JUGOISTOČNA EVROPA br. REDOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ VRAĆANJE U RAVNOTEŽU U SVRHU SNAŽNIJEG RASTA A BIJ SR A A I OVIN SN BO RCEG H E A VO OR SO G KO NA NIJ A CR DO E AK RM BY A NIJ BA AL proljeće 2016. Izvještaj br. 104327-ECA Jugoistočna Evropa Redovni ekonomski izvještaj br. 9 Vraćanje u ravnotežu u svrhu snažnijeg rasta proljeće 2016. Zahvale Ovaj redovni ekonomski izvještaj (RER) obuhvata ekonomska kretanja, izglede i ekonomske politike u šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6): Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, BJR Makedonija, Crna Gora i Srbija. Ovaj izvještaj dva puta godišnje rade ekonomisti Svjetske banke zaduženi za SEE6 zemlje. Tim autora čine Gallina A. Vincelette (vođa projektnog tima i vodeći autor), Ekaterina Vostroknutova (vođa projektnog tima i vodeći autor), Ashley Taylor (vodeći autor), Barbara Cunha, Agim Demukaj, Faya Hayati, Sandra Hlivnjak, Sanja Madžarević-Šujster, Suzana Petrović, Lazar Šestović, Hilda Shijaku i Bojan Shimbov. Dodatni doprions su dali: Maria Davalos, Trang Van Nguyen, Cesar A. Cancho, Alexandru Cojocaru, William Hutchins Seitz i Monica Robayo (regionalni trendovi siromaštva); Johanna Jaeger (finansijski sektor); Raymond Muhula i Tony Verheijen (plate u javnom sektoru). Anne Grant je lektorirala, a Budy Wirasmo uradio grafičku obradu. Valentina Martinović, Pegi Ylli, Helena Nejedla, Nejme Kotere, Samra Bajramović, Ivana Bojić, Enkelejda Karaj, Hermina Vuković Tasić, Jasminka Sopova, Boba Vukoslavović i Dragana Varezić su timu pružile logističku pomoć. Za diseminaciju izvještaja i vanjske odnose i odnose s medijima je bio zadužen tim za vanjsku komunikaciju koje čine Lundrim Aliu, Anita Božinovska, Paul A. Clare, Ana Gjokutaj, Jasmina Hadžić, Elena Karaban, Artem Kolesnikov, Andrew Kircher, Vesna Kostić, John Mackedon, Mirjana Popović, Sanja Tanić i Artem Kolesnikov. Tim se zahvaljuje Ellen Goldstein (Direktorica za zemlje jugoistočne Evrope), Satu Kähkönen (Direktor, Globalne prakse za makroekonomiju i fiskalno upravljanje), Ivailo Izvorski (Šef praksi, Globalne prakse za makroekonomiju i fiskalno upravljanje), kao i timu za upravljanje zemljama jugoistočne Evrope za pružene smjernice tokom pripreme ovog izvještaja. Tim se takođe zahvaljuje za komentare primljene na ranije nacrte ovog izvještaja od Centralnih banka i Ministarstava finansija SEE6 zemalja. Ovaj i prethodni RER-ovi SEE se mogu naći na: www.worldbank.org/eca/seerer Standardno odricanje od odgovornosti Ovaj materijal je proizvod osoblja Međunarodne banke za obnovu i razvoj / Svjetske banke. U njemu izneseni nalazi, tumačenja i zaključci ne odražavaju nužno stavove Izvršnih direktora Svjetske banke, niti vlada koje oni predstavljaju. Svjetska banka ne garantira tačnost podataka sadržanih u ovom materijalu. Granice, boje, nazivi i ostale informacije prikazane na mapama u ovom materijalu ne impliciraju nikakav sud Svjetske banke u vezi s pravnim statusom bilo koje teritorije, niti potvrđivanje ili prihvatanje tih granica. Izjava o autorskim pravima Materijal u ovoj publikaciji je zaštićen autorskim pravima. Kopiranje i/ili prenošenje dijela ili kompletnog materijala bez dopuštenja predstavlja kršenje zakona. Međunarodna banka za obnovu i razvoj/Svjetska banka potiče diseminaciju svojih radova i obično u kratkom roku daje dopuštenje za korištenje dijelova rada. Za dopuštenje za kopiranje ili štampanje bilo kojeg dijela ovog rada, molimo uputite zahtjev s potpunim informacijama na Copyright Clearance Center, Inc., 222 Rosewood Drive, Danvers, MA 01923, USA, telephone 978-750-8400, fax 978-750-4470, http://www.copyright.com/. Svi ostali upiti o pravima i licencama, uključujući supsidijarna prava, se mogu uputiti na Office of the Publisher, The World Bank, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA, fax 202-522-2422, e-mail pubrights@worldbank.org. Sadržaj 1. Pregled 1 2. Jačanje ekonomskog oporavka 7  9 11 13 17 3. Podrška reformama je u toku 19  21 28 29 31 4. Održati ravnotežu u svrhu rasta 35 Pozitivni kratkoročni izgledi uz negativne rizike 37 Vraćanje u ravnotežu pokretača rasta i rješavanje dvostrukog deficita 38 Povećanje produktivnost je od najvećeg značaja za jačanje potencijala za rat 41 5. Bilješke o SEE6 zemljama 45 Albanija 47 Bosna i Hercegovina 53 Kosovo 59 BYR Makedonija 64 Crna Gora 70 Srbija 76 6. SEE6: Ključni ekonomski indikatori 83 vI | Spisak slika Slika 2.1: SEE6: Od stagnacije do rasta 9  10  10  10 Slika 2.5: Rast je u 2015. doveo do otvaranja radnih mjesta, ali zaposlenost je i dalje u većini zemalja ispod nivoa prije krize 12  12  13  14  14  16  16  18  21  21  24  24  28  28 Slika 3.7: Udio vanjskog PGG duga denominiranog u dolarima je ispod većine zemalja Evrope i centralne Azije 29 Slika 3.8: Efekat valorizacije javnog duga zbog pada dolara je uporediv s fiskalnim deficitom u nekim zemljama 29  30  30  31  32  32  33  33  39  39  39  39 Slika 4.5: Slab rast, povećane troškova kamata i veći deficit plus pritisak po održivost duga 40 Slika 4.6: Dvostruki deficit ograničavaju opcije politike u svjetlu pogoršanja vanjskih uslova 40  42  42 |  vii Spisak tabela  3 4 37 85 Spisak okvira  14 22 25 27 33  34 x | 1. Pregled U 2015. se rast u šest zemalja jugoistočne U cijeloj regiji su se i plate u industriji počele Evrope (SEE6) oporavio na 2,1 procenat, kretati u skladu s produktivnošću što kako su investicije oživjele. (Tabela 1.1). U predstavlja proces koji je od vitalnog značaja Srbiji, na Kosovu, Crnoj Gori i Albaniji za održavanje rasta putem izvoza. Potreban glavni izvor rasta su bile investicije, kako je kontinuiran pomak izvora rasta s domaće tako i strane. Rast investicija se neodrživog modela od prije krize nadovezao na očuvani pozitiva doprinos zasnovanog na potrošnji potaknutoj neto izvoza. Vanjsko okruženje i prethodne prilivom kapitala u pravcu privatnih strukturalne reforme su pržili podršku, investicija i izvoza, da bi se osiguralo naročito industrijskom izvozu. održavanje ekonomske ekspanzije. Tradicionalno visok doprinos potrošnje se u Iako je rast u 2015. doveo do otvaranja 2015. smanjio. novih radnim mjesta u privatnom sektor i pomogao smanjenju siromaštva, nezaposlenost je još uvijek ukorijenjena. Tabela 1.1: Rast se nastavlja do 2017. Kako se u 2015. rast obnavljao širom regije, povećano je otvaranje radnih mjesta u Realni rast BDP-a u procentu 2014 2 015e 2 016f 2017f privatnom sektoru. Otvaranje većeg broja Albanija 2.0 2.6 3.2 3.5 radnih mjesta i manja inflacija su pružili Bosna i Hercegovina 1.1 2.8 2.6 3.1 podršku dinamici realnog prihoda, Kosovo 1.2 3.6 3.6 4.0 omogućavajući ponovo smanjenje BJR Makedonija 3.5 3.7 3.7 4.0 siromaštva. U Albaniji, BJR Makedoniji, Crna Gora 1.8 3.4 3.7 3.1 Crnoj Gori i Srbiji, procijenjena prosječna Srbija -1.8 0.8 1.8 2.3 stopa siromaštva je opala za 2 procenta SEE6 0.3 2.1 2.6 3.0 između 2013. i 2015. To znači da je oko Izvor: Podaci Centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, Projekcije osoblja Svjetske banke 140.000 ljudi iz te četiri zemlje (ili 1 procent njihovog ukupnog stanovništva) izašlo iz siromaštva, mjereno standardnim regionalnim mjerilom od 5 US$ na dna (po SEE6 regija, ne samo da raste, već se i vraća PPP u 2005.). Uprkos ekonomskoj ekspanziji u ravnotežu prema trajnijim izvorima i zaposlenosti koja je konačno počela rasta. Poput mnogih drugih zemalja, odgovarati na ekonomski rast, prosječna postrožavanje uslova vanjskog finansiranja stopa nezaposlenosti u regiji i dalje ostaje tokom svjetske finansijske krize je vodilo ka 21,5 procenata. značajnim ekonomskim prilagođavanjima u SEE6. Deficit tekućih računa je značajno Fiskalni deficit se u 2015. nastavio smanjen, s 18,5 procenata BDP-a u 2007. na smanjivati u svim SEE 6 zemljama osim 6,5 procenata u 2015., doprinoseći Crne Gore. Konsolidacija rashoda je bila ponovnom vraćanju u ravnotežu izvora najefektivnija u Albaniji i Srbiji, ali u cijeloj rasta. Između 2007. i 2015. udio potrošnje u regiji su ostvarene koristi po prihode. Napori BDP-u u regiji je opao za 6 procentnih na fiskalnoj konsolidaciji u regiji su se poena, dok je udio izvoza porastao za 10 fokusirali na reformu programa prava, procentnih poena. U Srbiji, Albaniji i na smanjenje udjela javnog sektora i Kosovu je zapaženo još snažnije vraćanje u unaprjeđenje učinka javnog sektora. Fiskalni ravnotežu, gdje je rast bio u sve većoj mjeri izazovi su značajni: veliki izdaci na plate u vođen privatnim investicijama. javnom sektoru koji prelaze 12 procenata |  3 BDP-a u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori; Restriktivna fiskalna politika i smanjen značajna i loše ciljana socijalna potrošnja vanjski disbalans, zajedno sa selektivnim koje u prosjeku iznosi preko 13 procenata intervencijama narodnih banaka su pomogli BDP-a i neefikasne javne investicije kojima zadržavanju relativne stabilnosti valuta u se finansiraju projekti s niskim ekonomskim odnosu na euro. i socijalnim povratom. Za održiv uticaj na Osnovni kratkoročni izgledi za regiju su deficite, biće značajno kako pomicanje pozitivni. Prognozira se rast od 2,1, procent strukture javne potrošnje prema u 2015. do 3 procenta u 2017. kako se produktivnijim i pravičnijim oblastima, tako domaća potražnja bude oporavljala. Očekuje i mobilizacija većih prihoda. Uprkos se da će se u SEE nastaviti oživljavanje napretku na rezanju javne potrošnje i investicija, kao i da će ekonomije ostvarivati ostvarivanju više prihoda, omjer javnog duga koristi od podrške potrošnje i izvoza. U i BDP-a je u 2015. nastavio rasti. (Tabela srednjoročnom periodu bi i rezultati 1.2). nastavka strukturalnih reformi u mnogim S inflacijom na historijski niskim nivoom, SEE trebali podržati rast. povoljna monetarna politika je pružila Negativni rizici prijete oporavku. podršku rastu, a krediti privredi su polako Mogućnost veće vanjske nestabilnosti na počeli rasti. Kamate na zajmove su pale u svjetskim finansijskim tržištima prijeti svim zemljama, a zajmovi domaćinstvima su finansijskim mogućnostima, naročito za porasli. Ipak, NPL-ovi koji u prosjeku iznose zemlje sa slabim političkim okruženjem i 14,7 procenata ukupnih zajmova još uvijek značajnijom neravnotežom. Rast na većini predstavljaju teret za bilans stanja banaka, a izvoznih tržišta, naročito EU i globalna u kombinaciji s bojaznima u vezi s naplatom kretanja cijene nafte, takođe nameću rizike kolaterala, otežavaju rast kredita. po izgled, kako naviše, tako i naniže. Tabela 1.2: Projicira se smanjenje fiskalnog deficita, ali omjeri duga ostaju veliki Procent BDP-a, ukoliko nije drugačije navedeno 2014 2015e 2016f 2017f Realni rast BDP-a (procenat) 0.3 2.1 2.6 3.0 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 0.9 0.9 1.6 2.0 Javni prihod 34.7 35.0 35.3 34.7 Javni rashodi 38.8 38.8 38.5 37.5 Fiskalni bilans -4.1 -3.8 -3.2 -2.8 Javni dug i dug po javnim garancijama 52.1 55.1 56.9 57.4 Izvoz roba 24.2 25.0 25.6 26.7 Trgovinski bilans -17.2 -15.9 -15.2 -16.1 Bilans tekućeg računa -7.2 -6.3 -6.6 -6.8 Vanjski dug 64.6 67.3 68.0 67.7 Nenaplativi zajmovi (procent bruto zajmova) 15.8 14.7 .. .. Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 22.5 21.7 .. .. Izvor:. Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku. Projekcije osoblja Svjetske banke 4 | Kako se u nekoliko zemalja odvija izborni Unaprjeđenje poslovne klime i vladavine uz proces u 2016., vjerovatan je porast rizika unaprjeđenje kvaliteta pružanja usluga; vezanih za domaća politička dešavanja. Produbljivanje trgovinske i finansijske integracije; i Osiguranje održivog korištenja Da bi podržali rast, fiskalni i deficit prirodnih resursa. tekućeg računa se moraju dalje smanjivati. Oporavak rasta u SEE i poboljšanje kratkoročnih izgleda su dobrodošle novosti. Ali održavanje rasta u srednjoročnom periodu će zahtijevati dalje smanjenje kako fiskalnog deficita tako i deficita tekućeg računa, koji su i dalje značajni i u velikoj mjeri doprinose potrebama za finansiranjem, naročito uz velik nivo javnog i vanjskog duga. Ako se ne riješe, te neravnoteže bi mogle istisnuti privatne investicije, smanjiti mogućnosti za vanjsko finansiranje i smanjiti prostor politici za odgovore na buduće ekonomske šokove. Održavanje vraćanja u ravnotežu koje se javlja, zahtijeva da se otkoči potencijal za rast SE6 ekonomija povećanjem dinamike produktivnosti koja se pogoršava od 2008. Između 2000. i 2008. ukupna produktivnost faktora, tj. efikasnost korištenja radne snage i kapitala u proizvodnji, je pružila solidnu podršku rastu. Od izbijanja globalne krize, produktivnost je u cijeloj regiji opala, često na štetu rasta. Iako su fizički i ljudski kapital od vitalnog značaja za potencijal rasta regije, jačanje produktivnosti je od najvećeg značaja, obzirom na potencijalna kočenja investicija zbog troškova finansiranja, demografskih faktora i vremena potrebnog za unaprjeđenje kapitala. Program za smanjenje strukturalnih rigidnosti koje onemogućavaju rast je sveobuhvatan i usmjeren na pet stubova: Ukidanje destimulacija i barijera za formalno zapošljavanje; |  5 2. Jačanje ekonomskog oporavka Rast dobiva zamah kako investicije oživljavaju Rast je u šest zemalja jugoistočne Evrope Investicije su primjetno oživjele, kako su (SEE6) iznosio prosječno 2,1 procenat u SEE6 ekonomije rasle u 2015., što je 2015. što je značajno više od brojke od 0,3 doprinijelo nastavku povećanja izvoza. procenta u 2014. na koju su uticale Dok je u Evropskoj Uniji (EU) umjereni rast poplave1. Regionalne projekcije rasta za ekonomskih aktivnosti u 2015. bio zasnovan 2015. su prvobitno revidirane naviše u na potrošnji, u SEE6 su investicije, kako odnosu na početne prognoze od 1,3 procenta domaće, tako i strane bile glavni izvor rasta u RER-u iz januara 2015., što predstavlja (Slika 2.2.). To je bio slučaj u Srbiji, na veličinu koja je u širem smislu u skladu s Kosovu, Crnoj Gori i Albaniji, što je povećanjem rasta širom Evrope. Nakon dobrodošla promjena u odnosu na smanjenja za 1,8 procenata u 2014., prethodne godine, kada je zajednički ekonomija Srbije je u 2015. ostvarila rast od pokretač rasta u SEE zemljama bila potrošnja 0,8 procenata, uprkos nastavljanju fiskalnog (Slika 2.3). U Srbiji je u 2015. rast na širokim prilagođavanja i suše koja je uslijedila nakon osnovama ostvaren u prerađivačkoj poplava u 2014. I ostale SEE6 zemlje su rasle industriji bio praćen značajnim porastom brže u odnosu na 2014.; BJR Makedonija za privatnih investicija, čemu su pomogle procijenjenih 3,7 procenata, Kosovo za 3,6, regulatorne reforme, jeftiniji krediti i Crna Gora za 3,4 procenta, Bosna i povećanje direktnih stranih investicija (FDI) Hercegovina za 2,8, a Albanija za 2,6 za 46 procenata. Na Kosovu je rast privatnih procenta. (Slika 1.1.). investicija bio potaknut boljim pristupom Slika 2.1: SEE6: Od stagnacije do rasta zajmovima i FDI. U Albaniji su u osnovi Realni rast BDP-a, 2014. i 2015., procenat snažne akumulacija kapitala stajali veliki 4 3.6 3.7 energetski projekti. Novi poticaji rastu od strane investicija su premašili zadržan 3.4 3 2.8 2.6 pozitivan doprinos neto izvoza; naročito u 2.1 2.0 2 Albaniji, gdje je neto izvoz bio najjači 1 0.8 pokretač rasta u 2015. Najznačajniji rast izvoza je bio vezan za povećanje izvoza 0 prerađivačke industrije u Srbiji i BJR -1 Makedoniji, a u Crnoj Gori i Albaniji za usluge turizma. -2 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 EU28 Doprinos potrošnje rastu je u 2015. bio JJ 2014 JJ 2015e manji nego u nedavnoj prošlosti. Samo je u Napomena: Vrijednosti rasta za 2015. predstavljaju procjenu. Izvor: Podaci nacionalnih zavoda za statistiku i Eurostata (2015). BJR Makedoniji potrošnja imala najveći doprinos rastu (potaknuta zapošljavanjem i realnim povećanjem plata), a i priličan rast u građevinarstvu, maloprodaji i uslugama, 1 SEE 6 obuhvataju Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, podržan rastom kredita i vladinom BJR Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. potrošnjom vezanom za politički ciklus. |  9 U ostatku regije, potrošnja je manje I deficit tekućeg računa je značajno smanjen. doprinijela rastu nego u ranijim periodima. U 2015. je takođe bilo znakova vraćanja u Doprinos potrošnje rastu je bio manji zbog ravnotežu u pravcu rasta u sve većoj mjeri fiskalnih usklađivanja, koja su ograničila potaknutog privatnim investicijama u Srbiji, nominalni rast plata u Srbiji, kao i Albaniji i Kosovu (Slika 2.4). neizvjesnosti na tržištu rada i smanjenja priliva doznaka iz Grčke i Italije u Albaniji. Slika 2.2: U 2015. je u većini zemalja zapaženo Slika 2.3: Ranije je potrošnja bila dominantan oživljavanje investicija pokretač rasta Struktura realnog rasta BDP-a, 2015. Struktura realnog rasta BDP-a, 2012.-14. 6 5 5 4 4 3 3 2 2 1 1 0 0 -1 -1 -2 -2 -3 -3 -4 KOS ALB SRB MNE MKD BIH KOS ALB SRB MNE MKD BIH JJ Consumption JJ Investment JJ Net exports QQ Real GDP growth JJ Consumption JJ Investment JJ Net exports QQ Real GDP growth Izvor: Kalkulacije Svjetske banke na osnovu podataka nacionalnih Izvor: Kalkulacije Svjetske banke na osnovu podataka nacionalnih zavoda za statistiku. zavoda za statistiku. Slika 2.4: Rast vođen privatnom potražnjom Potrošnja je u Bosni i Hercegovini imala u Srbiji, Albaniji i Kosovu udjela u rastu, ali mnogo manje nego u Doprinos rastu, pps, 2015. nedavnoj prošlosti. Na Kosovu je rast 6 privatne potrošnje ostao snažan, kako su 5 doznake, plate i penzije nastavile rasti. 4 3 Promjena pokretača rasta u 2015. je znak 2 šireg vraćanja SEE6 u ravnotežu. Potreban 1 0 je dalji otklon izvora rasta s neodrživog -1 modela potrošnje potaknute prilivom -2 kapitala u periodu prije krize, prema rastu -3 vođenom privatnim investicijama i izvozom, -4 INV CON INV CON INV CON INV CON INV CON INV CON KOS ALB SRB MKD BIH MNE da bi se osigurala snažna, ali održiva J Privatne investicije J Javne investicije ekonomska ekspanzija. Potrošnja kao udio u J Privatna potrošnja J Javna potrošnja BDP-u je opala za oko 6 procentnih poena, a Izvor: Kalkulacije Svjetske banke na osnovu podataka nacionalnih zavoda za statistiku. izvoz je povećan za 10 procentnih poena u Napomena: Za većinu zemalja omjer privatnih i javnih investicija predstavlja procjenu. Omjer investicija nije dostupan za MKD i BiH. regiji u prosjeku između 2007. i 2010., što ukazuje na spor, ali vidljiv napredak u To dijelom odražava tekuće napore na pravcu vraćanja u ravnotežu. fiskalnoj konsolidaciji u Srbiji i Albaniji, dok su u Crnoj Gori javne investicije dominirale nad privatnim investicijama. 