Kosovski kvartalni ekonomski sazetak 40908 Januar-Mart, 2007 Putna infrastrukutra na Kosovu Kosovo pokriva povrsinu od skoro 11,000 km2 ­ prostirui se 190 km u pravcu sever ­ jug i 150 km u pravcu istok ­ zapad. Teritorija Kosova je pokrivena sa mrezom puteva od nekih 8,500 km, 330 km zeleznicke pruge sa jednim kolosekom, koja se prostire u pravcu sever ­ jug i od Pristine pravcem severo- istok ka zapadu i aerodromom na regionalnom nivou (Pristinski aerodrom). Tabela 1. Gustina puteva ­ uporedjenje (km/1000 km (km/1,000 Veina puteva na Kosovu je izgradjena ili obnovljena kvadratnom) ljudi) u 1960-tim. Mreza puteva se sastoji od nekih 647 km Estonija 1,320 41.2 primarnih puteva, 1,347 km regionalnih puteva i nekih 6,600 km lokalnih puteva, urbanih i ruralnih. Madjarska 1,733 15.7 Nepoplocani pristupni putevi cine skoro 90 procenata Republika Ceska 1,646 12.5 podmreze lokalnih puteva: ali ne postoje sistematski Slovenija 1,007 10.2 podaci o njihovom stanju. Veina glavnih i Hrvatska 506 6.4 regionalnih puteva imaju dve trake, mada je sirina kolovoza i zaustavnih traka, u mnogim slucajevima, Bosna i Hercegovina 427 5.6 ispod medjunarodnih standarda. Na osnovu komparativne skale za svoju mrezu puteva, koristei Srbija & Crna Gora 494 4.8 kao meru gustinu puteva ­ kilometara puteva na 1,000 BJR Makedonija 342 4.3 ljudi ­ Kosovo zaostaje skoro sa svim regionalnim porediocima. Kosovo 783 4.2 Kao rezultat znacajnih programa kapitalnih Albanija 657 3.5 investicija, preduzetih od 1999., primarna mreza (glavnih i regionalnih puteva sa vise od 3,000 automobila dnevno), za koju je procenjeno da podnosi Visok prihod: OECD 1,340 17.3 60 procenata svih putovanja vozilima, pokazuje da je Gornji srednji prihod 1,076 9.2 88 procenata glavne mreze i 74 procenata regionalne Evropa & Centralna 580 8.6 mreze u dobrom stanju. Medjutim, stanje preostalog Azija udela sekundarne mreze puteva i tercijarne (lokalne) Izvor: WDI i IEF baze podataka mreze je mnogo gore. Nedavne procene ukazuju da 33 procenta lokalne poplocane mreze zahteva rekonstrukciji ili rehabilitaciju; i da 97 procenata nepoplocanih distributivnih puteva zahteva unapredjenje. Takodje je procenjeno da je mnogim mostovima potrebna hitna popravka. Tabela 2. Nesree na putevima na Kosovu, 2003 -2005 Rezultujui mortalitet i morbiditet iz saobraajnih 2003 2004 2005 nesrea su ozbiljan i rastui drustveni i problem Smrtnost 130 170 155 javnog zdravstva. Cini se da Kosovo ima pozitivnu Povredjenih osoba 2,012 2,053 4,206 statistiku u poredjenju sa regionalnim susedima u Preminuli pesaci 14 41 49 smislu bezbenosti na putevima, mada je verovatno Povredjeni pesaci 117 444 833 da su brojke potcenjene, odrazavajui opsti Preminuli omladinici 9 12 33 problem znacajnog neizvestavanja o saobraajnim Povredjeni omladinici 65 200 722 nesreama. Studija o unapredjenju bezbednosti na Ukupno nesrea (sa 5,416 6,564 13,917 putevima (Svetska banka ­ MTK. 2004) smrtnosu, povredjenim i ne procenjuje da ekonomska cena saobraajnih povredjenim osobama) nesrea na Kosovu iznosi do 17 miliona eura godisnje ili oko 0.7% BDP. Ministarstvo za transport i komunikacije (MTK) je odgovorno za glavnu i regionalnu mrezu puteva, dok su opstine odgovorne za lokalne puteve, bilo urbane ili ruralne. Kosovski kvartalni ekonomski sazetak Svetska banka Januar-Mart, 2007 Finansiranje odrzavanja mreze glavnih puteva je reseno preko MTK, kao deo sveukupnog budzeta, a obezbedjeno od strane Ministarstva