0 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI April 2018. Apstrakt Diskriminacija protiv lezbejski, gej, biseksualno, transseksualno i interseksualno (LGBTI) orijentisanih graÄ‘ana je Å¡iroko rasprostranjena u Srbiji, a iskljuÄ?enost pripadnika LGBTI zajednice iz ekonomskih tržiÅ¡ta, pristupa kljuÄ?nim uslugama i politiÄ?kih prostora duboko je ukorenjena. To nije samo problem sa kojim se suoÄ?avaju pojedinci, već je i razvojni izazov, i to ne samo jer je diskriminacija suÅ¡tinski nepravedna, već i zato Å¡to „postoji znaÄ?ajna cena – druÅ¡tvena, politiÄ?ka i ekonomska – koja se plaća ako se ne reÅ¡i problem iskljuÄ?enosti Ä?itavih grupa ljudi“.1 Razumevanje prepreka na koje LGBTI zajednica nailazi kod pristupa tržiÅ¡tima, uslugama i prostorima znaÄ?ajno je za formulisanje inkluzivnijih politika i programa. U ovoj studiji se po prvi put dokumentuje diskriminacija protiv osoba LGBTI orijentacije u pristupu obrazovanju i stanovanju u Srbiji uz korišćenje dokaza prikupljenih kroz eksperimente na terenu. U Srbiji je najmanje tri puta verovatnije da će „feminizirani deÄ?aci“, koji se Ä?esto percipiraju kao gej, biti odbijeni kod upisa u osnovnu Å¡kolu (15%) nego Å¡to je to sluÄ?aj sa deÄ?acima koji nisu percipirani kao feminizirani (5%). Stanodavci sa nepokretnostima u privatnom vlasniÅ¡tvu odbili su da izdaju stanove u sluÄ?aju 18% istopolnih parova, dok nijedan heteroseksualni par nije odbijen. Ovo istraživanje predstavlja doprinos sve većem korpusu dokaza o ekonomskim dimenzijama diskriminacije protiv LGBTI osoba. Izrazi zahvalnosti Ova studija je deo obimne inicijative Svetske banke za prikupljanje podataka o položaju LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu koju predvode Dominik Keler (Koehler), Džordžija Harli (Georgia Harley), Nikolas Menzis (Nicholas Menzies), Runjararo Gledis Senderaji (Runyararo Gladys Senderayi) i Marko Karadžić. Eksperimente na terenu je sproveo Ipsos Strategic Marketing pod voÄ‘stvom Svetlane Logar. Ovaj projekat ne bi bio moguć bez podrÅ¡ke Endrjua Parka (Andrew Park) i Endrjua Floresa (Andrew Flores) sa Instituta Vilijems (Williams Institute) na univerzitetu UCLA, kao i Dragane Todorović i Amarilda Fecanija (Amarildo Fecanji) iz Saveza za jednaka prava LGBTI osoba Zapadnog Balkana i Turske. Autori se zahvaljuju Lindi Van Gelder (Linda Van Gelder), Ladi Strelkovoj, Ejdrijenu Fozardu (Adrian Fozzard), Robiju SenderoviÄ?u (Roby Senderowitsch), Kliftonu Kortesu (Clifton Cortez), Matijasu K.A. Lundbergu (Mattias K. A. Lundberg) i Bojani Nacevoj na dobro promiÅ¡ljenim smernicama i komentarima. Za sve eventualne propuste odgovorni su sami autori, a miÅ¡ljenja izražena u ovom radu ne predstavljaju stavove Svetske banke niti njenih izvrÅ¡nih direktora. Sredstva za finansiranje ove studije velikoduÅ¡no je obezbedio Nordijski povereniÄ?ki fond (Nordic Trust Fund), platforma za podelu znanja i uÄ?enje koja promoviÅ¡e pristupe razvojnim pitanjima zasnovane na ljudskim pravima. Autori se mogu kontaktirati na adresi dkohler@worldbank.org. 1 World Bank. 2013. Inclusion Matters: The Foundation for Shared Prosperity. Washington, DC: World Bank. Sadržaj Rezime ........................................................................................................................................1 Diskriminacija u osnovnom obrazovanju ...........................................................................2 Diskriminacija na tržiÅ¡tu izdavanja nepokretnosti ............................................................. 2 Pozadina i ciljevi studije .........................................................................................................3 Odabir oblasti i metoda istraživanja ......................................................................................6 1. Pristup osnovnom obrazovanju za uÄ?enike percipirane kao gej .......................................7 1.1 Metodologija ....................................................................................................................7 Eksperimentalni scenario ...................................................................................................7 Uzorkovanje Å¡kola ..............................................................................................................8 Merenje .............................................................................................................................. 8 1.2. Rezultati .........................................................................................................................9 Feminizirani deÄ?aci imaju ograniÄ?eniji pristup osnovnim Å¡kolama ...................................9 Razlozi za odbijanje ..........................................................................................................11 Razlozi za oklevanje pri upisu .......................................................................................... 11 2. Pristup stanovanju za gej i lezbejske parove ......................................................................13 2.1. Metodologija .................................................................................................................13 Eksperimentalni scenario .................................................................................................13 Uzorkovanje stanodavaca ................................................................................................ 13 Merenje ............................................................................................................................ 14 2.2. Rezultati ........................................................................................................................ 14 Istopolni parovi se suoÄ?avaju sa diskriminacijom kod iznajmljivanja stanova ................14 Gej parovi su suoÄ?eni sa većom diskriminacijom nego lezbejski parovi ......................... 15 MuÅ¡karci stanodavci pokazuju veću diskriminaciju prema gej parovima nego žene stanodavci ........................................................................................................................ 16 Brojni stanodavci javno izražavaju homofobne stavove .................................................16 3. ZakljuÄ?ak............................................................................................................................... 18 Pravci daljeg istraživanja ..................................................................................................18 Implikacije po javne politike ............................................................................................ 19 PRILOG I. Detaljna metodologija eksperimenta o pristupu obrazovanju ................................ 21 Nezavisna (eksperimentalna) i zavisna promenljiva ............................................................ 21 Detaljna metodologija eksperimenta o iznajmljivanju stanova ..........................................24 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI Rezime Diskriminacija lezbejski, gej, biseksualno, transseksualno i interseksualno (LGBTI) orijentisanih graÄ‘ana je Å¡iroko rasprostranjena, a duboko je ukorenjena i iskljuÄ?enost pripadnika LGBTI zajednice iz ekonomskih tržiÅ¡ta, kljuÄ?nih usluga i politiÄ?kog prostora. To nije samo problem sa kojim se suoÄ?avaju pojedinci, već je i razvojni izazov, i to ne samo jer je diskriminacija suÅ¡tinski nepravedna, već i zato Å¡to „postoji znaÄ?ajna cena – druÅ¡tvena, politiÄ?ka i ekonomska – koja se plaća ako se ne reÅ¡i problem iskljuÄ?enosti Ä?itavih grupa ljudi“.2 Razumevanje prepreka na koje LGBTI zajednica nailazi kod pristupa tržiÅ¡tima, uslugama i prostorima znaÄ?ajno je za formulisanje inkluzivnijih politika i programa. U većini zemalja, ukljuÄ?ujući i Srbiju, nedostaju pouzdani i detaljni kvantitativni podaci o prirodi i stepenu diskriminacije LGBTI graÄ‘ana. Prikupljanje podataka o pripadnicima LGBTI zajednice može da predstavlja izazov, i to naroÄ?ito kada treba izvrÅ¡iti pouzdana poreÄ‘enja sa graÄ‘anima koji nisu LGBTI. Terenski eksperimenti, poput korišćenja „tajnih kupaca“ opisanog u ovom izveÅ¡taju, predstavljaju sistemski i nauÄ?no zasnovan metod za utvrÄ‘ivanje stepena diskriminacije na osnovu rase, pola, etniÄ?ke pripadnosti i vere. Teme poput pristupa zapoÅ¡ljavanju, stanovanju i kreditima prouÄ?avaju su Å¡irom sveta. Eksperimentalne studije su do sada takoÄ‘e korišćene za analizu diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije, doduÅ¡e prvenstveno u SAD.3 „Tajna kupovina“ omogućava istraživaÄ?ima i kreatorima politika da jednostavno a istovremeno i delotvorno kvantifikuju razvojne izazove koje sa sobom donosi diskriminacija LGBTI graÄ‘ana. U ovom izveÅ¡taju su po prvi put dokumentovani eksperimentalni dokazi o diskriminaciji protiv LGBTI osoba u pogledu pristupa obrazovanju i stanovanju u Srbiji. U njemu su predstavljeni nalazi dva istraživanja putem „tajnih kupaca“ sprovedenih u pogledu dve prelomne životne situacije: (i) pristupa osnovnom obrazovanju i (ii) nalaženja mesta za život. Uprkos tome Å¡to u srpskom pravu postoje jasne odredbe kojima se izriÄ?ito zabranjuje diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije (i rodnog identiteta), u oba eksperimenta utvrÄ‘ena je Å¡iroko rasprostranjena diskriminacija u prosveti i na tržiÅ¡tu izdavanja nekretnina u privatnom vlasniÅ¡tvu. Ovo su samo dva od brojnih važnih koraka u životu LGBTI osobe, a svaki od njih ima jedinstven uticaj na njen ekonomski život. Ova studija dopunjuje sve veći korpus dokaza o ekonomskim dimenzijama diskriminacije LGBTI osoba, ali potrebna su i dodatna istraživanja. Ovaj izveÅ¡taj predstavlja doprinos globalnoj bazi dokaza o iskljuÄ?enosti LGBTI osoba i pruža metodoloÅ¡ke i materijalne dokaze koji su korisni i izvan Srbije. 