10 | BRJ Makedonija je proces povratka u Ključno pitanje, detaljnije obrađeno u ravnotežu počela ranije od ostatka SEE6, što Odjeljku 3 ovog izvještaja, je da li ovi rani je bilo vođeno investicijama i unaprjeđenjem znaci vraćanja u ravnotežu mogu biti poslovne klime. Ali u 2015. je doprinos održani u srednjoročnom i dugoročnom investicija rastu pao na nulu, pri čemu su periodu domaće neizvjesnosti jedan od vjerovatnih razloga. Veća zaposlenost i manja inflacija pomažu smanjenju siromaštva Ekonomski rast i reforme tržišta rada su Bez obzira na otvaranje radnih mjesta u pružile podršku otvaranju radnih mjesta u 2015., zaposlenost je ostala ispod nivoa prije 2015. u većini SEE6 zemalja, naročito u krize (Slika 2.5). privatnom sektoru (Slika 2.5). U Srbiji je reforma Zakona o radu u 2014. povećala Rast zaposlenosti je smanjio siromaštvo. fleksibilnost zapošljavanja, racionalizirala Neposrednog nakon krize iz 2008., spor otpremnine (ograničavajući obavezu ekonomski rast je doveo do smanjenja poslodavca na godine provedene na radu zaposlenosti i pada potrošnje, vraćajući kod sadašnjeg poslodavca), reformirala unatrag ostvareni napredak na smanjenju naknade i ojačala njegovu primjenu. Iako je siromaštva. U 2015. je rast obnovljen u sveukupna zaposlenost pala za 1 procent (g/ cijeloj regiji i došlo je do povećanja otvaranja g) u posljednjem kvartalu 2015., ove radnih mjesta, a smanjenje siromaštva je pravovremene reforme su pružile podršku za obnovljeno. Iako prihod od rada čini tek otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru jednu polovinu prihoda domaćinstva – vrlo u vrijeme kada je zaposlenost u javnom mali udio u poređenju s drugim zemljama sa sektoru smanjena za 5 procenata kao dio srednjim nivoom prihoda – poboljšanje reforme javnog sektora i restrukturiranja ishoda tržišta rada je potaklo smanjenje preduzeća u državnom vlasništvu. Crna siromaštva. U Albaniji, BJR Makedoniji, Gora je uspjela smanjiti nezaposlenost za 1 Crnoj Gori i Srbiji, procijenjena prosječna procent (g/g) u septembru; a radna mjesta stopa siromaštva je smanjenja za 2 procenta su se uglavnom otvarala u uslugama. U između 2013. i 2015. Drugim riječima, jedan Albaniji je porast zaposlenosti od 1,9 procent stanovništva ili oko 140.000 ljudi u procentnih poena (pp) bio praćen tim zemljama je izašlo iz siromaštva, povećanjem radne snage, što je dovelo do mjereno prema regionalnim standardnim umjerenog smanjenja nezaposlenosti na mjerilima. Procjenjuje se da je tokom tog prosječnih 17,1 procent u 2015. U BJR perioda siromaštvo smanjeno u svih SEE6 Makedoniji je povećanje broja radnih mjesta zemljama, ali u različitoj mjeri, u zavisnosti u prerađivačkoj industriji i javnoj od brzine administraciji bilo glavni faktor smanjenja nezaposlenosti s 28,1 na 26,1 procenat u 2 Na osnovu podataka Ankete radne snage (LFS). 3 Nadalje je korištena linija siromaštva od 5 $/dan po PPP u 2005. 2015. U Bosni i Hercegovini, međutim, brži 4 Procjena za BJR Makdeoniju je zasnovana na zbirnim prihodima, rast nije donio veće koristi u smislu dok su procjene za ostale tri zemlje zsanovane na zbirnoj potrošnji. Podaci o siromaštvu za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo prema zaposlenosti, već je nezaposlenost porasla za međunarodnoj liniji siormaštva nisu raspoloživi. |  11 0,2 procentna poena. ekonomskog oporavka i oporavka tržišta Naročito je velika dugoročna nezaposlenost: rada kao i načina distribucije bogatstva, uz čak 62 procenta nezaposlenih u BJR brže smanjenje u zemljama gdje je Makedoniji i 82 procenta u Bosni i koncentracija veća oko linije siromaštva. Hercegovini su bez posla preko jedne godine Očekuje se da će se u daljem periodu (Slika 2.6). Velika dugoročna nezaposlenost siromaštvo smanjivati, ali ostaju izazovi u prisustvu pozitivnog ekonomskog rasta vezani za smanjenje siromaštva koji se ukazuje na strukturalne probleme koji odnose na veliku nestabilnost rasta, ograničavaj rast zaposlenosti. U regiji se kao ograničen fiskalni prostor za ublažavanje primjer navodi kombinacija faktora, kao što negativnih šokova i još uvijek malo su nezavršena tržišna tranzicija, što dovodi učestvovanje na tržištu rada i velike stope do nefleksibilne ponude radne snage, veliki nezaposlenosti. troškova radne snage i drugih rigidnosti. Slika 2.5: Rast u 2015. je doveo do otvaranja Slika 2.6: Nezaposlenost je ostala velika, radnih mjesta uprkos oporavku ekonomskog rasta Indeks zaposlenosti, Q2 2008=100 2010-2015, procentni poen, procenat, stopa 130 4 40 2 20 115 0 0 100 -2 -20 85 -4 -40 70 -6 -60 -08 -09 -10 -11 -12 -13 -14 -15 ALB BIH SRB MNE KOS MKD Jun Jun Jun Jun Jun Jun Jun Jun ▬▬ ALB ▬▬ BIH ▬▬ MKD ▬▬ MNE ▬▬ SRB ▬▬ SEE6 JJ Change in unemployment rate (pps), lhs JJ Real GDP growth (annual average), lhs QQ Unemployment rate, rhs ‹‹ Long-term unemployment rate, rhs Izvor: Podaci nacionalnih zavoda za statistiku. Izvor: Podaci nacionalnih zavoda za statistiku. Napomena: Ukupno za regiju ne uključuje Kosovo. U posljednjih pet godina ekonomski rast Bez fundamentalnih strukturalnih reformi nije uvijek smanjivao nezaposlenost, koja nije vjerovatno dugoročno održivo ostaje ukorijenjena (Slika 2.6). Izuzimajući smanjenje strukturalne nezaposlenosti. uticaj svjetske krize, prosječna stopa zaposlenosti u SEE6 ostaje praktično Niska inflacija je pomogla jačanju kupovne nepromijenjena na oko tek 45 procenata od moći najsiromašnijih domaćinstava. 2006., u poređenju sa 64 procenta u EU. Inflacija je u 2015. u SEE6 regiji ostala Stopa nezaposlenosti mladih je generalno prigušena, bez obzira na oporavak rasta. oko duplo veća od stope nezaposlenosti Nakon inflacije od 0,9 procenata u 2014., odraslih, pogledati dodatak ovoj publikaciji: rast indeksa potrošačkih cijena je u 2015. Specijalna tema. iznosio u prosjeku 1 procent, 12 | krećući se od -1 procent u Bosni i Međutim, prema kraju 2015. inflacija cijena Hercegovini do 1,9 procenata u Albaniji i hrane je značajno usporena, iako je inflacija Srbiji (Slika 2.7). U međuvremenu je u BJR cijena hrane u Albaniji dostigla 5,2 procenta Makedoniji i Kosovu ostala prisutna u decembru 2015. deflacija, slična zabilježenoj u EU članicama Slika 2.7: Inflacija CPI ostaje prigušena u centralnoj i istočnoj Evropi u 2015. gdje su Prosječna periodična inflacija CPI cijene u prosjeku opale za 0,4 procenta. Niže 15 cijene su sveukupno ojačale realne prihode domaćinstava. Međutim, u SEE6 regiji je 10 zabilježeno povećanje cijena hrane u prvoj polovini 2015., s niske osnove u 2014. što je 5 dovelo do inflacije cijena hrane. Najveći doprinos tome su dale veće cijene sezonskih 0 poljoprivrednih proizvoda, naročito voća i povrća, ali i ulja i masti. Najveći rast cijena -5 hrane je bio u Crnoj Gori; time je deflacija iz Dec -11 un-12 J Dec -12 Jun -13 Dec -13 Jun -14 Dec -14 Jun -15 Dec -15 2014. pretočena u inflaciju od 1,5 procenata ▬ ALB ▬ BIH ▬ KOS ▬ MKD ▬ MNE ▬ SRB ▬ SEE6 Izvor: Nacionalni zavodi za statistiku. u 2015. Napomena: SEE6 predstavlja ponderisani prosjek. Vanjsko okruženje je pružilo podršku izvozu Brža ekspanzija u EU je pomogla SEE6 Srbija je bila glavni predvodnik ovog trenda; zemljama da povećaju izvoz, što je dalo u 2015. rastao joj je izvoz iz svih sektora, ali značajan doprinos rastu u nekoliko zemalja industrijski izvoz je predvodio: rast po regije. Realni BDP u EU se oporavio od osnovu izvoza automobilskih dijelova i pada u 2013. na rast od 0,9 procenata u drugih preduzeća srednje veličine je više 2014., a potom na 1,5 procenata u 2015. Iako nego nadoknadio nagli pad izvoza Fiata, je obim trgovine u svijetu ponovo povećan najvećeg investitora u zemlji, od 13,6 za 3,6 procenata u 2015. (ista stopa kao i u procenata; čelik, duhan, hrana, putovanja i 2014.) uvoz u EU je porastao za samo 1,6 profesionalne usluge su takođe doprinijeli procenata. Ipak, SEE6 zemlje su zabilježile rastu izvoza (pogledati Okvir 2.1.). Usluge su kontinuiran napredak na povećanju izvoza u ojačale izvoz Crne Gore u 2015. kako je EU, glavni trgovinski partnere regije. U turizam rastao, kao posljedica skretanja prethodnoj deceniji se udio izvoza SEE6 na turista iz nekih drugih destinacija poput EU tržište udvostručio, iako se mora priznati Grčke i Turske. U Bosni i Hercegovini da je baza bila vrlo niska (Slike 2.8 i 2.9). izvozu su glavni doprinos dali hrana, tekstil i 5 Potražnja iz EU iznosi 65 procenata izvoza iz SEE6, a manje od 3 mehanički uređaji. procenta izvoza iz regije ide za Kinu i SAD. Većinu preostalog izvoza predstavlja trgovina unutar regije. |  13 Slika 2.8: Udio SEE6 u tržištu EU se Slika 2.9: Srbija je predvodila ekspanziju SEE6 udvostručio između 2005. i 2014. izvoza u EU Index 2005=100 Percent Udio u tržištu EU, procenat 400 0.55 0.30 350 0.50 0.25 300 0.45 0.20 250 200 0.40 0.15 150 0.35 0.10 100 0.30 0.05 50 0 0.25 0 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 JJ Share of SEE6 exports in EU imports, rhs ▬▬ ALB ▬▬ BIH ▬▬ KOS ▬▬ MKD ▬▬ MNE ▬▬ SRB ▬▬ SEE6 exports to EU, lhs ▬▬ Total EU imports, lhs Izvor: Podaci nacionalnih zavoda za statistiku. Izvor: Podaci nacionalnih zavoda za statistiku. Okvir 2.1: Automobilska industrija: Pokretač rasta i izvoza Automobilska industrija ima dugu istoriju u Srbiji, koja je počela izvozom automobila 1953., kao rezultat saradnje između Zastave iz Kragujevca i FIAT-a. Nastavljena je 2008. sporazumom o zajedničkom ulaganju s FIAT-om o osnivanju FIAT Automobila Srbija (FAS), koji je 67 procenata u vlasništvu FIAT-a i 33 procenta u vlasništvu Vlade Srbije. Ukupna investicija u FAS je do sada prešla 1 milijardu €. Pored FIAT-a, od tada se razvila snažna industrija kooperanata, koja se sastoji i od domaćih i od stranih firmi. Ukupna ulaganja u te firme se procjenjuju na preko 200 miliona € (1,2 procenta od ukupne strane investicije u Srbiju), a one su otvorile oko 3.000 radnih mjesta (0,1 procenat ukupne zaposlenosti i 0,5 procenata zaposlenosti u industriji). Te su firme takođe dovele do efekta povećanja potražnje naročito za uslugama: usluge transporta (naročito željezničkog), kao i snabdijevanja električnom energijom, itd. Neke od najvećih stranih firmi iz te grupe su Magneti Marelli, Johnson Controls, Draxlmaier, Bosch, Lames, Yura, Leoni, Grundfos, Magna, Contitech i Mecaplas. Ima i oko 20-tak domaćih firmi. Kao rezultat, promet u automobilskom sektoru je u 2015. prešao 2,7 milijardi €, što predstavlja oko 8 procenata BDP-a, i četvorostruko veći iznos u odnosu na 2005. Proizvodnja automobila čini oko 60 procenata ukupnog prometa; na gume i kablove otpada po oko 10 procenata. Većina tih firmi je izvozno orijentirana; na njih otpada 21 procent ukupnog izvoza Srbije u 2015., od čega 12 procenata na FAS. FAS ima oko 1,5 milijardu € bruto prometa od Fiata 500L, a ima kapacitete i za proizvodnju ostalih modela. Drugi veći izvoznici, koji proizvode automobilske dijelove su iz Francuske, Koreje, Njemačke i Danske. BJR Makedonija takođe ima dinamičan automobilski sektor, koji se nadovezuje na iskustvo zemlje iz doba kad je bila dio Jugoslavije. Sektor je značajno ojačan, kako su u posljednjih pet godina u zemlji počele poslovati brojne firme, između ostalih Johnson Matthey, Johnson Controls, Van Hool, Key Safety Systems, Draexlmaier i Kromberg & Schubert. 