećanje poreskih stopa Zamrzavanje plata i penzija * Izvor: Osoblje Svetske banke. * U oÄ?ekivanju odluke vlade PrilagoÄ‘avanja na strani rashoda u 2011. godini su bila sveobuhvatna, ukljuÄ?ujući smanjenje investicija, subvencija i drugih tekućih rashoda. Rashodi su najviÅ¡e smanjeni u Crnoj Gori, uglavnom kapitalna potroÅ¡nja i subvencije. I BJR Makedonija je prilagodila potroÅ¡nju predviÄ‘enu budžetom tako Å¡to je smanjila potroÅ¡nju za dobra i usluge i kapitalnu potroÅ¡nju. U Srbiji su rashodi bili u skladu sa budžetom, pri Ä?emu su zarade rasle neznatno viÅ¡e od drugih kategorija rashoda. Na Kosovu su rashodi u 2011. godini bili 8 procenata niži od budžeta; meÄ‘utim, to odražava pre ograniÄ?enja kapaciteta za sprovoÄ‘enje nego ograniÄ?enja finansiranja. PoÄ?etkom 2012. godine, vlade su nastavile da smanjuju rashode zbog podbaÄ?aja prihoda kako bi ostale u okviru raspoloživih sredstava. NaroÄ?ito je snižena potroÅ¡nja u Albaniji i Crnoj Gori poÄ?etkom 2012. godine u odnosu na 2011. MeÄ‘utim, s obzirom na rigidne obrasce potroÅ¡nje, postoje informacije da se u viÅ¡e zemalja JIE6 javljaju kaÅ¡njenja u izmirivanju obaveza. Sa izuzetkom Kosova, izgleda da obrasci potroÅ¡nje zemalja JIE6 veoma favorizuju zarade i socijalne transfere, otežavajući prilagoÄ‘avanja 19 na kratak rok 4 . Pored toga, izgleda da je usporavanje privredne aktivnosti otkrilo postojeće ranjivosti u okviru upravljanja javnim finansijama, ukljuÄ?ujući programe povraćaja poreza koji ne funkcioniÅ¡u i neadekvatne kontrole preuzetih obaveza. To stvara dodatno ograniÄ?enje za privatni sektor u već problematiÄ?nom ekonomskom ambijentu. Na primer, u Crnoj Gori je dokumentovano da su ukupne neizmirene obaveze opÅ¡teg sektora države (uglavnom u opÅ¡tinama) na kraju 2011. godine oko 3,5 procenata BDP-a. Reagujući na to, vlada sprovodi program smanjenja neizmirenih obaveza u opÅ¡tinama. MeÄ‘utim, u drugim zemljama nema Ä?vrstih podataka o neizmirenim budžetskim obavezama mada indirektni dokazi i indicije iz privatnog sektora ukazuju da one mogu da budu znaÄ?ajne. Bruto potrebe za finansiranjem 5 u JIE6 u 2012-2013. godini su znatne. One su pre svega izazvane visokim nivoom deficita, ali i sve većim oslanjanjem na kratkoroÄ?no finansiranje u pojedinim zemljama. Mada su zemlje JIE6 do sada bile u stanju da refinansiraju svoj dug, to se može promeniti ukoliko se pogorÅ¡a situacija u finansijskom sektoru. PoÅ¡to su u svim zemljama JIE6 u 2013. godini predviÄ‘ena relativno mala prilagoÄ‘avanja fiskalnih bilansa, ne oÄ?ekuje se znatno opadanje potreba za finansiranjem. Mada se oÄ?ekuje da finansiranje najvećeg dela deficita doÄ‘e od meÄ‘unarodnih finansijskih organizacija i komercijalnih i bilateralnih kreditora, znatan iznos kratkoroÄ?nog duga će održavati na visokom nivou bruto potrebe za finansiranjem i rizik refinansiranja. Uslovi za spoljno finansiranje su teÅ¡ki. Mada su troÅ¡kovi zaduživanja za zemlje u razvoju (ukljuÄ?ujući i region JIE6) opali poÄ?etkom 2012. godine kao posledica smanjene averzije prema riziku 6 , oni su i dalje visoki (slika 29). Do kraja marta 2012. godine, spredovi na dugovne instrumente koje su emitovale zemlje JIE6 opali su za izmeÄ‘u 80 i 290 baznih poena u poreÄ‘enju sa krajem 2011. godine, ali su ponovo porasli zbog novih turbulencija u evrozoni. MeÄ‘utim, krećući se izmeÄ‘u 570 i 880 baznih poena, spredovi su i dalje visoki, a mogle bi da i dalje rastu u svetlu uticaja situacije u GrÄ?koj, koja bi mogla da znatno suzi pristup finansiranju. Slika 29: Spredovi na suvereni spoljni dug JIE6 (u bp) 1500 ALB MKD MNE SRB 1000 500 0 Q4.10 Q1.11 Q2.11 Q3.11 Dec-11 Jan-12 Feb-12 Mar-12 Apr-12 Izvor: Osoblje Svetske banke. 4 Potpunije razmatranje strukture prihoda i potroÅ¡nje fiskalnih sektora u JIE6 videti u Polju 2 u prethodnom „Regionalnom ekonomskom pregledu za JIE“. 5 Potrebe za finansiranjem definiÅ¡u se kao nivoi deficita i otplate po osnovu domaćeg i stranog duga, ukljuÄ?ujući i kratkoroÄ?ni dug. 6 World Bank, Development Prospects Groups, Weekly Global Economic Brief, mart 2012, dostupno na adresi: http://siteresources.worldbank.org/INTPROSPECTS/Resources/334934-1302024558568/7846453- 1326146297898/DECPGWeekly_032912.pdf 20 Tabela 4: Kreditni rejtinzi država* Rejtinzi (S&P) 4.kv.-10 Dec-11 Jan-12 Feb-12 Mart-12 Albanija B+ B+ B+ B+ B+ Bosna i Hercegovina B+ B B B B BJR Makedonija BB BB BB BB BB Crna Gora BB BB BB BB BB Srbija BB- BB BB BB BB Izvor: Standard & Poor * Na dan [5. jun 2012]. Kosovo nema državni rejting. Na domaćim tržiÅ¡tima, mada su plitka, i dalje postoji tražnja za državnim dugom. Uz veoma likvidan finansijski sektor u većini zemalja JIE6, izgleda da je povećano zaduživanje javnog sektora zadovoljeno na lokalnom tržiÅ¡tu, mada po sve većoj ceni. Na primer, BJR Makedonija je bila u stanju da refinansira svoj domaći dug iako je interesovanje investitora za dugoroÄ?na dospeća osciliralo. Vlasti na Kosovu i u Bosni i Hercegovini su emitovale svoje prve kratkoroÄ?ne domaće dugovne instrumente (državne zapise) koje su do sada apsorbovale lokalne banke po relativno niskim stopama. Albanija, Crna Gora i Srbija takoÄ‘e su bile u mogućnosti da pozajme potrebne iznose, ali po viÅ¡im stopama nego godinu dana ranije. Pod pretpostavkom da neće biti velikih spoljnih Å¡okova, u JIE6 je rizik od nesolventnosti države nizak, ali bi slabi uslovi u evrozoni i na zapadnom Balkanu ipak mogli da dovedu do daljih pritisaka, posebno ukoliko se odlaže fiskalna konsolidacija. Vlada u Albaniji je već neto dužnik prema finansijskom sektoru, pored toga Å¡to ima visok ukupan dug. I situaciju u Bosni i Hercegovini treba pažljivo pratiti jer su depoziti države opali, dok su potraživanja prema državnim organima povećana. Depoziti Crne Gore su se oporavili sa realizacijom kredita od Credit Suisse. Srbija i dalje ima adekvatne depozite u centralnoj banci, mada bi mogla da bude pod izvesnim rizikom ukoliko domaći dug postane neatraktivan za investitore. Izgleda da je BJR Makedonija u sliÄ?noj poziciji, mada su rizici donekle ublaženi relativno niskim odnosom kredita prema depozitima u finansijskom sektoru. Kosovo i dalje ima znatne depozite i poziciju neto kreditora prema finansijskom sektoru. Kao rezultat fiskalnih deficita i državnih garancija u nekim zemljama JIE6, javni dug je nastavio da se povećava u svim zemljama osim Kosova (slika 30). Na dugi rok taj trend nije održiv. ViÅ¡e zemalja već dostiže zabrinjavajuće nivoe duga s obzirom na njihove fiskalne i institucionalne kapacitete i ograniÄ?enja finansiranja. Najzaduženije zemlje u JIE6 su Albanija i Crna Gora (ukljuÄ?ujući i garancije). Javni dug Albanije takoÄ‘e se pomerio neznatno naviÅ¡e na 58,4 procenta BDP-a, Å¡to je blizu zakonom propisane granice od 60 procenata, a naroÄ?ito zabrinjava veliki udeo kratkoroÄ?nog duga u njemu. Javni dug Crne Gore ukljuÄ?ujući i garancije porastao je sa 51,0 na 56,9 procenat BDP-a. Javni dug u Srbiji dostigao je do kraja 2011. godine 45,8 procenata BDP-a, Å¡to predstavlja porast u odnosu na 42,9 procenata godinu dana ranije. Uzimajući u obzir cenu javnog duga i njegovu strukturu, te tri zemlje će morati da ulože znatne 21 napore da preokrenu nepovoljnu dinamiku i smanje nivoe duga i sa njima povezane ranjivosti u dužem vremenskom periodu. Javni dug u Bosni i Hercegovini ostao je stabilan na 39,1 procenat BDP-a, ali s obzirom na njena institucionalna ograniÄ?enja i ograniÄ?enja kapaciteta za zaduživanje i probleme u koordinaciji politika, ni ona nije u sigurnoj zoni. Za razliku od nje, Kosovo i BJR Makedonija imaju nivoe duga kojima je mnogo lakÅ¡e upravljati. U BJR Makedoniji, uprkos relativno niskom fiskalnom deficitu, javni dug (ukljuÄ?ujući garancije) se izmeÄ‘u 2010. i 2011. godine povećao za preko 5 procentnih poena BDP-a na oko trećinu BDP-a u velikoj meri zbog isplate 220 miliona evra iz MMF-ove kreditne linije iz predostrožnosti za likvidnost (PLL) i 130 miliona evra iz komercijalnog kredita koji garantuje IBRD (a kojim se finansira budžet za 2012. godinu). Poslednjih godina, ukupne državne garancije su postale znaÄ?ajan deo obaveza po osnovu javnog duga u JIE6. One su dostigle 11,6 procenata BDP-a u Crnoj Gori, 6,7 procenata BDP-a u Srbiji i 4,4 procenta BDP-a u BJR Makedoniji. JIE6 će morati da pažljivo prati i ograniÄ?i izdavanje garancija na održivom nivou jer bi aktiviranje garancija moglo da znatno poveća tekuće potrebe za finansiranjem. Na primer, u Crnoj Gori su nedavno aktivirane državne garancije za kredite komercijalnih banaka za železaru i kombinat aluminijuma izvrÅ¡ile znaÄ?ajan dodatan pritisak na budžet. Slika 30: Javni dug u JIE6 (procenata BDP-a) 70 2008 2009 2010 2011 60 50 40 30 20 10 0 MNE ALB SRB BiH MKD KOS Izvor: Osoblje Svetske banke. Napomena: UkljuÄ?ujući državne garancije za BJR Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. 22 E. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK KONTROLISANOG SMANJENJA KREDITNE AKTIVNOSTI Mada su tenzije na finansijskim tržiÅ¡tima evrozone donekle popustile, tržiÅ¡ni uslovi su daleko od normalnih. Uslovi za finansiranje banaka su se poboljÅ¡ali tokom prvog kvartala 2012. godine zahvaljujući obezbeÄ‘ivanju ogromnog iznosa likvidnih sredstava od strane ECB (preko 1 bilion evra) u vidu jeftinih dugoroÄ?nijih kredita kroz njene dugoroÄ?ne operacije refinansiranja (LTRO). Te dve LTRO operacije pomogle su da se poveća poverenje u meÄ‘ubankarsko tržiÅ¡te, Å¡to dokazuje pad od 22 bazna poena u spredu izmeÄ‘u stopa Euribor i OIS (Overnight Index Swaps) (razlika izmeÄ‘u kamatne stope na evropskom meÄ‘ubankarskom tržiÅ¡tu i OIS-a je mera nespremnosti evropskih banaka da daju kredite jedna drugoj) na 0,41 procenat na kraju marta (u poreÄ‘enju sa 0,64 procenta na kraju februara) (slika 31). Ali to je joÅ¡ uvek znatno iznad pretkriznih nivoa, Å¡to ukazuje na to da se banke joÅ¡ uvek suoÄ?avaju sa deficitima finansiranja. Kamatna stopa na evropskom meÄ‘ubankarskom tržiÅ¡tu (Euribor) – koja meri spremnost evropskih banaka da daju kredite jedna drugoj na neobezbeÄ‘enom meÄ‘ubankarskom tržiÅ¡tu – nastavila je da opada do oko 0,77 procenata sa 0,98 procenata na kraju februara i 1,5 procenata poÄ?etkom decembra 2011. godine. Spredovi na CDS-ove za glavne matiÄ?ne banke prema bankama regiona ECA (Evrope i centralne Azije) su opale tokom prvog kvartala 2012. godine, Å¡to ukazuje na to da su opali i rizici od neizvrÅ¡enja obaveza zahvaljujući LTRO, ali su istorijski gledano i dalje poviÅ¡eni i u poslednje vreme ponovo rastu (slike 32-33). Slika 31: Spred izmeÄ‘u stopa Euribor i OIS (%) 23 Slika 32: Spredovi na petogodiÅ¡nje CDS za glavne matiÄ?ne banke prema bankama iz evropskih zemalja u usponu (u baznim poenima) Uz znatne napore vlada i monetarnih vlasti zemalja JIE6 – i skorije poteze ECB – zemlje JIE6 su do sada izbegavale nekontrolisano smanjenje kreditne aktivnosti. Banke JIE6 su uglavnom dobro kapitalizovane i likvidne, a sistemske ranjivosti su znatno smanjene u poreÄ‘enju sa kriznim periodom. TakoÄ‘e, mnogi smatraju da su veoma velike injekcije likvidnosti od strane ECB u decembru 2011. i februaru 2012. godine spreÄ?ile dezorganizovanu prodaju aktive i kasniju krizu kredita u evropskom bankarskom sistemu, ukljuÄ?ujući eventualno i zemlje JIE6. LTRO operacije su ublažile pritiske u pogledu finansiranja banaka, a finansiranje putem LTRO sada obuhvata viÅ¡e od 60 procenata duga banaka koji dospeva u 2012. godini. Ta kretanja su dobar predznak za kontinuiran oporavak i smanjenu ranjivost finansijskog sektora u JIE6. 24 Slika 33: LTRO operacije ECB-a i roÄ?no finansiranje banaka (u milijardama evra) 1 Promena u strukturi državnih obveznica koje drže monetarne i finansijske institucije evrozone od kraja novembra 2011. do februara 2012. Izvor: MMF-ov IzveÅ¡taj o globalnoj finansijskoj stabilnosti iz aprila 2012. MeÄ‘utim, u evropskom finansijskom sistemu i dalje ima znaÄ?ajnih rizika. Najveći deo likvidnosti koja je obezbeÄ‘ena evropskim bankama iskorišćen je za profitabilne „carry trade“ transakcije (gde banke mogu da se zaduže po stopi od 1 procenta, a da ulažu u državne obveznice sa visokim prinosima), a samo je ograniÄ?en iznos dodatne likvidnosti zavrÅ¡io u realnom sektoru privrede. OÄ?ekuje se da banke i dalje budu pod tržiÅ¡nim i regulatornim pritiskom (koji je pojaÄ?an zahtevom EBA s kraja juna) da vodeće banke evrozone povećaju rezerve kapitala i likvidnosti, da ojaÄ?aju bilanse i, u Å¡irem smislu, da svoje poslovne modele prilagode u pravcu održivije nove ravnoteže. Ipak, uprkos pritiscima u pogledu finansiranja od 2008. godine, meÄ‘unarodne banke su generalno zadržale nivo izloženosti prema zemljama JIE6, mada su smanjile izloženost prema nezavisnim bankama. Uprkos gubitku izvora finansiranja od nepovezanih meÄ‘unarodnih banaka, u većini bankarskih sistema centralne, istoÄ?ne i jugoistoÄ?ne Evrope (CIJIE) porasle su ukupne obaveze prema inostranstvu. To jest, mada je brz rast naglo zaustavljen, u trećem kvartalu 2011. godine nije opalo finansiranje od strane matiÄ?nih banaka, kako su se neki bojali. Nekoliko faktora može biti u pitanju: • strateÅ¡ko opredeljenje mnogih matiÄ?nih banaka da ostanu prisutne u regionu centralne i jugoistoÄ?ne Evrope (CIJIE), u kombinaciji sa njihovim malim lokalnim portfolijima u JIE6, • neprekidna profitabilnost poslovanja u tim zemljama, i 25 • poteÅ¡koće oko smanjivanja bilansa koji se uglavnom sastoje od kredita, posebno u zemljama JIE6 koje nemaju ni snažna tržiÅ¡ta kapitala ni uspostavljeno sekundarno tržiÅ¡te za prodaju kredita. Bez obzira na ugovorne rokove dospeća kredita, smanjenje izloženosti prema klijentima je teÅ¡ko u ambijentu gde preduzeća trpe zbog slabih ekonomskih uslova, a finansijske institucije koje se nadmeću ne nameravaju da znaÄ?ajno proÅ¡ire svoju izloženost. Ukoliko banke ipak odluÄ?e da smanje svoje kreditne portfolije, to će verovatno biti skopÄ?ano sa gubicima po osnovu kredita. Ipak, izgleda da se kreditiranje banaka u regionu sve viÅ¡e finansira iz lokalnih izvora depozita za razliku od perioda pre krize, Ä?ime se smanjuje izloženost bankarskih sistema meÄ‘unarodnom finansiranju. Evropski zvaniÄ?nici, MFI (meÄ‘unarodne finansijske institucije) i privatne bankarske grupe saglasili su se u januaru 2012. godine oko skupa principa prema BeÄ?koj inicijativi - Vienna Initiative 2.0 – da pomognu da se izbegne nekontrolisano smanjenje kreditne aktivnosti u evropskim zemljama u usponu – regionu koji je najpodložniji efektima