2World Bank. 2013. Inclusion Matters: The Foundation for Shared Prosperity. Washington, DC: World Bank. 3Tilcsik, A. 2011. “Pride and Prejudice: Employment Discrimination against Openly Gay Men in the United Statesâ€?. American Journal of Sociology, 117(2), strane 586-626. 1 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI Diskriminacija u osnovnom obrazovanju Stope prihvatanja u državnoj osnovnoj Å¡koli FEMINIZIRANI DEÄŒACI NEFEMINIZIRANI DEÄŒACI 5% 15% 85% 95% Prihvaćeni Odbijeni Prihvaćeni Odbijeni U Srbiji je najmanje tri puta verovatnije da će „feminizirani deÄ?aci“, koji se Ä?esto percipiraju kao gej, biti odbijeni kod upisa u osnovnu Å¡kolu (15%) nego Å¡to je to sluÄ?aj sa deÄ?acima koji nisu percipirani kao feminizirani (5%). ÄŒak i kada su feminizirani deÄ?aci prihvaćeni, susreću se sa dvostruko većim oklevanjem i odugovlaÄ?enjem pri upisu. To oklevanje je kod nefeminiziranih deÄ?aka Ä?esto vezano za uspeh u Å¡koli i vladanje, dok je, sa druge strane, kod feminiziranih deÄ?aka feminiziranost jedini razlog za oklevanje. Å kole su upozoravale roditelje na netoleranciju drugih uÄ?enika i nemogućnost i/ili nespremnost Å¡kole da osigura bezbedno Å¡kolsko okruženje za feminizirane deÄ?ake. „PoÅ¡to dete ima takav profil, a deca tog uzrasta u naÅ¡oj Å¡koli su okrutna, najljubaznije vas molim da probate u drugoj Å¡koli… Znam kakva su naÅ¡a deca. Ona toleriÅ¡u razliÄ?itost uz velike teÅ¡koće. Zapravo, ne mogu da podnesu razliÄ?itost.“ Diskriminacija na tržiÅ¡tu izdavanja nepokretnosti Stope prihvatanja na tržiÅ¡tu izdavanja nepokretnosti u privatnom vlasniÅ¡tvu ISTOPOLNI PAROVI HETEROSEKSUALNI PAROVI 11% 7% 8% 1% 74% 99% Prihvaćeni bez oklevanja Prihvaćeni uz oklevanje Prihvaćeni bez oklevanja Prihvaćeni uz oklevanje Odbijeni uz oklevanje Odbijeni bez oklevanja Odbijeni uz oklevanje Odbijeni bez oklevanja 2 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI Stanodavci sa nepokretnostima u privatnom vlasniÅ¡tvu odbili su da izdaju stanove u sluÄ?aju 18% istopolnih parova, dok nijedan heteroseksualni par nije doživeo odbijanje. Situacija je gora za gej parove: preko tri puta je verovatnije da će oni biti odbijeni (29%) nego Å¡to je to sluÄ?aj kod lezbejskih parova (8%). Stanodavci muÅ¡kog pola mnogo Ä?ešće diskriminiÅ¡u gej nego lezbejske parove. Mnogi stanodavci otvoreno izražavaju homofobne stavove n a tržiÅ¡tu izdavanja nepokretnosti. „Dva muÅ¡karca, kako to mislite par? Kakav par? Mislite dva muÅ¡karca u emotivnoj vezi? O, ne, ne! DoviÄ‘enja.“ „Ne treba to tako [dve žene u vezi]… Ne znam ja…“ (ZaÅ¡to ne treba tako, da li postoji razlog za to?) „Pa, ne znam… Ne znam… Ne odgovara mi to.“ Ovom studijom se: (1) dokumentuje i kvantifikuje stepen diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije u Srbiji u pogledu pristupa osnovnom obrazovanju i nalaženju stana na tržiÅ¡tu izdavanja nepokretnosti u privatnom vlasniÅ¡tvu; (2) doprinosi razumevanju socioekonomskih razvojnih ishoda pripadnika LGBTI zajednice kroz proÅ¡irenje baze dokaza o diskriminaciji i iskljuÄ?enosti na osnovu seksualne identifikacije i rodnog identiteta; (3) ukazuje da su eksperimenti jednostavni a moćni alati za kvantifikovanje stepena diskriminacije LGBTI osoba; (4) unapreÄ‘uje svest kreatora politike i svih onih koji se u praksi bave druÅ¡tvenim razvojem o nepovoljnim socioekonomskim efektima diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije, i (5) preporuÄ?uje sprovoÄ‘enje sistematske analize važećih propisa u oblastima obrazovanja i stanovanja radi utvrÄ‘ivanja njihovih nedostataka koji nepovoljno utiÄ?u na LGBTI osobe, kao i procene potreba za pružanjem podrÅ¡ke Å¡kolama u cilju zaÅ¡tite od diskriminacije LGBTI osoba. Pozadina i ciljevi studije Lezbejke, gejevi i biseksualne, transrodne i interseksualne osobe (LGBTI) Ä?esto su žrtve nasilja, nejednakosti i diskriminacije. Diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i polnih karakteristika ima dalekosežan uticaj na LGBTI osobe i druÅ¡tva u kojima one žive. Kada je pristup tržiÅ¡tima, uslugama i prostorima ograniÄ?en, teže je naći posao, usluge obrazovanja i zdravstvene zaÅ¡tite dostupne su u manjoj meri, a javni istupi su riziÄ?niji. Efekti diskriminacije guraju brojne LGBTI osobe u siromaÅ¡tvo, usled Ä?ega je verovatnije da su one natproseÄ?no zastupljene meÄ‘u siromaÅ¡nima.4 4Badgett, L. Durso, L. Schneebaum, A. 2013 “New Patterns of Poverty in the Lesbian, Gay, and Bisexual Community.â€? Williams Institute; Koehler, D. 2015. “LGBTI people are (likely) over represented in the bottom 40%.â€? 3 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI Prikupljanje podataka o iskustvima LGBTI osoba predstavlja izazov, zbog Ä?ega u mnogim zemljama, ukljuÄ?ujući i Srbiju, nedostaju pouzdani i detaljni kvantitativni podaci o uticaju diskriminacije. Glavni razlog za to jeste Å¡to mnoge LGBTI osobe, i to naroÄ?ito (ali ne i samo) one koje žive u zemljama u razvoju ili zemljama u kojima prevladava diskriminacija, biraju da ostanu „ispod radara“. Ovi graÄ‘ani kriju svoj LGBTI identitet iz straha: straha od odbacivanja i iskljuÄ?enosti; straha od uznemiravanja; straha od diskriminacije; i straha od fiziÄ?kog nasilja. Stoga su saznanja o proživljenim iskustvima LGBTI osoba ograniÄ?ena, i to naroÄ?ito u kontekstima u kojima dominiraju diskriminacija i iskljuÄ?enost. U Srbiji, kao u mnogim drugim zemljama u razvoju, nisu dostupni pouzdani i kvalitetni podaci o druÅ¡tvenim i ekonomskim izazovima sa kojima se suoÄ?avaju LGBTI osobe, Å¡to otežava intervencije u domenu politika. Svetska banka je preuzela na sebe da popuni ovu prazninu u dokazima, i to sprovoÄ‘enjem istraživanja i prikupljanjem podataka uz primenu strogo definisane metodologije. Sakupljanje podataka o izazovima sa kojima se suoÄ?avaju LGBTI osobe predstavlja važan prvi korak ka kreiranju održivih reÅ¡enja kojima se odgovara na te izazove i potrebe ove zajednice. Ovaj izveÅ¡taj je deo Å¡ire istraživaÄ?ke inicijative Svetske banke pod nazivom „Razumevanje socioekonomske dimenzije iskljuÄ?enosti LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu“. Pored studije opisane u ovom izveÅ¡taju, sprovedena su i dva obimna istraživanja (o kojima su izveÅ¡taji u pripremi) koja su obuhvatila preko 5.500 LGBTI osoba Å¡irom regiona. 1. Za prvo veliko istraživanje korišćena je prilagoÄ‘ena metodologija Istraživanja LGBT osoba u EU i Hrvatskoj5 koje je 2012. godine sprovela Agencija Evropske unije za osnovna prava, i ono je sprovedeno u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu, u BJR Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji. Primena prilagoÄ‘ene metodologije dozvoljava poreÄ‘enja, na osnovu kojih se mogu izvoditi generalizacije, izmeÄ‘u iskustava LGBTI osoba u državama Ä?lanicama EU i LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu. 2. Za potrebe druge studije, metodologija opÅ¡teg istraživanja uslova života u Srbiji, Ankete o prihodima i uslovima života (SILC), prilagoÄ‘ena je za ispitivanje situacije u kojoj se nalaze LGBTI osobe u Srbiji. Tim prilagoÄ‘avanjem je omogućeno da se raspodela prihoda i socijalna ukljuÄ?enost LGBTI osoba uporede sa odgovarajućim podacima za populaciju Srbije u celini. Ovaj izveÅ¡taj prestavlja dopunu nalazima istraživanja SILC jer obezbeÄ‘uje dodatne kvalitativne podatke o izazovima sa kojima se LGBTI osobe suoÄ?avaju u dva kljuÄ?na aspekta života : obrazovanju i stanovanju. Ove studije zajedno Ä?ine jedan od najvećih skupova podataka o LGBTI zajednici izvan zemalja OECD-a. Ova viÅ¡estrana inicijativa pomaže da se doÄ‘e do boljeg razumevanja razvojnih ishoda LGBTI osoba, kao pojedinaca, u ekonomiji i druÅ¡tvu. Eksperimentalne studije omogućile su da se dobiju znaÄ?ajni uvidi u diskriminaciju na osnovu rase, pola, etniÄ?ke pripadnosti i vere. Ove studije su obuhvatile brojne oblasti, poput pristupa 5 Fundamental Rights Agency. 2012 “EU LGBT Survey Technical Reportâ€?. 