14 | Procjenjuje se da su njihove ukupne investicije oko 235 miliona €, oko 5,5 procenata ukupnih stranih investicija, i već su dovele do značajnih promjena u strukturi izvoza BJR Makedonije. U posljednjih pet godina, izvoz automobilske industrije je skoro šest puta povećan u nominalnom smislu, dostižući 1,7 milijardi € u 2015., 20 procenata BDP-a. Johnson Matthey sam predstavlja više od 40 procenata izvoza stranih kompanija i oko 20 procenata ukupnog izvoza. Procjenjuje se da su ove firme zajedno od 2011. otvorile 15.000 radnih mjesta, oko 20 procenata svih novih radnih mjesta, od čega je jedna trećina za kvalificirane, a dvije trećine za radnike s nižim kvalifikacijama (ovi posljednji su koncentrirani u dvije firme koje proizvode kablove). Iako su ove FDI dovele do prelijevanja efekata na transport, logistiku, alate i pomoćne usluge (uključujući građevinske usluge) čija se vrijednost procjenjuje na 50 miliona € u 2014., veze s lokalnom ekonomijom su još uvijek ograničene. U Bosni i Hercegovini, Volkswagen ima tvornicu u blizini Sarajeva, a dvije tvornice u Banja Luci i Mostaru proizvode autobuse. Nadalje, njemačka kompanija Car Trimm e jedan od najvećih proizvođača presvlaka i kožnih obloga za automobilsku industriju i ima fabriku u Žepču. Njemačka grupacija MANN +HUMMEL ima fabriku u Tešnju i proizvodi elemente filtera za svjetsku automobilsku i mašinsku industriju. Remus Innovation je austrijski investitor i svjetski lider u proizvodnji auspuha za sportske automobile i ima fabriku u Sanskom Mostu. Takođe, poznata SIAC Grupacija iz Italije ima pogone u BiH, Krupa kabine, u kojima se proizvode kabine za poljoprivrednu mehanizaciju namijenjene za izvoz. Ostale investicije uključuju i investitora iz Italije, čija firma Bosnacar proizvodi građevinska i poljoprivredna vozila; te Slovenački investitor, firma Novi Most, koja proizvodi zavarene zaštitne strukture za evropske proizvođače autobusa, kamiona, mehaničke opreme i raznih drugih mašina. Značajno je da se javljaju nove lokalne firme kao glavni dobavljači svjetski renomiranih proizvođača automobila, među kojima su Prevent Grupa i Bekto Precisa. Prevent, koji posluje oko 17 godina, sada ima tri tvornice u automobilskoj industriji. Proizvode tekstilne i kožne auto-presvlake za Volkswagen, BMW, Citroen, Peugeot, Ford i druge. Svake godine dva miliona automobila širom svijeta dobije presvlake proizvedene u Bosni i Hercegovini. Prevent proizvodi i kočnice i druge metalne i plastične dijelove za automobile. U svojoj desetogodišnjoj istoriji Bekto Precisa je takođe ostvario brz rast. Sada zapošljava oko 500 radnika i snabdijeva metalnim i plastičnim dijelovima glavne proizvođače automobila kao što su BMW, Porsche i Audi. Izvori: SIEPA, Carinska uprava Srbije, Direkcija za tehnološko-industrijske zone Republike Makedonije, Državni zavodi za statistiku i IFC. Iako je povećana vanjska potražnja bila troškovi logistike, te investicione klime će primarni razlog rasta izvoza u 2015., biti značajni za pružanje podrške daljem realna deprecijacija u odnosu na održanju povećanja izvoza. trgovinske partnere je takođe pomogla povećanju izvoza. Što se tiče trgovinskih partnera, došlo je do umjerenog realnog Dok su izvoznici roba bili pogođeni nižim smanjenja kursa tokom godine, koji se cijenama, veće investicije su dovele do kretao od 1 do 3 procenta, što je doprinijelo povećanja uvoz. Niže cijene nafte i baznih većem izvozu u 2015. (pogledati Odjeljak 2). metala na međunarodnim tržištima su Međutim, povećanje vanjske potražnje je naročito pogodili izvoznike iz Albanije, imalo vodeću ulogu u povećanju izvoza. Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Kosova – Unaprjeđenje ostalih faktora zemlje u kojima robe čine dosta velik udio u konkurentnosti, kao što su tržište rada i njihovom izvozu. U Albaniji, gdje izvoz rigidnosti plata, obrazovni sistem, kvalitet sirove nafte i baznih metala čini skoro 40 javnih usluga, procenata ukupnog izvoza, |  15 proizvodnja je više nego prepolovljena Iako se još uvijek uglavnom radi o niskoj nakon pada cijena nafte. U 2015., izvoz roba tehnologiji, sofisticiranost izvoza se je smanjen za 7,2 procenta g/g, uprkos povećava. Kad je riječ o srednjoročnom ustrajnom rastu izvoza tekstila i obuće. učinku izvoza roba iz regije, došlo je do Obzirom na pad izvoza baznih metala, izvoz povećanja njegove sofisticiranosti uglavnom roba s Kosova je stagnirao, uz rast od samo u zemljama koje izvoze industrijske 0,2 procenta, a iz Crne Gore je opao za 7,3 proizvode (Slika 2.11), u velikoj mjeri na procenata. Za razliku od toga, zemlje čiji je intenzivnoj margini. Kao rezultat, izvoz izvoz intenzivno prerađivački, kao SEE6 ostaje dominanto u domenu niske Makedonija i Srbija imaju koristi od tehnologije trenutne situacije (Slika 2.10). Niske cijene nafte su u svim SEE6 potisnule rast uvoza. Slika 2.10: Deficiti tekućih računa su Slika 2.11: Podijeljen učinak na sofisticiranost uglavnom smanjeni izvoza Doprinos promjeni deficita tekućeg računa u 2015., u Udio visoke i srednje tehnologije u izvozu, procent od ukupnog odnosu na 2014., procent BDP-a. 4 40 3 2 30 1 0 20 -1 -2 -3 10 -4 -5 0 KOS MKD ALB BIH MNE SRB MKD SRB BIH ALB MNE JJ Goods exports JJ Goods imports JJ Net services exports JJ 2001 JJ 2008 JJ 2014 JJ Remittances JJ Others QQ Change in current account Izvori: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke na osnovu WDI, WITS, PWT8.0 i podataka nacionalnih zavoda za statistiku. Napomena: Klasifikacija je zasnovana na tehnološkom rangiranju industrijskih prerađevina kao u Lall i sar, .2006. „Sofisticiranost izvoza: Novo mjerilo karakteristika proizvoda“. Međutim, snažne investicije u skoro svim Sveukupno, vanjska neravnoteža se SEE6 zemljama su se odrazile na veliki uvoz nastavila smanjivati u većini SEE6. U 2015. mašina i opreme. Iako je uvoz roba u Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i mnogim zemljama smanjen, oporavak Srbija su nastavile smanjivati omjer deficita domaće potražnje dijelom objašnjava rast tekućeg računa i BDP-a, dok su ga Kosovo i uvoza od 5,6 procenata g/g zabilježen u BJR Makedonija povećale (Slika 2.10). Srbiji. Što se tiče bilansa, trgovinski deficit Faktori smanjenja vanjskog deficita su SEE6 SEE6 se smanjio na 15,9 procenata BDP-a u su bili različiti. Iako je uvoz u cjelini 2015., kako je izvoz roba u prosjeku povećan smanjen, dijelom zbog nižih cijena nafte, u za 07, procenata, a uvoz roba se smanjio za nekim zemljama je to 2,3 procenta. 16 | smanjenje ublaženo podrškom od strane Izvoz je bio potpomognut uslugama, kao što polu-proizvoda i kapitalnih roba za su transport i putovanja, ali i pošiljkama investicije i industrijsku proizvodnju za izvoz industrijskih proizvoda u Evropu. Veća vanjska nestabilnost je uticala na raspoloživost financiranja U 2015. je povećanje nestabilnosti priliva To povećanje je odraz ne samo globalnih kapitala uticalo na mogućnost ekonomija u promjena u smislu nesklonosti investitora nastanku i razvoju da finansiraju vanjsku riziku, već i njihove re-evaluacije osnovnih neuravnoteženost. Za regiju su od najveće pokazatelja Crne Gore s povećanjem koristi bili postepeno povećanje aktivnosti u fiskalnog deficita. EU, pad svjetskih cijena nafte i slabljenje eura u odnosu na US dolar. Ali kako su se Iako su FDI u regiji povećane, pogoršanje kamatne stope na US dolar normalizirale, međunarodnog stanja likvidnosti će izgledi za priliv kapitala na tržišta u nastanku vjerovatno otežati konkurenciju za su slabili u 2015. uz smanjenje projekcija vanjskog finansiranje. Projekcije priliva i u 2016. i 2017. Početkom 2016. zadržavanja deficita tekućih računa u regiji, stanje na svjetskom tržištu je bilo u kombinaciji s neizvjesnim međunarodnim turbulentnije, pri čemu su tržišta reagirala na finansijskim okruženjem, ukazuje da rizici globalne ekonomske novine i promjene vanjskog finansiranja ostaju veliki. FDI u očekivanih budućih povećanja stopa u US. iznosu u eurima su se povećale tokom 2015. Ta neizvjesnost doprinosi smanjenju prinosa u brojnim zemljama u regiji (Slika 2.12). Na US Treasury-ja i njemačke vlade (ova druga primjer, u Crnoj Gori je povećanje vođeno je prešla u negativnu zonu) dok su marže na ulaganjima u nekretnine, dokapitalizacijom tržištima u nastanku bile povećane do banaka i ulaskom novih banaka; u Albaniji sredine februara prije ponovnog smanjenja. izgradnjom Transjadranskog plinovoda i Tržišta su ostala podložena promjeni apetita hidro-elektrane; a u Srbiji FDI u proizvodnu za rizikom uz potencijalni uticaj na buduće industriju (motorna vozila), trgovinu i troškove i raspoloživost finansiranja za SEE6 bankarski sektor. U smislu sveukupnog zemlje, poput Srbije, Albanije i BJR rizika finansiranja, osnovni vanjski bilans, tj. Makedonije, kojima treba značajno bruto suma bilansa tekućeg računa i neto priliva fiskalno finansiranje. U slučaju Crne Gore, direktnih stranih investicija, je bio pozitivan kamate na euro-obveznice emitirane u u BJR Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, a u martu 2016. (5ogodišnje obveznice u iznosu Albaniji su direktne investicije pokrile 61 od 300 miliona eura) su imale cijenu od 200 procenat deficita tekućeg računa. baznih poena iznad prošlogodišnje emisije. Na primjer, Svjetska bana, januar 2016. Izvještaj o svjetskim ekonomskim