znaÄ?ajnijeg smanjenja prisustva banaka. Regulatorna koordinacija izmeÄ‘u matiÄ?nih zemalja i zemalja domaćina je kritiÄ?no važna u krhkom privrednom ambijentu gde su nacionalni organi možda pre svega fokusirani na probleme svoje zemlje. Stoga revitalizacija BeÄ?ke inicijative, Vienna 2.0, pokuÅ¡ava da okupi nacionalne i meÄ‘unarodne organe sa MFI radi stimulisanja koordinacije politika za evropske zemlje u usponu. Ta inicijativa ukljuÄ?uje Evropsku komisiju (EK), Evropsko upravu za bankarstvo (EBA), Evropski odbor za sistemske rizike (ESRB), Evropsku centralnu banku (ECB, kao posmatraÄ?a), MeÄ‘unarodni monetarni fond (MMF), Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD), Evropsku investicionu banku (EIB), Grupu Svetske banke (WBG) i nacionalne organe. Ciljevi inicijative Vienna 2.0 ukljuÄ?uju sledeće: (i) preuzimanje obaveze od strane organa matiÄ?ne zemlje da razmotre uticaje regulatornih mera u evropskim zemljama u razvoju i da delotvorno komuniciraju sa organima zemlje domaćina; (ii) preduzimanje napora organa zemlje domaćina da razvijaju lokalne izvore finansiranja; (iii) postizanje delotvorne komunikacije izmeÄ‘u organa matiÄ?ne zemlje i organa zemlje domaćina kako bi se izbeglo ograniÄ?avanje namene likvidnih sredstava; (iv) vrÅ¡enje kontrole od strane nadzornih odbora EBA-e planova za promenu strukture kapitala i njihovog uticaja na zemlje domaćine i (v) preuzimanje obaveze od strane MFI da analiziraju rizike, pružaju savete oko politika i koordiniraju svoju podrÅ¡ku regionu. Sve u svemu, ukupan nivo depozita u zemljama JIE6 se oporavio do pretkriznih maksimuma (slika 34). Posle naglog pada depozita sa poÄ?etkom prvog talasa krize krajem 2008. godine, doÅ¡lo je do postepenog oporavka. U svim zemljama osim Crne Gore depoziti su sada iznad pretkriznog maksimuma. U Bosni i Hercegovini, depoziti su se upravo vratili na pretkrizni maksimum. MeÄ‘utim, poslednjih meseci oporavak depozita je usporen i Ä?ak je doÅ¡lo do manjeg pada depozita tokom prvog kvartala za region u celini. Ukoliko se pogleda ukupan broj za region, depoziti su opali za 2,5% tokom prva tri meseca 2012. godine, u poreÄ‘enju sa povećanjem od skoro 7 procenata u drugoj polovini 2011. godine. Ovaj preokret, u ukupnom iznosu i u većini zemalja pojedinaÄ?no (osim Albanije i BJR Makedonije) najverovatnije je povezano sa turbulencijom na finansijskim tržiÅ¡tima u drugoj polovini 2011. godine. 26 Slika 34: Ukupni depoziti (preraÄ?unati u evrima, sept. 2008=100) 160 ALB BIH 140 KOS MKD MNE SRB 120 JIE6 ukupno 100 80 60 40 20 Jun-06 Jun-07 Jun-08 Jun-09 Jun-10 Jun-11 Dec-05 Dec-06 Dec-07 Dec-08 Dec-09 Dec-10 Dec-11 Izvor: centralne banke JIE6 U najvećem delu regiona rast kredita je pozitivan, ali su stope rasta znatno ispod pretkriznih nivoa i u skladu sa smanjenom tražnjom (slike 35-36). Uprkos stresu koji su finansijski sistemi doživeli u drugoj polovini 2011. godine, rast kredita je ostao pozitivan u većini zemalja JIE6 (izuzev Crne Gore, koja je doživela najveću kreditnu ekspanziju i pad 7). Nominalna meÄ‘ugodiÅ¡nja stopa rasta kredita privatnom sektoru do januara 2012. godine za JIE6 (merena kao medijana stopa rasta pojedinaÄ?nih zemalja) fluktuirala je oko 8 procenata tokom proÅ¡le godine, ali je do marta pala na 6,2 procenta. NajviÅ¡e stope rasta kredita zabeležene su u Albaniji (11.0 procenata) i na Kosovu (13,6 procenata), iako nisu ni blizu stopa iz pretkriznog perioda. Rast kredita kompanijama i domaćinstvima bio je uglavnom sliÄ?an, sa odreÄ‘enim usporavanjem kreditiranja privrede u februaru i martu. MeÄ‘ugodiÅ¡nji rast kredita privredi je bio 9 do 10 procenata tokom većeg dela 2011. godine, ali je u februaru i martu 2012. iznosio oko 7 procenata (slike 37-38). 7 Ukupan rast kredita u Crnoj Gori je opao kao odraz smanjenja kredita i prenosa nenaplativih kredita u matiÄ?ne banke/faktoring kompanije u Ä?etiri velike banke, dok je preostalih sedam banaka zabeležilo pozitivan rast kredita. 27 Slika 35: Realan meÄ‘ugodiÅ¡nji rast kredita Slika 36: Nominalni meÄ‘ugodiÅ¡nji rast kredita privatnom sektoru * do marta 2012. privatnom sektoru do marta 2012. 70 60 ALB 60 BIH 50 ALB KOS BIH 50 MKD KOS MNE 40 MKD 40 SRB MNE SEE6 median 30 SRB 30 SEE6 median 20 20 10 10 0 0 -10 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 * Nisu dostupni podaci za CG Izvor: centralne banke JIE6. Izvor: centralne banke JIE6. Slika 37: Nominalni meÄ‘ugodiÅ¡nji rast kredita Slika 38: Nominalni meÄ‘ugodiÅ¡nji rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012. stanovniÅ¡tvu do marta 2012. 70 70 ALB ALB 60 BIH 60 BIH KOS 50 KOS MKD 50 MKD 40 MNE MNE SRB 40 SRB 30 SEE6 median SEE6 median 30 20 20 10 0 10 -10 0 -20 -10 -30 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 Izvor: centralne banke JIE6. Izvor: centralne banke JIE6. ProblematiÄ?ni krediti (NPL) i dalje su znaÄ?ajno poviÅ¡eni i u proseku iznose 14 procenata u celom regionu JIE6 (slika 39). Posle povećanja sa poÄ?etkom krize, NPL su se stabilizovali na poviÅ¡enom nivou. NPL su posebno visoki u Srbiji i Albaniji. U Srbiji su NPL stabilni na nivou od oko 18-19 procenata, mada se generalno postepeno povećavaju. U Albaniji NPL i dalje rastu i dostigli su 20 procenata u martu 2012. godine. Crna Gora je imala najviÅ¡i nivo NPL, ali je on oÅ¡tro redukovan u drugoj polovini 2011. godine, u velikoj meri zbog prodaje nenaplativih kredita faktoring kompanijama i/ili matiÄ?nim bankama, i, u manjoj meri, zbog naplate kredita. Taj 28 hroniÄ?an visok nivo NPL remeti dobit banaka, njihovu kapitalizaciju, sposobnost da privuku nove investitore i, Å¡taviÅ¡e, njihovu spremnost da daju kredite. Slika 39: ProblematiÄ?ni krediti (% ukupnih kredita) 30 ALB BIH 25 KOS MKD MNE 20 SRB JIE6 medijana 15 10 5 0 2007:Q1 2007:Q4 2008:Q3 2009:Q2 2010:Q1 2010:Q4 2011:Q3 Izvor: centralne banke JIE6. MeÄ‘utim, generalna stabilizacija NPL i likvidne i dobro kapitalizovane banke ne treba da zamagle Ä?injenicu da se veći broj manjih banaka i banaka u državnom vlasniÅ¡tvu suoÄ?ava sa poteÅ¡koćama. U decembru 2011. godine, odnos likvidne prema ukupnoj aktivi je bio oko 38 procenata u Srbiji, 31 procenat u BJR Makedoniji, 27 procenata u Bosni i Hercegovini i 22 procenta u Crnoj Gori. Koeficijenti adekvatnosti kapitala bankarskog sektora i dalje su solidni u većini zemalja (u decembru 2011. godine on je bio 13,3 procenta u Bosni i Hercegovini, 15,5 procenata u Crnoj Gori, 15,6 procenata u Albaniji, 16,8 procenata u BJR Makedoniji i 19,1 procenat u Srbiji). OpÅ¡te uzev, u većini zemalja regiona banke su bile profitabilne u 2011. godini (slike 40-41). Rezervisanja za gubitke po kreditima, koja su relativno visoka i rastu na osnovu pogorÅ¡anja NPL, obezbeÄ‘uju dodatnu sigurnost od naglog zatvaranja pozicija bankarskih sistema (slika 42). MeÄ‘utim, pojedinaÄ?ne banke imaju poteÅ¡koća da održavaju adekvatne nivoe kapitala. To je uglavnom sluÄ?aj sa nekim malim bankama u domaćem vlasniÅ¡tvu i nekim državnim bankama. Monetarni i nadzorni organi treba da i dalje budu na oprezu i da pažljivo prate i ponovo procenjuju rizike i da preduzimaju blagovremene poteze na bilo kakav znak slabosti u sistemu. 29 Slika 40: Prinos na sredstva (ROA) bankarskog Slika 41: Prinos na kapital (ROE) bankarskog sektora sektora 4 30 3 20 2 10 1 0 0 -10 -1 ALB -20 ALB -2 BIH BIH KOS -30 KOS -3 MKD MKD MNE -40 MNE -4 SRB SRB -5 -50 2006:Q1 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 2006:Q1 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 Izvor: centralne banke JIE6. Izvor: centralne banke JIE6. Slika 42: Rezervisanja za gubitke po kreditima, kao procenat ukupnih bruto kredita 12 Dec-08 Dec-09 Dec-10 Mar-11 10 Jun-11 Sep-11 Dec-11 8 6 4 2 0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB Izvor: centralne banke JIE6. 30 F. KRETANJA NA TRŽIÅ TU RADA U JIE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI Rast u zemljama JIE6 nije bio delotvoran u smanjivanju visoke nezaposlenosti. Procenjena elastiÄ?nost nezaposlenosti u odnosu na rast u zemljama JIE6 bila je priliÄ?no niska, oko -0,2, Å¡to znaÄ?i da je rast od 1 procentnog poena u proseku vezan za pad od 0,2 procentna poena u stopi nezaposlenosti (slika 43). To znaÄ?i da bi sa nepromenjenom strukturom rasta bilo potrebno pet godina snažnog rasta od proseÄ?no 5 procenata ili viÅ¡e da bi nezaposlenost znatno opala – za ukupno oko 5 procentnih poena. To istiÄ?e kljuÄ?nu važnost ponovnog pokretanja snažnog rasta koji apsorbuje radnu snagu u JIE6 i potrebu za snažnim stabilizacionim i strukturnim politikama koje su usmerene na rast. Osim toga, od svetske krize je veza izmeÄ‘u rasta i nezaposlenosti bila nepovoljnija u JIE6 nego u uporednim zemljama – a taj trend zabrinjava. Osetljivost stope nezaposlenosti na rast je mnogo niža u JIE6 nego u zemljama EU10. Å taviÅ¡e, stopa nezaposlenosti u JIE6, koja je ukupno mnogo viÅ¡a nego u ostatku Evrope i u EU10, nastavila je da se penje u 2011. godini u nekoliko zemalja JIE6. Kao rezultat toga, stope nezaposlenosti u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori u 2011. godini su bile znatno viÅ¡e nego u pretkriznom periodu. Za razliku od njih, BJR Makedonija i Kosovo su uspeli da donekle smanje nezaposlenost, ali sa veoma visokih nivoa, uprkos smanjenju proizvodnje u BJR Makedoniji u 2009. i 2010. godini (slika 44). Te promene delom odražavaju strukturne reforme koje su u Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu znaÄ?ile znatna smanjenja zaposlenosti u javnom sektoru. Slika 43: Promene stopa nezaposlenosti i stopa rasta BDP-a u JIE6, 2000-2010. 8 6 Promena u stopi nezaposlonsti - y = -0.2036x + 0.955 4 u procentnim poenima, na godisnjem nivou 2000-10 2 0 -12.5 -10.0 -7.5 -5.0 -2.5 -2 0.0 2.5 5.0 7.5 10.0 12.5 -4 -6 -8 GodiÅ¡nja stopa rasta BDP-a (%), 2000-10 Napomene: Broj opservacija je 52. Opservacije za Albaniju 2000-2002. identifikovane su kao ekstremne vrednosti sa apsolutnim vrednostima standardizovanih reziduala većim od 2. Stoga su one iskljuÄ?ene. Standardna greÅ¡ka za koeficijent za rast BDP-a je 0,09 (t=-2,18). Procene za Srbiju i Crnu Goru objedinjene su u originalnu seriju KILM (kljuÄ?nih indikatora tržiÅ¡ta rada). RaÅ¡Ä?lanjeni statistiÄ?ki podaci su procenjeni primenom sledeće metodologije: Procene nezaposlenosti i radne snage na osnovu anketa o radnoj snazi za populaciju starosti 15 i viÅ¡e godina dostupne su od nacionalnih zavoda za statistiku. Te procene su objedinjene da bi se izraÄ?unao ukupan broj za Srbiju i Crnu Goru za period od 2008. do 2010. godine. Zatim su korišćenjem odnosa procena KILM prema naÅ¡im objedinjenim procenama za 2008. godinu prognozirani objedinjeni podaci za Srbiju i Crnu Goru od 1999. do 2007. godine. Zatim su korišćenjem odnosa radne snage u Srbiji prema radnoj snazi u Srbiji i Crnoj Gori zajedno u 2008. godini izraÄ?unate prognoze radne snage za Srbiju za period od 1999. do 2007. godine. Isti postupak je korišćen i kod procena nezaposlenosti za Crnu Goru. Izvori: R. Islam i A. (2012). „Radna mesta u regionu ECA“, osnovni dokument za IzveÅ¡taj o regionalnom tržiÅ¡tu rada, u pripremi. Procene rasta BDP-a su iz publikacije „Indikatori svetskog razvoja“ (2011). Procene stope nezaposlenosti su iz baze podataka KILM MeÄ‘unarodne organizacije rada (preuzeti 4.2.2012). 31 Slika 44: Promena stopa nezaposlenosti izmeÄ‘u 2008. i 2011. godine (u procentnim poenima) 0 9 8 -1 7 -1 6 5 -2 4 -2 3 2 -3 1 -3 0 BJR Makedonija Kosovo Albanija Crna Gora BiH Srbija Izvor: Ankete o radnoj snazi (ARS) nacionalnih zavoda za statistiku. Napomene: Korišćeni su najnoviji podaci ARS iz 2011. godine. Podaci za Kosovo su iz 2009. godine. Stopa nezaposlenosti za Albaniju zasniva se na zvaniÄ?nim podacima o registrovanim nezaposlenim licima. Slika 45: Stope nezaposlenosti u JIE6 i EU10 ALB BiH KOS MKD MNE SRB U većini zemalja JIE6 50 EU-10* povećanje proizvodnje u 45 2011. godini nije propraćeno 40 padom nezaposlenosti – Å¡to je oÄ?igledni dokaz „rasta bez 35 povećanja zaposlenosti“ (slika 30 45). 8 Na primer, u Srbiji je 25 nezaposlenost nastavila da raste 20 i dostigla je 23,7 9 procenata u 15 novembru 2011. godine – Å¡to je 10 rekordno visok nivo od kada je 5 pre 15 godina uvedena Anketa o radnoj snazi (ARS) (Okvir 1). 0 2007 2008 2009 2010 2011 To je rezultat neprekidnih zatvaranja radnih mesta u Izvor: Ankete o radnoj snazi (ARS) nacionalnih zavoda za statistiku. sektorima industrije i usluga u Napomena: Nisu dostupni podaci za Kosovo za 2010-2011; podaci za Albaniju su iz Srbiji, delimiÄ?no pritisaka administrativnih evidencija. konkurencije, restrukturiranja i povećanja stope neaktivnosti. 10 U BJR Makedoniji je izmerena stopa nezaposlenosti bila stabilna na 31,2 procenta u prva tri kvartala 2011. godine ali je onda porasla na 31,8 u poslednjem 8 Podaci iz ARS-a u JIE6 su neredovni u nekoliko zemalja JIE6, pa potpuno ažurirana analiza tržiÅ¡ta rada na nivou celog regiona za 2011. godinu nije moguća. Albanija i Kosovo nisu sprovele ARS od 2009. godine. 9 Slike se zasnivaju na definiciji radno sposobne populacije „starosti 15 i viÅ¡e godina“. 10 Podaci iz-a ARS omogućavaju raÅ¡Ä?lanjavanje determinanti porasta nezaposlenosti. IzmeÄ‘u aprila 2008. i aprila 2011. doÅ¡lo je kako do znatnog povećanja broja nezaposlenih (viÅ¡e od 200.000) tako i do smanjenja ekonomski aktivne populacije (za približno 350.000). Porast neaktivnosti bio je naroÄ?ito visok na poÄ?etku finansijske krize i 32 kvartalu. Za razliku od nje, Crna Gora je doživela kontinuiran pad stope nezaposlenosti tokom 2011. godine, sa 21,2 procenta u prvom kvartalu na 18,9 procenata u Ä?etvrtom kvartalu, iako stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori pokazuje jaku sezonsku uslovljenost povezanu sa naglim rastom u zapoÅ¡ljavanju tokom letnje turistiÄ?ke sezone. Na Kosovu ARS nije sprovedena od 2009. godine, a i podaci za Albaniju nisu dostupni od iste godine. Najnovija ARS u BiH zavrÅ¡ena je u aprilu 2011. godine kada je nezaposlenost bila 27,6 procenata (0,4 procentna poena viÅ¡a nego u 2010. godini). Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji Nezaposlenost u JIE6 je visoka, ali je joÅ¡ viÅ¡a u odreÄ‘enim regionima, koji mogu iziskivati posebnu pažnju vlada kao „vruće taÄ?ke“ visoke nezaposlenosti i socijalnih tenzija. Na primer, stope nezaposlenosti su priliÄ?no neujednaÄ?ene Å¡irom Srbije, najveće ekonomije u JIE6: nezaposlenost je najveća u jugoistoÄ?nom delu zemlje (26,6 procenata u novembru 2011) a najniža u Beogradu (20,8 procenata), dok izgleda da je podruÄ?je Kragujevca doživelo pad nezaposlenosti sa dolaskom velike fabrike FIAT. Interesantno je da je znatan rast nezaposlenosti tokom proÅ¡lih nekoliko godina viÅ¡e pogodio gradska nego seoska podruÄ?ja. Kao rezultat toga, nezaposlenost u gradovima u 2011. godini (25,5 procenata) prevaziÅ¡la je tradicionalno visoku nezaposlenost na selu (21,5 procenata). TakoÄ‘e, suprotno nekim viÄ‘enjima, naroÄ?ito je podruÄ?je Beograda pretrpelo najveći pad poslednjih meseci, a nezaposlenost se povećala za 2 procentna poena izmeÄ‘u aprila i novembra 2011. godine. Praćenje regionalne nezaposlenosti uz kvalitetne i ažurne podatke važno je kod praćenja kretanja na lokalnim tržiÅ¡tima rada i formulisanja odgovora u pogledu politika. Izvor: Osoblje Svetske banke. Nezaposlenost meÄ‘u mladima dostiže alarmantne nivoe u nekim zemljama. Nezaposlenost meÄ‘u mladima (od 15 do 24 godine starosti) ne samo da je najveća meÄ‘u svim starosnim grupama, već je i rasla tokom 2011. godine u svim zemljama za koje je dostupna skoraÅ¡nja ARS. BJR Makedonija ima najveću izmerenu nezaposlenost mladih (59,4 procenta u Ä?etvrtom kvartalu 2011. godine), a zabeležila je i najveće povećanje tokom 2011. godine – od 9 procentnih poena u Ä?etvrtom kvartalu u poreÄ‘enju sa istim kvartalom prethodne godine. Mada to treba uzeti sa rezervom zbog preliminarnog nagoveÅ¡taja da treba da se preispita obuhvat i taÄ?nost zvaniÄ?nih podataka o nezaposlenosti u BJR Makedoniji, nema mnogo sumnje da je nezaposlenost, ukljuÄ?ujući i nezaposlenost mladih, i dalje visoka. SliÄ?no tome, nezaposlenost mladih u Srbiji je bila 51,9 procenata u novembru 2011. godine, a za njom sledi Crna Gora (39,4 procenta u Ä?etvrtom kvartalu 2011. godine). Mada najnoviji podaci nisu dostupni za BiH i Kosovo, nagoveÅ¡taji su da bi u tim zemljama nezaposlenost mladih mogla biti Ä?ak i veća. Nezaposlenost meÄ‘u osobama sa niskim kvalifikacijama (bez ikakvog obrazovanja nakon osnovne Å¡kole) i dalje je veća nego kod kvalifikovanih radnika u BJR Makedoniji i Crnoj Gori, ali ne i u Srbiji. U BJR Makedoniji i Crnoj Gori stopa nezaposlenosti nisko- kvalifikovanih osoba je veoma visoka – 37,3 odnosno 30,3 procenta, ali Crna Gora zapoÅ¡ljava znaÄ?ajan broj migranata tokom letnje turistiÄ?ke sezone. Za razliku od njih, stopa nezaposlenosti u Srbiji je najviÅ¡a (26,8 procenata) kod lica koja traže posao sa srednjom struÄ?nom spremom. Drugi problem je da je veliki deo nezaposlenosti u JIE6 dugoroÄ?an, sa Å¡tetnim efektima na ljudski kapital. Preko 80 procenata osoba koje traže posao u BiH i Crnoj Gori i preko 70 procenata tih osoba u Srbiji traži posao preko godinu dana. Situacija je verovatno sliÄ?na i u meÄ‘u neformalno zaposlenim licima; izmeÄ‘u aprila 2008. i aprila 2009. godine Ä?etvrtina populacije u ovoj grupi preÅ¡la je iz neformalnog zaposlenja u neaktivnost. 33 drugim zemljama, iako podaci nisu dostupni. Nezaposlenost tokom dužeg vremenskog perioda ima razarajuće efekte na kvalifikacije i radne sposobnosti ljudi. Ovo, pak, umanjuje njihove buduće izglede za zaposlenje i na kraju može da dovede one koji traže posao do toga da postanu neaktivni. Podaci iz administrativnih izvora predstavljaju komplementarne, ažurirane informacije koje potkrepljuju prethodnu sliku o trendovima nezaposlenosti. Sve zemlje JIE6 prikupljaju neke podatke o tržiÅ¡tu rada iz administrativnih izvora (Slika 46). Negativna strana toga jeste da su ti podaci u principu manje pouzdani od ARS i nisu uporedivi za ceo region s obzirom na razlike u metodologiji i kvalitetu. MeÄ‘utim, za Albaniju i Kosovo, administrativni podaci su jedini raspoloživ izvor za praćenje kretanja na tržiÅ¡tu rada u poslednje dve godine. Prema tim podacima, evidentirana nezaposlenost u Bosni i Hercegovini i Srbiji se povećala za oko 2 procenta tokom 2011. godine, Å¡to je u skladu sa gore datom Å¡irokom slikom. U Albaniji (koja objavljuje samo kvartalne podatke), broj evidentiranih nezaposlenih je ostao konstantan tokom cele 2011. godine. Na Kosovu je evidentirana nezaposlenost bila stabilna do decembra 2011. godine, kada je poÄ?ela naglo da pada, ali je to u velikoj meri bilo posledica administrativnih promena (digitalizacije baze podataka o nezaposlenosti). U Crnoj Gori stopa nezaposlenosti ostaje visoka na oko 20 procenata. BJR Makedonija je zabeležila najbrži pad broja evidentiranih nezaposlenih (oko 13 procenata meÄ‘ugodiÅ¡nje), ali je to, sliÄ?no Kosovu, u velikoj meri bilo posledica promena regulative. Slika 46: Broj evidentiranih nezaposlenih tokom 2011. godine (januar 2011. = 100) Albanija BiH Kosovo BJR Makedonija Crna Gora Srbija 110 105 100 95 90 85 80 Dec-10 Feb-11 Apr-11 Jun-11 Aug-11 Oct-11 Dec-11 Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku. Pored nezaposlenosti, zemlje JIE6 su opterećene i niskom stopom aktivnog uÄ?ešća na tržiÅ¡tu rada. Ona je istorijski bila niža nego u zemljama EU10 i dodatno je opala u 2011. godini. Stopa uÄ?ešća (aktivnosti) je opala u 2011. godini u Ä?etiri zemlje JIE6 za koje su dostupni podaci iz ARS za 2011. godinu (Tabela 5). Pad u Crnoj Gori i Srbiji je rezultat opadajućeg uÄ?ešća starije populacije (50 i viÅ¡e godina starosti u Crnoj Gori, a 55 i viÅ¡e u Srbiji). Taj trend implicira trajan 34 gubitak radne snage s obzirom da je onima sa 50 i viÅ¡e godina starosti obiÄ?no teÅ¡ko da se vrate na tržiÅ¡te rada. U BJR Makedoniji, sa druge strane, najveći deo pada uÄ?ešća otpada na starosnu kategoriju od 25 do 49 godina. To bi se moglo opisati kao privremen gubitak uÄ?ešća koji bi mogao da se preokrene ukoliko bi se povećale privredna aktivnost i zapoÅ¡ljavanje. I dalje je evidentna razlika izmeÄ‘u polova u stopama uÄ?ešća u svim zemljama JIE6, naroÄ?ito na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, iako nisu dostupni najnoviji podaci. Crna Gora i Albanija imaju najniži jaz izmeÄ‘u stopa uÄ?ešća muÅ¡karaca i žena, sliÄ?an jazu u zemljama EU (14 procentnih poena, videti Tabelu 5). Jaz izmeÄ‘u polova u ostale Ä?etiri zemlje je veći od jaza u većini zemalja EU10. Tabela 5: Stope uÄ?ešća (aktivnosti) u 2011. po polovima, u procentima Stopa MuÅ¡karci Žene Referentni period aktivnosti Albanija 61,9 73,3 51,8 2009. BJR Makedonija 56,5 68,7 44,3 4. kvartal Kosovo 47,7 66,2 26,1 2009. Crna Gora 47,4 53,3 41,8 4. kvartal Srbija 46,3 55,8 37,6 Novembar BiH 44,0 55,9 32,8 April Izvor: Ankete o radnoj snazi nacionalnih zavoda za statistiku. Prema raspoloživim podacima ARS Slika 47: Stope zaposlenosti u JIE6 (2011) za BJR Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, stope zaposlenosti se nisu BJR Makedonija Crna Gora Srbija primetno povećale (slika 47). U Crnoj Gori je zaposlenost opala za 3 41 procentna poena u prvom kvartalu 40 2011. godine u poreÄ‘enju sa 39 poslednjim kvartalom 2010, pa se 38 oporavila u sledeća dva kvartala samo da bi ponovo opala (ispod 39 37 procenata) u poslednjem kvartalu 36 2011. godine. Stopa zaposlenosti u 35 BJR Makedoniji je fluktuirala u celoj 34 2011. godini i zavrÅ¡ila je na 38,5 33 procenata u Ä?etvrtom kvartalu 2011. 32 Januar Mart Maj Jul Septembar Novembar godine (najniža stopa u poslednjih Å¡est kvartala). U Srbiji je broj ugaÅ¡enih Izvor: Ankete o radnoj snazi (ARS) nacionalnih zavoda za radnih mesta nastavio da premaÅ¡uje statistiku. broj novih radnih mesta kao Å¡to je to Ä?inio od poÄ?etka svetske ekonomske krize 2008-2009. godine. Stopa zaposlenosti je pala na 35,3 procenta u novembru 2011. godine, povećavajući broj izgubljenih radnih mesta od 2008. godine na 560.000. U ARS u BiH iz aprila 2011. godine stopa zaposlenosti je bila 31,9 procenata (neznatno niža nego u aprilu 2010. godine). 35 Sve u svemu, razni indikatori tržiÅ¡ta rada u JIE6 potvrÄ‘uju da je ekonomski rast tokom perioda oporavka 2010-2011. godine bio uglavnom „bez povećanja zaposlenosti“. Mada je BDP porastao za dva do tri procenta u Ä?etiri zemlje JIE6 sa podacima ARS, stope zaposlenosti su opale za 0,5 do 1,5 procentnih poena 11 (slika 48). Srbija je zabeležila najveći jaz izmeÄ‘u rasta proizvodnje i zaposlenosti: u 2011. godini BDP je porastao za 3 procenta, dok je stopa zaposlenosti bila 1,5 procentnih poena niža nego u 2010. godini. Samo BJR Makedonija objavljuje kvartalne podatke i za BDP i za zaposlenost (iz ARS). Tamo je zaposlenost bila taÄ?an odraz rasta BDP-a u prvoj polovini 2011. godine, mada je oporavak zaposlenosti bio sporiji. Otvaranje radnih mesta je izgubilo zamah u trećem kvartalu iako je BDP nastavio da raste na meÄ‘ugodiÅ¡njem nivou. Slika 48: Promena realnog BDP-a i stope zaposlenosti u 2011. godini: godiÅ¡nji podaci za JIE6 (levo) i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno), (u procentnim poenima) Rast BDP-a Promena zaposlenosti Rast BDP-a Promena zaposlenosti 3.5 6 3.0 5 2.5 2.0 4 1.5 3 1.0 0.5 2 0.0 1 -0.5 -1.0 0 -1.5 -1 -2.0 Q1 Q2 Q3 SRB MKD CG BiH Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku. U zemljama koje izraÄ‘uju redovne ARS, posmatranjem sektorske strukture zaposlenosti mogu se steći dodatni uvidi koji ukazuju na to da su gubici radnih mesta bili koncentrisani u industriji, poljoprivredi i graÄ‘evinarstvu, dok je sektor usluga zabeležio povećanje. U poslednjem kvartalu 2011. godine u industriji i poljoprivredi u Crnoj Gori izgubljeno je oko 7.000 odnosno 2.000 radnih mesta, uglavnom usled sezonskih faktora. Sa druge strane, zaposlenost u sektoru usluga neznatno se povećala kao posledica 5.000 dodatnih radnih mesta otvorenih u velikoprodaji i maloprodaji, odražavajući možda pomeranje prema privredi viÅ¡e orijentisanoj ka uslugama i turizmu koje je u toku u toj zemlji. U BJR Makedoniji su sektori koji su pretrpeli najveću Å¡tetu u pogledu zaposlenosti bili graÄ‘evinarstvo (gotovo 7.000 radnih mesta), poljoprivreda (5.900) i usluge velikoprodaje i maloprodaje (3.700) – pri Ä?emu su padovi u graÄ‘evinarstvu i poljoprivredi bili uglavnom sezonski. Za razliku od toga, obrazovanje, kultura i rekreacija, kao i prehrana i ugostiteljstvo su dodali po preko 2.000 radnih mesta. Privreda Srbije je izmeÄ‘u aprila i novembra izgubila 57.000 radnih mesta: 24.000 u poljoprivredi, 11.000 u 11 Promena stope zaposlenosti obraÄ?unata kao meÄ‘ugodiÅ¡nja razlika izmeÄ‘u stopa zaposlenosti u procentnim poenima. 36 graÄ‘evinarstvu, 10.000 u velikoprodaji i maloprodaji i 9.000 u sektoru finansijskih usluga. NeÅ¡to radnih mesta je otvoreno u sektorima obrazovanja i energetike. Ne iznenaÄ‘uje da je slab uÄ?inak tržiÅ¡ta rada generalno doveo do nižih realnih zarada. U 2011. godini, nominalne zarade su porasle u Srbiji i Bosni i Hercegovini, zabeležile minimalan rast u BJR Makedoniji, a opale u Crnoj Gori (slika 49). Albanija i Kosovo ne objavljuju meseÄ?ne podatke o zaradama. MeseÄ?na zarada u Srbiji je zabeležila najveći meÄ‘ugodiÅ¡nji rast u januaru 2012. godine (7,3 procenta). Skok u decembru 2011. godine je bio joÅ¡ veći, ali se tu radi o sezonskom efektu isplate bonusa (npr. 13. meseÄ?na plata). Nominalan rast u Bosni i Hercegovini je bio 4,5 procenata, dok je prosek u BJR Makedoniji bio 0,4 procenta manji u januaru 2012. godine (meÄ‘ugodiÅ¡nje). MeÄ‘utim, u realnom iznosu, zarade su ostale nepromenjene u Srbiji, a zabeležile su blago povećanje u Bosni i Hercegovini. Sa druge strane, u Crnoj Gori je zabeležen pad realnih zarada. Slika 49: Promene bruto proseÄ?nih nominalnih zarada (januar 2011. = 100) BiH BJR Makedonija Crna Gora Srbija 140 130 120 110 100 90 80 Jan-11 Mar-11 May-11 Jul-11 Sep-11 Nov-11 Jan-12 Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku. Uprkos velikim problemima sa nezaposlenošću i tržiÅ¡tem rada, u 2011. godini i prvom kvartalu 2012. godine nije bilo velikih promena politike rada. Indikatori investicione klime ukazuju da je radna regulativa i dalje problematiÄ?na i da elementi socijalne zaÅ¡tite (posebno u BiH) stimuliÅ¡u ljude da ne traže zaposlenje aktivno. TakoÄ‘e, potroÅ¡nja na aktivne programe tržiÅ¡ta rada i dalje je mnogo niža nego u uporednim zemljama. Albanija, BiH, Kosovo i Srbija nisu napravile nikakve izmene svog radnog zakonodavstva, dok je BJR Makedonija ustanovila minimalnu zaradu u 2011. godini (koja je utvrÄ‘ena na 39 procenata od proseÄ?ne zarade u zemlji). Minimalna zarada se primenjuje u svim sektorima, ali sa faznom implementacijom u tekstilnom i kožnom. Crna Gora je dodala doprinos od 0,2 procenta za Fond rada (koji plaćaju poslodavci). U regionu su i dalje nerazvijene aktivne politike na tržiÅ¡tu rada (APTR), mada su neke zemlje u poslednje dve godine uvele nove politike radi reÅ¡avanja gubitaka radnih mesta. Za naredni period, sama razmera nezaposlenosti i drugih problema tržiÅ¡ta rada koji su razmatrani u gornjem 37 tekstu ukazuje na to da zemlje treba da razmotre agresivnije mere radi reÅ¡avanja nezaposlenosti, posebno nezaposlenosti mladih. To bi moglo da ukljuÄ?i srazmerno povećanje postojećih mera i programa koji su se pokazali kao efikasni i delotvorni u okviru ukupnog budžetskog ograniÄ?enja i, eventualno, eksperimentisanje sa programima koji su se pokazali dobrim u drugim zemljama (Okvir 2). Ono Å¡to je jednako važno jeste da zemlje treba da postignu mnogo veći napredak u smanjenju ograniÄ?avajućih faktora na tržiÅ¡tu rada, investicionu klimu i otvaranje radnih mesta. Okvir 2: Uloga aktivnih politika tržiÅ¡ta rada (APTR) u povećanju zaposlenosti U vremenima opadanja privredne aktivnosti, aktivne politike na tržiÅ¡tu rada (APTR) imaju potencijal da poboljÅ¡aju funkcionisanje tržiÅ¡ta rada povećavanjem tražnje ili poboljÅ¡avanjem ponude radne snage – ali nisu Ä?arobni Å¡tapić. APTR mogu da se kreću od subvencija zarada, preko podrÅ¡ke novoosnovanim preduzećima, javnih radova, prekvalifikacije, savetovanja za posao, do pomoći u traženju posla. Merama kao Å¡to su subvencije zarada ili javni radovi teži se povećanju tražnje za radnom snagom, osposobljavanje poboljÅ¡ava ponudu radne snage, dok savetovanje za posao poboljÅ¡ava uparivanje tražnje i ponude. Moderna tehnologija (elektronsko uparivanje i korišćenje mobilnih telefona) pruža nove mogućnosti za smanjenje asimetrije u informacijama i olakÅ¡anje uparivanja onih koji traže posao sa poslodavcima. MeÄ‘utim, nisu sve APTR efikasne, pa Ä?ak ni delotvorne. MeÄ‘unarodno iskustvo pokazuje da te intervencije mogu da budu skupe i da mogu da imaju nenamerne posledice kao Å¡to su: (i) zamena nesubvencionisanih radnika subvencioniranima (de facto preusmeravanje slobodnih radnih mesta od drugih radnika prema radnicima koji imaju