4 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI zapoÅ¡ljavanju,6 stanovanju7 i tržiÅ¡tu kredita i robe Å¡iroke potroÅ¡nje.8 Eksperimentalne studije korišćene su i za istraživanje diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije, ali su se u tom smislu konkretnije usredsreÄ‘ivale na tržiÅ¡ta rada u razvijenim zemljama.9 Eksperimentalne studije predstavljaju jednostavno i efikasno sredstvo za prikupljanje pouzdanih podataka, i to naroÄ?ito meÄ‘u populacijama koje su manje primetne i do kojih je teže dospeti, poput LGBTI osoba. Dva eksperimenta opisana u ovom izveÅ¡taju predstavljaju nastavak prethodno sprovedenih aktivnosti i odnose se konkretno na diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije pri pristupu obaveznom osnovnom obrazovanju i tržiÅ¡tu izdavanja nepokretnosti u privatnom vlasniÅ¡tvu. Ove dve oblasti su odabrane jer predstavljaju znaÄ?ajne korake u ciklusu iskljuÄ?enosti sa kojom se suoÄ?avaju LGBTI osobe, kao i jer su u Srbiji bile prikladne za primenu metodologije eksperimenta. Nalazima ovih eksperimenata se po prvi put kvantifikuju razmere diskriminacije sa kojom se LGBTI osobe suoÄ?avaju pri pristupu obrazovanju i stanovanju u Srbiji, jer su do sada u obe ove oblasti bili dostupni samo posredni podaci. Bolje razumevanje ove diskriminacije može pomoći pri kreiranju politika i programa u cilju reÅ¡avanja ovog pitanja, poput donoÅ¡enja ili izmene zakona i propisa, pokretanja kampanja podizanja svesti u javnosti i obezbeÄ‘ivanja sistematske obuke. Sa stanoviÅ¡ta prava i politika, Srbija je ostvarila dobar napredak u obezbeÄ‘ivanju zaÅ¡tite prava LGBTI osoba, ali diskriminacija i iskljuÄ?enost LGBTI osoba i dalje predstavlja problem u praksi.10 Evropska komisija je u svom IzveÅ¡taju o napretku Srbije za 2016. godinu potvrdila da „[p]ravni i institucionalni okvir za poÅ¡tovanje osnovnih ljudskih prava postoji“ , ali se u istom dokumentu naglaÅ¡ava i potreba za daljem radu na unapreÄ‘enju položaja osetljivih grupa.11 Brojni graÄ‘ani LGBTI orijentacije u Srbiji navode da su doživeli diskriminaciju na polju privatnih i javnih usluga i ekonomskih prilika, kao i da se ne osećaju bezbedno na javnim mestima.12 MeÄ‘utim, nedostaju pouzdani kvantitativni podaci koji bi jasno ukazali na razlike u tretmanu seksualnih i rodnih manjina, sa jedne strane, i heteroseksualnih i cisrodnih13 graÄ‘ana sa druge. U dva eksperimenta opisana u ovom izveÅ¡taju primenjene su eksperimentalne metode u cilju prikupljanja pouzdanih informacija koje omogućavaju poreÄ‘enje ishoda za lezbejke i gejeve i njihove heteroseksualne sugraÄ‘ane. Eksperimenti su sprovedeni korišćenjem tehnike „tajne kupovine“ u situacijama koje se javljaju u stvarnom životu.14 Kod „tajne kupovine“, iste osobe igraju razliÄ?ite uloge (u ovom sluÄ?aju majke feminiziranih i nefeminiziranih deÄ?aka, odnosno lezbejske, gej i heteroseksualne parove) u kontaktima sa istim pružaocima usluga. Razlike u reakcijama pružalaca usluga (u ovom sluÄ?aju Å¡kola i stanodavaca) se potom mere i pripisuju razliÄ?itim identitetima „tajnih kupaca“, Ä?ime se utvrÄ‘uje moguća diskriminacija. 6 Oreopoulos, P. 2011 “Why do skilled immigrants struggle in the labor market? A field experiment with thirteen thousand resumés.â€? American Economic Journal: Public Policy, 3: str. 148-171. 7 Auspurg, K. Hinz, T. Schmid, L. 2017 “Contexts and conditions of ethnic discrimination: Evidence from a field experiment in a German housing market.â€? Journal of Housing Economics, str. 35. 8 Pager, D. Shepherd, H. 2008 “The sociology of discrimination: racial discrimination in employment, housing, credit, and consumer markets.â€? Ann. Rev. Sociology, 34: str. 181-209. 9 Tilcsik, A. 2011 “Pride and Prejudice: Employment Discrimination against Openly Gay Men in the United Statesâ€? American Journal of Sociology, 117(2): str. 586-626. 10 UNDP. 2017 “Being LGBTI in Eastern Europe: Serbia Country Reportâ€?. 11 European Commission. 2016 “Serbia 2016 Reportâ€?. 12 UNDP. 2017 “Being LGBTI in Eastern Europe: Serbia Country Reportâ€?. 13 Izraz „cisrodno“ oznaÄ?ava osobe Ä?iji identitet i rod odgovaraju polu u kome su roÄ‘eni, odnosno koje nisu transrodne. 14 Hesselink, M.; van der Wiele, T. “Mystery Shopping: In-depth measurement of customer satisfaction.â€? 5 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI Odabir oblasti i metoda istraživanja Metod prikupljanja podataka, tržiÅ¡ta, usluge i prostori obuhvaćeni ispitivanjem i korišćeni scenariji odabrani su u skladu sa potrebom da se iznaÄ‘u odgovori na konkretne izazove prisutne u Srbiji. Rasprostranjena stigmatizacija LGBTI osoba u Srbiji Ä?ini otvoreno izražavanje seksualne orijentacije i rodnog identiteta krajnje neuobiÄ?ajenim.15 Zbog toga je ograniÄ?en broj eksperimentalnih scenarija koji omogućavaju prikupljanje podataka u situacijama koje su dovoljno prirodne da garantuju validnost podataka dok istovremeno osiguravaju bezbednost i anonimnost svih uÄ?esnika. Ova studija se usredsreÄ‘uje na gejeve i lezbejke, jer je reÄ? o identitetima sa kojima je proseÄ?an graÄ‘anin Srbije upoznat bolje nego sa transrodnim ili interseksualnim identitetom.16 Podaci su prikupljeni putem telefonskih razgovora u cilju zaÅ¡tite identiteta i bezbednosti uÄ?esnika i da bi se eliminisao mogući uticaj neposrednog kontakta na ishod istraživanja. Zbog svega ovoga je znaÄ?ajno bio ograniÄ?en izbor scenarija, usluga i tržiÅ¡ta koja su mogla da budu analizirana ovom vrstom studije. Primera radi, neposredan kontakt je najÄ?ešće bio potreban za komunikaciju sa centrima za socijalni rad, finansijskim institucijama i institucijama za javno zdravlje, koje stoga nisu bile prikladne. Nije bilo izvodljivo ponavljanje studija na tržiÅ¡tima rada koje su u drugim zemljama korišćene za prepoznavanje diskriminacije protiv gejeva i lezbejki, uzevÅ¡i u obzir mali broj oglasa za stalne poslove u Srbiji. Obrazovanje i stanovanje su odabrani jer je reÄ? o dvema oblastima koje utiÄ?u na blagostanje graÄ‘ana, kao i jer je bilo moguće prikupiti podatke pod prirodnim uslovima bez izlaganja uÄ?esnika riziku. 15 Primera radi, u Anketi o prihodima i uslovima života (Svetska banka, objavljivanje se oÄ?ekuje), samo 17% ispitanika LGBTI orijentacije navelo je su u prethodnih pet godina otvoreno izražavali svoju seksualnu orijen taciju na radnom mestu. 16 Na primer, kvalitativno istraživanje sa fokus-grupama (NDI, 2012) sprovedeno u Beogradu, NiÅ¡u i Novom Sadu pokazalo je da je većina uÄ?esnika bila upoznata samo sa znaÄ?enjem slova L („lezbejski“) i G („gej“) iz skraćenice LGBT. Ova j nalaz potvrÄ‘en je i kvantitativnim istraživanjem (LGBT populacija - Western Balkans perspective, NDI 2015), koje je pokazalo da većina graÄ‘ana Srbije smatra da LGBT populaciju Ä?ine gejevi, lezbejke i biseksualne osobe, dok je svest o transrodnim i interseksualnim osobama na veoma niskom nivou. 6 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI 1. Pristup osnovnom obrazovanju za uÄ?enike percipirane kao gej Dokazi iz brojnih zemalja ukazuju na to da su uÄ?enici LGBTI orijentacije suoÄ?eni sa diskriminacijom i zlostavljanjem koji potiÄ?u od nastavnika, Å¡kolskog osoblja i vrÅ¡njaka.17 Studija UNICEF-a iz 2014. pokazala je da homofobno zlostavljanje ima negativan uticaj na prisustvo uÄ?enika nastavi, kao i da može da poveća verovatnoću konzumacije alkohola, depresije ili Ä?ak i pokuÅ¡aja samoubistva.18 To potom vodi do loÅ¡ijih ishoda uÄ?enja i većih stopa napuÅ¡tanja obrazovanja ili izbacivanja iz Å¡kole. LoÅ¡ uspeh u Å¡koli smanjuje mogućnosti za nastavak viÅ¡eg obrazovanja i pristup kvalitetnim radnim mestima. ReÅ¡avanje problema diskriminacije LGBTI uÄ?enika naroÄ?ito je znaÄ?ajno ako se u obzir uzme Cilj održivog razvoja 4, prema kome se Srbija (kao i sve druge zemlje) obavezala da obezbedi inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve. Diskriminacija u Å¡kolama na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i/ili interseksualnosti do sada nije sistematski istraživana u Srbiji. Ovaj eksperiment, stoga, popunjava znaÄ?ajnu prazninu u pogledu dostupnosti podataka namenjenih kreatorima politika, direktorima Å¡kola i LGBTI zajednici. 1.1 Metodologija Eksperimentalni scenario Eksperimentalni scenario je zamiÅ¡ljen tako da se njime oceni da li prisustvo percipirane feminiziranosti kod deÄ?aka uzrasta od 14 godina ima uticaj na njihovu mogućnost da se upiÅ¡u u 7. razred državne osnovne Å¡kole u Srbiji.19 U srpskoj kulturi, rasprostranjena je pretpostavka da su muÅ¡karci i deÄ?aci percipirani kao feminizirani zapravo gej. Nasuprot tome, muÅ¡kobanjaste devojÄ?ice ili žene ne percipiraju se uvek automatski kao lezbejke. UkljuÄ?ivanje u eksperiment muÅ¡kobanjastih devojÄ?ica ili bilo kog drugog segmenta LGBTI populacije sa kojim su graÄ‘ani Srbije manje upoznati ne samo Å¡to bi umanjilo prirodnost eksperimentalnog scenarija, već bi i otežalo tumaÄ?enje rezultata. Bitno je napomenuti da je u ovom scenariju nebitno da li je deÄ?ak o kome je reÄ? zaista gej: važno je samo da ga zajednica percipira kao geja, te da na osnovu toga može biti izložen diskriminaciji. Å kole je kontaktiralo Å¡est Ä?lanica istraživaÄ?kog tima koje su se predstavljale kao majke koje nameravaju sina da upiÅ¡u u novu Å¡kolu jer se porodica preselila zbog promene radnog mesta. Na poÄ?etku razgovora, pre nego Å¡to je sekretar Å¡kole imao priliku da na bilo koji naÄ?in pomene dostupnost slobodnih mesta, majka bi navela da je deÄ?ak „feminiziran“, kao i da je njegova feminiziranost krajnje oÄ?igledna, te da stoga želi da skrene pažnju Å¡kole na tu Ä?injenicu. Osnovne Å¡kole imaju zakonsku obavezu da upiÅ¡u uÄ?enike. Telefonski razgovor je osmiÅ¡ljen u skladu sa trima pretpostavkama: i. feminiziranost deÄ?aka je jedina oÄ?igledna osobina tog potencijalnog uÄ?enika koja bi mogla da utiÄ?e na donoÅ¡enje odluke o njegovom upisu u Å¡kolu; 17 UNESCO. 