za finansije i ekonomiju (MEF), iz Konsolidovanog budzeta Kosova (KBK). Preko tri cetvrtine putne mreze lezi u okvirima odgovornosti opstina, ali ogranicena sredstva ih sprecavaju da one ispune svoje obaveze, sto takodje ukljucuje delove glavne i regionalne putne mreze, koja prolazi kroz urbane oblasti. Opstine dobijaju opstu donaciju od KBK za pokrivanje sirokog opsega delatnosti, u okviru kojeg se odluka o uspostavljanju prioriteta izmedju razlicitih tipova infrastrukture ili izmedju kapitalnih i povratnih troskova resava lokalno. Medjutim, ogranicenja u sredstvima, u smislu novca i mogunosti i konfliktnih prioriteta, znaci da mnoge opstine preduzimaju malo na polju planiranja odrzavanja puteva ili nadgledanja stanja puteva. Veina javne potrosnje na transport, fokusirana je na sektor puteva, ali troskovi su fokusirani na kapitalnu potrosnju, pre nego na povratne troskove za odrzavanje. Izmedju 2000. i 2005., potroseno je ukupno 136 miliona eura na investicije u putnu infrastrukturu. Ovaj naglasak na kapitalne investicije moze biti objasnjen, barem delimicno, potrebom za rekonstrukcijom u posle-konfliktnom kontekstu. Medjutim, odrzavanje je zanemareno i kao rezultat toga, putevi propadaju eksponencijalnom stopom, cak i oni delovi koji su dobili kapitalne investicije. Nedavne studije su zakljucile da je rehabilitacija poplocanih puteva 3 puta skuplja od njihovog odrzavanja, u tekuem smislu i oko 35 procenta vise u smislu ukupne trenutne vrednosti. Dodatno, procenjeno je da neizvrsavanje odrzavanja poplocanih puteva poveava cenu za korisnike za faktor tri, u smislu dodatnog vremena, goriva i automobilske amortizacije i kvarova, sto predstavlja znacajnu smetnju za ekonomski razvoj na Kosovu. Rast saobraaja i transporta na Kosovu bie odredjen sa tri faktora: 1. Ekonomski oporavak i postepeno poveanje prosecnog prihoda; 2. Kosovske demografske brojke i mlado stanovnistvo, koje predvidja znacajan rast u zahtevima za transportom i putovanjem; 3. Sirenje nekontrolisanih naselja. Brojanje saobraaja iz proslosti otkriva snaznu potrebu za rastom. Prema nedavnim predvidjanjima, projektovano je da e saobraaj rasti za skoro 9 procenata godisnje do 2015. Sa priblizno 90 vozila svih tipova na hiljadu stanovnika, vlasnistvo nad vozilima je manje od cetvrtine od onog u zapadnoj Evropi. Odavde sledi, sa porastom prihoda i zaposlenja, da e verovatno biti znacajnog poveanja zahteva za transportom od poveane upotrebe i vlasnistva nad automobilima. Tabela 4. Vlasnistvo nad vozilima po tipu Tip vozila Broj Vozila na 1000 Tabela 3. Procenjeni transport putnika na Kosovu stanovnika Automobili 177,683 74.4 Putnicki saobraaj, Putnici Putnici prosecan dnevni Vanovi i 15,146 6.3 km dnevno sati dnevno saobraaj kamioni <3.5t Mini-busevi 14,409 6.0 Javni transport (ukljucujui minibuseve) 2,505,716 78,167 Kamioni> 3.5t 3,849 1.6 Autobusi 1,650 0.7 Privatni saobraaj 22,042,775 491,130 Prikolice 1,363 0.6 Ukupni saobaaj 24,548,491 569,297 Motorcikli 1,010 0.4 Udeo javnog saobraaja u Traktori 394 0.2 ukupnom saobraaju 10 % 14 % Ukupno 215,504 90.2 Izvor: Studija EAR/MTK KAMPSAX, 2005. Izvor: Statisticka kancelarija Kosova, Evropksa komisija Kosovski kvartalni ekonomski sazetak Svetska banka Januar-Mart, 2007 Kao aktivni partner Platforme za implementaciju centralne regionalne transportne mreze za jugoistocnu Evropu, podrzane od strane EZ, od MTK je zahtevano da postepeno ispuni zahteve za regionalne puteve i