izgledima (GEP) daje projekciju priliva kapitala u ECA zemlje u razvoju od 2,7 procenta BDP-a u 2015.g., što je manje u odnosu na 4,6 procenata u 2014.g. te umjereno povećanje na 3,1 procenat u 2016.g. Revidirano naniže za 2,3 pp u 2015.g. i 2,7 pp u 2016.g.u odnosu na projekcije GEP-a iz juna 2015.g. |  17 Situacija u Bosni i Hercegovini uzrokuje Slika 2.12: Priliv FDI se povećao u SEE6 zemljama dok zabrinutost za rizike vanjskog finansiranja, su ostali kapitalni prilivi smanjeni jer su FDI u 2015. pokrile tek 24 procenta Klizni iznos za četiri kvartala, milion eura 4,500 projiciranog deficita tekućeg računa. Prilivi u 4,000 portfelj, koji u regiji uglavnom potiču od 3,500 priliva suverenih obveznica, su bili pozitivni 3,000 samo u Albaniji i Crnoj Gori. Neto odlivi iz 2,500 portfelja su bili najveći u Srbiji (0,9 2,000 1,500 procenata BDP-a), obzirom na pad vladinog 1,000 vanjskog finansiranja putem obveznica 500 odnosu na 2014. Odlivi ostalih investicija su 0 bili veliki u bankarskom sektoru u Crnoj -500 -13 r-1 4 -14 -14 -14 r-1 5 -15 -15 Dec Ma Jun Sep Dec Ma Jun Sep Gori i u ne-bankarskom sektoru u BJR ▬ FDI inflows ▬ Portfolio investment inflows ▬ Other investment inflows Makedonij. Izvori: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku Napomena: Priliv FDI = obaveze na financijskom računu. Politike će biti ključne u nadmetanju za oskudne mogućnosti finansiranja. Zemlje s vjerodostojnim programom reformi će biti privlačnije investitorima, te je vjerovatnije da zadrže ili dobiju finansiranje kada su izvori finansiranja oskudni. U narednim odjeljcima se razmatraju kratkoročne i dugoročne politike koje bi vjerovatno uticale na rast i privlačenje investicija u kratkoročnom periodu. 18 | 3. Podrška reformama je u toku Napredak na fiskalnom prilagođavanju Nastavak fiskalne konsolidacije u 2015. je Albaniji, Srbiji i Kosovu bile kombinirane s smanjio deficite u svim SEE6 zemljama jednokratnim primicima. U Srbiji su osim u Crnoj Gori. Najveće smanjenje u jednokratni faktori iznosili do 1.1 procenat 2015. je ostvareno u Srbiji (sa 6,6 procenata BDP-a; oni uključuju dividende i naknade BDP-a na 3,7 procenata); nakon koje slijedi od javnih preduzeća i plaćanje licenci za 4G Albanija (s 5,9 na 4,8, pri čemu na plaćanje mreže. Trajnije promjene politika uključuju zaostalih javnih obaveza otpada do 1,3 povećanje stope PDV-a na Kosovu; veće procenta); BJR Makedonija (s 4,2 na 3,5 akcize u Srbiji i Bosni i Hercegovini; te procenata); i Kosovo (s 2,6 na 1,9 procenata) ponovno uvođenje poreza na profit na (Slika 3.1). Samo se u Crnoj Gori fiskalni nereinvestiranu zaradu u BJR Makedoniji. deficit značajno povećao (s 3,1 na 7,0 Doprinijeli su i napori na poboljšanju procenata DP-a) nakon skoka kapitalnih ubiranja poreza; novi IT sistemi se sada rashoda i podbacivanja prihoda. U regiji je koriste za naplatu 95 procenata poreza i od između 2014. i 2015. došlo do zanemarivog pojedinaca i od firmi u Srbiji, kao i za smanjenja prosječnog deficita s 4,1 na 3,8 naplatu svih poreza od firmi u BJR procenata BDP-a, kako se javni dug popeo Makedoniji. Prihodi od PDV-a i akciza su na prosječno 55 procenata BDP-a, imali suprotan efekat, obzirom da su u otkrivajući poteškoće na prevazilaženju cijeloj regiji ostvareni u manjem obimu od strukturalnih slabosti javnih finansija. očekivanog. Problemi se vjerovatno mogu pripisati još uvijek neadekvatnom procesu Povećani prihodi su značajno doprinijeli ubiranja poreza, poreskim olakšicama i fiskalnom prilagođavanju u 2015. oslobađanjima za strani segment ekonomije i Povećanje prihoda u cijeloj regiji je bilo niskim maloprodajnim cijenama nafte. vezano za promjene politike, koje su u Slika 3.2: Smanjenje potrošnje je rezultiralo Slika 3.1: Fiskalni deficiti su smanjeni velikim fiskalnim prilagođavanjima u Albaniji i Srbiji Fiskalni deficit u odnosu na BDP, procenat Doprinos godišnjoj promjeni fiskalnog deficita u 2015. procent BDP-a 8 4 7 3 6 2 5 1 4 0 3 -1 2 -2 1 -3 0 -4 MNE ALB SRB MKD KOS BIH SEE6 MNE BIH MKD KOS ALB SRB SEE6 JJ 2014 JJ 2015 JJ Expenditure JJ Revenue QQ Change in fiscal deficit Izvor: Ministarstva finansija. Izvor: Ministarstva finansija. | 21 Nekoliko zemalja ide u pravcu jačanja kako su zemlje počele provoditi reforme prihoda. Napori na proširivanju baze programa gotovinskih naknada, smanjenja prihoda, smanjenju neproporcionalnog udjela javnog sektora u ekonomiji i oslanjanja na oporezivanje rada (naročito poboljšanja učinka javnog sektora. doprinose za socijalno osiguranje) i Zajednički strukturalni problemi u svim profesionalizaciji poreske uprave, su SEE6 zemljama uključuju veliku javnu neophodni za pružanje podrške za potrošnju i neproduktivne javne transfere. unaprjeđenje upravljanja javnim finansijama Srbija i Albanija su u 2015. smanjile omjer u SEE6. U tom smislu, Albanija je pokrenula rashoda u odnosu na BDP. Srbija je uspjela kampanju protiv utaje poreza koja uključuje srezati javnu potrošnju za 1,7 procenata kampanju podizanja svijesti javnosti, strožije BDP-a tokom 2015. zahvaljujući uštedama kazne u Zakonu o poreskim procedurama i na platama u javnom sektoru i penzijama, zapošljavanje većeg broja poreskih značajno smanjujući fiskalni deficit (Slika inspektora. I poreske procedure su 3.2). Vladin ambiciozni program fiskalne promijenjene da bi se otklonili regulatorni konsolidacije, koji je sada usmjeren na nedostaci kod PDV-a i akciza, a zemlja potrošnju na plate, predstavlja reformu od postepeno prelazi na kontrolu zasnovanu na koje se zajedno s reformom penzija, očekuje riziku. U Srbiji je poreska uprava uspješno da ostvari tri četvrtine planiranog smanjenja usvojila Plan transformacije kojeg je vlada fiskalnog deficita do kraja 2017. (pogledati odobrila u junu 2015. Okvir 3.1). Slično tome, u Albaniji su ograničena potrošnja na plate, socijalne Napori na fiskalnoj konsolidaciji su počeli usluge i kamate pomogli smanjenju fiskalne davati pozitivne rezultate, neravnoteže. Okvir 2.1. Reforma sistema plata u javnom sektoru u Srbiji Reforma javnog sektora je bila jedan od prvih prioriteta vlade formirane 2014. u Srbiji. Fiskalne slabosti u periodu 2012. – 14. su dovele do skoka javnog duga za 26 procentnih poena i povećale hitnost fiskalnog prilagođavanja. Rashodi generalne vlade su iznosili 45,6 procenata BDP-a u prosjeku u tom periodu, a najveća pojedinačna kategorija potrošnje, plate, je činila 11 procenata BDP-a u 2013. Pored toga što su rashodi na plate bili veliki, bili su i netransparentni, što je predstavljalo problem za fiskalnu predvidivost. Sistem plata je obuhvatao pet različitih osnovnih plata, 900 različitih koeficijenata radnih mjesta, 2.200 naziva radnih mjesta, 71 različit element nagrađivanja, zasnovan na 19 zakona i mnoštvu pod-zakonskih akata. Isplata dodataka na platu po različitim elementima nije bila zasnovana na pravilima, što je dovodilo do značajnih poremećaja u sistemu plata. De facto, institucije su bile stimulirane da maksimalno iskoriste resurse za plate. Principi institucionalne kontrole su se zaobilazili kroz, u velikoj mjeri nekontrolirano, zapošljavanje na privremenoj osnovi. Od 2014. vlada je zacrtala cilj smanjenja potrošnje na plate putem sveobuhvatne reforme javne uprave dizajniranog tako da se poveća kvalitet i efikasnost javnih službi; motiviraju i bolje nagrade javni službenici; i izgradi kapacitet javne uprave u Srbiji da upravlja procesom pristupanja EU. Reforma je zasnovana na dva strateška dokumenta Strategija reforme javne uprave (PAR) i Akcioni plan za implementaciju Strategije reforme javne uprave. ngoing U svrhu ostvarivanja svojih reformski ciljeva, vlada je pokrenula aktivnosti na dva fronta, zakonodavnom i administrativnom. Ministarstvo finansija (MF) je uspostavilo Registar zaposlenih u osnovnom javnom sektoru (bez preduzeća u državnom vlasništvu), koji sadrži individualne informacije o oko 465.000 uposlenika. Iako je registar zasnovan na samo-prijavljivanju, što nameće rizik od netačnih podataka, podaci se redovno unakrsno provjeravaju s podacima iz registara obaveznog socijalnog osiguranja da bi se smanjila mogućnost greške. Što se tiče ograničavanja troškova, smanjena je formula za usklađivanje plata, nakon čega je slijedilo i nominalno smanjenje plata za 10 procenata u novembru 2014., te uvođenje limita za maksimalnu platu u javnom sektoru. Pored registra zaposlenih, MF je u saradnji s Ministarstvom javne uprave i lokalne samo- uprave, uspostavilo i registar institucija u javnom sektoru. Institucionalna kontrola je pojačana zabranom zapošljavanja uvedenom u januaru 2014., koja je dopustila maksimalno zapošljavanje 1 radnika na 5 oslobođenih radnih mjesta. Ova zabrana zapošljavanja je i dalje na snazi, iako se postepeno ublažava i zamjenjuje sistemom strogih limita zapošljavanja po institucijama, utvrđenih Zakonom o maksimalnom broju zaposlenih u javnom sektoru usvojenom u septembru 2015. Po tom zakonu, sada se predlaže limiti za svaku pojedinu instituciju, koji se usvaja vladinom uredbom na 6omjesečnoj osnovi. Konačno, broj zaposlenih po ugovoru o djelu u ministarstvu ili agencije je ograničen na 10 procenata od ukupno zaposlenih, a ministarstvima je dat rok od 3 mjeseca da taj broj usklade s limitom. Provode se i druge mjere za osiguranje održivosti reforme. Konkretno, Vlada je usvojila novi Zakon o platama i naknadama u javnom sektoru, koji navodi parametre sistema plaćanja i rangiranja koji se primjenjuje u cijelom javnom sektoru. Zakon drastično smanjuje fragmentiranost sistema plata i osigurava, do maksimalno moguće mjere primjenu principa 'ista plata za isti posao' u cijelom osnovnom javnom sektoru. Paralelno, vlada provodi temeljit funkcionalni pregled ministarstava i agencija da bi utvrdila mogućnosti za optimalizaciju, fokusirajući