2015 “From Insult to Inclusion: Asia-Pacific report on Bullying, Violence and Discrimination on the Basis of Sexual Orientation and Gender Identityâ€?. 18 UNESCO. 2014 “Bullying targeting secondary school students who are or are perceived to be transgender or same-sex attracted: Types, prevalence, impact, motivation and preventive measures in 5 provinces of Thailand.â€? 19 Detaljan opis metodologije može se naći u Prilogu I. 7 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI ii. izjava majke o feminiziranosti sina je veoma jasna i potkrepljena ubedljivim argumentom o tome zaÅ¡to je ona uopÅ¡te i pominje; iii. razgovor bi trebalo da rezultira prikupljanjem informacija koje se mogu pretvoriti u statistiÄ?ki uporedive podatke.20 Scenario telefonskog razgovora za kontrolnu grupu bio je isti, osim Å¡to deÄ?ak u tom sluÄ?aju nije opisan kao feminiziran. Uzorkovanje Å¡kola U okviru eksperimenta su uzorkovane osnovne Å¡kole u gradskim sredinama opÅ¡tina sa najmanje pet osnovnih Å¡kola.21 Manje opÅ¡tine i seoske sredine su iskljuÄ?ene jer bi to uÄ?inilo eksperimentalni scenario manje realnim. Pored toga, opÅ¡tine sa samo jednom ili dve Å¡kole iskljuÄ?ene su jer bi se Å¡kola možda osetila kao da je pod pritiskom da upiÅ¡e feminiziranog deÄ?aka, poÅ¡to je u Srbiji osmogodiÅ¡nje osnovno obrazovanje obavezno. Od ukupnog broja Å¡kola koje su zadovoljavale ove kriterijume, primenom procedura za odabir na osnovu sluÄ?ajnog uzorka odabrano je njih 184, i to iz 37 opÅ¡tina.22 Približno isti broj Å¡kola odabran je iz tri regiona: Beograd, Vojvodina i centralna Srbija. Å kole su prema sluÄ?ajnom uzorku raspodeljene izmeÄ‘u eksperimentalne (feminizirani deÄ?ak) i kontrolne grupe (nefeminizirani deÄ?ak), tako da je u svakoj opÅ¡tini postojao podjednak broj Å¡kola koje su kontaktirane radi upisa kako feminiziranog tako i nefeminiziranog deÄ?aka. Merenje PoÅ¡to su podaci prikupljeni u telefonskim razgovorima u prirodnim uslovima, transkripti razgovora su pretoÄ?eni u kvantitativne pokazatelje. Da bi se obezbedila pouzdanost kvantitativnih podataka, ishode je vrednovalo troje nezavisnih ocenjivaÄ?a u skladu sa uobiÄ?ajenim standardima vrednovanja opservacija u prirodnim uslovima.23 OcenjivaÄ?i ni na koji naÄ?in nisu bili deo eksperimenta, niti su imali stav o pravima LGBTI osoba koji bi mogao da utiÄ?e na nepristrasnost njihove ocene. Njihovi stavovi o pravima LGBTI osoba provereni su tokom razgovora za posao. Ishodi su vrednovani na skali od pet taÄ?aka: 1. Prihvaćen bez oklevanja i/ili bez ikakvih dodatnih uslova. 2. Prihvaćen ali uz oklevanje ili odlaganje (odluka je doneta ili uz oklevanje kontaktirane osobe ili tek nakon savetovanja sa zaposlenima u Å¡koli). 3. Nejasan ishod (konaÄ?na odluka nije doneta, odnosno odluka je odložena dok majka i sin ne posete Å¡kolu i neposredno se upoznaju sa rukovodstvom Å¡kole). 4. Odbijen ali uz oklevanje (odluka je doneta ili uz oklevanje kontaktirane osobe ili tek nakon savetovanja sa zaposlenima u Å¡koli). 5. Odbijen bez oklevanja. 20 U prilogu su dati i scenariji za telefonske razgovore. 21 Na osnovu definicije koju je usvojila Vlada Srbije. ViÅ¡e informacija se može naći u Prilogu I. 22 Rezultati se nisu sistemski razlikovali na osnovu geografskog regiona, veliÄ?ine opÅ¡tine (izražene brojem osnovnih Å¡kola) ili lokacije Å¡kole (u prigradskom naselju ili centru grada), zbog Ä?ega ove promenljive nisu prikazane. 23 Videti, primera radi, Gwet, Kilem L. 2014 “Handbook of Inter-Rater Reliability, Fourth Edition.â€? Gaithersburg: Advanced Analytics, LLC. 8 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI 1.2. Rezultati Feminizirani deÄ?aci imaju ograniÄ?eniji pristup osnovnim Å¡kolama Verovatnoća da feminizirani deÄ?aci budu odbijeni za upis u državnu osnovnu Å¡kolu tri puta je veća (14%) nego kada je reÄ? o nefeminiziranim deÄ?acima (4%). Većina feminiziranih deÄ?aka nije odbijena direktno: u 78,6% sluÄ?ajeva (11% svih deÄ?aka) do odbijanja je doÅ¡lo neÅ¡to kasnije ili uz oklevanje Å¡kole. Nijedan nefeminizirani deÄ?ak nije odbijen uz prethodno oklevanje; odbijani su bez oklevanja i iskljuÄ?ivo iz tehniÄ?kih razloga (popunjenost Å¡kole). MeÄ‘u deÄ?acima koji su prihvaćeni, feminizirani deÄ?aci bili su suoÄ?eni sa znatno većim oklevanjem pri donoÅ¡enju odluke nego nefeminizirani deÄ?aci. Ukupno 51% prihvaćenih feminiziranih deÄ?aka prihvaćeno je uz oklevanje, u poreÄ‘enju sa tek 25% nefeminiziranih deÄ?aka. Kod upisa nefeminiziranih deÄ?aka do oklevanja je dolazilo samo kada bi Å¡kola prepoznala uspeh ili vladanje deÄ?aka kao potencijalan problem. Razlika izmeÄ‘u vrsta odbijanja i prihvatanja sa kojima su bile suoÄ?ene ove dve grupe deÄ?aka ponovno upućuje na zakljuÄ?ak da je feminiziranost bila razlog za odbijanje. Slika 1: Prihvatanje i odbijanje feminiziranih i nefeminiziranih deÄ?aka FEMINIZIRANI DEÄŒACI NEFIMINIZIRANI DEÄŒACI 3% 4% 6% 11% 27% 8% 25% 65% 51% Prihvaćeni bez oklevanja Prihvaćeni bez oklevanja Prihvaćeni uz oklevanje Prihvaćeni uz oklevanje Nije jasno Nije jasno Odbijeni uz oklevanje Odbijeni uz oklevanje Odbijeni bez oklevanja Odbijeni bez oklevanja Uzorak: sve Å¡kole, n=184 Ako izostavimo nejasne sluÄ?ajeve, kojih je 7% (8% za feminizirane i 6% za nefeminizirane deÄ?ake), i saberemo sve sluÄ?ajeve prihvatanja i odbijanja, jasno se može videti da su 9 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI feminizirani deÄ?aci diskriminisani: verovatnoća da će oni biti odbijeni tri puta je veća24 (Slika 2). Slika 2. Stope prihvatanja i odbijanja feminiziranih i nefeminiziranih deÄ?aka – pojednostavljen prikaz NEFEMINIZIRANI DEÄŒACI FEMINIZIRANI DEÄŒACI 5% 15% 85% 95% Prihvaćeni Odbijeni Prihvaćeni Odbijeni Uzorak: SluÄ?ajevi sa jasnim ishodom (nejasni sluÄ?ajevi izostavljeni), n=172, 93% Å¡kola, feminizirani deÄ?aci n=85 (92%), nefeminizirani deÄ?aci n=87 (95%) Verovatnoća da nefeminizirani deÄ?ak bude primljen u Å¡kolu bez oklevanja skoro je dvostruko veća (72%) nego Å¡to je to sluÄ?aj sa feminiziranim deÄ?akom (35%)25 (Slika 3). Slika 3. Prihvatanje feminiziranih i nefeminiziranih deÄ?aka bez oklevanja FEMINIZIRANI DEÄŒACI NEFEMINIZIRANI DEÄŒACI 28% 35% 65% 72% Prihvaćeni bez oklevanja Prihvaćeni uz oklevanje Prihvaćeni bez oklevanja Prihvaćeni uz oklevanje Uzorak: Samo prihvaćeni deÄ?aci, n=155, 84% Å¡kola; feminizirani deÄ?aci n=72 (78%), nefeminizirani deÄ?aci n=83 (90%) 24 Pirsonov hi-kvadrat=5,52, df=1, p<0,05. 25 Pirsonov hi-kvadrat=21,97, df=1, p<0,001. 10 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI Razlozi za odbijanje Å kole su odbijale da upiÅ¡u nefeminizirane deÄ?ake samo ako nisu imale kapaciteta da prime nove uÄ?enike. Iako su Å¡kole navodile isti razlog pri odbijanju upisa feminiziranih deÄ?aka, iz njihovih odgovora je bilo oÄ?igledno da je razlog za odbijanje zapravo percipirana feminiziranost deÄ?aka. „Kod nas razredi imaju 25-26 uÄ?enika. Razgovarao sam sa razrednim stareÅ¡inama i oni nisu spremni da primaju nove Ä‘ake. Ima drugih Å¡kola sa manje Ä‘aka… Tako da ja ne mogu to da vam omogućim. JoÅ¡ neÅ¡to, naÅ¡i sedmaci su agresivni i plaÅ¡im se da to ne bi bilo dobro okruženje za vaÅ¡eg sina. Znate da oni uvek traže žrtvu. A žrtva je onaj koji je malo drugaÄ?iji. Sigurno bi bilo bolje da potražite Å¡kolu sa manjim brojem Ä‘aka…“ Sekretari Å¡kola naglaÅ¡avali su homofobnu atmosferu meÄ‘u Ä‘acima i nemogućnost Å¡kole da zaÅ¡titi feminizirane deÄ?ake od diskriminacije. Videti, primera radi, citate navedene u daljem tekstu. „PoÅ¡to dete ima takav profil, a deca tog uzrasta u naÅ¡oj Å¡koli su okrutna, najljubaznije vas molim da probate u drugoj Å¡koli. I nemojte da pominjete da vam je sin feminiziran. Odmah ćete naići na velike prepreke. To vam je moj predlog. Znam kakva su naÅ¡a deca. Ona toleriÅ¡u razliÄ?itost uz velike teÅ¡koće. Zapravo, ne mogu da podnesu razliÄ?itost.“ „Imamo mnogo sedmaka a oni su veoma problematiÄ?ni… Ta osobina vaÅ¡eg deÄ?ka može da bude problem, možda deca neće pravilno da reaguju na nju. Imamo mnogo problema sa sedmacima… A i kapaciteti su nam priliÄ?no popunjeni…“ Razlozi za oklevanje pri upisu Studija je pokazala da percipirana feminiziranost deÄ?aka predstavlja veći problem od loÅ¡eg uspeha u Å¡koli ili problema sa vladanjem. Kao Å¡to je napred već navedeno, znatno veći broj zahteva za upis feminiziranih deÄ?aka prihvaćen je uz oklevanje nego Å¡to je to bio sluÄ?aj sa nefeminiziranim deÄ?acima. Analize razgovora ukazuju na to da je razlog za oklevanje, uopÅ¡teno uzevÅ¡i, bila nespremnost Å¡kola da upiÅ¡u Ä‘ake koji se percipiraju kao potencijalno problematiÄ?ni. MeÄ‘utim, percepcija mogućih problema kod feminiziranih Ä‘aka drastiÄ?no se razlikovala od one kod nefeminiziranih. Dok je u sluÄ?ajevima nefeminiziranih uÄ?enika oklevanje izražavano kroz potpitanja o Å¡kolskom uspehu i vladanju, kod feminiziranih deÄ?aka su se ta pitanja odnosila na feminiziranost. Na primer: „Ne znam Å¡ta da vam kažem… Pa ne kažem da je to problem, dete je takvo kakvo jeste… Ali pre nego Å¡to donesete odluku o Å¡koli, možda bi trebalo da se posavetujete sa struÄ?njacima, da vidite Å¡ta bi oni rekli… Ne mogu niÅ¡ta da vam kažem, možete da upiÅ¡ete dete gde god hoćete, u koju god Å¡kolu, to je vaÅ¡e pravo kao roditelja. Ali da sam ja na vaÅ¡em mestu, ja bih se prvo raspitala, informisala, proverila razrede, kako bi se dete uklopilo, razumete me? Morala sam ovo da kažem, ali ako želite da upiÅ¡ete dete u naÅ¡u Å¡kolu, dobrodoÅ¡li ste, i to je sve.