39404 The World Bank Kosovski mesecni ekonomski sazetak Izdanje za kraj godine, 2006 Nedostatak elektricne energije u region pojacava vaznost poveanja stopa ispostavljanja racuna i naplate na K osovu Dodatno rastuim regionalnim zahtevima i neocekivano niskom hidro-elektricnom proizvodnjom u nekim zemljama, glavni faktor u ocekivanom regionalnom nedostatku elektricne energije u 2007. je taj da e Bugarska uskoro rashodovati jedinice tri i cetiri, sa ukupno 880 megavata, nuklearnog postrojenja Kozloduy. Dve najstarije jedinice (jedan i dva), koje datiraju iz sedamdesetih, zatvorene su kada je Bugarska zapocela pregovore o prikljucivanju EZ i kada je EZ zahtevala da Bugarska zatvori jedinice tri i cetiri radi sigurnosnih razloga do kraja ove godine. V isak kapaciteta u K ozloduy cinio je Bugarsku najveim snabdevacem elektricne energije u jugoistocnoj Evropi, pokrivajui 80% regionalnog deficita elektricne energije u prosloj godini. Ipak u 2007., bugarski zvanicnici predvideli su da e izvoz elektricne energije pasti sa 7,6000 GW h za oko 1,5 GW h, pretii zimskim iskljucenjima u celom regionu. Obzirom da su Albanija, K osovo i Crna Gora u proslosti bili glavni uvoznici elektricne energije u regionu, najverovatnije je da e oni biti najgore pogodjeni ovim. Grcka i Srbija se takodje mogu suociti sa iskljucenjima u periodima najveih zahteva za elektricnom energijom. K osovo je potrosilo oko 155 miliona eura za uvoz u periodu 2000-2005. Neki od ovih fondova, u prvim godinama nakon konflikta, bili su obezbedjeni od strane donatora, ali veina fondova, sa poveanjem poslednjih godina, bila je prebacena iz K onsolidovanog budzegta K osova. Budzetske subvencije za potrosnju na uvoz su samo jedna od posledica niskih nivoa ispostavljanja racuna i naplate. Sa naplatom u novcu o oko samo 44% isporucene elektricne energije od strane KEK -a, stvarajui tako situaciju da je skoro nemogue bilo kakvo planiranje dugorocnih investicija i uvoza. K EK je za 2007. objavio tender za uvoz koji bi pokrio period od Januara 2007. do aprila 2008. Namera je da se zatim pomeri raspored uvoza na period od aprila do aprila, koji bi pokrio celu zimsku sezonu sa jednim ugovorenim periodom. Stabilnost snabdevanja u periodu zimskih meseci je presudna; ipak u svetlu nedavnih razvoja na trzistu elektricnom energijom u regionu, bie ekstremno tesko postii zeljene uslove za 15-to m esecni tender. Albanija, M akedonija i Crna Gora su za svoje tendere za uvoz elektricne energije dobili ponude sa znacajno visim cenama i takodje sa ogranicenim kvantitetima. Dugorocno, ocekuje se da dve modernije jedinice od 1,000M W u K ozloduy (pet i sest) pocnu sa radom za narednu dekadu sto je praeno sa fondovima od EZ radi modernizacije u iznosu od 200m, kao i konstruisano postrojenje od 670M W u jugo-istocnoj Bugarskoj od strane AES Sjedinjenih Drzava, koje e biti snabdevano iz lokalnog rudnika lignita. Prema tome Bugarska bi trebalo da povrati svoju ulogu vodeeg regionalnog izvoznika elektricne energije u narednim godinama. Dodatno, druge zemlje, ukljucujui K osovo, koje e preko razvoja novog postrojenja K osovo C na lignit, takodje poveati izvoz u cilju zadovoljavanja rastuih poteba u regionu u narednim dekadama. V ise cene u regionu, nedostupnost fondova u K EK -u i ogranicene budzetske subvencije, ponovno Key Statistics - at a glance naglasavaju va·nost unapredjivanja nivoa 2006 2002 2003 2004 2005 Aug Sept. Oct. ispostavljanja računa i naplate. Sada će koristi od unapredjene stope naplate takodje imati dugoročni GDP (% change) -2.4 -0.1 4 -0.2 .. .. .. Reg. unemployment 282.3 282.3 302 319.7 324.5 324.8 pozitivni efekat, poma·ući KEK-u da ostvari CPI (SOK) .. 