koristi od tih programa); (ii) davanje subvencija poslodavcima koji bi zaposlili radnike Ä?ak i u odsustvu jednog od tih programa; (iii) otpuÅ¡tanja zaposlenih angažovanih po jednom od tih programa kada istekne period subvencioniranja i (iv) privlaÄ?enje nezaposlenih koji upravo imaju najveće Å¡anse da se zaposle i koji se samostalno uvršćuju u program, za razliku od onih kojima bi bilo teže da naÄ‘u posao. MeÄ‘unarodni podaci ukazuju na to da su neke APTR delotvornije od drugih. Jedna nedavna meta-analiza delotvornosti 199 skoraÅ¡njih APTR izvedena iz 97 studija obavljenih izmeÄ‘u 1995. i 2007. godine utvrdila je da su subvencionirani programi zapoÅ¡ljavanja u javnom sektoru relativno nedelotvorni, dok je utvrÄ‘eno da programi pomoći u traženju posla imaju uglavnom povoljne uticaje, posebno na kratak rok (godinu dana). UtvrÄ‘eno je da programi obuke u uÄ?ionici i na radnom mestu nisu naroÄ?ito povoljni na kratak rok, ali je utvrÄ‘eno i da je njihov relativan uticaj pozitivniji posle dve godine. Zemlje JIE6 troÅ¡e relativno manje na APTR nego zemlje EU. Na primer, Srbija je potroÅ¡ila samo 0,1 procenat BDP-a na APTR u 2010. godini, BJR Makedonija je izdvojila 0,17 procenata BDP-a u 2008, a Crna Gora 0,37 procenata za istu godinu. Za razliku od njih, zemlje OECD-a sa daleko manjim problemima nezaposlenosti troÅ¡e u proseku 0,4 procenata BDP-a u zemljama OECD-a, a neke troÅ¡e Ä?ak 1 procenat BDP-a (Austrija i Belgija). I dalje su oskudni podaci o delotvornosti APTR u JIE6. Jedna nedavna procena subvencija za samozapoÅ¡ljavanje u Srbiji ukazuje na pozitivan uticaj na zaposlenost i zarade. Treba preduzeti dodatne procene uticaja APTR u JIE6. Na osnovu njih, zemlje treba da pojaÄ?aju primenu APTR i uklone barijere za aktiviranje koje su sadržane u njihovim sistemima socijalne zaÅ¡tite. Programi socijalne pomoći u regionu su dobro usmereni, ali bi neki od njih (npr. posebna kategorija boraÄ?kih naknada u BiH) mogli da implicitno stvore barijere za uÄ?ešće na tržiÅ¡tu rada. Sve je veći naglasak na pomaganje ljudima da smanje zavisnost od novÄ?anih transfera i povećaju mogućnosti za uposlenje. Na primer, u Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu ljudima se omogućava da rade a da zadrže status korisnika socijalne pomoći. I Srbija sprovodi pilot projekat jednoÅ¡alterskog sistema za pružanje pomoći oko novÄ?anih transfera i usluga socijalne zaÅ¡tite i zapoÅ¡ljavanja. Srbija i Kosovo su uveli APTR kao Å¡to su javni radovi koji su usmereni na dugoroÄ?ne korisnike socijalne pomoći poslednje instance. BJR Makedonija ima uslov da osoba radi da bi primala socijalnu pomoć i usluge posredovanja u zapoÅ¡ljavanju za podnosioce zahteva za socijalnu pomoć. 38 G. SIROMAÅ TVO, NEJEDNAKOST I PERCEPCIJE LJUDI O UTICAJU KRIZE U JIE6 – JOÅ  ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA S obzirom na to da je zaposlenje svuda kljuÄ?ni naÄ?in za izlazak iz siromaÅ¡tva, ne iznenaÄ‘uje da je profil siromaÅ¡tva JIE6 odraz zabrinjavajuće slike i trendova na tržiÅ¡tima rada. Po proceni na osnovu metodologije ECAPOV, u JIE6 1,5 miliona ljudi živi u krajnjem siromaÅ¡tvu, a skoro 6 miliona živi u siromaÅ¡tvu. 12 Zemlje JIE6 imaju viÅ¡e stope siromaÅ¡tva i nezaposlenosti od drugih zemalja u istoÄ?noj Evropi i centralnoj Aziji: meÄ‘unarodno uporedive stope siromaÅ¡tva na Kosovu, u Albaniji i Makedoniji nalaze se meÄ‘u sedam najviÅ¡ih stopa u Evropi. TakoÄ‘e, izmerene stope siromaÅ¡tva u Bosni i Hercegovini verovatno su znatno potcenjene. 13 Zemlje JIE6 su heterogene u pogledu zastupljenosti i trendova siromaÅ¡tva. Kosovo i Albanija imaju najveću prisutnost siromaÅ¡tva, a Srbija i Crna Gora najmanju (Tabela 6). SliÄ?ni obrasci važe za krajnje siromaÅ¡tvo. U pogledu trenda za region u celini, prisutnost siromaÅ¡tva je brzo opadala pre 2008. godine, podstaknuta snažnim ekonomskim rastom i porastom dohotka. To opÅ¡te smanjenje prisutnost siromaÅ¡tva u Crnoj Gori i u Srbiji obuhvatilo je sve grupe siromaÅ¡nih (tj. lica koja žive u krajnjem siromaÅ¡tvu sa manje od 2,5 USD dnevno na bazi pariteta kupovne moći i lica koja žive u umerenom siromaÅ¡tvu sa potroÅ¡njom po glavi stanovnika izmeÄ‘u 2,5 i 5 USD dnevno na bazi pariteta kupovne moći). Za razliku od njih, u Albaniji i BJR Makedoniji smanjenje siromaÅ¡tva je propraćeno većom koncentracijom siromaÅ¡nih ljudi koji žive u umerenom siromaÅ¡tvu. 12 Od ukupne populacije procenjene na skoro 19 miliona, na osnovu postojećih anketa. ECAPOV je baza podataka o anketama domaćinstava za sve zemlje u istoÄ?noj Evropi i centralnoj Aziji. Podaci iz te baze podataka su standardizovani i procene siromaÅ¡tva saÄ?injene prema doslednoj metodologiji koja omogućava uporedivost izmeÄ‘u zemalja. Procene na bazi nacionalnih metodologija daju sliÄ?ne trendove. 13 U Bosni i Hercegovini postoje sumnje oko kvaliteta podataka na bazi pariteta kupovne moći za 2005. godinu. Kao Å¡to je napomenuto u IzveÅ¡taju Svetske banke (iz 2009. godine) o zaÅ¡titi siromaÅ¡nih tokom svetske krize: Najnovije informacije o siromaÅ¡tvu u Bosni i Hercegovini su za 2009. godinu, „nivoi cena na bazi pariteta kupovne moći u Bosni i Hercegovini mnogo su niži nego kod njenih suseda tako da ukoliko koristimo proseÄ?an nivo cena za zemlje JIE, procene siromaÅ¡tva na bazi pariteta kupovne moći za Bosnu i Hercegovinu će biti znatno viÅ¡e nego Å¡to se trenutno procenjuje, a ta osetljivost na nivo cena je osnov za oprez prilikom tumaÄ?enja tih rezultata na bazi pariteta kupovne moći“ (strana 12). 39 Tabela 6: MeÄ‘unarodno uporedive procene prisutnosti siromaÅ¡tva i krajnjeg siromaÅ¡tva u JIE6, 2005-2010. (%) 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Krajnje siromaÅ¡tvo (2,5 USD dnevno) Albanija 18,1 13,3 Bosna i Hercegovina 1,5 Kosovo 45,9 46,1 36,2 BJR Makedonija 7,4 8,6 9,0 10,9 14,7 Crna Gora 3,0 2,4 1,4 0,8 2,0 Srbija 5,0 2,3 1,8 1,1 1,8 2,4 SiromaÅ¡tvo (5 USD dnevno) Albanija 64,3 62,1 Bosna i Hercegovina 11,0 Kosovo 85,7 87,5 81,7 BJR Makedonija 32,7 32,1 37,1 36,8 42,5 Crna Gora 25,4 27,3 16,3 14,0 13,7 Srbija 28,6 20,1 17,9 16,1 16,5 20,7 Izvor: Baza podataka ECAPOV. Krajnje siromaÅ¡tvo definiÅ¡e se kao život sa manje od 2,5 USD dnevno, a siromaÅ¡tvo se definiÅ¡e kao život sa manje od 5 USD dnevno. Napomena: Stopa siromaÅ¡tva za Bosnu i Hercegovinu je verovatno znatno potcenjena zbog problema sa procenom na bazi pariteta kupovne moći za tu zemlju. Taj napredak je zaustavila ili preokrenula svetska finansijska kriza: rast bez povećanja zaposlenosti posle krize praćen je povećanjem siromaÅ¡tva. U tri zemlje za koje su dostupni podaci za 2009. godinu (BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija) stope krajnjeg siromaÅ¡tva su se povećale izmeÄ‘u 2008. i 2009. godine u skladu sa negativnim rastom BDP-a u 2009. godini. Mada je u 2010. godini svih Å¡est zemalja zabeležilo pozitivan rast realnog BDP-a, raspoloživi podaci za Crnu Goru, BJR Makedoniju i Srbiju, na primer, ukazuju da je uprkos ekonomskom oporavku zastupljenost siromaÅ¡tva nastavila da raste. To je odraz kontinuiranih problema na tržiÅ¡tima rada i sve većih naprezanja domaćinstava i poslediÄ?nih strategija snalaženja (npr. troÅ¡enje Å¡tednje, prodaja imovine). Stope siromaÅ¡tva u JIE6 nisu dobre u poreÄ‘enju sa ostatkom regiona Evrope i centralne Azije (slika 50). U regionu JIE6 u celini, zastupljenost krajnjeg siromaÅ¡tva je sliÄ?na proceni ECAPOV za istoÄ?nu Evropu i centralnu Aziju. U 2009. godini 14 približno 1,5 miliona ljudi ili 7,8 procenata populacije u JIE6 živelo je ispod granice krajnjeg siromaÅ¡tva. 15 Zemlje JIE6 stoje dobro u poreÄ‘enju sa zemljama sa niskim dohotkom u Zajednici nezavisnih država (ZNDOH- ZND) 16 , gde je u 2009. godini Ä?etvrtina stanovniÅ¡tva joÅ¡ uvek živela ispod granice krajnjeg siromaÅ¡tva. MeÄ‘utim, zastupljenost siromaÅ¡tva u JIE6 i dalje je znatno veća nego u ZSDOH- ZND (zemljama sa srednjim dohotkom ZND) i zemljama EU10, gde je stopa krajnjeg siromaÅ¡tva u 2009. godini bila ispod 2 procenta. 14 To je najskorija godina za koju postoje stvarni podaci o siromaÅ¡tvu za većinu zemalja u ECA. 15 Regionalne procene ECAPOV za datu godinu zasnivaju se na stvarnim podacima za zemlje kada su oni dostupni. Za godine za koje podaci iz anketa nisu dostupni koriste se projekcije iz ranijih godina. 16 ZNDOH-ZND su Jermenija, Gruzija, Azerbejdžan, Tadžikistan, Kirgizstan i Moldavija. 40 Slika 50: Regionalni trendovi siromaÅ¡tva, 2005-2009. (%) Zastupljenost krajnjeg siromaÅ¡tva (2,5 USD Zastupljenost siromaÅ¡tva (2,5 – 5 USD dnevno dnevno na bazi pariteta kupovne moći) na bazi pariteta kupovne moći) Izvor: Baza podataka ECAPOV. SliÄ?ni obrasci važe za distribuciju umerenog siromaÅ¡tva po zemljama JIE6. U 2009. godini, dodatna 4,4 miliona ljudi odnosno 23 procenta populacije u JIE6 živelo je tik iznad granice krajnjeg siromaÅ¡tva (sa 2,5-5 USD dnevno na bazi pariteta kupovne moći), Å¡to je blizu opÅ¡toj proceni za region istoÄ?ne Evrope i centralne Azije, ali viÅ¡e nego u zemljama EU10 ili ZSDOH- ZND. To je opet dobro u poreÄ‘enju sa mnogo siromaÅ¡nijim regionom ZNDOH-ZND, gde je viÅ¡e od 40 procenata populacije živelo sa 2,5-5 USD dnevno. Dok nedostatak najnovijih podataka otežava procenu taÄ?nog uticaja nedavne finansijske krize na siromaÅ¡tvo za JIE6 u celini, raspoloživi podaci iz BJR Makedonije, Crne Gore i Srbije ukazuju da je porast siromaÅ¡tva u JIE6 u 2010. i 2011. godini mogao da pojaÄ?a odstupanje u stopama siromaÅ¡tva od zemalja EU10. Ni trendovi distribucije dohotka tokom svetske krize nisu bili povoljni. Uticaj procesa rasta (ili krize) na opÅ¡tu distribuciju može da se analizira pomoću krivih zastupljenosti rasta (KZR). 17 Posmatranjem opÅ¡te distribucije socijalne pomoći može se steći uvid u to Å¡ta se deÅ¡avalo, i to ne samo na dnu distribucije koju oznaÄ?ava linija siromaÅ¡tva. Podaci na Slici 51 daju KZR za periode 2008-2009. i 2009-2010. za Srbiju, BJR Makedoniju i Crnu Goru. U sve te tri zemlje, KZR otkrivaju da je magnituda pada potroÅ¡nje u 2009. godini u odnosu na 2008. bila najveća u donjem delu distribucije socijalne pomoći kada je doÅ¡lo do udara krize. Jednostavno reÄ?eno, siromaÅ¡ni su pretrpeli glavni udar nedavne ekonomske krize u poreÄ‘enju sa ostatkom druÅ¡tva. Ekonomski oporavak koji se pojavljuje nije promenio tu opÅ¡tu sliku. Na primer, u Srbiji je izmeÄ‘u 2009. i 2010. godine rast potroÅ¡nje bio negativan za većinu domaćinstava, ali je magnituda pada potroÅ¡nje i dalje bila veća na dnu distribucije. Slika je uglavnom sliÄ?na u BJR Makedoniji. Za razliku od toga, u Crnoj Gori je tokom 2009. i 2010. godine obrazac rasta potroÅ¡nje preokrenut, sa visokim rastom na donjem kraju spektra socijalne pomoći (približno 17 KZR je konstruisana na osnovu dve ankete domaćinstava kod kojih su opservacije rangirane od najsiromaÅ¡nijih do najbogatijih. To je upotrebljeno da se napravi dijagram varijacije potroÅ¡nje po anketama za svaki percentil distribucije (tj. koliko je rasla potroÅ¡nja za najniži 1 procenat, koliko je rasla za drugi percentil od dna itd). To aproksimira stvaran rast potroÅ¡nje koji su domaćinstva mogla da dožive kada nema podataka kojima se prate ista domaćinstva tokom vremena. 41 donjih 10 procenata) i umerenim padovima za sve druge osim gornjih 10 procenata distribucije kod kojih su ti padovi bili izraženiji. Slika 51: Krive zastupljenosti rasta u Srbiji, Crnoj Gori i BJR Makedoniji Izvor: Osoblje Svetske banke. Ova „objektivna“ slika siromaÅ¡tva i nejednakosti na osnovu podataka o distribuciji može da se dopuni informacijama o percepcijama uticaja krize u regionu i strategijama za snalaženje (slika 52). To je važno jer blagostanje druÅ¡tva i domaćinstava inherentno zavisi od 42 subjektivnih i druÅ¡tvenih procena Å¡ireg ekonomskog i druÅ¡tvenog ambijenta, a te procene mogu da se koriste kao povratne informacije za opÅ¡tu ekonomsku i druÅ¡tvenu klimu i ekonomske odluke i perspektive za dugoroÄ?an rast. Takvi podaci su prikupljeni u drugoj rundi Ankete o životu u tranziciji (LiTS II) u drugoj polovini 2010. godine koju su zajedniÄ?ki pripremili EBRD i Svetska banka. U svim zemljama JIE6 približno 60 procenata odraslih je reklo da ih je kriza pogodila mnogo ili priliÄ?no. Izgleda da je uticaj bio najteži u Srbiji, gde je 40 procenata odraslih reklo da ih je kriza mnogo pogodila, a manje od petine odrasle populacije je smatralo da kriza nije imala nikakvog efekta na njihova domaćinstva. U svim zemljama je deo populacije koji je bilo mnogo ili priliÄ?no pogoÄ‘en krizom bio približno sliÄ?an u svim tercilima potroÅ¡nje – tj. uticaj krize su podjednako osetila i siromaÅ¡na i bogata domaćinstva. Slika 52: Percepcije uticaja krize Izvor: LITS 2010, EBRD, Svetska banka. U svim zemljama osim Bosne i Hercegovine glavni kanal za prenoÅ¡enje uticaja krize na siromaÅ¡tvo bila su smanjenja zarada ili radnih sati – Å¡to je navelo viÅ¡e od 50 procenata populacije pogoÄ‘ene krizom. To potvrÄ‘uje tesnu vezu izmeÄ‘u tržiÅ¡ta rada i blagostanja u JIE6. U Bosni i Hercegovini je smanjen priliv doznaka (koje su u toj zemlji naroÄ?ito velike) imao neznatno izraženiju ulogu, mada su blizu na drugom mestu bila smanjenja zarada/radnih sati. Na Kosovu, u Srbiji i Crnoj Gori drugi najÄ?ešći mehanizam prenosa bila su smanjenja doznaka. U Albaniji i BJR Makedoniji, drugi najÄ?ešće navoÄ‘en kanal posle smanjenja zarada/radnih sati bili su gubici radnih mesta (slika 53). 43 Slika 53: Glavni kanali uticaja Slika 54: Glavni mehanizmi za snalaženje Main crisis impact pathways Main crisis coping mechanisms (% of crisis-affected population ) (% of adult population) Reduction in wages or hours Reduced consumption of luxury goods Job loss or closed business Reduced consumption of staple foods Reduced flow of remittances Stopped buying medications / postponed doctor visits Additional work undertaken Reduced vacations Reduced consumption of alcohol / cigarettes 70 Delayed utilities payments / cut TV, phone, or internet 60 70 50 60 40 50 30 40 30 20 20 10 10 0 0 BiH Kosovo Albania Serbia FYROM Montenegro BiH Montenegro Albania Serbia Kosovo FYROM Source: LiTS II, 2010. Source: LiTS II, 2010. Izvor: LITS 2010, EBRD, Svetska banka. Da bi izaÅ¡la na kraj sa uticajem krize, domaćinstva su pre svega smanjila potroÅ¡nju luksuznih dobara i nekih usluga koje nisu neophodne (slika 54). Tu strategiju za snalaženje je navela skoro polovina populacije u Bosni i Hercegovini i skoro 70 procenata populacije u BJR Makedoniji. MeÄ‘utim, kriza je pogodila viÅ¡e od samo potroÅ¡nje luksuznih dobara – veliki deo populacije u svim zemljama (a naroÄ?ito u Srbiji i BJR Makedoniji) naveo je da je smanjio potroÅ¡nju osnovnih namirnica. Približno petina populacije u Albaniji i BJR Makedoniji navela je da je morala da prestane da kupuje lekove ili odloži odlazak kod lekara; u Crnoj Gori, Srbiji i BJR Makedoniji približno 40 procenata populacije navodi da je morala da odlaže plaćanje komunalnih usluga ili da odjavi televiziju, telefon ili internet. Osim toga, zastupljenost tih ekstremnijih strategija kao Å¡to je smanjenje potroÅ¡nje osnovnih namirnica, odlaganje leÄ?enja ili odlaganje plaćanja komunalnih usluga veća je meÄ‘u onima u najnižem tercilu potroÅ¡nje. Otrežnjujući nalazi indikatora siromaÅ¡tva i nejednakosti i ankete LITS trebalo bi da nateraju kreatore politike u zemljama JIE6 da se zamisle: Å¡ta treba uÄ?initi? 