“ 11 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI ÄŒak i kada je feminiziranom deÄ?aku odobren upis, svi sekretari Å¡kola naglasili su da neće moći da garantuju deÄ?akovu bezbednost. Primera radi: „To Å¡to ste mi ispriÄ?ali je toliko uopÅ¡teno… Naravno, dete ima pravo da se upiÅ¡e. Tako da, to Å¡to ste mi rekli, da je dete feminizirano… Ako me pitate za savet… Ne znam koliko se to vidi na vaÅ¡em detetu… Ne možemo da ga zaÅ¡titimo od zadirkivanja i takvih stvari… Ali, naravno, možete da ga upiÅ¡ete ovde, to je vaÅ¡e graÄ‘ansko pravo.“ „Svaka Å¡kola može da upiÅ¡e najmanje joÅ¡ jedno, dvoje dece po razredu, ali ne znam Å¡ta da vam kažem. VaÅ¡e je pravo da odaberete gde da upiÅ¡ete dete. Ja ne mogu nijedno dete da odbijem… Ali ne mogu da vam obećam da druga deca neće niÅ¡ta da kažu, sigurno znate koliko su deca okrutna, posebno u tom uzrastu, niÅ¡ta ne mogu da garantujem… Dete može da se upiÅ¡e, naravno… Ali nemojte od nas da oÄ?ekujete nemoguće, važi? To ja mogu da vam kažem, a vi imate pravo da upiÅ¡ete dete gde god hoćete.“ 12 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI 2. Pristup stanovanju za gej i lezbejske parove Pristup bezbednom i priuÅ¡tivom stanovanju znaÄ?ajan je za sve graÄ‘ane, ali predstavlja naroÄ?ito aktuelno pitanje za LGBTI osobe. Porodice Ä?esto odbacuju pripadnike seksualnih i rodnih manjina i primoravaju ih da rano odu od kuće, zbog Ä?ega se oni u većoj meri oslanjaju na tržiÅ¡te izdavanja nepokretnosti u privatnom vlasniÅ¡tvu. U mnogim zemljama, pripadnici seksualnih i rodnih manjina natproseÄ?no su zastupljeni meÄ‘u populacijama beskućnika.26 Razumevanje diskriminacije LGBTI osoba na tržiÅ¡tu stanovanja postaje naroÄ?ito znaÄ?ajno ako u obzir uzmemo Cilj održivog razvoja 11, prema kome se Srbija (kao i sve druge zemlje) obavezala da uÄ?ini gradove i ljudska naselja inkluzivnim, bezbednim, prilagodljivim i održivim. Ovaj eksperiment ukazuje na stepen diskriminacije na tržiÅ¡tu izdavanja nepokretn osti u privatnom vlasniÅ¡tvu i namera mu je da utiÄ?e na kreiranje budućih politika kojima se omogućava pristup LGBTI osoba odgovarajućem, bezbednom i priuÅ¡tivom stanovanju. 2.1. Metodologija Eksperimentalni scenario Parovi su telefonom stupali u kontakt sa stanodavcima da se raspitaju o iznajmljivanju stana. Svi parovi bili su starosti od 30 do 34 godina, i oba partnera bila su zaposlena sa stalnim prihodima. Zanimalo ih je iznajmljivanje stanova približno iste veliÄ?ine (jednosobnih stan ova) i cene. Parovi su se razlikovali samo prema seksualnoj orijentaciji. Svaki stanodavac je kontaktiran dvaput: jednom ga je pozvao istopolni par (predstavljen kao gej ili lezbejski par metodom sluÄ?ajnog uzorka), a jednom heteroseksualni par. Kada bi stanodavca kontaktirao lezbejski par, drugi poziv bi obavljala žena iz heteroseksualnog para da bi se eliminisala moguća pristrasnost na osnovu roda. Isto je važilo i za gej par, u kom sluÄ?aju bi stanodavca kontaktirao muÅ¡karac iz heteroseksualnog para. Za scenario telefonskog razgovora važile su tri osnovne pretpostavke: 1. seksualna orijentacija je jedina osobina po kojoj se parovi razlikuju; 2. izjave o seksualnoj orijentaciji para veoma su jasne, ali se izražavaju na opuÅ¡ten/kolokvijalan naÄ?in; 3. razgovor bi trebalo da rezultira prikupljanjem informacija koje se mogu pretvoriti u statistiÄ?ki uporedive podatke.27 Uzorkovanje stanodavaca Ostvaren je kontakt sa ukupno 160 stanodavaca iz oglasa za izdavanje stanova u Ä?etiri grada (Beogradu, NiÅ¡u, Novom Sadu i Kragujevcu). PoÅ¡to su postojale dve eksperimentalne grupe (lezbejski par i gej par) i dve odgovarajuće kontrolne grupe (dva heteroseksualna para), stanodavci su po metodu sluÄ?ajnog uzorka raspodeljeni izmeÄ‘u eksperimentalnih grupa i odgovarajućih kontrolnih grupa. Osamdeset stanodavaca dodeljeno je gej parovima i odgovarajućim heteroseksualnim parovima, a drugih 80 lezbejskim parovima i odgovarajućim 26 Durso, L. Gates, G. 2012 “Serving Our Youth: Findings from a National Survey of Service Providers Working with Lesbian, Gay, Bisexual and Transgender Youth Who Are Homeless or At Risk of Becoming Homeless.â€? 27 Detaljniji opis scenarija može se naći u Prilogu. 13 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI heteroseksualnim parovima. Budući da je sa svakim stanodavcem kontakt ostvaren dva puta, bilo je ukupno 320 opservacija. Merenje PoÅ¡to su podaci prikupljeni u telefonskim razgovorima u prirodnim uslovima, kvalitativni podaci su pretoÄ?eni u kvantitativne ishode. Da bi se obezbedila pouzdanost kvantitativnih podataka, transkripte razgovora je vrednovalo troje nezavisnih ocenjivaÄ?a u skladu sa uobiÄ?ajenim standardima vrednovanja opservacija u prirodnim uslovima.28 OcenjivaÄ?i nisu uÄ?estvovali u istraživanju, nisu se identifikovali kao LGBTI osobe niti su imali stav o pravima LGBTI osoba koji bi mogao da utiÄ?e na nepristrasnost njihove ocene. Za vrednovanje ishoda korišćena je skala od pet taÄ?aka: 1. Prihvaćeni bez oklevanja i/ili bez ikakvih dodatnih uslova. 2. Prihvaćeni ali uz oklevanje ili odlaganje. 3. Nejasan ishod (konaÄ?na odluka nije jasna). 4. Odbijeni ali uz oklevanje. 5. Odbijeni bez oklevanja. 2.2. Rezultati Istopolni parovi se suoÄ?avaju sa diskriminacijom kod iznajmljivanja stanova Stanodavci su odbili da izdaju stanove skoro jednoj petini (18%) istopolnih parova, dok nijedan heteroseksualni par nije odbijen. Istopolni parovi su takoÄ‘e naiÅ¡li na znatno viÅ¡e oklevanja (8%) pri prihvatanju u poreÄ‘enju sa heteroseksualnim parovima (1%).29 Slika 4: Prihvatanje i odbijanje istopolnih i heteroseksualnih parova kod iznajmljivanja stanova ISTOPOLNI PAROVI HETEROSEKSUALNI PAROVI 1% 11% 7% 8% 74% 99% Prihvaćeni bez oklevanja Prihvaćeni uz oklevanje Prihvaćeni bez oklevanja Prihvaćeni uz oklevanje Odbijeni uz oklevanje Odbijeni bez oklevanja Odbijeni uz oklevanje Odbijeni bez oklevanja Uzorak: Sve opservacije, 160 opservacija i za eksperimentalnu i za kontrolnu grupu, ukupno 320 opservacija 28 Gwet, Kilem L. 2014 “Handbook of Inter-Rater Reliability, Fourth Edition.â€? Gaithersburg: Advanced Analytics, LLC. 29 Pirsonov hi-kvadrat=41,63, df=3, p<0,001. 14 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI Gej parovi su suoÄ?eni sa većom diskriminacijom nego lezbejski parovi Mnogo je veća verovatnoća da će gej parovi biti odbijeni ako pokuÅ¡aju da iznajme stan (29%) nego Å¡to je to sluÄ?aj sa lezbejskim parovima (8%)30 (Slika 5). Slika 5: Stope prihvatanja i odbijanja gej i lezbejskih parova kod iznajmljivanja stanova LEZBEJSKI PAR GEJ PAR 8% 29% 92% 71% Prihvaćeni Odbijeni Prihvaćeni Odbijeni Uzorak: Samo eksperimentalne grupe, 80 opservacija po grupi, ukupno 160 opservacija Gej parovi su bili suoÄ?eni i sa viÅ¡e oklevanja nego heteroseksualni i lezbejski parovi. Od ukupnog broja prihvaćenih gej parova, 12% je bilo prihvaćeno uz oklevanje, dok je samo 1% odgovarajućih heteroseksualnih parova doživelo takvo oklevanje31 (Slika 6). Razlika je u sluÄ?aju lezbejskih parova bila manja i statistiÄ?ki beznaÄ?ajna: 7% lezbejskih parova prihvaćeno je uz oklevanje, nasuprot 1% odgovarajućih heteroseksualnih parova.32 Slika 6: Prihvatanje uz oklevanje: gej parovi i heteroseksualni parovi GEJ PAR HETEROSEKSUALNI PAR (KONTAKTIRAO MUÅ KARAC) 12% 1% 88% 99% Prihvaćeni bez oklevanja Prihvaćeni bez oklevanja Prihvaćeni uz oklevanje Prihvaćeni uz oklevanje Uzorak: Samo prihvaćeni parovi, 100% heteroseksualnih parova, 71% gej parova 30 Pirsonov hi-kvadrat=12,172, df=1, p<0,001. 31 Gej i odgovarajuća heteroseksualna grupa: Pirsonov hi-kvadrat=7,36, df=1, p<0,01. 32 Lezbejska i odgovarajuća heteroseksualna grupa: Pirsonov hi-kvadrat=3,11, df=1, p<0,08. 15 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI MuÅ¡karci stanodavci pokazuju veću diskriminaciju prema gej parovima nego žene stanodavci MuÅ¡karci stanodavci odbijali su gej parove znaÄ?ajno Ä?ešće nego lezbejske parove. ÄŒak 36% muÅ¡karaca stanodavaca odbili su gej parove, dok je samo 7% odbilo lezbejske parove.33 Sa druge strane, žene stanodavci su odbijale i gej i lezbejske parove sa istom uÄ?estalošću.34 MuÅ¡karci stanodavci odbijali su lezbejske parove sa uÄ?estalošću sliÄ?nom onoj kod žena stanodavaca (Slika 7). Slika 7: Prihvatanje i odbijanje lezbejskih i gej par ova kod žena i muÅ¡karaca stanodavaca 100% 93% 92% 90% 79% 80% 70% 64% 60% 50% 40% 36% 30% 21% 20% 7% 8% 10% 0% Gej parovi Lezbejski parovi Prihvaćeni (stanodavac muÅ¡karac) Odbijeni (stanodavac muÅ¡karac) Prihvaćeni (stanodavac žena) Odbijeni (stanodavac žena) Uzorak: 86 stanodavaca muÅ¡karaca, 42 opservacije sa gej parovima i 44 sa lezbejskim parovima; 74 stanodavaca žena, 38 opservacija sa gej parovima i 36 sa lezbejskim parovima Brojni stanodavci javno izražavaju homofobne stavove Analiza transkripta razgovora pokazuje da meÄ‘u stanodavcima postoji otvorena homofobija. PoÅ¡to bi im bilo saopÅ¡teno da su potencijalni stanari gej odnosno lezbejski par, stanodavci su reagovali na dva naÄ?ina. Jedna grupa stanodavaca bi odmah navela da nisu spremni da izdaju stan gej ili lezbejskom paru: „Dva muÅ¡karca, kako to mislite par, kakav par? Mislite dva muÅ¡karca u ljubavnoj vezi? O, ne, ne! DoviÄ‘enja.