1.6 -2.5 2.6 2.8 2 0.4 neophodne investicije u rudnike, proizvodna Fiscal balance ( mn) 106.4 62.6 -134.3 -67.8 .. .. Exports (mn) 27.6 35.6 56.5 48.9 56.5 63.8 69.7 postrojenja i distribucionu mre·u, kao i da omogući Imports (mn) 854.8 973.1 1,063.20 1,180 814.4 941.8 1,068.8 budućim investitorima bolje uslove, čineći na ovaj način Kosovo privlačnim tr·istem za snabdevače Source: BPK, SoK, MFE, Kosovo Employment Office and IMF staff estimates Note: Monthly fiscal balance, export and import figures are non-cumulative. električnom energijom. SOK (CPI) is % change year-on-year (e.g. Oct 2004 is change from Oct 2003 to Oct 2004). Registered unemployment in thousands. Source: BPK, SoK, MFE, Kosovo Employment Office and IMF staff estimates www.worldbank.org/kosovo Kosovski mesecni ekonomski sazetak The World Bank Izdanje za kraj godine, 2006 Porez razvojne vrednosti? Porez na dodatu vrednost (PDV) je indirektan porez nametnut na svakom stupnju lanca nabavke, na ukupno dodatu vrednost preduzea. Primenjuje se na sve komercijalne aktivnosti koje ukljucuju proizvodnju i distribuciju dobara i davanje usluga. To je potrosacki porez, zato jer je iskljucivo na teretu krajnjih korisnika, pre nego kao naplata od kompanija. Uobicajeni PDV sistem je obavezan za PDV kao % prihoda kosovskog budzeta clanice EZ, sa 2002 2003 2004 2005 2006 stopama od Granica PDV 169 181 186 195.2 194 15% do 25%. PDV 29 38 43 46.4 49 Na Kosovu, Domae Povraaj PDV-a 0 -2 -2 -1.8 0 PDV je glavni Ukupni PDV 198 217 227 239.72 243.12 porez sa Ukupni bezkamatni prihodi 499.0 589.0 611.0 628.0 680.4 stopom od Ukupni PDV kao % budzetskog 15% za sva prihoda 39.7% 36.8% 37.2% 38.2% 35.7% 1 dobra i usluge Procenjeni podaci Projektovani podaci za 2006 (Izvor: MFE) 2 i umanjenom stopom sa iznosom od 0% za poljoprivrednu proizvodnju. Ova poreska politika na Kosovu je u primeni od 1. jula 2001., a novi nacrt zakona je trenutno na javnoj rasprvi. U skladu sa sestom direktivom EZ o PDV-u, izuzeci su obezbedjeni za prodaju ili uvoz medicine, medicinskih usluga, farmaceutskih i medicinskih proizvoda, kao i za davanje javnih obrazovnih usluga. Samo u junu 2006. prihodi naplaeni od PDV-a na granicama iznosili su 18m i iznos od 5.1m naplaen je unutar granica, sto je ukupno 23.1m. Godisnji PDV kao % prihoda vladinog konsolidovanog budzeta bio je 38.2% u 2005 sa projekcijom od 35.7& za 2006. PDV je vazan korak napred ka stvaranju samoodrzive ekonomije. On ima uticaj na poslvno okruzenje i stvaranje odrzivog budzeta za javne usluge. Ipak, postoje problemi na kojima treba raditi sa ciljem ojacanja sistema PDV-a od strane vlasti na Kosovu. Prvo, domaa naplata PDV-a je ekstremno neefikasna, obzirom da se oslanja na izvestaje o platama samih preduzea, dok to nije slucaj sa naplatom na granici. Trenutno ovo nee nametnuti vei rizik sa postojeim trgovinskim deficitom, ali e postati ozbiljan problem kada se povea domaa proizvodnja, ka PDV stope u regionu trgovinskom uravnotezenju. Zemlja Standardni Smanjeni PDV kao % Drugo, PDV je plaen od strane PDV PDV budzetskih prihoda korporacija sa godisnjim obrtom Albanija 20% 0% 31.6% od preko 50.000 ili sopstvenih BiH 17% / 31% sredstava od 50.000. Vladine Bugarska 20% 12% 11.3% Kosovo 15% 0% 38.2% tendencije su da se PDV primeni Makedonija 18% 5% 26.8% cak i na korporacije koje imaju Crna Gora 17% 7% 28.9% manji nivo godisnjeg obrta, zato Srbija 18% 8% or 0% 