18 Percepcije velikih delova populacije koji moraju da se snalaze u vreme krize smanjenjem potroÅ¡nje na osnovne namirnice i zdravlje ukazuju na probleme zemalja JIE6 u uspostavljanju delotvornih sistema za reagovanje na krizu. Jednu od kljuÄ?nih uloga u takvim reagovanjima treba da igraju sistemi socijalne zaÅ¡tite, ali je nedavna teÅ¡ka ekonomska kriza dovela u pitanje sposobnost vlada da zaÅ¡tite siromaÅ¡ne i ugrožene. 18 Gotcheva, Boryana i Ramya Sundaram (2011) „Sistemi socijalne zaÅ¡tite na zapadnom Balkanu: Dizajn, implementacija i rezultati“, Svetska banka, VaÅ¡ington, biće objavljeno u Ruggeri Laderchi i Savastano „SiromaÅ¡tvo i ekskluzija na zapadnom Balkanu: novi pravci u siromaÅ¡tvu i analizi“, Springer, Njujork 44 ZakljuÄ?ak jedne nedavne procene nacionalnih sistema socijalne zaÅ¡tite u JIE6 bio je da su neki od njih reagovali fleksibilnije od drugih. Tokom krize i u periodu posle nje povećala se tražnja za pomoć za nezaposlene i socijalnom pomoći, dok su se istovremeno smanjili državni prihodi, Å¡to je dovelo do pritisaka da se smanji potroÅ¡nja na socijalnu zaÅ¡titu, zdravstvo i obrazovanje. Glavni nalaz te procene je bio da su za održavanje delotvorne zaÅ¡tite u smanjenim postkriznim fiskalnim okvirima potrebne velike reforme: (i) da se skreÅ¡e potroÅ¡nja na naknade na bazi prava ili namenske univerzalne naknade (bez provere imovinskog stanja); (ii) da se poveća korišćenje prava i proÅ¡iri obuhvat socijalne pomoći na bazi provere imovinskog stanja; (iii) da se smanje destimulativni efekti na rad koji su ugraÄ‘eni u dizajn socijalne pomoći kao pomoći krajnje instance i da se poveća njihova fleksibilnost i sposobnost reagovanja na krize i Å¡okove. Konkretnije: • Javna potroÅ¡nja na socijalnu pomoć kao deo BDP-a u JIE6 je uporediva sa ostatkom istoÄ?ne Evrope i centralne Azije (1,8 procenata BDP-a u poreÄ‘enju sa proseÄ?nom potroÅ¡njom od 1,7 procenata BDP-a u svim zemljama u regionu). Bosna i Hercegovina je primetan izuzetak: sa 3,33 procenta BDP-a koji su iÅ¡li na socijalnu pomoć u 2008-2009. godini i joÅ¡ viÅ¡e – 3,9 procenata BDP-a – u 2010. godini, kao takva Bosna i Hercegovina je jedan od najvećih potroÅ¡aÄ?a meÄ‘u zemljama Evrope i centralne Azije. Izgleda da na taj rezultat utiÄ?u rashodi za boraÄ?ke naknade – kada bi se smanjili na proseÄ?an regionalni nivo od 0,4-0,5 procenata BDP-a, ukupna potroÅ¡nja na socijalnu pomoć u Bosni i Hercegovini bi bila jednaka proseku JIE6. • PotroÅ¡nja na socijalnu pomoć je nepraviÄ?na, sa sve većim delom izdvajanja na namenske programe. Tokom cele prve decenije ovog veka, namenski programi su postojano apsorbovali veći deo potroÅ¡nje na socijalnu pomoć nego davanja na bazi provere prihoda i imovinskog stanja. Samo BJR Makedonija troÅ¡i viÅ¡e na programe na bazi provere prihoda i imovinskog stanja nego na namenske programe, mada su reforme u 2008. godini povećale udeo programa koji nisu na bazi provere prihoda i imovinskog stanja. • Prioriteti u potroÅ¡nji se razlikuju meÄ‘u zemljama. PotroÅ¡nja na socijalnu pomoć za najsiromaÅ¡nije je relativno visoka u Crnoj Gori (blizu 0,5 procenata BDP-a), a i u BJR Makedoniji, a najviÅ¡a na Kosovu (preko 0,7 procenata BDP-a), gde odražava visoku zastupljenost siromaÅ¡tva i koncentraciju potroÅ¡nje na manji broj programa pomoći. PotroÅ¡nja na socijalnu pomoć za najsiromaÅ¡nije je veoma niska u Srbiji i Bosni i Hercegovini, Å¡to ima za posledicu programe malih razmera sa uskim obuhvatom i velikim greÅ¡kama u pogledu targetiranja. U isto vreme, zemlje JIE6 troÅ¡e viÅ¡e na invalidnine od drugih zemalja Evrope i centralne Azije, pri Ä?emu Albanija ima najveću potroÅ¡nju (0,9 procenata BDP-a) u regionu, a Crna Gora ima najviÅ¡u stopu rasta potroÅ¡nje na invalidnine poslednjih godina. 45 • Ukupna socijalna pomoć ima solidnu preciznost targetiranja, ali mali obuhvat (najveći obuhvat je 40 procenata najnižeg kvintila kod sistema socijalne zaÅ¡tite na Kosovu). Obuhvat je izuzetno nizak Ä?ak i u zemljama koje imaju viÅ¡e programa socijalne pomoći osmiÅ¡ljenih da ublažavaju i Å¡tite od viÅ¡estrukih rizika vezanih ne samo za siromaÅ¡tvo već i za invaliditet, privremeni gubitak posla radi nege deteta posle poroÄ‘aja ili povećanje broja izdržavane dece u porodici. IzdaÅ¡nost naknada se znatno razlikuje meÄ‘u zemljama JIE6. Dok izdaÅ¡nost, kada se meri kao deo potroÅ¡nje domaćinstava korisnika posle transfera, izgleda relativno velika u poreÄ‘enju sa programima socijalne pomoći kojima se sliÄ?ne naknade daju u regionu ECA, naknade za socijalnu pomoć u JIE6 nisu mnogo izdaÅ¡ne u poreÄ‘enju sa najnižim zaradama i kreću se izmeÄ‘u 7 i 20 procenata najniže zarade (sa izuzetkom Crne Gore, gde su iznosile 75 procenata). 46 H. PERSPEKTIVA ZA PERIOD 2012-2013. GODINE Zemlje JIE6 ulaze u period sporijeg rasta i težeg prilagoÄ‘avanja. OÄ?ekuje se da proseÄ?an rast u JIE6 u 2012. godini bude 1,1 procenat u odnosu na 2,2 procenta u 2011. godini. S obzirom na oÄ?ekivanja slabog rasta u 2012. godini za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, naroÄ?ito te tri zemlje neće dostići pretkrizni rast realnog BDP-a pre 2013. godine. Ekonomski izgledi za evrozonu na koju se JIE6 naroÄ?ito oslanja u pogledu izvozne tražnje, doznaka i SDI bolji su nego Å¡to su bili pre Å¡est meseci, ali i dalje ima znatnih rizika. NaroÄ?ito će oporavak JIE6 nastaviti da zaostaje za oporavkom drugih zemalja u tranziciji i zemalja u razvoju sa svetskim vezama koje su manje usredsreÄ‘ene na Evropu. Fiskalno prilagoÄ‘avanje će morati da se nastavi u težim okolnostima, kao i napori za spreÄ?avanje nivoa javnog duga da se polako pomeraju dalje u neodrživu zonu. Rast kredita će verovatno ostati slab, a finansijski sektor, koji je sve zavisniji od lokalnih depozita kako se nastavlja smanjenje kreditne aktivnosti evropskih banaka, moraće istovremeno da se bavi poviÅ¡enim nivoima problematiÄ?nih kredita. Prvi kvartal 2012. godine je bio naroÄ?ito težak u JIE6. Nasuprot globalnom oporavku rasta industrijske proizvodnje, industrijsku proizvodnju regiona su pogodili kako usporavanje evropske uvozne tražnje tako i teÅ¡ke zimske vremenske prilike koje su paralisale region tokom februara 2012. godine. Osim toga, ekonomsku aktivnost dodatno će zakoÄ?iti povećanje svetskih cena nafte, kao i smanjenje kreditne aktivnosti evropskog bankarskog sektora, koje se pojaÄ?alo od kraja 2011. godine. PoÅ¡to ekonomske perspektive za 2012. godinu poÄ?inju da se pogorÅ¡avaju, izgleda da na kratak rok nije verovatan snažan oporavak zaposlenosti. Uz rast BDP-a projektovan na 1,1 procenat u 2012. godini, mali su izgledi za primetno povećanje zaposlenosti. ÄŒesti podaci o industrijskoj proizvodnji i maloprodaji ukazuju na isti zakljuÄ?ak (slika 55-56). Spor rast kredita, nedostatak znatnog fiskalnog prostora za investicije koje će dovesti do zapoÅ¡ljavanja i slabi izgledi za izvoz ukazuju na dalje pogorÅ¡anje funkcionisanja tržiÅ¡ta rada. MeÄ‘utim, znatne SDI bi mogle da dovedu do prekretnice na lokalnim tržiÅ¡tima rada, ali s obzirom na slabu i neizvesnu perspektivu za Evropu, takav scenario je malo verovatan. Uzeti zajedno, ti trendovi impliciraju da će zemlje JIE6 ostati na dva koloseka rasta tokom 2012. godine. Zemlje koje imaju visoke nivoe duga i koje su se za oporavak najviÅ¡e oslanjale na spoljnu tražnju (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i donekle Albanija) ove godine će se suoÄ?iti sa sporim rastom, dok će BJR Makedonija i Kosovo zabeležiti bolje, mada i dalje niže stope rasta nego u 2011. godini (Tabela 7). To je dobar predznak za dalje sužavanje deficita bilansa tekućih transakcija sa inostranstvom u 2012-2013. godini, odražavajući delimiÄ?no tekuću fiskalnu konsolidaciju. 47 Tabela 7: Perspektiva rasta za zemlje JIE6 Realni rast BDP-a (%) 2012 2013 ALB 1,6 2,5 BIH 0,5 1,5 KOS 4,0 4,1 MKD 2,0 3,2 MNE 0,5 1,5 SRB 0,5 3,0 JIE6 1,0 2,6 Slika 55: Industrijska proizvodnja (meÄ‘ukvartalno, Slika 56: Maloprodaja (jan. 2010. = 100, nije promena u procentima, nije desezonirana) desezonirano) BiH MKD MNE SRB JIE4 ALB SRB MKD MNE JIE4 240 40 220 30 200 20 180 10 160 0 140 -10 120 -20 100 -30 80 -40 60 1 3 5 7 9 11 1 3 5 7 9 11 1 3 5 7 9 11 1 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 2009 2010 2011 2012 2010 2011 2012 Izvor: Državni zavodi za statistiku i proraÄ?uni osoblja SB. Izvor: Državni zavodi za statistiku i proraÄ?uni osoblja SB. Izgledi za rast izvoza zemalja JIE6 u 2012. godini i dalje su pozitivni, mada na umerenom nivou od oko 8 procenata i pod pretpostavkom da ne doÄ‘e do daljeg znaÄ?ajnog produbljivanja krize evrozone. Ta prognoza za rast izvoza ostaje uprkos njegovom najnovijem usporavanju, pa Ä?ak i meÄ‘ugodiÅ¡njem padu u prvim mesecima godine, uglavnom usled oÅ¡tre zime i privremenog uticaja krize evrozone. Sa druge strane, oÄ?ekuje se da rast uvoza dodatno uspori na oko 5 procenata u 2012. godini zbog slabije tražnje usled nižeg ekonomskog rasta i daljeg sužavanja deficita bilansa tekućih transakcija sa inostranstvom. Uprkos pogorÅ¡anju ambijenta u pogledu SDI zbog krize u evrozoni, niz novih investicija su nedavno najavljene u zemljama JIE6 (npr. BJR Makedonija, Srbija). DugoroÄ?ni izgledi za SDI i dalje su pozitivni. MeÄ‘utim, evidentne su razlike meÄ‘u zemljama. U januaru 2012. godine Srbija je doživela znatan odliv vezan za kupovinu manjinskog udela u državnoj kompaniji za telekomunikacije od grÄ?ke kompanije OTE, ali se za 2012. godinu oÄ?ekuje da će prilivi SDI u grinfild investicije biti sliÄ?ni 2011. godini. Kosovo oÄ?ekuje da se SDI povećaju prodajom 48 kompanije za telekomunikacije (PTK) poÄ?etkom 2013. godine. Jedan primer kako SDI mogu da se koriste za proÅ¡irenje lokalne izvozne baze je BJR Makedonija: sa ulaskom dva velika proizvoÄ‘aÄ?a autodelova 2007. godine, auto komponente su u meÄ‘uvremenu u toj zemlji postale važan izvozni proizvod. Sve zemlje, osim Kosova i Albanije, imaju relativno visoke nivoe spoljnog duga, pri Ä?emu su Crna Gora i u manjoj meri Srbija u zoni visokog rizika. Mada je deo tog duga prema zvaniÄ?nim kreditorima, on nosi sa sobom rizik od refinansiranja ukoliko se dodatno oteža situacija na finansijskom tržiÅ¡tu. MeÄ‘utim, najveći deo tog duga ima dospeće posle 2012. godine, a u mnogim sluÄ?ajevima 2015. godine i kasnije. U kratkom roku, vlada Crne Gore bi mogla da se suoÄ?i sa rizikom da mora da plaća po proÅ¡lim garancijama koje je dala na kredite od 90 miliona evra Kombinatu aluminijuma, a koji dospevaju na naplatu. S obzirom na spoljni i podregionalni ambijent, budući rast kredita će verovatno da bude u najboljem sluÄ?aju umeren, prateći povećanje lokalnih depozita kao novog dominantnog izvora finansiranja, a može biti Ä?ak i gori ukoliko se produbi kriza u evrozoni. Može doći do dužeg perioda težeg pristupa kreditima usled povećane averzije sa strane matiÄ?nih banaka prema pružanju nenamenskog finansiranju drugih banaka i ograniÄ?enja transfera unutar grupe izmeÄ‘u matiÄ?nih banaka i njihovih zavisnih banaka iz ECA regiona. Sporiji rast kredita ostavlja problem dugoroÄ?nog finansiranja rasta privatnog sektora. Neke manje banke se suoÄ?avaju sa znaÄ?ajnim problemima, a to bi moglo da izvrÅ¡i pritisak na već tesne fiskalne okvire. Na primer, u Srbiji su dve male domaće banke već tražile dokapitalizaciju od strane države, a joÅ¡ jedna domaća banka je zabeležila velike gubitke u 2011. godini koji su joj pojeli kapital i sada je pod prinudnom upravom uz moguću dokapitalizaciju od strane države. Bez proaktivnog i kooperativnog pristupa NPL će verovatno ostati poviÅ¡eni i dodatno koÄ?iti privredni oporavak. Stope NPL su visoke u većini zemalja regiona. To utiÄ?e na kvalitet aktive, poslovnih rezultata i troÅ¡kova kreditiranja bankarskog sektora. Oslabljena ekonomska perspektiva za region znaÄ?i da će neurednim dužnicima i dalje biti teÅ¡ko i da će vrednosti kolaterala neko vreme ostati na depresiranim nivoima. Brzo reÅ¡avanje NPL obećava uklanjanje važne koÄ?nice ekonomskog rasta u zemljama JIE6, ali će to iziskivati proaktivan i kooperativan pristup 19. Javne finansije će i dalje biti pod pritiskom u celom JIE6 u preostalom delu 2012. godine i u 2013. godini. Sa izuzetkom Crne Gore, koja planira da deficit snizi na 2,5 procenata BDP-a u 2012. godini, a srednjoroÄ?no i niže, fiskalno prilagoÄ‘avanje koje se trenutno predviÄ‘a u drugim zemljama JIE6 je skromno. Srbija je planirala ukupno prilagoÄ‘avanje od 0,6 procentnih poena BDP-a tokom dve godine (mada to tek treba da usvoji nova vlada), dok Albanija cilja deficite od 3 procenta BDP-a u 2012. godini. BJR Makedonija planira da održi nepromenjeni deficit od 2,5 procenata BDP-a. Kosovo, u skladu sa svojom solidnom fiskalnom pozicijom, povećava deficit reflektujući viÅ¡e kapitalne rashode. U Bosni i Hercegovini je projektovano da se deficit poveća u 2012. godini, a pratilo bi ga prilagoÄ‘avanje potrebno za stvaranje fiskalnog prostora za 19 Izvor: „BeÄ?ka“ inicijativa za koordinaciju evropskih banaka: Radna grupa za NPL u centralnoj, istoÄ?noj i jugoistoÄ?noj Evropi. 49 predstojeće otplate. TakoÄ‘e, pretpostavke koje leže u osnovi dijaloga o fiskalnoj politici u većini zemalja JIE6 ukljuÄ?uju skromnu recesiju u evrozoni poÄ?etkom 2012. godine i ubrzavanje oporavka nakon toga. U tom ambijentu može biti opravdan konzervativniji pristup sa potpunije razvijenim merama za nepredviÄ‘ene situacije s obzirom na ekonomske rizike opisane ranije u ovom izveÅ¡taju jer oni mogu imati dalji negativan uticaj na prihode i raspoloživo finansiranje. 