se na ona ministarstva i agencije koje imaju najviše zaposlenih i pružaju vitalne usluge, kao i na reorganizaciju preko 100 trenutno postojećih centralnih državnih institucija. Izvor: Svjetska banka Za održavanje uticaja mjera politike na Socijalna davanja su porasla kao udio u fiskalni deficit, bitno je dalje pomjeriti BDP-u u Albaniji, na Kosovu i u Makedoniji, strukturu javne potrošnje u pravcu ostale iste u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori produktivnijih i pravičnijih oblasti. Iako i Srbiji; međutim postoji generalna su sve SEE6 zemlje osim Kosova smanjile zabrinutost u vezi s njihovim ciljanjem i potrošnju na plate u javnom sektoru kao efikasnosti. Štaviše, neke nedavne politike će udio u BDP-u tokom prethodne tri godine, povećati pritisak na budžete. U Crnoj Gori plate i dalje čine značajnu stavku u će izmjene Zakona o penzionom osiguranju budžetima SEE6. Na primjer, u Bosni i koje su omogućile prosječno povećanje Hercegovina i Crnoj Gori plate su činile oko penzije od 3 procenta i povećanje minimalne 12 procenata BDP-a u 2015.. penzije za 20 procenata, | 23 uz izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj dok je i dalje ostala ograničena u zemljama zaštiti koji uvodi doživotnu naknadu za koje imaju tradicionalno nižu kapitalnu majke troje i više djece u iznosu do 70 potrošnju. Na primjer, na Kosovu je procenata prosječne neto plate u zemlji – izgradnja autoceste povećala potrošnju za 2 povećati potrošnju za 1,5 procent BDP-a procenta BDP-a, a u Crnoj Gori za 4,7 godišnje. U BJR Makedoniji, penzije rastu procenata, a u srednjoročnom periodu se posljednje četiri godine, uz dostizanje 9,0 očekuje dalji porast tog nivoa. procenata BDP-a u 2015. Reforma iznosa i ciljanja penzija i socijalnih davanja je od Kao i u svim zemljama, javna kapitalna kritičnog značaja za efektivnu fiskalnu potrošnja u SEE6 bi trebala biti rigorozno konsolidaciju u srednjoročnom periodu. evaluirana da se osigura da se javni novac troši na projekte s najvećim ekonomskim i socijalnim povratom. Bosna i Hercegovina Veliki projekti javnih investicija su ubrzali je ostvarila dobar napredak na donošenju rast javne potrošnje u nekoliko zemalja u transparentnih kriterija evaluacije državnih i 2015. Njihov udio u budžetu se kreće od 3 entitetskih programa javnih investicija. procenta BDP-a u Srbiji do 7 procenata na Većina SEE6 zemalja uspostavlja jedinstvenu Kosovu i 8,5 procenata u Crnoj Gori. proceduru pripreme projekata javnih Kapitalna potrošnja je smanjena u cijeloj investicija. Rigorozni i transparentni regiji kao dio fiskalnih prilagođavanja aranžmani procjene, izbora i odobrenja neposredno nakon svjetske finansijske krize investicionih projekata i jačanje institucija u u 2008. Nakon obnove rasta, ova budžetska smislu finansiranja, upravljanja i stavka je nastavila rasti u zemljama s monitoringa projekata će osigurati tradicionalno velikom kapitalnom kvalitetno pružanje javnih usluga, pružiti potrošnjom, građanima i firmama ekonomske Slika 3.3: Teret plata i potrošnje u javnom Slika 3.4: Treba se povećati efikasnost sektoru ostaje velik upravljanja javnim investicijama Javna potrošnja na plate i socijalna davanja, 2015e Kapitalna potrošnja (2012. – 2015.) i najnovija PEFA bodovanja prema kapitalnim rashodima 60 A 10 50 B 8 40 C 6 30 D 4 20 2 E 10 0 0 MNE BIH SRB MKD ALB KOS SEE6 KOS MNE MKD ALB BIH SRB JJ Wage bill JJ Social benefits JJ P12(iii) Multi-year costing of recurrent & investment expenditure, rhs JJ Capital expenditures QQ Total expenditures JJ P12(iv) Linkages of investment budgets & expenditure estimates, rhs QQ Capital expenditures (2012–15 annual average), lhs Izvor: Ministarstva finansija. Izvor: Ministarstva finansija, PEFA. ngoing ekonomske mogućnosti i služiti kao investicijama omogućiti i donošenje odluka centralni katalizator ekonomskog rasta zasnovanih na informacijama, što će u (pogledati Okvir 3.2.). U svim zemljama će krajnjoj liniji ojačati fiskalnu konsolidaciju unaprjeđenje srednjoročnog fiskalnog povećanjem dugoročnog povrata na javnu planiranja i donošenja odluka o javnim potrošnju. Okvir 3.2. Jačanje upravljanja javnim investicijama Utvrđeno je da unaprjeđenje upravljanja programom javnih investicija daje značajne koristi. Zemlje s najefikasnijim upravljanjem javnim investicijama ostvaruju veći rast po dolaru uloženom u javnu infrastrukturu nego manje efikasne zemlje1. Iako dobar dio literature potvrđuje da javne investicije povećavaju BDP, opseg tog uticaja varira zbog neizvjesnosti fiskalnih multiplikatora na strani potražnje i neefikasnosti na strani ponude (Easterly i Rebelo 1993; i Warner 2014). IMF (2015) je utvrdio da šokovi javnih investicija u naprednim ekonomijama povećavaju BDP za oko 0,4 procenta u istoj godini, a 1,5 procent nakon četiri godine; takođe je utvrdio da šokovi investicija imaju čak i veći uticaj na rast u zemljama s efikasnijim javnim investicijama, povećavajući BDP za 2,6 procenata nakon četiri godine. Nepostojanje jasnih nacionalnih propisa i smjernica u SEE6 zemljama ugrožava kvalitet i efikasnost osnovnih funkcija upravljanja javnim investicijama. Trenutno postoji malo ili nema osiguranja da se projekti efektivno provjeravaju u smislu usklađenosti s vladinim politikama i strategijama, korištenjem formaliziranih alata za procjenu i nezavisnog pregleda. Odgovornosti aktera nisu jasne, nejasni su nivoi odobrenja jer se neke funkcije preklapaju. Postoje i propusti u formalizaciji zahtjeva za upravljanjem i monitoringom projekata, posebno u projektima koji se finansiraju iz budžeta vlada. Poređenje s dobrim međunarodnim praksama pokazuje da se u regiji preskaču neki koraci u ciklusu upravljanja javnim investicijama. Metodologija koju je uradila Svjetska banka omogućava poređenje postojećih praksi u SEE6 s dobrim praksama upravljanja javnim investicijama u različitim stadijima; koji uključuju: • Strateško usmjeravanje i preliminarna provjera: Nepostojanje nacionalne strategije koja jasno navodi prioritete javnih investicija, onemogućava preliminarnu provjeru projektnih ideja. Značajan naglasak se treba staviti na filtriranje loših projektnih ideja u ranom stadiju, tako da se ide u projekte koji imaju jasnu opravdanost zasnovanu na vladinim politikama i strategijama, a da se ne rasipaju resursi na procjenu i pripremu manje efektivnih projekata. Projekti takođe često postignu zamah u planiranju, što otežava njihovo zaustavljanje u kasnijem stadiju. Treba postojati centraliziran proces i smjernice za format i provjeru početnih prijedloga projekata u smislu njihove usklađenosti s prioritetima nacionalne politike. • Formalna procjena i nezavisni pregled. Trenutno ne postoje smjernice za procjenu projekata javnih investicija koji se finansiraju iz domaćih prihoda. 1IMF, Povećanje efikasnosti javnih investicija, 2015. Studija definira efikasnost javnih investicija kao odnos između vrijednosti mase javnog kapitala i izmjerenog obuhvata i kvaliteta infrastrukturnog objekta. Nivo efikasnosti u datoj zemlji se izračunata kao udaljenost od najveće efikasnosti, koja se definira prema zemlji koja ima najveći obuhvat i kvalitet infrastrukture (outputa) za dati nivo mase javnog kapitala (inputa). 2 Svjetska banka 2010. Izvor: Svjetska banka | 25 Iako su standardizirani alati za procjenu međunarodno priznati kao značajni da bi se osiguralo da izabrani projekti budu izvodljivi i imaju socio-ekonomsku vrijednost, trenutni propisi ne zahtijevaju studije izvodljivosti. Slično tome, obično se za značajnije projekte ne predviđa izrada pred-studije izvodljivosti koja uključuje analizu koristi i troškova šireg niza opcija. Zemlje s dobrim praksama upravljanja javnim investicijama obično formaliziraju nezavisne provjere svih sumnji u projektnoj dokumentaciji. To je naročito značajno jer resorna ministarstvo ne primjenjuju uvijek strogo model razdvajanja internih uloga predlaganja, procjene, pregleda i odobrenja projekta. Na primjer, izrada pred-studija izvodljivosti i studija izvodljivosti se često ugovora s vanjskim izvršiocima, a izvršilac izvještava onu jedinicu ili organ koji predlaže projekt. • Izbor i donošenje budžeta. Osnovni aspekt sistema upravljanja javnim investicijama koji dobro funkcionira je odgovarajuća veza između procjene i izbora projekata i budžetskog ciklusa. Poželjna karakteristika takvog sistema su transparentni kriteriji izbora projekata; proces pripreme budžeta koji je dobro strukturiran i koji uzima u obzir kako tekuću investiciju tako i buduće implikacije projekta tokom srednjoročnog i dugoročnog perioda; efektivne mehanizme zaštite tako da se osigura finansiranje samo procijenjenih i odobrenih projekata; i osiguranje da izabrani projekti imaju adekvatno finansiranje ne samo troškova izgradnje, nego i troškova rada i održavanja nakon što budu završeni. • Implementacija, završetak i evaluacija projekta. Čini se da procedure pripreme i izvršenja budžeta imaju podijeljen uticaj na efektivnost izgradnje projekata. Nema dokaza da su nivoi izdvajanja nedovoljni za osiguranje pravovremenog završetaka projekta i postoje mehanizmi za osiguranje višegodišnjih obaveza kada se mogu javiti posljedice po potrošnju u narednim fiskalnim godinama. Međutim, neravnomjeran obrazac godišnje potrošnje, gdje se velik dio kapitalne potrošnje dešava u posljednjem mjesecu fiskalne godine ili se nikako ne izvrši, ukazuje na probleme vezane bilo za pravovremeni početak projektnih aktivnosti ili nedovoljnu fleksibilnost tokom budžetske godine. Većina zemalja nema specifične formalne zahtjeve ili institucionalne aranžmane koji bi usmjeravali ex post evaluaciju projekata javnih investicija, kao što su pregled nakon završetka. Nacionalni uredi za reviziju su do sada imali samo ograničenu ulogu u evaluaciji javnih