“ 33Pirsonov hi-kvadrat=2,36, df=1, p<0,001. 34Iako razlika u procentima odbijanja gej i lezbejskih parova može da izgleda drugaÄ?ije, statistiÄ?ka analiza pokazuje da razlika nije sistematska. Pirsonov hi-kvadrat=10,84, df=1, p<0,012. 16 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI „Paaaa, dobro, nikad nisam iznajmio stan paru muÅ¡karaca ili tako neÅ¡to, uvek su bili momak i devojka ili braÄ?ni par. Izvinite, ali ja ne, tako ne.“ „Pa ne znam, ne bih baÅ¡. Nemam niÅ¡ta protiv toga, ali ne bih.“ „Šta da kažem, to je problem.“ (Možemo li da pogledamo stan?) „Ne. Zdravo.“ Druga grupa je kao razlog za odbijanje isticala negativne reakcije drugih, bilo Ä?lanova porodice, bilo komÅ¡ija u zgradi u kojoj je stan. „Mojoj baki se to ne bi dopalo. Znate, imamo decu, tako da… Razumete.“ „Moj tast je vlasnik tog stana, moram njega da pitam. Pozovite me za pola sata, molim vas.“ (Drugi poziv) „Da, pitao sam ga i ne dozvoljava.“ (A Å¡ta kaže, koji su razlozi?) „Prosto ne želi, nije rekao zaÅ¡to, to je sve.“ „Ne znam Å¡ta da kažem, za mene to nije problem ali mogao bi da bude problem za komÅ¡ije i druge stanare, ne mogu to da dozvolim.“ „Pa, ne znam, moram da proverim sa majkom pa ću vas pozvati.“ (Drugi poziv) „Pa, moja majka baÅ¡ i ne odobrava. DoviÄ‘enja.“ „Pa, nisam siguran, moram da pitam muža i decu. Pozovite predveÄ?e, moram prvo sa njima da porazgovaram… Meni to ne smeta ali mi je muž malo konzervativniji.“ (Drugi poziv) „Stan je izdat, doviÄ‘enja.“ 17 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI 3. ZakljuÄ?ak Pravci daljeg istraživanja Prikupljanje podataka o iskustvima LGBTI osoba može da predstavlja izazov. Ovaj izveÅ¡taj doprinosi popunjavanju praznine u pogledu podataka o LGBTI osobama uz primenu inovativnih pristupa za merenje stepena diskriminacije i iskljuÄ?enosti LGBTI osoba. Iako eksperimenti sa korišćenjem „tajnih kupaca“ nisu novina, do sada su samo u manjoj meri upotrebljavani za bolje razumevanje i prepoznavanje diskriminacije protiv LGBTI osoba. Raniji izveÅ¡taji su ukazivali na to da se LGBTI osobe suoÄ?avaju sa preprekama u pristupu obrazovanju i stanovanju u Srbiji, ali nije bilo dovoljno pouzdanih podataka da potkrepe tu pretpostavku. Ova studija prednjaÄ?i u pogledu pribavljanja pouzdanih i kvantifikabilnih podataka o izazovima sa kojima se LGB osobe suoÄ?avaju kod pristupa stanovanju i obrazovanju. Njeni rezultati naglaÅ¡avaju primenljivost i efikasnost eksperimenata sa „tajnim kupcima“ u rasvetljavanju diskriminacije LGBTI osoba, i ona predstavlja pilot za buduća istraživanja. MeÄ‘utim, eksperimentalne studije imaju svoja ograniÄ?enja, te su potrebn a dodatna istraživanja kako bi se potpuno razumeo taÄ?an stepen diskriminacije i iskljuÄ?enosti LGBTI osoba u Srbiji i Å¡ire. TeÅ¡koće sa kojima se svakodnevno suoÄ?avaju LGBTI osobe brojne su i prožimaju sve oblasti života. Svetska banka za utvrÄ‘ivanje stepena diskriminacije primenjuje pristup Ä?itavog životnog ciklusa, te je tako za adekvatno razumevanje ovih problema i, samim tim, njihovo pravilno reÅ¡avanje, potrebno dodatno istraživanje kojim će se prepoznati izazovi i njihovi socijalni, ekonomski i psihiÄ?ki uticaji na LGBTI osobe. Diskriminacija i iskljuÄ?enost Ä?esto polaze od porodice: LGBTI deca se boje nasilja roditelja, braće i sestara i Ä?lanova Å¡ire porodice, ili ih Ä?esto izbacuju iz kuće u ranom uzrastu. Podaci o ovim najranijim iskustvima LGBTI dece su izuzetno retki, ali je potrebno sistematiÄ?nije istraživanje u cilju pravilnog razumevanja efekata LGBTI orijentacije. Nadalje, pojedini odgovori Å¡kolskih službenika ukazuju na to da prepreke za pristup obrazovanju nisu jedini naÄ?in na koji se diskriminacija LGBTI osoba manifestuje u Å¡kolama. UNICEF je poÄ?eo da razvija metodologije koje se mogu primeniti za razumevanje stepena i posledica homofobnog nasilja u Å¡kolama, a sliÄ?na istraživanja su potrebna da bi se utvrdilo na koji naÄ?in se Ä‘acima LGBTI orijentacije može pomoći da u srpskim Å¡kolama ostvare svoj puni potencijal.35 U skladu sa pristupom životnog ciklusa, nalaženje posla i razvoj karijere predstavljaju kljuÄ?ne naredne korake koji omogućavaju sticanje prihoda i materijalnih dobara. Prikupljanje kvalitetnih i pouzdanih podataka o izazovima sa kojima se LGBTI osobe suoÄ?avaju kada pokuÅ¡avaju da naÄ‘u i zadrže posao i ostvare napredak u karijeri koje mogu da koriste kreatori politika od presudnog su znaÄ?aja za omogućavanje LGBTI osobama da ostvare svoj pun potencijal u životu. U vezi sa tim, druge studije bi trebalo da se pozabave pristupom kreditima i bankarskim uslugama, osiguranjem, obavljanjem javne funkcije i sticanjem imovine. 35UNESCO. 2015 “From Insult to Inclusion: Asia-Pacific report on Bullying, Violence and Discrimination on the Basis of Sexual Orientation and Gender Identityâ€?. 18 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI Potrebna su istraživanja o diskriminaciji u većem broju drugih usluga, tržiÅ¡ta i prostora. Zbog diskriminacije sa kojom se suoÄ?avaju unutar porodice, mnoge LGBTI osobe nemaju neformalnu sigurnosnu mrežu porodiÄ?nih veza na koju bi mogli da se oslone u kljuÄ?nim stadijumima životnog ciklusa. Nezaposlenost, bolest i odlazak u penziju stoga mogu predstavljati naroÄ?ite izazove za LGBTI osobe, te je tako potrebno dodatno istraživanje kako bi se obezbedilo da LGBTI osobe ne „propadnu kroz pukotine“ sistema u ovim fazama života. Podaci o starijim LGBTI osobama skoro da i ne postoje, Å¡to naglaÅ¡ava potrebu za daljim istraživanjima, kako u toj oblasti tako i u mnogim drugima. MeÄ‘u aspektima porodiÄ?nog života u kojima LGBTI osobe doživljavaju institucionalnu i pojedinaÄ?nu diskriminaciju sa ekonomskim posledicama su i pokrivenost porodiÄ?nim zdravstvenim osiguranjem i dostupnost zdravstvene zaÅ¡tite; kvalitetniji podaci bili bi dobrodoÅ¡li i u ovoj oblasti. Navedena dalja istraživanja trebalo bi sprovoditi u bliskoj saradnji sa LGBTI zajednicom. To bi doprinelo primenljivosti nalaza i njihovoj relevantnosti za ovu zajednicu. Takva ispitivanja bi takoÄ‘e bila neposrednija i održivija jer bi ukljuÄ?enost LGBTI osoba u njih omogućila kreatorima politika, razvojnim partnerima, donatorima i zagovornicima da neposredno odgovore na njihove potrebe i razvojne izazove. Primera radi, postojeća istraživanja ukazuju na to da transseksualci i interseksualci predstavljaju najranjivije grupe LGBTI osoba. MeÄ‘utim, istraživaÄ?i projekti ih Ä?esto zanemaruju, te bi trebalo uložiti posebne napore radi prikupljanja podataka koji će ukazati na posebne izazove sa kojima se oni suoÄ?avaju i kvantifikovati ih. Implikacije po javne politike Eksperimenti opisani u ovoj studiji ukazuju na to da bi viÅ¡e toga moglo da se uÄ?ini u cilju premošćavanja jaza u sprovoÄ‘enju zakona i politika protiv diskriminacije u Srbiji, kao i radi sprovoÄ‘enja Strategije prevencije i zaÅ¡tite od diskriminacije za period 2013-2018. Zakonom o zabrani diskriminacije iz 2009. godine zabranjena je diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, a u Strategiji prevencije i zaÅ¡tite od diskriminacije navodi se da se pravo na obrazovanje mora „efektivno uživati bez diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta“.36 Strategijom se takoÄ‘e propisuje obaveza Å¡kola da obezbede bezbedno okruženje za uÄ?enje.37 Radnje navedene u daljem tekstu mogle bi biti od pomoći za ostvarenje ovog cilja. 1. Trebalo bi uvesti delotvoran mehanizam za podnoÅ¡enje pritužbi i prijava kako bi se osiguralo sprovoÄ‘enje i poÅ¡tovanje zakona kojima se zabranjuje diskriminacija u Srbiji. U tom smislu, preporuÄ?uje se da ZaÅ¡titnik graÄ‘ana analizira svoje mehanizme za podnoÅ¡enje prijava i utvrdi moguće prepreke koje spreÄ?avaju LGBTI osobe da prijave sluÄ?ajeve diskriminacije ili ih obeshrabruju da to uÄ?ine. Pored ZaÅ¡titnika graÄ‘ana, Prosvetna inspekcija bi trebalo da se u saradnji sa relevantnim akterima naroÄ?ito postara da se mehanizmi za prijavljivanje ovakvih sluÄ?ajeva Ä‘acima, roditeljima i nastavnicima pružaju bezbedan naÄ?in da to uÄ?ine, i kojima se omogućavaju praviÄ?ne i transparentne istrage takvih sluÄ?ajeva i pružaju konkretna reÅ¡enja. 36Vlada Republike Srbije. Strategija prevencije i zaÅ¡tite od diskriminacije za period 2013-2018. 