planiranje transporta. UNMIK/MTK takodje ucestvuje u seriji DGTREN sastanaka u Briselu kao prosirenje za Trans evropske transportne pravce. Centralna regionalna transportna mreza jugoistocne Evrope uspostavljena je REBIS projektom (Studija o balkanskoj regionalnoj infrastrukturi) finansiranoj od strane Phare programa komisije EZ i usvojene u 2003. od strane vlada u regionu. Dva pravca ove mreze prolaze kroz Kosovo, poimenicno: · pravac 6, polazei iz Koridora VIII u BJRM (Skoplje) preko Pristine na pravac 4 u istocnom delu Crne Gore (priblizno 75 km na Kosovu), · pravac 7, polazei iz Koridora X u Srbiji (Nis) preko Pristine prema Jadranskoj obali u Albaniji (priblizno 120 km na Kosovu). U 2005. prvi Dokument politike Kosova za Multi modalni transport, bio je pripremljen za Vladu Kosova. Jedan od primarnih ciljeva, izjavljenih u dokumentu, bio je podrzavanje razvoja veza za evropsku transportnu mrezu i ­ u skaldu sa ovim ­ da se omogui prioritetna putna mreza za povezivanje transportnih pristupnih pravaca za oblasti sa potencijalnim ekonomskim rastom. Pravci 6 i 7 cine glavne veze sa susednim glavnim gradovima i za regionalnu transportnu mrezu u jugoistocnoj Evropi. U isto vreme, oni takodje povezuju neke od glavnih gradova i ekonomskih centara unutar Kosova. Oni e takodje povezati Kosovsku putnu mrezu sa Trans evropskim koridorima X i VIII. Pravci su prikazani na slici ispod. Godisnja cena za odrzavanje i rehabilitaciju postojee glavne i regionalne putne mreze Kosova, procenjena je na 48 miliona eura godisnje i za period od 10 godina. Prema tome, godisnje potrebe premasuju budzet MTK. Planirani nivo potrosnje od starne vlasti na Kosovu na sektor puteva treba da bude adekvatan u ukupnom smislu i dobro balansiran izmedju kapitalnih i troskova odrzavanja. Analiza finansijskog jaza za potrosnju na lokalnu putnu mrezu je teska, usled nedostatka dostupnih podataka o zahtevima za potrosnju povezanih sa nepoplocanim pristupnim putevima i presekom opstinskih budzetskih troskova izmedju kapitalne i tekue potrosnje. Cini se verovatnim da su problemi nedovoljnog finansiranja i loseg usmeravanja, slicni onima na nivou MTK i glavne i regionalne putne podmreze, prisutni i na nivou opstina i lokalne putne podmreze. Kosovski kvartalni ekonomski sazetak Svetska banka Januar-Mart, 2007 Prihod od tekuih naplata ­ akciza korisnicima puteva, carinskih obaveza i PDV-a na gorivo, taksi na registraciju vozila i saobraajnih kazni ­ znacajno doprinosi KBK na godisnjem nivou. Jedna mogunost za podizanje prirastaja finansiranja budzeta za troskove sektora transporta, je pokusaj da se povea ovaj doprinos. U skladu sa ovim istrazene su dve mogunosti politike. Prva je nametanje dodatnih obaveza na gorivo od 0.01 eura po litru benzina i 0.06 eura po litru dizela, u skladu sa ekoloskom i drustvenom stetom, prouzrokovanom od strane vozila koje koriste ove vrste goriva. Procenjeno je da bi ove obaveze rasle oko 15 miliona eura godisnje. Druga opcija predlaze da opstine sa urbanim oblastima prate opstinu Pristina, tako da i one uspostave naplatu parkiranja na ulici, sto moze rezultovati prihodima do 0.5 miliona eura godisnje, za svaki grad. Trebalo bi, ipak, da vlasti na Kosovu, vode racuna kod razmatranja ovih mogunosti za pokusaj uveanja prihoda od samog sektora puteva. Drugostepeni efekti analiziranih mogunosti zahtevali bi procenu. Obe opcije bi, na primer, poveale cenu izvodjenja biznisa na Kosovu. Osim toga, sa