investicija. Izvor: Svjetska banka Poboljšanje fiskalnog stanja u SEE6 bi bilo Ono je, međutim, složeno: zahtijeva ne samo nemoguće bez uspješnog upravljanja pažljivu raspodjelu i ublažavanje rizika, veći i rizicima. Očekuje se da povećanje fiskalne dobro promišljenu strategiju nabavke da bi transparentnosti i jačanje upravljanja se osiguralo da javni sektor dobije budžetom uz vjerodostojna fiskalna pravila, odgovarajuću vrijednost za novac. srednjoročni okvir fiskalnih rashoda i Neefikasno upravljanje javnim finansijama strožije upravljanje dugom, garancijama i često rezultira gomilanjem neizmirenih potencijalnim obavezama smanje rizike i obaveza. Pokrivanje neizmirenih obaveza i poboljšaju fiskalno stanje. Sve SEE6 zemlje sprječavanje njihovog daljeg stvaranja će imati koristi od strožijeg nadzora nad predstavlja ozbiljan rizik za centralnu i javno privatnim partnerstvom (PPP) i bolje lokalne vlade u SEE6. Međutim, Albanija je, integracije između nacionalnih strateških u samo dvije godine uspjela pokriti planova i donošenja kapitalnih budžeta i neizmirene javne obaveze koje su iznosile do finansiranja. PPP i koncesije mogu biti 5 procenata BDP-a, uz istovremeno jačanje korisni za pružanje podrške infrastrukturi i institucija za upravljanje javnim finansijama povezanim javnim uslugama. i sprječavanje daljeg gomilanja neizmirenih obaveza (pogledati Okvir 3.3). ngoing Okvir 3.3. Albanija: Pokrivanje neizmirenih obaveza i kontrola stvaranja obaveza Kombinacija pada vladinih prihoda nakon krize i stvaranja obaveza za potrošnjom iznad budžetskih mogućnosti su doveli do nagomilavanja velikih neizmirenih obaveza u periodu 2008. – 2013. Čak i kad su se fiskalni resursi smanjili i došlo do smanjenja socijalne potrošnje, vlada je i dalje nastavila s velikom potrošnjom na infrastrukturu. Limiti potrošnje određeni budžetskim subjektima za srednjoročni period su tretirani kao referentna osnovica za planiranje, a ne kao gornja granica potrošnje. Odobravali su se investicioni projekti i stvarale obaveze daleko iznad godišnjih budžetskih limita, a onda su se često tokom godine smanjivali zbog nedostatka sredstava. Kad je izvršenje prelazilo budžete, gomilale su se neizmirene obaveze. Do kraja 2013., neizmirene obaveze Albanije su dostigle 5,3 procenata BDP-a, za radove, robe i usluge, kao što su računi za komunalne usluge, PDV, povrat poreza na prihod, invalidnine i specijalni fondovi. Vlada je 2014. donijela Strategiju sprječavanja stvaranja i poravnanja neizmirenih obaveza. Ona je utvrdila procedure za (1) tačno, transparentno i nepristrano poravnanje neizmirenih obaveza u roku od tri godine, (2) jačanje fiskalne discipline da bi se spriječilo stvaranje novih dugovanja. Neizmirene obaveze su pokrivane po principu „ranije stvorena- ranije izmirena“. Ministarstvo financija je formiralo posebnu jedinicu za upravljanje tim procesom. Redovno su objavljivani izvještaji o izmirenju obaveza. Vanjska revizija je verificirala iznose i proces plaćanja. Neizmirene obaveze su potpuno pokrivene do kraja 2015., nešto prije utvrđenog roka. Da bi se spriječilo stvaranje novih neizmirenih obaveza, uvedene su brojne kontrole. Od budžetskih subjekata je traženo da donesu prioritete unutar utvrđenih limita i odobrenog maksimalnog budžeta. Jasni kriteriji za utvrđivanje prioriteta osiguravaju da se neće finansirati loše pripremljeni i slabo dizajnirani projekti i da se sredstva koriste tamo gdje će imati najveći efekat na vladine fiskalne i druge ciljeve. Da bi izbjeglo stvaranje obaveza iznad mogućnosti, Ministarstvo financija je 2014. poslalo budžetsko cirkularno pismo obavještavajući resorna ministarstva da obaveze koje ugovore za period 2015. – 2017. ne smiju preći 30 procenata srednjoročnog fiskalnog limita za tekuće rashode i 50 procenata za domaće kapitalne rashode. Parlament je Zakonom o budžetu za 2015. odobrio limite potrošnje za 3 godine. Vlada u 2016. planira izmjene Zakona o upravljanju budžetskim sistemom da se, između ostalog, odrazile izmjene srednjoročnog fiskalnog okvira. Te su izmjene ugrađene i u albansku Strategiju upravljanja javnim finansijama, koju je odobrilo Vijeće ministara i koja je objavljena u decembru 2014. U svrhu bolje kontrole stvaranja obaveza, budžetski subjekti sada moraju dobiti ovlaštenje od Trezora prije pokretanja nabavke za projekt. U propisu donesenom u januaru 2014., Vijeće ministara zahtijeva od svih budžetskih jedinica da pribave odobrenje od Trezora prije svake nabavke roba ili usluga. Ministarstvo finansija uskraćuje odobrenje kupovine roba za koje nisu osigurana sredstva. Ta je procedura pomogla da se prekine praksa pokretanja nabavke, naročito stvaranja višegodišnjih obaveza, ukoliko nisu temeljito razmotrena raspoloživa sredstva, obzirom da trezorski sistem trenutno nije sposoban da provodi stroge kontrole ugovaranja obaveza. Trezorski sistem je ojačan za provođenje bolje kontrole ugovaranja obaveza, uključujući stvaranja višegodišnjih obaveza. Budžetske jedinice moraju evidentirati obaveza u Oblasnom uredu Trezora u roku od tri dana od potpisivanja ugovora. Trezor obavlja periodične kontrole budžetskih korisnika za koje postoji velik rizik od nepridržavanja propisanih procedura, da bi se osiguralo ispunjavanje zahtjeva. Izvor: Svjetska banka | 27 Rast javnog duga U 2015. se javni dug se i dalje povećava bio sličan po veličini njenom budžetskom uprkos provođenju fiskalne konsolidacije i deficitu, dok je u drugim zemljama efekat poreskih reformi u nekoliko SEE6 zemalja. valorizacije bio prigušeniji (Slika 3.8). Javni dug i dug po javnim garancijama (PGG) je kao udio u BDP-u porastao u 2015. Zbog povećanih vanjskih neizvjesnosti, u cijeloj regiji, uz prosječno povećanje od 3 izloženosti okolišnim katastrofama i procentna poena BDP-a tokom 2014. Crna nestabilnom političkom ciklusu, SEE6 Gora vodi s povećanjem od 10 procentnih ekonomije trebaju dobre fiskalne poena rasta javnog duga u 2015., koji je amortizere kao osnovnu zaštitu od šoka. dostigao novi vrhunac od 78,8 procenata Smanjenje fiskalnog deficita se dešava u BDP-a. Pored još uvijek značajnog fiskalnog ambijentu velikog i još uvijek rastućeg nivoa deficita, efekti valorizacije zbog rasta dolara javnog duga. Iako s različitih nivoa u 2007., su takođe povećali dug onih zemalja koje dug po javnim garancijama se kao udio u imaju velik udjel duga u US dolarima (Slika BDP-u povećao do kraja 2015. za najmanje 3.5 i Slika 3.6.). U Srbiji je doprinos efekta 20 pp u Crnoj Gori, Srbiji, Albaniji i BJR valorizacije duga po javnim garancijama bio Makedoniji. Štaviše, povećanje omjera duga još značajniji nego u drugim zemljama zbog po osnovu javnih garancija i BDP-a u SEE6 pada vrijednosti dolara jer je veći dio njenog se gotovo udvostručio u odnosu na tržišta u duga denominiran u dolarima u odnosu na nastanku s višim srednjim prihodom (Slika druge zemlje (Slika 3.7). Kao rezultat, efekat 3.5). Stoga je prostor za fiskalni manevar valorizacije je u Srbiji 2015. ograničen. Slika 3.5: SEE6 PGG dug rase brzo od 2007. Slika 3.6: Uporan rast PGG duga SEE6 prijeti održivosti duga Promjena omjera PPG dug/BDP 2007.-2015., procent PPG dug/BDP, procent 60 90 80 79 50 77 73 40 70 60 55 30 50 46 20 44 40 10 30 0 20 13 -10 10 -20 0 L L A D B B O R R R S M N BIH M E Z V Y Y MNE BIH SRB MKD ALB KOS SEE6 PH BO TH KO MK AL SR PE MA JO GE SL BL PR GU MN TU GT AR JJ SEE6 JJ Comparators ▬▬ Upper-middle income average JJ 2015 QQ 2007 ‹‹ 2011 Izvor: Ministarstva finansija Izvor: Ministarstva finansija. Napomena: Za poređenje su korištena tržišta u nastanku u zemljama čiji se prihod kreće od 2.900$–6.400$ plus Kosovo, zemlje koje nisu izvoznici nafte, ne-otočne zemlje van Afrike. ngoing Zbog suočavanja s rizicima nepovoljnijeg mogu pomoći na stvaranju dodatnog budućeg međunarodnog okruženja, kako u fiskalnog prostora i mogu biti značajne za smislu rasta, tako i troškova finansiranja, jačanje javnih finansija da bi se smanjila mjere politike kojima se rješavaju potreba za usklađivanjem u slučaju strukturalne fiskalne rigidnosti, uključujući negativnih šokova. upravljanje javnim dugom, Slika 3.7: Udio vanjskog PGG duga Slika 3.8: Efekat valorizacije javnog duga zbog denominiranog u dolarima je ispod većine pada dolara u 2015. je uporediv s fiskalnim zemalja Evrope i centralne Azije deficitom u nekim zemljama Udio vanjskog PGG duga, procenat BDP-a, 2014. Udio BDP-a, Ratio 100 11 100 90 10 90 80 9 80 70 8 70 7 60 60 6 50 50 5 40 40 4 30 3 30 20 2 20 10 1 10 0 0 0 D U A R E R TJK MN R AR B M O BIH M R S Z MKE Z B B SRB BIH KOS MKD ALB MNE RO MD AZ UK BL BG UZ KA GE KG KO TU AL SR TK JJ USD share of external debt ▬▬ Europe and Central Asia average JJ USD valuation effects JJ Fiscal deficit QQ Change in total public debt ‹‹ Valuation effect as share of fiscal deficit, rhs Izvor: Ministarstva finansija Izvor: Ministarstva finansija i WDI podaci. Napomena: Efekti valorizacije izračunati poređenjem javnog duga denominiranog u US$ u 2014.g. s povećanjem po osnovu promjene US$: kursevi lokalnih valuta u 2015. Povoljna monetarna politika Restriktivna fiskalna politika i smanjenje Ali razlike u monetarnim politikama u US i vanjske neravnoteže, uz intervencije euro zoni, i rezultirajući veći prinosi na US narodnih banaka su pomogli očuvanju obveznice su doprinijeli tržišnom jačanju stabilnosti valuta u SEE6 prema euru dolara u odnosu na euro u 2014. i većini (Slika 3.9). Kod većine je kretanje prema 2015. Od kraja 2014. do februara 2016. euru bilo ograničeno u 2015., iako je nominalni pad lokalnih valuta prema US albanski lek nešto porastao pri kraju godine dolaru uz plutajući ili fiksni kurs prema euru kao rezultat veće sezonske potražnje od se kretao između 10 i 12 procenata u strane migranata koji su se vraćali u zemlju. Albaniji, Bosni