50 I. IZAZOVI U POGLEDU POLITIKA Glavni kratkoroÄ?ni izazov u pogledu politika za zemlje JIE6 jeste fiskalni i dužniÄ?ki. To je od kljuÄ?ne važnosti. Prema osnovnom scenariju, javni dug će nastaviti da raste u 2012. godini, uz samo manje poboljÅ¡anje predviÄ‘eno za 2013. godinu, zbog Ä?ega će zemlje JIE6 i dalje biti ranjive. Javni dug Albanije, Crne Gore i Srbije poslednjih godina je bio na neodrživoj putanji, pa će stoga morati da se preduzmu mnogo snažnije korektivne akcije. Pored toga, i Albanija i Srbija će, ukoliko se ne preduzmu znaÄ?ajne korektivne mere, probiti maksimalne limite duga od 60 procenata BDP-a (Albanija) odnosno 45 procenata BDP-a koji su odreÄ‘eni u njihovom nacionalnom zakonodavstvu. Sa znaÄ?ajnim fiskalnim pritiscima i visokim nivoom duga pred sobom, kao i sa sadaÅ¡njim politikama, oÄ?ekuje se da samo Crna Gora doživi smanjenje nivoa duga tokom ovog perioda; meÄ‘utim, to presudno zavisi od implementacije planiranog ambicioznog fiskalnog prilagoÄ‘avanja. U uslovima kada nivoi duga rastu a rizici ostaju znaÄ?ajni, možda će vlasti u zemljama JIE6 morati da preispitaju nivoe javnog duga koji bi mogli da se smatraju održivima. Kriterijum koji je definisan Ugovorom iz Mastrihta, nivo duga od 60 procenata BDP-a za koji se obiÄ?no smatra da je održiv, zasniva se na znatno drugaÄ?ijim pretpostavkama u pogledu ekonomskog ambijenta u poreÄ‘enju sa onima sa kojima se suoÄ?avaju zemlje JIE6. S obzirom na rizike spoljnog okruženja, probleme pristupa tržiÅ¡tima i strukture duga sa kojima se danas suoÄ?avaju zemlje JIE6, razumni nivo bi verovatno bio znatno niži 20, a vlasti u tim zemljama bi trebalo da smisle kredibilne srednjoroÄ?ne do dugoroÄ?ne fiskalne strategije kojima će se stabilizovati i smanjiti nivoi javnog duga. Jedan razlog Å¡to je situacija u JIE6 drugaÄ?ija jeste taj da se te zemlje sve viÅ¡e udaljavaju od zaduživanja pod preferencijalnim uslovima prema tržiÅ¡no zasnovanom finansiranju, Å¡to povećava cenu duga i skraćuje rok dospeća. Drugi je da će fiskalne konsolidacije koje predstoje u mnogim od tih zemalja verovatno dalje smanjivati njihove fiskalne okvire. Kao rezultat toga, mada su u ovom trenutku tekući troÅ¡kovi servisiranja duga relativno savladivi 21, oÄ?ekuje se da se ubuduće povećaju. Pored toga, mada je javni dug kao procenat BDP-a niži nego u uporednim zemljama EU10, alternativna mera – javni dug kao procenat godiÅ¡njih državnih prihoda – nalazi se iznad proseka EU10 (Tabela 8). TakoÄ‘e, sa većim oslanjanjem na relativno plitka domaća tržiÅ¡ta, povećavaju se i rizici po osnovu domaćeg duga. Pored toga, znaÄ?ajan deo javnog duga u Ä?etiri zemlje JIE6 koje imaju sopstvene valute (Albanija, Bosna i Hercegovina, BJR Makedonija i Srbija) denominiran je u stranoj valuti ili je indeksiran prema njoj, Å¡to izaziva rizike od promene kursa, kao i od neusklaÄ‘enosti roÄ?nosti. Mada su rizici od promene kursa donekle ublaženi relativno jakim nivoima rezervi i generalno solventnim eksternim pozicijama, velike oscilacije deviznog kursa mogu da imaju znatan uticaj na fiskalnu solventnost. 20 Javlja se novi konsenzus da razboriti nivoi duga za razvijene zemlje ne treba da prelaze 60 procenata BDP-a, a u zemljama u razvoju, ukljuÄ?ujući i JIE6, 40 procenata BDP-a. Mada nivo duga koji je održiv za konkretnu zemlju zavisi od niza promenljivih, to su Å¡iroki indikatori koji bi mogli da posluže kao približni reperi (videti, na primer, nedavne radne dokumente MMF-a Ä?iji su autori Baldacci, Gupta i Mulas-Grandos: „Stavljanje duga pod kontrolu“, Finansije i razvoj, decembar 2010; i „Vraćanje održivosti duga posle krize: Implikacije po kombinaciju fiskalnih mera“, radni dokument MMF-a WP/10/232). 21 Rashodi po osnovu kamata su u proseku oko 1 procenat BDP-a u zemljama JIE6, sa izuzetkom Albanije gde su rashodi po osnovu kamata u 2011. godini bili 3,1 procenat BDP-a. 51 Trebalo bi napraviti pomak u procesu prilagoÄ‘avanja u nekim zemljama JIE6 koje trenutno imaju viÅ¡e nivoe javnog duga (Albanija, Crna Gora i Srbija), uz unapreÄ‘enje strukture javne potroÅ¡nje u smeru kljuÄ?nih investicija u infrastrukturu. U uslovima rigidnih struktura rashoda u jednom broju zemalja JIE6, takvo prilagoÄ‘avanje bi moglo da bude problematiÄ?no i može iziskivati teÅ¡ke politiÄ?ke odluke. Kao prvi korak, treba realno proceniti ciljne prihode i izvore finansiranja i osmisliti mere u pogledu prihoda i rashoda tako da se neutraliÅ¡e uticaj ambijenta sporijeg rasta. Ubuduće bi trebalo preispitati srednjoroÄ?ne fiskalne strategije, ukljuÄ?ujući i one o potencijalnim obavezama, kako bi se osiguralo da se nivoi javnog duga stabilizuju i preÄ‘u na opadajuće trendove. U suprotnom, zemlje JIE6 će se suoÄ?avati sa rastućim rizicima, ukljuÄ?ujući i rizike vezane za refinansiranje i pristup tržiÅ¡tu u globalnom ambijentu koji ima averziju prema riziku. Samo prilagoÄ‘avanje nije dovoljno: s obzirom na plitka domaća tržiÅ¡ta kapitala, većina zemalja JIE6 bi morala da se zadužuje u inostranstvu da bi finansirala svoje deficite i otplate dugova tokom ovog teÅ¡kog perioda. To znatno povećava rizike od refinansiranja duga sa kojima se suoÄ?avaju zemlje JIE6. Sa izuzetkom Bosne i Hercegovine koja je doživela snižavanje svog kreditnog rejtinga za jedan stepen od strane agencije Moody’s na B3, zemlje JIE6 su do sada uspevale da izbegnu snižavanja kreditnog rejtinga, ali se i dalje suoÄ?avaju sa spredovima koji prelaze 500 bp. Za dobijanje boljih uslova zaduživanja bila bi potrebna implementacija kredibilnih fiskalnih programa da bi se ojaÄ?ali osnovni fiskalni i ekonomski indikatori, ukljuÄ?ujući i smanjenje fiskalnih deficita i nivoa duga, restrukturiranje rashoda i promovisanje reformi da bi se poboljÅ¡ala konkurentnost. Istovremeno je potreban snažniji razvoj domaćeg tržiÅ¡ta da bi se restrukturirao znaÄ?ajan deo kratkoroÄ?nog duga u pravcu dužih rokova dospeća i ublažili rizici od rastućeg oslanjanja na domaće tržiÅ¡te. U tom ambijentu, MFI mogu da pomognu oko obezbeÄ‘ivanja finansiranja pod povoljnijim uslovima dok ne krene ekonomski oporavak i dok se ne poboljÅ¡aju uslovi pristupa tržiÅ¡tu. Tabela 8: Odabrani indikatori javnog duga, 2011. ALB BIH KOS MKD MNE SRB Javni dug, % državnih prihoda 227,9 84,8 18,7 108,7 151,5 116,2 Potrebe za finansiranjem, % BDP-a 24,7 7,0 2,3 8,6 10,6 14,0 Isplate kamata, % BDP-a 3,1 0,7 0,0 0,8 1,5 1,4 Izvor: Procene osoblja Svetske banke na osnovu podataka od ministarstava finansija i MMF-a. Napomena: Prilikom obraÄ?una potreba za finansiranjem kratkoroÄ?ni dug je prikazan na bruto bazi. Većina zemalja JIE6 usvojila je neku vrstu zvaniÄ?nih limita na nivo javnog duga, ali se sa porastom neizmirenih obaveza javljaju pitanja oko delotvornosti tih fiskalnih pravila i okvira upravljanja javnim finansijama. Albanija, Kosovo i Srbija su zvaniÄ?no limitirali državni dug putem fiskalnog zakonodavstva. Srbija je osnovala i Fiskalni savet, telo za nadzor politika koje pažljivo prati i procenjuje fiskalna kretanja i politike. BJR Makedonija i Crna Gora su uvele fiskalne limite koristeći dokumente strateÅ¡kog nivoa, a i Crna Gora razmatra uvoÄ‘enje zakonodavstva za limitiranje nivoa duga. BJR Makedonija planira da ciljni limit državnog duga prema BDP-u koriguje sa 30 na 35 procenata BDP-a. Bez obzira na te fiskalne institucije, zemlje JIE6 moraju da nastave da jaÄ?aju svoje okvire upravljanja javnim finansijama (UJF), da pažljivo prate i agresivno rade na smanjenju ukupnog iznosa i tokova neizmirenih budžetskih i poreskih 52 obaveza. Trebalo bi i da pažljivo prate neizmirene obaveze privatnog sektora i da tesno saraÄ‘uju sa monetarnim vlastima na jaÄ?anju finansijske discipline. Na duži rok, i pod pretpostavkom da na kratak rok neće doći do katastrofalnog kolapsa, zemlje JIE6 imaju priliku da ostvare dinamiÄ?an „zlatan rast“ a to će biti povezano sa oporavkom same Evrope. Pa Ä?ak i tada, nije verovatno da će se dugoroÄ?nije stope rasta JIE6 vratiti i opstajati na nivoima koji su ostvareni u periodu neposredno pre krize. MeÄ‘utim, izgledi za oporavak će biti bolji i bliži, a napredak na smanjenju siromaÅ¡tva obnovljen ukoliko se grÄ?ka kriza razreÅ¡i na regularan naÄ?in, ukoliko se izbegne duži prekid investiranja potrebnog za održavanje rasta u predstojećim kvartalima, ukoliko se vlasti drže adekvatnih fiskalnih politika i politika javnog duga i ukoliko se energiÄ?no pozabavi problemom odavno postojećih potreba za strukturnim reformama, Å¡to je analizirano u poslednjem „Redovnom ekonomskom izveÅ¡taju za JIE“. Takve politike – koje se fokusiraju na investicionu klimu, tržiÅ¡te rada, reforme javnog sektora i institucije – biće nužno potrebne da bi se suoÄ?ilo sa nekim od upornih izazova u regionu. Ti izazovi obuhvataju uporno visoke stope nezaposlenosti, posebno meÄ‘u mladima, tendenciju najobrazovanijih ljudi ka emigriranju i populaciju koja stari. Posmatrajući evropsku budućnost zemalja JIE6 – posle teÅ¡kog kratkoroÄ?nog perioda – ima razloga za optimizam. U sledećom odeljku o „zlatnom rastu“ i izgledima za njegovo ostvarivanje u zemljama JIE6, u ovom izveÅ¡taju se daju razlozi za takav optimizam i predlažu politike koje su potrebne da se osigura ostvarenje tog potencijala. 53 54 2. ZLATNI RAST U JUGOISTOÄŒNOJ EVROPI: KLJUÄŒNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA22 A. UVOD U ovom odeljku se najnoviji IzveÅ¡taj o zlatnom rastu (GGR), koji je izradila Kancelarija glavnog ekonomiste Svetske banke za Evropu i centralnu Aziju, prilagoÄ‘ava za potrebe zemalja JIE6. U njemu se razmatraju kljuÄ?na ekonomska kretanja u Evropi iz dugoroÄ?ne perspektive, ukljuÄ?ujući i napredak koji je ostvario i izazove sa kojima se suoÄ?ava region JIE6 u pogledu kljuÄ?nih tematskih oblasti koje obraÄ‘uje GGR – konvergencija dohodaka, trgovina i finansije, preduzetniÅ¡tvo i inovacije, kao i tržiÅ¡te rada i državna uprava. U njoj se takoÄ‘e izvlaÄ?e implikacije i pouke za zemlje JIE6 u pogledu reformi politika dugoroÄ?nog razvoja u budućnosti. Glavne poruke su sledeće: • Veća trgovinska i finansijska integracija služile su kao glavni „motor konvergencije“ dohodaka – smanjenja jaza u odnosu na dohodak po glavi stanovnika u odnosu na razvijene, „centralne“ zemlje EU – za zemlje koje su ranije uÅ¡le u Evropsku uniju (EU). U principu, isti taj „voz konvergencije“ oÄ?ekuje nove zemlje kandidate za EU meÄ‘u zemljama JIE6. MeÄ‘utim, ti dobici nisu automatski; oni će se materijalizovati samo u sluÄ?aju odgovarajućih politika i reformi (odeljak II dole). • Od poÄ?etka 90-ih godina proÅ¡log veka zemlje JIE6 su zabeležile porast produktivnosti, a poslovni ambijent se poboljÅ¡ao svuda bez izuzetka, ali je uloga inovacija i istraživanja i razvoja u privredi i dalje veoma ograniÄ?ena (odeljak III). • Uprkos porastu proizvodnje i produktivnosti od poÄ?etka 90-ih godina proÅ¡log veka, u JIE6 je rast broja radnih mesta zaostajao i danas se većina zemalja u regionu suoÄ?ava sa visokim nivoima nezaposlenosti i relativno niskim stopama uÄ?ešća, Å¡to ukazuje na potrebu za reformisanjem oblasti rada i državne uprave (odeljak IV). Na strani rada, reforme tržiÅ¡ta rada (npr. smanjenje rigidnosti kod zapoÅ¡ljavanja i otpuÅ¡tanja, troÅ¡kovi otpremnina) i aktivne politike na tržiÅ¡tu rada koje promoviÅ¡u, izmeÄ‘u ostalog, uparivanje ponude i tražnje posla i osposobljavanje i dalje su kljuÄ?ne za reÅ¡avanje dugoroÄ?nog problema nezaposlenosti (mladih). Na strani državne uprave, mada ima mnogo sliÄ?nosti izmeÄ‘u JIE6 i zapadne Evrope (npr. preovlaÄ‘ivanje potroÅ¡nje na 22 Ovaj odeljak se zasniva na najnovijem „IzveÅ¡taju o zlatnom rastu“ Svetske banke (Gill, Raiser, Richter i Zalduendo, 2012), u kojem se analizira evropski ekonomski model po Å¡est tematskih oblasti: trgovina i finansije, preduzetniÅ¡tvo i inovacije, kao i rad i državna uprava. U ovom odeljku se kljuÄ?ne poruke i implikacije politika prilagoÄ‘avaju za potrebe grupe od Å¡est zemalja jugoistoÄ?ne Evrope (JIE6): Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, BJR Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. Druge grupe koje se koriste u ovom odeljku možete videti u Dodatku 1. 55 socijalnu zaÅ¡titu), veliÄ?ina državne uprave je relativno manja u JIE6. MeÄ‘utim, JIE6 se suoÄ?ava sa mogućnošću jedne od najgorih demografskih tranzicija u sledećih nekoliko decenija, sa populacijom koja stari, radnom snagom koja se smanjuje i migracijom van regiona – Å¡to sve stvara veliki pritisak na sisteme socijalne zaÅ¡tite i penzijske sisteme, zdravstvene troÅ¡kove i javne finansije. Reformisanje socijalne zaÅ¡tite i zdravstva danas biće od kljuÄ?ne važnosti da bi zemlje u regionu bile bolje pripremljene za demografsku tranziciju i starenje populacije sutra. • Na kraju, zemlje JIE6 koje žele da iskoriste potencijal „zlatnog rasta“ oÄ?ekuje program zajedniÄ?kih politika u cilju nesmetanog rada motora konvergencije putem većih trgovinskih i finansijskih tokova, s jedne strane, i reformisanja rada i državne uprave sa druge. Taj program se rezimira u zakljuÄ?nom odeljku (odeljak V). B. TRGOVINA I FINANSIJE: GLAVNI POKRETAÄŒI „KONVERGENCIJE“ U JIE6 Zemlje JIE6 postaju sve integrisanije sa zapadnom Evropom i svetom. BJR Makedonija i Crna Gora su postale zvaniÄ?ni kandidati za Evropsku uniju (EU) 2005. odnosno 2010. godine; Srbiji je status kandidata odobren u februaru 2012. godine, a Albanija i Bosna i Hercegovina su potencijalni kandidati. Ova teÅ¡nja integracija sa zapadnom Evropom donela je ekonomske koristi, ukljuÄ?ujući i teÅ¡nje trgovinske i finansijske veze i konvergenciju dohodaka. ZnaÄ?ajno je da kapital u Evropi teÄ?e „nizbrdo“ – od razvijenih zemalja ka zemljama u razvoju – za razliku od velikog dela ostatka sveta, 23 doprinoseći rastu u manje bogatim ekonomijama Evrope. Postoji jaka veza izmeÄ‘u devizne Å¡tednje i ekonomskog rasta zemalja kandidata za EU, mada izgleda da je ta veza jaÄ?a kod zemalja EU12 nego kod zemalja JIE6. Razlog je jasan: faktiÄ?ko, pa Ä?ak i potencijalno Ä?lanstvo u EU služi kao sidro za meÄ‘unarodne investitore (Stojkov i Zalduendo, 2011) i donosi posebne koristi u obliku većih trgovinskih i finansijskih tokova i podstiÄ?e rast i konvergenciju dohodaka (prema nivou EU). ZnaÄ?ajno je da taj motor konvergencije pokreću uglavnom trgovina i finansije. Zemlje JIE6 su znatno povećale spoljnu trgovinu i sofisticiranost trgovine. Ne samo da je povećan udeo izvoza iz JIE6 koji ide u EU15, već je povećana i sofisticiranost izvoza u EU15 izmeÄ‘u 2000. i 2008. godine, poslednje godine za koju su bili dostupni potpuni podaci za ovu analizu (slika 57). Gill, Raiser i dr. (2012) ukazuju da sve manja važnost izvoza u EU15 može biti delimiÄ?no vezana za niži rast BDP-a u zemljama EU15. U poslednjoj deceniji, izvoz u JIE6 i iz njega postao je sofisticiraniji: u proseku, sofisticiranost izvoza meÄ‘ufaznih proizvoda u EU15 je porasla sa 8.371 USD u 2000. na 13.075 USD u 2008. godini. MeÄ‘utim, sofisticiranost izvoza JIE6 vezano za meÄ‘ufazne proizvode je i dalje niža od sofisticiranosti izvoza EU11 kao grupe, ukazujući da taj region tek treba da iskoristi mogućnosti izvoza skupljih proizvoda. MeÄ‘utim, u izvozu JIE6 i dalje preovlaÄ‘uju proizvodi koji se baziraju na niskokvalifikovanom radu i sa velikim uÄ?ešćem prirodnih resursa (Kathuria, 2008). Analiza strukture izvoza (slika 58) otkriva da su u izvozu JIE6 u 2009-2010. godini preovlaÄ‘ivali 23 U drugim regionima ne izgleda da kapital teÄ?e „nizbrdo“. Videti: Prasad, Rajan i Subramanian (2007) ili Gourinchas i Jeanne (2009). 