37„Posebno obezbediti zaÅ¡titu prava dece i mladih na obrazovanje u bezbednom ambijentu, bez nasilja, maltretiranja, druÅ¡tvenog iskljuÄ?ivanja ili drugih oblika diskriminatornog ili degradirajućeg tretmana koje bi bilo zasnovano na seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu.“ Vlada Republike Srbije. Strategija prevencije i zaÅ¡tite od diskriminacije za period 2013- 2018. 19 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI 2. Trebalo bi sprovesti sveobuhvatnu analizu u cilju utvrÄ‘ivanja i ispitivanja nedostataka u zakonima i propisima i njihovoj primeni, kao i mehanizama za podnoÅ¡enje pritužbi i resursa koji su dostupni LGBTI osobama kada se suoÄ?e sa diskriminacijom. Ovde se, konkretnije, preporuÄ?uje analiza tumaÄ?enja i primene propisa o obrazovanju radi utvrÄ‘ivanja i ispitivanja nedostataka u prosveti. 3. Razvojni planovi Å¡kola bi trebalo da sadrže konkretne radnje usmerene na stvaranje okruženja u kome su svi Ä‘aci bezbedni i uživaju poÅ¡tovanje i podrÅ¡ku, pri Ä?emu naroÄ?itu pažnju treba posvetiti uÄ?enicima LGBTI orijentacije. Trebalo bi unaprediti kapacitete Prosvetne inspekcije za delotvorno praćenje sprovoÄ‘enja ovih radnji i pružanje smernica prema potrebi. Pored toga, trebalo bi sprovesti sveobuhvatnu obuku službenika u Å¡kolama, nastavnika i uÄ?enika u cilju uspostavljanja Å¡kolskog okruženja koje je bezbedno i podsticajno za LGBTI uÄ?enike. 4. ÄŒini se da je potrebno i u većoj meri zagovarati borbu protiv homofobije, bifobije, transfobije i interseks fobije. Diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije Å¡iroko je rasprostranjena u Srbiji, kao Å¡to se moglo videti iz otvoreno homofobnih stavova koje su izražavali stanodavci. IzmeÄ‘u ostalog, trebalo bi raditi na podizanju svesti Å¡ire javnosti o negativnim efektima diskriminacije sa kojima se sada suoÄ?avaju LGBTI osobe i problemima povezanim sa njom. Na kraju, bitno je iskoristiti postojeće pozitivne stavove prema LGBTI osobama u kampanjama podizanja svesti i pri donoÅ¡enju politika. Iako dokazi do kojih je doÅ¡la ova studija ukazuju da u Srbiji dolazi do diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije, i to uÄ?estalo, razlike u odgovorima takoÄ‘e pokazuju da postoji odreÄ‘eni stepen prihvatanja LGBTI osoba. Primera radi, 35% feminiziranih deÄ?aka prihvaćeno je bez oklevanja, kao i 74% istopolnih parova. U idealnim okolnostima uopÅ¡te ne bi bilo diskriminacije, ali iz odgovora se vidi da postoje graÄ‘ani koji ne diskriminiÅ¡u LGBTI osobe, te bi takve pozitivna miÅ¡ljenja trebalo iskoristiti kao priliku da se ostvari uticaj na stavove ostatka populacije. Pravilno i dosledno sprovoÄ‘enje politika i zakona kojima se zabranjuje diskriminacija na osnovu seksualne orijentacije takoÄ‘e može pomoći da se unapredi svest graÄ‘ana i promene njihovi stavovi. 20 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI PRILOG I. Detaljna metodologija eksperimenta o pristupu obrazovanju U Prilozima se navode dodatni detalji (kao dopuna napred navedenim informacijama) o metodologijama na osnovu kojih su izvrÅ¡eni eksperimenti. Nezavisna (eksperimentalna) i zavisna promenljiva Eksperimentalna promenljiva (nezavisna promenljiva) u ovom eksperimentu jeste prisustvo ili odsustvo feminizovanosti kod Ä?etrnaestogodiÅ¡njih deÄ?aka koji se prijavljuju za upis u 7. razred državne osnovne Å¡kole u Srbiji. Zavisna promenljiva eksperimenta je ishod zahteva za upis u novu Å¡kolu. Osnovne Å¡kole su odabrane kao najprikladnije iz dva razloga: kao prvo, osnovno (osmogodiÅ¡nje) obrazovanje je obavezno i besplatno; kao drugo, u Srbiji je odomaćena praksa da se roditelji neposredno obraćaju Å¡kolama ako imaju pitanja vezana za decu, Ä?ime je eksperimentalni scenario ograniÄ?en na odrasle (viÅ¡e detalja se može naći u daljem tekstu u odeljku o prikupljanju podataka). Sedmi razred je odabran jer su deÄ?aci dovoljno stari (14 godina) da se njihova feminiziranost percipira kao distinktivna osobina. Eksperiment je sproveden na poÄ?etku drugog polugodiÅ¡ta Å¡kolske godine, Å¡to znaÄ?i da do kraja osnovne Å¡kole ostaju joÅ¡ tri polugodiÅ¡ta. Da smo odabrali sluÄ?aj deÄ?aka u osmom razredu, do kraja osnovnog obrazovanja ostalo bi samo joÅ¡ jedno polugodiÅ¡te, Å¡to je moglo da utiÄ?e na odluku o upisu. Metod prikupljanja podataka Å kole su u ime deÄ?aka kontaktirale osobe koje su se predstavljale kao majke. U srpskoj kulturi, majka, koja vodi brigu o porodici, najÄ?ešće stupa u kontakt sa Å¡kolom u koju idu deca. Pored toga, manja je verovatnoća da će muÅ¡karci u Srbiji priÄ?ati o feminiziranosti svojih sinova sa predstavnicima Å¡kola. Uloge majke igralo je Å¡est Ä?lanica Ipsosovog istraživaÄ?kog tima sa znaÄ?ajnim iskustvom u sprovoÄ‘enju anketa metodom „tajne kupovine“. Pre uÄ?estvovanja u eksperimentu, za ove „tajne kupce“ organizovana je dodatna obuka. Podaci su prikupljani od 10. do 24. januara 2017. godine. Scenario telefonskog razgovora Telefonski razgovori odvijali su se prema sledećem scenariju: • Majka pominje feminiziranost svog sina na poÄ?etku razgovora, pre nego Å¡to sekretar Å¡kole ima priliku da na bilo koji naÄ?in pomene dostupnost slobodnih mesta u Å¡koli. Kada bi sekretar Å¡kole rekao da u Å¡koli ima mesta pre nego Å¡to sazna za feminiziranost deÄ?aka, moglo bi mu biti teže da naknadno promeni svoj iskaz nakon Å¡to majka saopÅ¡ti tu informaciju. 21 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI • Kao razlog za pominjanje ove osobine majka navodi da je feminiziranost deÄ?aka krajnje oÄ?igledna i želi da odmah skrene pažnju Å¡kole na tu Ä?injenicu. • Kako bi navodi o feminiziranosti deÄ?aka zvuÄ?ali Å¡to uverljivije, majka saopÅ¡tava da drugi Ä‘aci povremeno zadirkuju deÄ?aka u Å¡koli u koju sada ide, ali naglaÅ¡ava da deÄ?ak nikada nije imao nikakvih stvarnih problema. Majka saopÅ¡tava da deÄ?ak nema teÅ¡koća u interakciji sa drugim Ä‘acima zbog svoje feminiziranosti. • Porodica namerava da se preseli u grad u kome se nalazi Å¡kola zbog oÄ?evog novog posla. Time se otklanjanju moguće sumnje u to da se deÄ?ak ispisuje iz postojeće Å¡kole zbog problema koje je tamo imao. TakoÄ‘e se objaÅ¡njava zaÅ¡to majka i deÄ?ak ne mogu da se liÄ?no upoznaju sa predstavnicima Å¡kole. • Kada se porodica preseli živeće na podruÄ?ju koje pokriva Å¡kola. • UÄ?enik nema problema sa uÄ?enjem. Uspeh u Å¡koli mu je vrlo dobar. Ovo ne ukazuje na pozitivne efekte koji bi mogli da se povežu sa odliÄ?nim uspehom, kao ni na negativne efekte na koje bi mogao da asocira uspeh loÅ¡iji od vrlo dobrog. • UÄ?enik nema problema sa vladanjem. Scenario za telefonske razgovore u kontrolnoj grupi bio je isti, osim Å¡to deÄ?ak nije bio opisan kao feminiziran. Uzorkovanje Å¡kola, broj opservacija i raspodela Å¡kola i „tajnih kupaca“ izmeÄ‘u eksperimentalne i kontrolne grupe Okvir uzorka (tj. ukupan broj Å¡kola) Ä?inile su sve osnovne Å¡kole u gradskim opÅ¡tinama sa najmanje pet osnovnih Å¡kola. Gradovi u opÅ¡tinama sa manje od pet osnovnih Å¡kola i seoske (poljoprivredne) sredine iskljuÄ?ene su iz okvira uzorka. Preseljenje u veoma male gradove i/ili seoske oblasti u Srbiji krajnje je neuobiÄ?ajeno (usled visoke stope nezaposlenosti, loÅ¡e infrastrukture i drugih Ä?inilaca). Takav scenario bi pobudio sumnju Å¡kola i preusmerio razgovor u drugom pravcu (ZaÅ¡to se porodica seli u ovo malo mesto? Kakav je posao to otac dobio? itd), Å¡to bi moglo da ugrozi ishod razgovora. Pored toga, ako u tom mestu postoje samo jedna ili dve Å¡kole (Å¡to je Ä?est sluÄ?aj u vangradskim sredinama), Å¡kola bi možda osetila pritisak da dozvoli upis feminiziranog deÄ?aka jer je osmogodiÅ¡nje osnovno obrazovanje obavezno. Iz okvira uzorka su odabrane ukupno 184 Å¡kole. Približno podjednak broj Å¡kola odabran je iz Beograda, Vojvodine i centralne Srbije. Å kole su birane uz primenu standardnih procedura za izbor metodom sluÄ?ajnog uzorka (pri Ä?emu je verovatnoća bila srazmerna broju Å¡kola u datoj opÅ¡tini). Å kole su, opet metodom sluÄ?ajnog uzorka, dodeljivane eksperimentalnoj i kontrolnoj grupi, tako da je u svakoj opÅ¡tini podjednak broj Å¡kola bio u obe ove grupe. Broj Å¡kola po regionima i broj opÅ¡tina u kojima se nalaze Å¡kole prikazani su u Tabeli 1.1. 22 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI Tabela 1.1. VeliÄ?ina uzorka Å¡kola po regionu i broj opÅ¡tina po regionu Uzorak 1: Eksperimentalna grupa Uzorak 2: Kontrolna grupa Region Ukupno Å¡kola (broj opÅ¡tina) Å¡kola (broj opÅ¡tina) Beograd 31 (11) 31 (11) 62 (11) Vojvodina 31 (8) 31 (8) 62 (8) Centralna Srbija 30 (18) 30 (18) 60 (18) Ukupno 92 (37) 92 (37) 184 (37) Ukupno je angažovano Å¡est „tajnih kupaca“. Približno podjednak broj Å¡kola u svakom regionu je metodom sluÄ?ajnog uzorka dodeljen „tajnim kupcima“, tako da je svaki „tajni kupac“ kontaktirao jednak broj eksperimentalnih i kontrolnih Å¡kola. Merenje PoÅ¡to su podaci prikupljani u telefonskim razgovorima u prirodnim uslovima, kvalitativni podaci su morali da budu pretoÄ?eni u kvantitativne pokazatelje. Kako bi se garantovala pouzdanost kvantitativnih podataka, ishode su vrednovali nezavisni ocenjivaÄ?i. Budući da je u Srbiji zakonom zabranjeno snimanje telefonskih razgovora, tim je angažovao pomoćnike koji su sluÅ¡ali telefonske razgovore i doslovce ih zapisivali, ali bez navoÄ‘enja naziva Å¡kole ili drugih informacija koje bi mogle da ukažu na identitet Å¡kole. Ove transkripte su potom analizirali nezavisni ocenjivaÄ?i. Uputstva i objaÅ¡njenja data ocenjivaÄ?ima bila su ograniÄ?ena na ono Å¡to je bilo neophodno za obavljanje njihovog zadatka. OcenjivaÄ?i su transkripte vrednovali u prostorijama Ipsosa gde su bili smeÅ¡teni tako da nisu mogli da budu u meÄ‘usobnom kontaktu. Pouzdanost ocenjivaÄ?a UtvrÄ‘eno je da je saglasnost vrednovanja ishoda kod tri ocenjivaÄ?a bila sasvim zadovoljavajuća. MeÄ‘uocenjivaÄ?ka saglasnost izražena koeficijentom korelacije unutar klase (ICC)38 dostigla je Ä?ak 0,89.39 PoÅ¡to je meÄ‘uocenjivaÄ?ka saglasnost bila zadovoljavajuća, proseÄ?ne ocene troje ocenjivaÄ?a korišćene su kao konaÄ?na merila ishoda. 