29% jer kako sada stvari stoje, 12005/06 je osnovna godina za PDV kao % budzetskih prihoda kompanije mogu ostati ispod ovog praga da bi izbegle porez. Rasprava izmedju vladinih agencija i poslovne zajednice je da se smanji ovaj prag za 20.000-30.000m i neznatno povea PDV za 1%-2% u cilju nadoknadjivanja budzetskih gubitaka bez rizika od gubljenja konkurentnosti. Ipak, postoji ustupak izmedju minimizovanja poremeenosti konkurencije i prevara, ukljucujui sto je mogue vise trgovaca u sistem PDV-a i administrativnih prednosti iskljucivanja malih od kojih se moze dobiti mali prihod. Problem koji moze proistei je da e administrativna cena biti vea, zato jer zahteva vise informacija i kontrola kod prijavljivanja, pa prema tome mnogo vee troskove za administriranje. U drugu ruku, uobicajena mudrost je da vee poreske stope obeshrabruju inicijativu za prijavljivanje poslovnih aktivonosti. Iako rezultati studija ukazuju da mali porast (stope) PDV-a nema znacajan negativni efekat na zemlje istocne Evrope, u principu regresivna priroda PDV sistema moze da ukazuje da postoji negativan efekat na siromasne. Meutim, PDV prihodi mogu omoguiti dodatne fondove za potrosnju na smanjenje siromastva. Prema tome, obzirom da se rasprava nastavlja oko reformacije politike poreza na dodatu vrednost na Kosovu, njene fiskalne implikacije i kako koriste rastu nisu u potpunosti odredjene. Kosovski mesecni ekonomski sazetak The World Bank Izdanje za kraj godine, 2006 Javno privatno partnerstvo u jugoistocnoj Evropi Dok je mnogo kosovskih drustvenih preduzea privatizovana od strane Kosovske poverenicke agencije (KTA), skoro sva javna preduzea sa infrastruktralnim uslugama ­ kao sto su elektricna energija, voda, sanitarije, aerodromi, putevi i fiksne linije telekomunikacija ­ jos uvek rade pod strukturom javnih preduzea (JP) pod upravom KTA. Mada, ve sada postoje nekoliko privatnih infrastrukturalnih kompanija na Kosovu, kao sto je privi mobilni operater Vala i nezavisna hidro-elektricno postrojenje kapaciteta od 40 MW, u protekloj godini se na Kosovu dosta raspravljalo o onim preostalim JP odgovornim za javne infrastrukturalne usluge i prednostima i nedostacima ucestvovanja privatnog sektora u razvoju i upravljanju ovih JP u okviru odgovarajuih koncesionih ugovora. Pre 1990. PPP u infrastrukturi bio je ogranicen na nekoliko razvijenih zemalja, kao sto su Australija, Francuska i Velika Britanija. Drzavni i rukovodei monopoli bili su uglavnom primenjeni u ostalim razvijenim zemljama i u skoro svim zemljama u razvoju, za snabdevanje elektricnom energijom i vodom, vodjenjem aerodroma i naplatom putarine i obezvedjivanjem telekomunikacionih usluga. Od tada je, medjutim, skoro 1 trilion dolara investiran u preko 3,200 PPP projekata u tranzicionim i zemljama u razvoju. Postoji mnogo razloga za nagli razvoj PPP u proteklih 15 godina: dva glavna, cesto citirana su, kao prvo, potreba za vlade da poveaju infrastrukturalne investicije da bi se pomogao ekonomski rast u kontekstu ogranicene javne dostupnosti investicionim fondovima; i kao drugi unapredjenje finansijskog i tehnickog izvodjenja neefikasnih javnih usluga. U istocnoj Evropi, tranzicija na trzisno orijentisane sisteme takodje je doprinela psiholoskom preobrazaju ka obezbedjivanju ovih usluga od strane privatnog sektora. Kao rezultat, zemlje istocne i centralne Evrope imale su neke od najveih nivoa investicija u poslednjim godinama, izracunato na preko 35% od globalnih investicija za zemlje u razvoju u 2005. Investiciona Ukupne Ukupne investicije ­ Ukupne