56 meÄ‘ufazni proizvodi (12,4 procenta BDP-a) i tradicionalne usluge (10,5 procenata BDP-a), sa relativno malim doprinosom izvoza kapitalnih proizvoda i savremenih usluga. Mada JIE6 kao region ima bolje rezultate od juga EU15, rezultati su mu slabiji od EU11, EU15 i Država istoÄ?nog partnerstva. Slika 57: Indeks EXPY za meÄ‘ufazne proizvode, u hiljadama USD, medijana, 1996–2008. 24 Napomena: EU11 iskljuÄ?uje Bugarsku i Rumuniju jer su one prikazane odvojeno. Zbog raspoloživosti podataka, medijana za JIE6 u periodu 1996-2002. godine i u 2008. godini odnosi se na Albaniju i BJR Makedoniju, a u periodu 2003-2007. godine na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i BJR Makedoniju. Izvor: ProraÄ?uni osoblja Svetske banke na osnovu baze podataka UN Comtrade i publikacije „Indikatori svetskog razvoja“. Slika 58: Izvoz i uvoz proizvoda i usluga u EU15, EU11, JIE6 i državama IstoÄ?nog partnerstva, 2009-2010. (ili poslednji raspoloživi podaci) 24 Indeks EXPY meri sofisticiranost izvoza/uvoza tako Å¡to procenjuje produktivnost grupe izvoznih/uvoznih sektora zemlje. EXPY za izvoz odreÄ‘ene zemlje se izraÄ?unava kao izvozom ponderisan prosek indeksa PRODY za tu zemlju, gde je sam PRODY mera nivoa „sofisticiranosti“ svakog izvoznog sektora. Videti: Hausmann, Hwang i Rodrik (2007). 57 Napomena: Zbog raspoloživosti podataka, prosek JIE6 za proizvode Å¡iroke potroÅ¡nje, meÄ‘ufazne proizvode i kapitalne proizvode ne ukljuÄ?uje Kosovo i Crnu Goru. Podaci za izvoz i uvoz usluga u Danskoj datiraju iz 2004. godine. Podaci za bugarski uvoz meÄ‘ufaznih proizvoda nisu dostupni. Izvor: Ujedinjene nacije, MMF. MeÄ‘u zemljama JIE6, BJR Makedonija je bila najveći izvoznik proizvoda Å¡iroke potroÅ¡nje (11,6 procenata BDP-a); Bosna i Hercegovina (18,6 procenata BDP-a) i Srbija (15,8 procenata BDP-a) bile su lideri u regionu u pogledu izvoza meÄ‘ufaznih proizvoda, Crna Gora je bila najveći izvoznik tradicionalnih usluga (22 procenta BDP-a), a za njom je sledila Albanija (16,4 procenta BDP-a). Izvoz savremenih usluga je bio veoma skroman meÄ‘u zemljama u regionu, ne prelazeći pet procenata BDP-a u 2009-2010. godini. BJR Makedonija (4,1 procenat BDP-a) i Srbija (4 procenta) bile su lideri JIE6 u izvozu savremenih usluga. SliÄ?no tome, u uvozu JIE6 su preovlaÄ‘ivali meÄ‘ufazni proizvodi (22.9 procenata BDP-a), sa relativno niskim udelom savremenih usluga. Uvoz kao deo BDP-a ostao je viÅ¡i nego u Južnom regionu EU15 i u državama IstoÄ?nog partnerstva, ali manji od uvoza Kontinentalnog regiona EU15 i EU11. Struktura uvoza je bila sliÄ?na kao u Južnom regionu EU15 i u Državama IstoÄ?nog partnerstva. Å to se tiÄ?e izvoza, savremene usluge u zemljama JIE6 nisu preÅ¡le pet procenata BDP-a, a naroÄ?ito su bile male u Bosni i Hercegovini (0,8 procenata BDP-a). MeÄ‘u ekonomijama JIE6, Bosna i Hercegovina je bila regionalni lider u uvozu proizvoda Å¡iroke potroÅ¡nje i meÄ‘ufaznih proizvoda, dok je Albanija imala najveći udeo uvoza tradicionalnih usluga. Na strani finansija, tokovi kapitala su podržali rast, ali su stvorili i nove rizike. Tokom perioda 2001-2008. godine, tokovi kapitala u JIE6 su bili skoro isti kao i tokovi u EU11, pri Ä?emu je glavnina tih priliva Ä?inila prilive SDI (slika 3). Tokovi kapitala su bili znatni joÅ¡ poÄ?etkom prve decenije ovog veka (slika 3, levi dijagram), ali su postali Ä?ak i veći u periodu pre krize (slika 3, desni dijagram). U 2010. godini, region je privukao najveće prilive SDI kao procenat BDP-a (6,4% BDP-a), daleko veće od EU11 (2,1% BDP-a) i Država istoÄ?nog partnerstva (3,7% BDP-a). MeÄ‘u ekonomijama JIE6, Crna Gora je imala najveći udeo priliva SDI u BDP-u (17,9 procenata), a za njom je sledila Albanija (6,8 procenata). MeÄ‘utim, glavnina tih SDI je doÅ¡la u obliku finansijskih investicija u bankarski sektor. Rezultat je bio da je u 2009. godini viÅ¡e od 80 procenata ukupne aktive banaka u JIE6 bilo u stranom vlasniÅ¡tvu (Claessens i Van Horen, 2012). Udeo stranih banaka se kreće od 70 procenata u BJR Makedoniji do 93 procenta u Albaniji i Bosni i Hercegovini. Ti finansijski tokovi su potom znatno proÅ¡irili fond sredstava raspoloživih za kredite, pa je znatno poraslo kreditiranje privatnog sektora u evropskim zemljama u razvoju (slika 4). U JIE6 je rast kredita privatnom sektoru kao procenat BDP-a stagnirao u periodu 2000-2004. godine, ali je porastao sa 25 procenata u 2005. godini na 49 procenata u 2010, podstiÄ?ući ekonomski rast i konvergenciju dohodaka. MeÄ‘u zemljama JIE6, odnos kredita privatnom sektoru prema BDP-u u 2010. godini je bio najviÅ¡i u Crnoj Gori (67 procenata BDP-a), a najniži u Albaniji (38 procenata) i na Kosovu (37 procenata). 58 Slika 59: Tokovi kapitala kao procenat BDP-a; prosek medijana grupe za period Napomena: „EU Koh.“ se odnosi na zemlje korisnice Kohezionog fonda EU, „Ist. par.“ se odnosi na zemlje IstoÄ?nog partnerstva, „I. Azija“ je istoÄ?na Azija, „LAK“ se odnosi na region Latinske Amerike i Kariba. T.raÄ?. se odnosi na tekući raÄ?un bilansa plaćanja. Izvor: ProraÄ?uni osoblja Svetske banke na osnovu rada Gilla, Raisera et al. (2012). Dakle, veći tokovi trgovine i kapitala su služili kao „motori konvergencije“ za JIE6 (slika 59). BDP po glavi stanovnika u JIE6 u 2010. godini bio je u proseku viÅ¡e nego dvostruko veći od nivoa u 1995. godini (sa 916 USD u 1995. godini na 1933 USD u 2010. godini) i 46 procenata veći nego u 2000. godini. Indeks BDP-a po glavi stanovnika (Severni i Kontinentalni region EU15=100) ukazuje da je od 2000. godine bilo konvergencije, mada je ta konvergencija bila mnogo manja nego u EU11 (slika 60). Mada je region JIE6 zabeležio konvergenciju dohodaka (prema nivou EU15) tokom poslednjih petnaestak godina, pred njim leži dug put. Danas je BDP po glavi stanovnika u JIE6 samo 6,6 procenata nivoa koji ima Severni i Kontinentalni region EU15 i 21 procenat nivoa za EU11. Ekonomije u regionu će morati da snažnije iskoriste mogućnosti trgovinske i finansijske integracije koje pruža zapadna Evropa i ostatak sveta da bi motor konvergencije nastavio da radi. U pogledu trgovine, mogućnosti leže uglavnom u povećanju sofisticiranosti izvoza i pomeranju ka izvozu veće dodate vrednosti, ukljuÄ?ujući trgovinu kapitalnim proizvodima i savremenim uslugama. U pogledu finansijske integracije, iako su finansijski prilivi u bankarski sektor bili korisni, vlasti će morati da se budno Ä?uvaju ranjivosti finansijskog sektora, ukljuÄ?ujući i potencijalne nepovoljne efekte nezaÅ¡tićenog kreditiranja u stranim valutama, nekontrolisanog rasta imovine i ekspanzija potroÅ¡nje. To će iziskivati, izmeÄ‘u ostalog, obuzdavanje rasta kredita i aktivno primenjivanje makro-prudencijalnih politika. 59 Slika 60: Indeks BDP-a po glavi stanovnika (Severni i Kontinentalni region EU15=100), 1995-2010. EU11, JIE6 i IstoÄ?no partnerstvo 25 20 15 10 5 0 EU11 SEE Eastern Partnership Napomena: Podaci obuhvataju razliÄ?ite periode za neke zemlje: Kosovo (2000-2010) i Crnu Goru (1997-2010). Izvor: Indikatori svetskog razvoja (WDI) Svetske banke za 2011. godinu. C. PREDUZETNIÅ TVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI, ALI OGRANIÄŒENA ULOGA INOVACIJA Potencijalno Ä?lanstvo u EU funkcioniÅ¡e kao sidro ne samo u pogledu privlaÄ?enja investicija već i unapreÄ‘enja produktivnosti, inovacija i rasta. Godine 2008. FIAT i vlada Srbije su formirali zajedniÄ?ko preduzeće. FIAT je investirao gotovinu i opremu, dok je vlada uložila odreÄ‘eni iznos gotovog novca, prenela odreÄ‘enu imovinu iz fabrike automobila Zastava i obavezala se da će investirati u relevantnu infrastrukturu. Ukupna investicija iznosi blizu 1 milijarde EUR, s tim da FIAT investira blizu 700 miliona EUR, a vlada oko 300 miliona. Rezultat ulaska stranog investitora je brži rast produktivnosti (Gill, Raiser et al. 2012). Primer Zastave ilustruje kako su se zemlje JIE6 postepeno viÅ¡e integrisale u globalnu ekonomiju. IzmeÄ‘u 1995. i 2010. godine, produktivnost u JIE6 je rasla po proseÄ?noj godiÅ¡njoj stopi od 4,3 procenta, Å¡to je druga po visini stopa posle Država istoÄ?nog partnerstva (6,6 procenata). U okviru JIE6, Srbija je zabeležila najviÅ¡i godiÅ¡nji rast produktivnosti (8 procenata), dok je BJR Makedonija imala najniži godiÅ¡nji rast produktivnosti u JIE6 (1,9 procenata). MeÄ‘utim, nivoi produktivnosti u JIE6 joÅ¡ uvek su znatno niži nego u EU15: 2009. godine ukupna produktivnost rada (u hiljadama stalnih USD iz 2005. godine) u Kontinentalnom regionu EU15 bila je skoro devet puta viÅ¡a nego u JIE6, sedam puta viÅ¡a u Severnom regionu EU15, pet puta viÅ¡a u Južnom regionu EU15 i dva puta viÅ¡a u EU11. Postoje i razlike unutar regiona. Albanija je imala najviÅ¡u ukupnu produktivnost rada u 2009. godini (12,5 hiljade stalnih USD iz 2005. godine), dok je ta produktivnost iznosila samo 6 hiljada u Bosni i Hercegovini. Potencijalno Ä?lanstvo u EU je takoÄ‘e uticalo na poboljÅ¡anje poslovnog ambijenta. Prema Svetskoj banci (2012), usvajanje nacionalnog zakonodavstva u BJR Makedoniji u skladu sa 60 zakonima EU je, na primer, dovelo do znaÄ?ajnog poboljÅ¡anja poslovne klime. Godine 2012. ta zemlja je zauzela 22. mesto po lakoći poslovanja (meÄ‘u 183 ekonomija), u odnosu na 81. mesto 2006. godine (meÄ‘u 155 ekonomija). SliÄ?na poboljÅ¡anja poslovnog ambijenta su zabeležile i druge zemlje u JIE6: u Albaniji je broj procedura pri otvaranju firme smanjen sa 11 u 2004. na 5 u 2012. godini. Godine 2012. bilo je u proseku potrebno 22 dana u zemljama JIE6 da bi se otvorila firma, u poreÄ‘enju sa 53 u 2004. godini. TakoÄ‘e, broj dana potreban za sprovoÄ‘enje ugovora smanjen je sa 706 u 2004. na 493 u 2012. godini. MeÄ‘utim, poslovni ambijent u JIE6, iako uporediv sa Južnim regionom EU15, joÅ¡ uvek zaostaje za Severnim i Kontinentalnim regionom EU15, kao i za EU11 (tabela 9). Godine 2011. od svih evropskih zemalja najteže je bilo otvoriti firmu u JIE6. TakoÄ‘e institucije u JIE6 deluju slabo i samo Južni region EU15 ima gore rezultate po tom pitanju od JIE6. Postoje i znaÄ?ajne razlike meÄ‘u zemljama u JIE6: poslovanje u BJR Makedoniji (indeks DB 2011 iznosi 76,7) i Crnoj Gori (70,8) mnogo je lakÅ¡e nego u Bosni i Hercegovini (55,4) ili na Kosovu (56,1), a Srbija i Albanija se nalaze u sredini liste. MeÄ‘utim, uloga inovacija u zemljama JIE6 je i dalje vrlo ograniÄ?ena. Rashodi javnog sektora na istraživanje i razvoj je bio znatno ispod 1 procenta BDP-a u svim zemljama JIE6, osim u Crnoj Gori (1,1 procenat BDP-a). Firme u JIE6 troÅ¡ile su manje na inovacije nego u bilo kom drugom regionu u Evropi. TakoÄ‘e, broj stanovnika izmeÄ‘u 30 i 34 godine starosti koji poseduju diplomu visokog obrazovanja bio je najniži u Evropi i iznosio 15 procenata u odnosu na 20 procenata u EU11 i Južnom regionu EU15, 25 procenata u Državama istoÄ?nog partnerstva, oko 30 procenata u Kontinentalnom regionu EU15 i preko 35 procenata u Severnom regionu EU15. Ovo se takoÄ‘e odrazilo na izvoz inovativnih proizvoda. Kao posledica ove ograniÄ?ene uloge inovacija, na srednje-tehnoloÅ¡ke i visoko-tehnoloÅ¡ke proizvode i usluge u velikom meri zasnovane na znanju se u JIE6 odnosilo 17 procenata ukupnog izvoza robe u 2010. godini, Å¡to je najniži koeficijent u Evropi. JIE6, stoga, ostvaruje minimalne prihode od naknada za autorska prava i licence iz inostranstva (0,06 procenata BDP-a). Tabela 9. Indeks poslovanja (0-100; 0=loÅ¡, 100=odliÄ?an) Grupa zemalja1/ Ukupno Novoosnovani Poslovanje Institucije Severni region EU15 87,16 94,40 90,32 80,86 Kontinentalni region EU15 74,43 84,37 80,88 73,15 Južni region EU15 64,40 82,28 73,28 56,60 EU11 68,34 83,14 73,71 70,22 JIE6 63,13 79,12 70,13 64,52 IstoÄ?no partnerstvo 60,63 81,95 62,65 70,28 Izvor: Procene osoblja na osnovu Studije Svetske banke o poslovanju 2011. Napomena: 1/Videti u Prilogu 1 definicije grupa zemalja. 61 D. TRŽIÅ TE RADA I DRŽAVNA UPRAVA: VISOKA NEZAPOSLENOST, STARENJE STANOVNIÅ TVA I BUDŽETI POD PRITISKOM Mada su potencijalno Ä?lanstvo u EU i ekonomska integracija doveli do približavanja prihoda u JIE6 nivoima iz EU, to joÅ¡ uvek nije dovelo do otvaranja onoliko radnih mesta koliko je potrebno zemljama JIE6. Å taviÅ¡e, statistiÄ?ki podaci o nezaposlenosti su “otrežnjujućiâ€?: godine 2009. skoro pola radne snage na Kosovu i skoro trećina u BJR Makedoniji i Crnoj Gori je nezaposlena (slika 7). Situacija u pogledu zaposlenosti bila je samo neznatno bolja u drugim ekonomijama JIE6: jedna Ä?etvrtina radne snage u Bosni i Hercegovini, jedna sedmina u Srbiji i jedna desetina u Albaniji je bila i dalje nezaposlena. JIE6 je kao region proÅ¡la gore nego bilo koji drugi region u Evropi (slika 61). Visoka nezaposlenost posebno ukazuje na potrebu da zemlje u regionu realizuju politike usmerene ka rastu, ali i da unaprede fleksibilnost i mobilnost tržiÅ¡ta rada putem reformisanja, izmeÄ‘u ostalog, propisa o radu da bi povećali konkurentnost svojih ekonomija. Okvir 3 sadrži prikaz primera zemalja koje su uspeÅ¡no sprovele reforme tržiÅ¡ta rada u poslednjih nekoliko godina. Slika 61: Stopa nezaposlenosti kao procenat ukupne radne snage (2009. ili poslednja raspoloživa godina) 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South EU11 SEE6 Eastern ALB BIH KSV MKD MNE SRB Continental Partnership Napomena: Podaci za 2009. ili poslednju raspoloživu godinu. Podaci za Belorusiju nisu dostupni. Izvor: Svetska banka. 