38 Za ocenu pouzdanosti ocenjivaÄ?a korišćen je model iz Shrout, P.E and Fleiss, J.L. Intraclass Correlations: Uses in assessing rater reliability, Psychological Bulletin, 1979, Vol. 86, No. 2, str. 420-428. 39 Rezultati ANOVA na osnovu kojih je izraÄ?unat ICC: Izvori varijanse df MS IzmeÄ‘u ocenjivaÄ?a 2 0,36 IzmeÄ‘u Å¡kola 183 2,93 Rezidualna greÅ¡ka 366 0,11 23 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI Detaljna metodologija eksperimenta o iznajmljivanju stanova Nezavisna (eksperimentalna) i zavisna promenljiva Kao eksperimentalna (nezavisna) promenljiva odabrana je seksualna orijentacija, jer su lezbejke i gejevi najvidljiviji segmenti LGBTI zajednice u Srbiji. U tom smislu, nije se oÄ?ekivalo da će otvoreno izražavanje seksualne orijentacije pobuditi sumnju kod stanodavca u autentiÄ?nost pitanja o stanu koji se izdaje. Zavisna promenljiva je bila spremnost stanodavca da izda stan paru. Konstrukcija eksperimenta Eksperiment je obuhvatao dve eksperimentalne grupe, lezbejski i gej par, i dve odgovarajuće kontrolne grupe heteroseksualnih parova. Stanodavci su metodom sluÄ?ajnog uzorka dodeljeni gej ili lezbejskom paru i odgovarajućem heteroseksualnom paru. Svaki stanodavac je kontaktiran dva puta: sa njim je stupao u kontakt istopolni par (eksperimentalna grupa) a potom i odgovarajući heteroseksualni par (kontrolna grupa). Kada bi stanodavca kontaktirao lezbejski par, drugi poziv je obavljala žena iz heteroseksualnog para da bi se eliminisala moguća pristrasnost na osnovu roda. Isto je važilo i za gej par, u kom sluÄ?aju bi stanodavca kontaktirao muÅ¡karac iz heteroseksualnog para. Metod prikupljanja podataka Komunikacija sa stanodavcem se odvijala telefonom. Razgovore su obavljali Ä?lanovi istraživaÄ?kog tima Ipsosa sa znaÄ?ajnim iskustvom u sprovoÄ‘enju anketa metodom „tajne kupovine“. Pre uÄ?estvovanja u eksperimentu, za ove „tajne kupce“ organizovana je dodatna obuka. Podaci su prikupljani od 10. do 22. februara 2017. godine. Scenario telefonskog razgovora Telefonski razgovori odvijali su se prema sledećem scenariju: • Na poÄ?etku razgovora, kako bi se obezbedila prirodnost i prikazala ozbiljna zainteresovanost za iznajmljivanje stana, „tajni kupac“ postavlja pitanje o informacijama iz oglasa (npr. internet veza, kablovska televizija, parking mesto, spratnost zgrade, informacije o plaćanju, itd). • „Tajni kupac“ potom navodi da su uslovi prihvatljivi i dodaje da će u stanu živeti dve osobe. U kontrolnoj grupi, te dve osobe su heteroseksualni par. U eksperimentalnoj grupi, te dve osobe su ili dva muÅ¡karca ili dve žene koji su u vezi i žive zajedno. „Tajni kupac“ zatim pita kada mogu da doÄ‘u da pogledaju stan. • Ako je odgovor pozitivan, „tajni kupac“ kaže da će se posavetovati sa partnerom i pozvati ponovo da zakaže termin za razgledanje stana. Ako je odgovor negativan, „tajni kupac“ ljubazno postavlja pitanje o razlozima za odbijanje i bez dalje diskusije se zahvaljuje stanodavcu i zavrÅ¡ava razgovor. 24 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI Ako bi stanodavac postavio dodatna pitanja o starosti i/ili prihodima potencijalnih stanara, „tajni kupci“ iz obe grupe, i eksperimentalne i kontrolne, davali su iste odgovore: parovi imaju izmeÄ‘u 30 i 34 godine, zaposleni su i imaju stalne prihode. Uzorkovanje stanodavaca, broj opservacija i raspodela stanodavaca i „tajnih kupaca“ izmeÄ‘u eksperimentalne i kontrolne grupe Okvir uzorka je obuhvatao stanodavce koji su stan za izdavanje oglasili liÄ?no (odnosno ne posredstvom agencije). PoÅ¡to stanodavci donose konaÄ?nu odluku o izdavanju stanova, ispitivanje agencija bi zahtevalo drugaÄ?iji i složeniji eksperimentalni scenario. Oglasi stanodavaca odabrani su metodom sluÄ?ajnog uzorka sa internet stranica za oglaÅ¡avanje stanova za izdavanje u Ä?etiri grada (Beogradu, NiÅ¡u, Novom Sadu i Kragujevcu). U svim ovim gradovima postoji znaÄ?ajno tržiÅ¡te izdavanja nepokretnosti i praksa iznajmljivanja stanova dovoljno je raÅ¡irena da odgovara svrsi eksperimenta. Internet stranice za oglaÅ¡avanje stanova za izdavanje posećivane su svakog drugog dana tokom realizacije eksperimenta. Tako je okvir uzorka osvežavan novim oglasima, dok su već kontaktirani stanodavci bili iskljuÄ?ivani. PoÅ¡to su postojale dve eksperimentalne grupe (lezbejski par i gej par) i dve odgovarajuće kontrolne grupe (dva heteroseksualna para), stanodavci iz svakog grada dodeljivani su metodom sluÄ?ajnog uzorka jednoj od eksperimentalnih grupa i odgovarajućoj kontrolnoj grupi, tako da su odabrana dva nezavisna uzorka stanodavaca. Kontaktirano je ukupno 160 stanodavaca: 80 stanodavaca dodeljeno je grupi gej parova (eksperimentalnoj grupi) i odgovarajućim heteroseksualnim parovima (kontrolnoj grupi), a drugih 80 grupi lezbejskih parova (eksperimentalnoj grupi) i odgovarajućim heteroseksualnim parovima (kontrolnoj grupi). Budući da je sa svakim stanodavcem kontakt ostvaren dva puta, bilo je ukupno 320 opservacija. VeliÄ?ina uzorka stanodavaca i broj opservacija prikazani su u Tabeli 2.1.1. Tabela 2.1.1: VeliÄ?ina uzorka stanodavaca i broj opserv acija Stanodavci VeliÄ?ina uzorka=80 VeliÄ?ina uzorka=80 Broj opservacija Broj opservacija Eksperimentalna grupa – lezbejski par 80 / Kontrolna grupa – heteroseksualni par, zove žena 80 / Eksperimentalna grupa – gej par / 80 Kontrolna grupa – heteroseksualni par, zove muÅ¡karac / 80 Ukupan broj opservacija po uzorku 160 160 Ukupan broj opservacija 320 VeliÄ?ina uzorka dezagregirana po rodu stanodavca i gradu prikazana je u Tabelama 2.1.2. i 2.1.3. 25 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI Tabela 2.1.2: VeliÄ?ina uzorka stanodavaca po rodu Stanodavci MuÅ¡karci Žene Ukupno Lezbejski par i odgovarajuća kontrolna grupa 42 38 80 Gej par i odgovarajuća kontrolna grupa 44 36 80 86 74 160 Tabela 2.1.3: Raspodela stanodavaca i broj opservacija po gradovima VeliÄ?ina uzorka Grad Broj opservacija stanodavaca Beograd 70 140 NiÅ¡ 30 60 Novi Sad 30 60 Kragujevac 30 60 Ukupno 160 320 U eksperimentu je uÄ?estvovalo ukupno osam „tajnih kupaca“, Ä?etiri muÅ¡karca i Ä?etiri žene. Dakle, postojala su Ä?etiri para „tajnih kupaca“, dva muÅ¡ka para (koji su kontaktirali stanodavce u ulogama gej parova i odgovarajućih heteroseksualnih parova) i dva ženska para (koji su kontaktirali stanodavce u ulogama lezbejskih parova i odgovarajućih he teroseksualnih parova). „Tajni kupci“ unutar parova menjali su uloge tako da je svaki od njih kontaktirao podjednak broj stanodavaca u ulozi predstavnika istopolnog para i predstavnika heteroseksualnog para. Merenje PoÅ¡to su podaci prikupljani u telefonskim razgovorima u prirodnim uslovima, kvalitativni podaci su morali da budu pretoÄ?eni u kvantitativne pokazatelje. Kako bi se garantovala pouzdanost kvantitativnih podataka, ishode su vrednovali nezavisni ocenjivaÄ?i. Budući da je u Srbiji zakonom zabranjeno snimanje telefonskih razgovora, tim je angažovao pomoćnike koji su sluÅ¡ali telefonske razgovore i doslovce ih zapisivali, ali bez navoÄ‘enja imena stanodavaca ili drugih informacija koje bi mogle da ukažu na njihov identitet. Ove transkripte su potom analizirali nezavisni ocenjivaÄ?i. Uputstva i objaÅ¡njenja data ocenjivaÄ?ima bila su ograniÄ?ena na ono Å¡to je bilo neophodno za obavljanje njihovog zadatka. OcenjivaÄ?i su transkripte vrednovali u prostorijama Ipsosa gde su bili smeÅ¡teni tako da nisu mogli da budu u meÄ‘usobnom kontaktu. 26 DISKRIMINACIJA SEKSUALNIH MANJINA U OBRAZOVANJU I STANOVANJU: DOKAZI IZ DVA TERENSKA EKSPERIMENTA U SRBIJI Pouzdanost ocenjivaÄ?a UtvrÄ‘eno je da je saglasnost vrednovanja ishoda kod tri ocenjivaÄ?a bila sasvim zadovoljavajuća. MeÄ‘uocenjivaÄ?ka saglasnost izražena koeficijentom korelacije unutar klase (ICC)40 dostigla je Ä?ak 0,91.41 PoÅ¡to je meÄ‘uocenjivaÄ?ka saglasnost bila zadovoljavajuća, proseÄ?ne ocene troje ocenjivaÄ?a korišćene su kao konaÄ?na merila ishoda. 40 Za ocenu pouzdanosti ocenjivaÄ?a korišćen je model iz Shrout, P.E and Fleiss, J.L. Intraclass Correlations: Uses in assessing rater reliability, Psychological Bulletin, 1979, Vol. 86, No. 2, str. 420-428. 41 Rezultati ANOVA na osnovu kojih je izraÄ?unat ICC: Izvori varijanse df MS IzmeÄ‘u ocenjivaÄ?a 2 0,35 IzmeÄ‘u stanodavaca (opservacija) 319 1,70 Rezidualna greÅ¡ka 638 0,04 27