investicije ­ Sve Balkan takodje pocinje godina investicije Istocna/Centralna zemlje u razvoju da dobija znacajne nivoe ­ Balkan Evropa (SAD $ milliona) ovih investicija, posebno (SAD $milliona) (SAD $ milliona) Bugarska, Hrvatska i 2000 2,129 25,303 92,285 Rumunija. Najvise 2001 2,111 14,118 74,273 investicija na Balkanu 2002 1,009 17,240 58,039 bilo je u 2003 1,925 11,776 53,152 telekomunikacijama, 2004 3,602 15,112 70,874 proizvodnji energije i 2005 5,159 34,352 95,792 2006 21,985 181,748 969,432 sektoru transporta. Neke zemlje su takodje nedavno pocele da se sire, uz pomo razvojnih PPP, i na ostale podsektore. Na primer, pre nekoliko godina vlade Bugarske i Rumunije potpisale su 25-ogodisnju koncesiju za vodovodne usluge u svojim glavnim gradovima, gde su projekte dobile velike medjunarodne kompanije, donosei stotine miliona eura u investicijama. Na kraju, Bugarska i Rumunija su sada zamoljene od strane EZ da nastave sa ovim sistemima u cilju ispunjavanja standarda EZ, koji se ticu koncesionih regulativa i javne nabavke, privatizacije i post-privatizacione kontrole. U Albaniji, aerodrom u Tirani takodje je nedavno bio koncesioniran, kao i tri glavne naplate putarine u Hrvatskoj. Trenutno se raspravlja o novim projektima, koji ukljucuju aerodrome u Bugarskoj, naplate putarine u Bosni i Srbiji i distribuciju elektricne energije u Albaniji, ovde smo nabrojali samo nekoliko projekata. Na Kosovu, trenutno su razvijeni neki PPP, kao sto je privlacenje stranih investicija u sektore rudarstva i proizvodnje elektricne energije i najvaljeni tender za licencu drugog mobilnog operatera. Ocekuje se da e privatni sektor doneti preko 1 milijardu eura u investicijama za novo Kosovo C energetsko postrojenje. Takodje postoje rasprave kako da se privatni sektor ukljuci jos vise u oblast sektora transporta koji se cesto vodi kao PPP, u jednoj ili drugoj formi, u najrazvijenim zemljama, kao sto su vodjenje i upravljanje aerodromom i razvoj, rehabilitacija i odrzavanje puteva. Medjutim, PPP nije lek protiv svih bolesti i pripremanje i razvijanje PPP zahteva znacajne kapacitete i pripremu od strane vlada. Institucionalni okvir rada, obuhvata pravne i regulativne rezime, organizacije, standarde zivotne okoline i procese nabavke, gde sve mora da je u skladu sa najboljom medjunarodnom praksom, ukoliko se zele realizovati potenicjalne koristi PPP od strane javnog sektora. Obzirom da su ovo cesto ekstremno kompleksani i skupi projekti, ponekad i stotine miliona eura u investicijama, potencijalni privatni operateri e sprovesti opsezane detaljne istrage i zahtevati veoma detaljne osnovne informacije i studije od vlade. Rizici u PPP se ne mogu u potpunosti ukloniti, medjutim, istorija PPP u sektoru transporta u JIE nije bas najbolja, gde je veina poceta u neoptimalnim okvirima rada, sto zahteva ponovno pregovaranje.. Ali sveukupno, uz datu adekvatnu pripremu i optimalni institucionalni okvir rada, PPP nudi jedan nacin preduzimanja nabavke u javnom sektoru koji moze realizovati znacajnu dobit za zemlju. Dodatne informacije su dostupne po zahtevu. Za vise informacija kontaktirajte Shpend Ahmeti (sahmeti@worldbank.org), Vito Intini (vintini@worldbank.org), Florentina Mulaj (fmulaj@princeton.edu) ili Edon Vrenezi (evrenezi@worldbank.org) u Kancelariji Svetske banke na Kosovu na (381-38) 249-459. Nalazi, interpretacije i zakljucci izlozeni u ovom sazetku su u potpunosi od strane autora. Ovo ne znaci da oni predstavlja stavove Svetske banke, njenog izvrsnog direktora ili zemalja koje ona predstavlja