62 Slika 62: Neto migracija na 1.000 stanovnika (2010) i stopa emigracije fakultetski obrazovanih osoba (2000) Stopa emigracije fakultetski obrazovanih (% Neto migracija, na 1.000 stanovnika ukupne fakultetski obrazovane populacije) 30 25 25 20 20 15 10 5 15 0 -5 10 -10 -15 5 -20 -25 0 EU15 North EU15 EU15 South EU11 SEE6 Eastern EU15 North EU15 EU15 South EU11 SEE6 Eastern Continental Partnership Continental Partnership Napomena: Podaci o neto migraciji na Kosovu nisu dostupni. Podaci o stopi emigracije fakultetski obrazovanih na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji nisu dostupni. Kod emigracije fakultetski obrazovanih Irska je iskljuÄ?ena iz proseka za Severni region EU15. Izvor: Svetska banka. PoÅ¡to je teÅ¡ko pronaći posao, mnogi se odluÄ?uju da emigriraju. U stvari, dok su EU15 i EU11 privlaÄ?ili imigrante, JIE6 je zabeležio negativnu neto migraciju u 2010. godini (slika 8, levi panel). I Države istoÄ?nog patnerstva su zabeležile odliv migranata, iako je stopa bila mnogo viÅ¡a nego u JIE6. Neto emigracija je bila najveća u Albaniji (-15%), dok se zadržala izmeÄ‘u -4 i 0 na 1000 stanovnika u ostalim zemljama u regionu. Priroda i sastav te emigracije su takoÄ‘e bitni: JIE6 je imala najviÅ¡u stopu emigracije fakultetski obrazovanih u Evropi, skoro dva puta veću nego u EU11 i Južnom regionu EU15 (slika 8, desni panel). U JIE6, jedna petina fakultetski obrazovanih stanovnika je emigrirala. Po zemljama, BJR Makedonija je zabeležila najviÅ¡u stopu, gde je skoro jedna trećina graÄ‘ana sa fakultetskom diplomom napustila zemlju, dok je Albanija imala najnižu stopu (17,5 procenata). 63 Okvir 3: Reforma tržiÅ¡ta rada: Primer dve zemlje (i neke pouke) UvoÄ‘enje fleksibilnosti tržiÅ¡ta rada nije lak zadatak, ali su dve zemlje uspele u tome, iz Ä?ega ostale zemlje iz JIE6 mogu da izvuku pouke. Iako se zemlje sa razliÄ?itim nivoom dohotka suoÄ?avaju sa razliÄ?itim izazovima, povećanje fleksibilnosti tržiÅ¡ta rada može da dovede do sliÄ?nih uspeÅ¡nih rezultata. U ovom polju se analiziraju iskustva dve ekonomije u razliÄ?itim fazama razvoja: Danske i Estonije. Danska. U Danskoj, propisi u oblasti tržiÅ¡ta rada predstavljaju spoj fleksibilnosti za poslodavce i sigurnosti prihoda za radnike. Taj aranžman se zove “fleksigurnostâ€? i uveden je 70-ih godina proÅ¡log veka (Iwulska 2011). Fleksigurnost predstavlja kombinaciju tri elementa. Kao prvo, lako je otpustiti i zaposliti radnika: svake godine jedna petina Danaca bude nezaposlena, uglavnom u fazi pre pronalaženja novog posla. Kao drugo, kada ostanu bez posla, radnicima je na raspolaganju jedan od najdarežljivijih sistema beneficija u Evropi. Pa ipak, zastupljenost dugoroÄ?ne nezaposlenosti u Danskoj je iznosila 9,1 za razliku od ponderisanog proseka za OECD od 23,5. Kao treće, usvajanjem aktivnih programa na tržiÅ¡tu rada, nezaposleni se podstiÄ?u da se ponovo zaposle. Reklo bi se da fleksigurnost dobro funkcioniÅ¡e u Danskoj. IzmeÄ‘u 1995. i 2008. godine, nezaposlenost je u proseku iznosila 4,9 procenata, u poreÄ‘enju sa 8,5 procenata u ostatku EU15. Fleksigurnost je u Danskoj proizvod postepene evolucije struktura umesto jednokratnih odluka. FunkcioniÅ¡e zato Å¡to Danska ima dugu istoriju samoregulacije od strane partnera na tržiÅ¡tu rada. KonaÄ?no, cena programa na tržiÅ¡tu rada je znaÄ?ajna: Danska je u 2008. potroÅ¡ila 4,5 procenata BDP-a na aktivne programe na tržiÅ¡tu rada. Estonija. Propisi na tržiÅ¡tu rada u Estoniji su meÄ‘u najfleksibilnijim u zemljama Evrope u usponu. ÄŒak i u javnom sektoru, poslodavci imaju relativnu fleksibilnost u odreÄ‘ivanju plata. Prema Indeksu poslovanja Svetske banke koji se odnosi na praksu u zapoÅ¡ljavanju i otpuÅ¡tanju radnika (indeks se kreće od 1 do 7; 1 = propisi postavljaju prepreke, 7 = fleksibilno odreÄ‘uju poslodavci), 2010. godine Estonija je zabeležila najviÅ¡i broj poena meÄ‘u zemljama EU11 (4,5). Ova fleksibilnost je poÄ?ela da se primenjuje ubrzo nakon tranzicije, kada je Estonija uvela promene u pregovore o platama 1992. godine. Zatim je 1999. godine formiran Socio-ekonomski savet, sa mandatom da utvrÄ‘uje najnižu platu, granicu neoporezivog dohotka i nivoe naknada za nezaposlenost (Rutkowski, Scarpetta et al. 2005). Tokom reformi, udeo Ä?lanova sindikata u ukupnom broju radnika je znaÄ?ajno opao sa 14,3 procenta u 2000. godini na 6 procenata u 2008. godini (procenat ukupnog broja plaćenih radnika, MOR, StatistiÄ?ki podaci za Estoniju, Anketa o radnoj snazi). Tako je stopa nezaposlenosti opala sa 13,7 procenata u 2000. na 5,5 procenata u 2008. godini. Iako je nezaposlenost u poslednje vreme porasla na 16,9 procenata zbog finansijske krize 2008-09. godine, predviÄ‘a se da će opasti na 5,8 procenata do 2016. godine (MMF, WEO). ProseÄ?na veliÄ?ina sektora države u JIE6, koja iznosi oko 40 procenata BDP-a, uporediva je sa Državama istoÄ?nog partnerstva, ali je manja nego u praktiÄ?no svim drugim grupama u Evropi (slika 63). Godine 2009. zemlje JIE6 su potroÅ¡ile oko 40 procenata BDP-a, od Ä?ega je viÅ¡e od Ä?etvrtine otiÅ¡lo na socijalnu zaÅ¡titu. Sa izuzetkom Srbije (19 procenata), socijalna zaÅ¡tita, sa prosekom od 11 procenata, nije bila na posebno visokom nivou u poreÄ‘enju sa drugim regionima Evrope (slika 9): Severni region EU15 (20,3 procenta BDP-a), Kontinentalni region EU15 (19 procenata), Južni region EU15 (18,6 procenata), EU11 (14,7 procenata) i Države istoÄ?nog partnerstva (11,9). MeÄ‘utim, zemlje JIE6 se suoÄ?avaju sa znaÄ?ajnim izazovima u obezbeÄ‘ivanju veće efikasnosti i delotvornosti javne potroÅ¡nje. KljuÄ?na komponenta reforme sektora države u narednom periodu je obezbeÄ‘enje efikasnijeg pružanja usluga u zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaÅ¡titi putem, pored ostalog, boljeg targetiranja, institucionalnih reformi i veće odgovornosti za korišćenje javnih resursa. 64 Slika 63: Rashodi opÅ¡teg sektora države (% BDP-a), 2009. 25 Health Education 20 Social Protection 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Eastern Partnership Napomena: Podaci o rashodima opÅ¡teg sektora države na Kosovu nisu dostupni, kao i rashodi opÅ¡teg sektora države za obrazovanje u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Izvor: MMF, OECD. Kao i u ostatku Evrope, državna potroÅ¡nja je premaÅ¡ila prihode u JIE6. U regionu se poreski prihodi prikupljaju u iznosu oko 22 procenta BDP-a, Å¡to je približno isti nivo kao i u ostatku Evrope sa zapaženim izuzetkom Severnog regiona EU15 (35,8 procenata BDP-a). Veći deo poreskih prihoda je poticao od poreza na robu i usluge, dok su prihodi od poreza na dobit bili posebno mali (1,5 procenta BDP-a) – Å¡to je najniža stopa u Evropi (tabela 2). Unutar grupe JIE6 postoje odreÄ‘ene razlike, tako da Srbija prikuplja najveće ukupne poreske prihode kao procenat BDP-a, ali samo 1 procentni poen od poreza na dobit. Kao rezultat toga, u regionu su se već akumulirali znaÄ?ajni nivoi duga (slika 64). ProseÄ?an nivo duga kao procenat BDP-a je veći nego u Državama istoÄ?nog partnerstva i EU11. MeÄ‘utim, postoji znaÄ?ajna raznolikost u regionu JIE6. Godine 2009. Albanija je zabeležila najveći bruto državni dug od oko 60 procenata BDP-a, približan proseku za Kontinentalni region EU15, dok su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija imale nivoe bruto duga izmeÄ‘u 36 i 41 procenat BDP-a. BJR Makedonija je imala najniži nivo duga od oko 24 procenta BDP-a u 2009. godini. 65 Slika 64: Bruto dug opÅ¡teg sektora države (% BDP-a), 2009. 25 Health Education 20 Social Protection 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Eastern Partnership Napomena: Podaci o bruto dugu opÅ¡teg sektora države za Kosovo nisu dostupni. Izvor: MMF, OECD. Demografske projekcije za JIE6 pokazuju da će se radna snaga smanjiti za oko Ä?etvrtinu (25%) izmeÄ‘u 2010-50. godine, uz znaÄ?ajno starenje stanovniÅ¡tva (slika 65). JIE6 trenutno ima drugi najniži koeficijent zavisnosti (18 procenata) u Evropi (nakon Država istoÄ?nog partnerstva), ali se oÄ?ekuje da će se on viÅ¡e nego udvostruÄ?iti na 43,5 do 2050. godine i time premaÅ¡iti koeficijent zavisnosti u Severnom regionu EU15 (41,7) i Državama istoÄ?nog partnerstva (37,7) do 2050. godine. MeÄ‘u zemljama u JIE6, Bosna i Hercegovina će najbrže stariti (koeficijent zavisnosti će porasti na 55,1 procenat do 2050. godine, sa 19,8 u 2010. godini), a nakon nje sledi BJR Makedonija (sa 16,7 u 2010. na 43,1 do 2050. godine). Slika 65: Radna snaga u JIE6 će se smanjiti za približno Ä?etvrtinu izmeÄ‘u 2010. i 2050. (projektovana kumulativna promena broja radno sposobnih stanovnika, 2010–50, procenti) 30 Working-age population, 2010=0 20 North America 10 North-East Asia 0 Emerging Europe Western Europe -10 -20 SEE -30 -40 2010 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050 Izvor: Zavod za popis SAD-a, MeÄ‘unarodna baza podataka. 66 Starenje populacije će uvećati troÅ¡kove penzionog i zdravstvenog sistema, Å¡to će predstavljati dodatni pritisak na javne finansije. Penzioni sistemi u JIE6 će verovatno biti pod velikim opterećenjem zbog starenja stanovniÅ¡tva, poÅ¡to će manji broj radnika morati da izdržava veći broj starijih lica zbog viÅ¡eg koeficijenta zavisnosti. TroÅ¡kovi zdravstva će takoÄ‘e verovatno porasti kako se zemlje budu trudile da obezbede zdravstvenu zaÅ¡titu starijima. To znaÄ?i da su potrebna velika fiskalna prilagoÄ‘avanja da bi se reÅ¡ili postojeći disbalansi i budući troÅ¡kovi vezani za starenje stanovniÅ¡tva, ukljuÄ?ujući reforme penzionog sistema, sistema socijalnih transfera i zdravstva. Prema Gill, Raiser et al. (2012), u zemljama kandidatima za ulazak u EU potrebno je prilagoÄ‘avanje primarnog bilansa od 3,4 procenata BDP-a izmeÄ‘u 2010. i 2020. godine. To je viÅ¡e nego u Državama istoÄ?nog partnerstva (2,9), ali i niže nego u EU12 (4,9). MeÄ‘utim, kada se primarni bilans prilagoÄ‘ava cikliÄ?no, kod zemalja kandidata za ulazak u EU uoÄ?avaju se najveće potrebe za prilagoÄ‘avanjem (3,4 procenta) izmeÄ‘u 2010. i 2020. u evropskim zemljama u usponu, nakon kojih slede Države istoÄ?nog partnerstva (3,0 procenta) i EU12 (2,8 procenata). E. ZAKLJUÄŒCI I IMPLIKACIJE PO REFORMU POLITIKE: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I DRŽAVNE UPRAVE KljuÄ?ne implikacije za dugoroÄ?nu razvojnu politiku u JIE6 u narednom periodu su dvostruke: (i) Održavanje rada “motora konvergencijeâ€? putem većih trgovinskih i finansijskih tokova: Trgovina: Iako je udeo izvoza iz JIE6 u EU15 porastao, kao i sofisticiranost izvoza u EU15 od 2000. godine, zemlje JIE6 su i dalje na poslednjem mestu po pitanju sofisticiranosti trgovine uslugama Ä?ak i u odnosu na EU11, s obzirom na to da je najveći deo trgovine uslugama koncentrisan na transport, turizam, graÄ‘evinarstvo i rekreaciju. To ukazuje na važnost daljeg korišćenja mogućnosti u pogledu trgovine – posebno putem povećanja sofisticiranosti izvoza i prelaska na izvoz veće dodate vrednosti, ukljuÄ?ujući trgovinu kapitalnim proizvodima i modernim uslugama – da bi motor konvergencije i dalje radio. Finansije: Mada su zemlje JIE6 zabeležile velike prilive kapitala od 2001. godine, njihov najveći deo se odnosio na SDI u bankarski sektor, Å¡to znaÄ?i da će zemlje u regionu morati da se budno Ä?uvaju ranjivosti finansijskog sektora, ukljuÄ?ujući i potencijalne nepovoljne efekte nezaÅ¡tićenog kreditiranja u stranim valutama, nekontrolisanog rasta imovine i ekspanzija potroÅ¡nje — da bi motor konvergencije i dalje radio. To će iziskivati, izmeÄ‘u ostalog, obuzdavanje rasta kredita i aktivno primenjivanje makro-prudencijalnih politika. (ii) Reformisanje oblasti rada i državne uprave bez odlaganja radi reÅ¡avanja dugoroÄ?nih izazova visoke nezaposlenosti i populacije koja stari: Rad: Ekonomije JIE6 su zabeležile velike uspehe u porastu produktivnosti rada od ranih 90-ih godina proÅ¡log veka, sa proseÄ?nom godiÅ¡njom stopom rasta od 4,3 procenta tokom 1995-2010. godine, ali taj rast, opÅ¡te uzev, nije generisao dovoljno novih radnih mesta, te se većina zemalja u regionu danas suoÄ?ava sa visokim nivoima nezaposlenosti. To ukazuje na kritiÄ?nu važnost otvaranja novih radnih mesta, posebno za mlade i 67 obrazovane, ne samo putem politika usmerenih ka rastu već i putem realizacije reformi tržiÅ¡ta rada u cilju povećanja fleksibilnosti i mobilnosti tržiÅ¡ta rada. Reforme tržiÅ¡ta rada (npr. smanjenje rigidnosti u zapoÅ¡ljavanju i otpuÅ¡tanju, troÅ¡kova otpuÅ¡tanja radnika, itd) i aktivne mere na tržiÅ¡tu rada koje promoviÅ¡u, izmeÄ‘u ostalog, uparivanje ponude i tražnje posla i osposobljavanje postaće kljuÄ?ne za reÅ¡avanje izazova nezaposlenosti. Državna uprava: Na nivou oko 40 procenata BDP-a, proseÄ?na veliÄ?ina državne uprave u JIE6 je manja nego u praktiÄ?no bilo kojoj drugoj grupi zemalja u Evropi. MeÄ‘utim, zemlje JIE6 se suoÄ?avaju sa jednom od najgorih demografskih perspektiva u naredne Ä?etiri decenije, s obzirom na znaÄ?ajno starenje stanovniÅ¡tva, pad radne snage (za Ä?etvrtinu) i migraciju van regiona – Å¡to sve stvara veliki pritisak na sisteme socijalne zaÅ¡tite i penzijske sisteme, troÅ¡kove zdravstvene zaÅ¡tite i javne finansije. Penzioni sistemi u JIE6 će verovatno biti pod velikim opterećenjem, poÅ¡to se od manjeg broja radnika tražiti da izdržavaju mnogo veći broj starijih lica zbog većih koeficijenata zavisnosti. TroÅ¡kovi zdravstvene zaÅ¡tite će se verovatno takoÄ‘e znaÄ?ajno povećati kako se zemlje budu borile sa problemom zdravstvene zaÅ¡tite starijih osoba. To znaÄ?i da su potrebna velika fiskalna prilagoÄ‘avanja da bi se reÅ¡avali kako tekući disbalansi tako i budući troÅ¡kovi vezani za starenje populacije, ukljuÄ?ujući reforme penzionih sistema i sistema socijalnih transfera i zdravstva. UnapreÄ‘enje efikasnosti i delotvornosti javne potroÅ¡nje biće od kritiÄ?ne važnosti u reÅ¡avanju ovih izazova. Reforma socijalne zaÅ¡tite i zdravstva danas biće od presudne važnosti za zemlje regiona da bi spremnije doÄ?ekale demografsku tranziciju i starenje populacije sutra; a te reforme su, zatim, od kritiÄ?ne važnosti za fiskalna prilagoÄ‘avanja potrebna za red u javnim finansijama, ukljuÄ?ujući i javni dug. Prilog 1: Grupe zemalja koje se pominju u ovom dokumentu Severni region Kontinentalni Južni JIE6 EU11 Države EU15 region EU15 region istoÄ?nog EU15 partnerstva Danska Austrija GrÄ?ka Albanija Bugarska Jermenija Finska Belgija Italija Bosna i Hrvatska Azerbejdžan Hercegovina Irska Francuska Portugalija Kosovo ÄŒeÅ¡ka Belorusija Republika Å vedska NemaÄ?ka Å panija BJR Makedonija Estonija Gruzija Velika Luksemburg Crna Gora MaÄ‘arska Moldavija Britanija Holandija Srbija Letonija Ukrajina Litvanija Poljska Rumunija SlovaÄ?ka Republika Slovenija 68