datom malom velicinom i otvorenim granicama, efekte promena u taksama za gorivo i cenu registracije vozila, trebalo bi razmotriti u regionalnom kontekstu: trebalo bi imati na umu da mogunosti kupovina goriva i usluge transporta mogu biti preusmerene na susedne odgovornosti ili to da e biti poveanje u neformalnoj trgovini goriva. Fiskalna ogranicenja Konsolidovanog budzeta Kosova znace da Vlada trazi nacin da ukljuci privatni sektor u razvoj sektora transporta na Kosovu, preko javno-privatnih partnerstava. Dok se, na prvi pogled, ove operacije cine privlacnim za fiskalno ogranicene Vlade, nedostatak javnih investicija nije odgovarajue opravdanje za korisenje ovih pristupa. Ove vrste pristupa, ukoliko budu odgovarajue, zahtevaju prvo ekonomski i finansijski sposobne projekte. Drugo, one trebaju povoljno okruzenje za investitore, ukljucujui politicku stabilnost, dobro politicko vodjstvo, istoriju redovnih isplata i stanje dugovanja, dobru makroekonomsku politiku, konvertibilnu valutu, vladavinu zakona i visok stepen transparentnosti, zajedno sa jasno definisanim institucionalnim okvirom rada za javno-privatna partnerstva. Dodatno, otvoreno i transparentno konkurentno podnosenje ponuda, predstavlja preduslov za obezbedjivanje efikasnog usmeravanja i upotrebu oskudnih javnih sredstava. Od sustinske je vaznosti da je institucionalni okvir rada ojacan pre preduzimanja velikih projekata ove prirode ili njegovih pojedinacnih delova ili e rezultat biti, kao sto je zabelezeno negde u regionu, niska vrednost za novac, veliko ucese Vlade i znacajna uslovna odgovornost. MTK trenutno dobija tehnicku pomo, finansiranu od strane Savetodavne ustanove za javno-privatnu infrastrukutru Pregled kljucnih statistika (PPIAF), za istrazivanje mogunosti za javno-privatna preduzea (PPP) u sektoru puteva 2007 2003 2004 2005 2006 Jan. Feb. Mart i gde pocetni nalazi podvlace potrebu za paznjom. Obzirom da BDP (% promene) -0.1 2.1 0.3 3 .. .. .. je prihod i zelja za plaanjem od Reg. nezaposlenost 282.3 302 319.7 326 327.6 330.2 331.1 strane vozaca na Kosovu niza CPI (SKK) 1.2 -1.1 -1.4 0.6 ... ... ... Fiskalni bilans (mil) 62.6 -134.3 -57.7 76.5 43.7 108.6 114.1 nego u nekim susednim zemljama, Izvoz (mil) 35.6 56.5 48.9 79.2 1.4 7.3 17.4 gde su ovi pristupi trenutno u Uvoz (mil) 973.1 1,063.20 1,180.00 1,314.60 79.6 187.5 308.30 upotebi, koncesija bazirana na Beleska: Brojke za mesecni fiskalni bilans, izvoz i uvoz su ne-kumulativi. putarini i izvodjena cisto na SKK (CPI) je % promene godine-za-godinom (na pr. Okt 2004 je promenjen sa Okt 2003 na komercijalnoj osnovi, nije Okt 2004). Registrovanih nezaposlenih u hiljadama. realisticna na srednji rok. Od Izvor: BPK, SKK, MFE, Kancelarija za zaposljavanje Kosova i procene osoblja MMF-a sustinskog je znacaja da se preduzmu ovakvi pristupi, u okviru jake sektorske politike i strategije, sto ukazuje na prioritete u sektoru i rangira te prioritete prema dostupnim sredstvima. Dodatne informacije su dostupne po zahtevu. Za vise informacija kontaktirati Shpend Ahmeti (sahmeti@worldbank.org), Edon Vrenezi (evrenezi@worldbank.org), Flora Kelmendi (fkelmendi@worldbank.org) ili Vito Intini (vintini@worldbank.org) u Kancelariji Svetske banke na Kosovu, na (381-38) 249-459. Nalazi, interpretacija i zakljucci izneseni u ovom sazetku su u potpunosti od autora. Ne znaci da oni obavezno predstavljaju vidjenje Svetske banke, njenog izvrsnog direktora ili zemalja koje oni prestavljaju.