i Hercegovini, BJR Srbijanski dinar je krajem 2015. i početkom Makedoniji i Srbiji, pri čemu se većina pada 2016., s druge strane, nešto pao u odnosu na desila početkom godine. Realno smanjenje euro kao rezultat sezonskih faktora kao što krusa tokom godine je bilo tek umjereno. su otplata duga, veća potražnja od uvoznika, zamjena kursa od strane komercijalnih banaka kao reakcija na smanjenje referentne stope od strane Centralne banke i globalnih dešavanja, kao što je smanjenje priliva na | 29 tržišta u nastanku. Niska inflacija je dovela do toga da S istorijski niskim kamatama centralnih centralne banke održavaju povoljnu banaka u SEE6, došlo je do pada kamata monetarnu politiku. Sveukupno kamatne na zajmove, što je pružilo podršku rastu stope su bile na istorijski niskim nivoima u privatnih kredita. U svim SEE6 su kamate SEE6 (Slika 3.10). Banka Albanije je u na kredite smanjene i došlo je do povećanja novembru 2015. na osnovu prognoza niske kredita domaćinstvima u cijeloj regiji. inflacije u srednjoročnom periodu, smanjila Sveukupno rast kredita je povećan u BJR svoje kamate za 0,25 procentnih poena, na Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori i Bosni i 1,75 procenata, što je istorijski nisko. Iz istih Hercegovini (Slika 3.11). Nalazi nedavne razloga je Narodna banka Srbije između ankete banaka ističu da je došlo do marta 2015. i februara 2016. sedam puta povećanja i potražnje i ponude kredita: na smanjivala kamate do 4,25 procenata. Samo Kosovu su olakšani uslovi na strani ponude, je BJR Makedonija zadržala svoje kamate potražnja za kreditima je povećana, a nepromijenjenima; procijenila je da je nenaplativi zajmovi su smanjeni. U Srbiji, postojeća monetarna politika adekvatna, porast potražnje ograničava mnogo sporije imajući u vidu ekonomsko i fiskalno stanje. poboljšanje kreditnih uslova. A u Albaniji su i potražnja i ponuda umjereni. Slika 3.9: SEE6 zemlje su uglavnom pratile Slika 3.10: Službene kamate su istorijski niske euro, neke uz nedavna odstupanja decembar 2014. – februar 2016, procenat Procenat 14 12 12 10 10 8 8 6 6 4 4 2 2 0 -2 ALB BIH MKD SRB EU ALB BIH MKD SRB BIH KOS MKD SRB 0 USD Euro REER 2012 2013 2014 2015 2016 ▬▬ MKD ▬▬ ALB ▬▬ SRB ▬▬ Eurozone Izvor: Podaci centralne banke i MMF-a. Izvor: ECB, Narodne banke. Napomena: Povećanje = deprecijacija. Crna Gora i Kosovo su potpuno eurizirane ekonomije. 10 EIB CESEE Bank Lending Survey, H2 2015. ngoing Slika 3.11: Pokušaj oporavka rasta privatnih kredita Rast kredita g/g, prosjek tromjesečnih kretanja, procent Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo 30 25 20 15 10 5 0 -5 -10 -15 -09 ec-10 ec-11 ec-12 ec-13 ec-14 -09 -10 -11 -12 -13 -14 -09 -10 -11 -12 -13 -14 Dec D D D D D Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec JJ ALB nominal ▬▬ ALB real JJ BIH nominal ▬▬ BIH real JJ KOS nominal ▬▬ KOS real BYR Makedonija Crna Gora Srbija 30 25 20 15 10 5 0 -5 -10 -15 -09 ec-10 ec-11 ec-12 ec-13 ec-14 -09 -10 -11 -12 -13 -14 -09 -10 -11 -12 -13 -14 Dec D D D D D Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec JJ MKD nominal ▬▬ MKD real JJ MNE nominal ▬▬ MNE real JJ SRB nominal ▬▬ SRB real Izvori: Centralne banke i podaci MMF-a. Napomena: Realni rast kredita je izračunat kao ex post realni rast na osnovu CPI inflacije. Prosjek tromjesečnih kretanja je prosjek stopa rasta g/g. Određene bojazni u vezi s kvalitetom aktive banaka Banke u SEE6 su ostale generalno dobro U većini zemalja u regiji se nastavilo kapitalizirane i likvidne, te se kreću u smanjenje finansiranja stranih banaka, iako pravcu povećane mobilizacije domaćih je sad tok tog smanjenja sporiji. Regulatorne depozita. Kako je vanjsko finansiranje reforme i strožiji nadzor u okviru EBU postalo oskudno i matične banke se počele stvaraju pritisak na neke matične banke za povlačiti iz regije, domaće banke su radile na daljim smanjenjem bilansa, smanjenjem privlačenju domaćih izvora finansiranja. kapitala kojeg drže u podružnicama ili čak Snažna dinamika rasta omjera depozita i prodaju podružnica. Ipak, za regiju u cjelini BDP-a od krize je omogućila Bosni i su potraživanja od zajmoprimaca koji nisu Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, koje su banke više smanjena nego potraživanja od imale visoke omjere zajmova i depozita, da banka, što vjerovatno odražava dalje ih značajno smanje. (Slika 3.12) postojanje slabosti u korporativnim bilansima. Troškovi finansiranja su se, s Povlačenje stranih banaka u SEE6 se u druge strane, nakon skoro dvogodišnjeg 2015. smanjilo. smanjenja, počeli povećavati u Q2 2015., | 31 kao odraz neizvjesnosti oko krize u Grčkoj i Zabrinutost i dalje uzrokuje obimno davanje drugih vanjskih faktora kao što je zajmova u stranoj valuti nezaštićenim usporavanje priliva kapitala na tržišta u zajmoprimcima. Na primjer, u Albaniji i nastanku (Slika 3.13). Srbiji zajmovi u stranoj valuti čine 60 Iako je bankarski sektor SEE6 smanjio procenata ukupnih zajmova. broj nenaplativih zajmova, postoje razlike Visoki NPL-ovi opterećuju bilans banaka, u kvalitetu aktivne na nivou pojedinačnih smanjuju profite i kapital i odvraćaju banaka. Komercijalne banke u regiji su u banke od razmatranja novih zajmova – te dosta dobrom stanju, ali rezervacije za visok smanjuju generalnu sposobnost banaka da nivo NPL-ova su dovele do smanjenja zarada potiču ekonomsku aktivnost (Slika 3.15). i rezervi kapitala nekih banka (Slika 3.14). I Sve SEE6 zemlje su krenule u pravcu boljeg dalje visoki NPL-ovi nastavljaju vršiti rješavanja NPL-ova, bilo na vlastitu pritisak na bankarski sistem SEE6, inicijativu ili kroz regionalnu saradnju Slika 3.12: Mobilizacija domaćih depozita se Slika 3.13: Nakon smanjenja, kreditni rizik se povećava povećava Omjer zajmova i depozita US$ million CDS spread, basis point 180 2,000 900 160 1,500 800 140 1,000 700 120 600 500 100 500 0 80 400 -500 60 300 40 -1,000 200 20 -1,500 100 0 -2,000 0 1 -11 -12 -13 r-14 -14 -15 BIH SRB MKD MNE KOS ALB r-1 Dec Sep Jun Dec Sep Ma Ma JJ Dec-15 QQ Peak level since 2006 JJ Change in BIS reporting banks external position vis-à-vis SEE6, lhs ▬▬ SEE6 sovereign CDS spread, bps, rhs Izvor: Nacionalne vlasti. Izvor: Nacionalne vlasti. Napomena: CDS marže za zemlje su za Albaniju, BJR Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. iako su nedavno sve SEE6 zemlje, osim kao što je Bečka inicijativa. Nadzorni organi Srbije, zabilježile poboljšanje. U 2015., NPL- u Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji su pokrenuli ovi u regiji su u prosjeku smanjeni za oko 1 sveobuhvatne programe stimuliranja banaka procentni poen, s najvećim padom u Crnoj na poduzimanje konkretnih radnji na brzom Gori, Albaniji i Kosovu. U Srbiji su porasli za povratu perspektivnih zajmova i prinudnoj 1 pp, na oko 23 procenta; ali, prema naplati od neperspektivnih zajmoprimaca. nalazima nedavnog pregleda kvaliteta Vlasti u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i aktivne u 14 banaka, to je možda Srbiji su pokrenule reforme za uspostavljanje podcijenjeno. Štaviše, individualne režima nesolventnosti. U BJR Makedoniji i osjetljivosti među bankama u domaćem Albaniji, regulatori sad zahtijevaju od vlasništvu u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori banaka da otpišu u potpunosti obezbjeđene – trebaju biti riješene. NPL-ove ngoing koji su stariji od dvije godine, u prvoj, i Imajući u vidu da izgledi regije u velikoj stariji od tri godine, u drugoj. Crna Gora je mjeri zavise od vanjskih kretanja, nedavno je prebacila veliki portfolio NPL-ova na provedena analiza alternativnih scenarija da instrument specijalne namjene koji pripada bi se pomoglo kreatorima politike u matičnim bankama koje posluju u zemlji. finansijskom sektoru i regulatorima da se pripreme za moguća različita buduća stanja Izgledi na svjetskom finansijskom tržištu, (Okvir 3.4). Analiza, iako hipotetska, rizici vanjskog zaduživanja, regulatorne i pokazuje kakav bi bio neposredni uticaj nadzorne reforme u EU, te ograničenja vanjskih šokova na finansijski sistem u SEE6 kapitala matičnih banaka mogu negativno i da aktivnosti na unaprjeđenju stanja uticati na finansijski sektor u SEE6. finansijskog sektora predstavljaju značajnu strategiju ublažavanja rizika koju bi zemlje u regiji trebale provest. Slika 3.14: Rezerve banaka su dobre Slika 3.15: Omjer NPL-ova se popravlja, ali je i dalje dosta iznad nivoa prije krize Omjer adekvatnosti kapitala Promjena procentnog poena Nenaplativi zajmovi, procent ukupnih zajmova 25 1.5 30 1.0 25 20 0.5 20 15 0 15 10 -0.5 10 5 -1.0 5 0 -1.5 0 SRB KOS MNE MKD ALB BIH SRB ALB BIH MNE MKD KOS JJ Dec-14 JJ Q3/Q4 2015 QQ Change since Dec-14 JJ Dec-14 JJ Dec-15 QQ Pre-crisis level (end 2007) ‹ Average (2006–08) ‹ Peak since 2008 Izvor: Nacionalne vlasti. . Izvor: Nacionalne vlasti. . Okvir 3.4: Struktura finansijskih sistema na zapadnom Balkanu u 2025.: Scenariji Obzirom da izgledi za regiju u velikoj mjeri zavise od vanjskih kretanja, analiza regionalnog scenarija oslikava moguću budućnost finansijskog sektora u SEE6. Cilj joj je pružanje podrške kreatorima politike i regulatorima u razmatranju strateških izazova i odgovora politike na njih, te omogućavanje boljeg razumijevanja kritičnih neizvjesnosti s kojima će finansijski sektor u SEE6 suočiti. Svjetska banka je u konsultaciji s akterima iz regije i međunarodnim razvojnim partnerima pripremila gradivne elemente scenarija identificirajući 14 oblasti neizvjesnosti koje mogu biti glavni pokretači promjene. Obuhvaćena su globalna ekonomska kretanja, geopolitika, finansijska regulativa i tržišta, te tehnološke inovacije, kao i neizvjesnosti konkretnije vezane za EU. Scenariji za 2025. i njihove regionalne implikacije su razmatrani u Svjetska banka 2016. Izgled finansijskog sektora na zapadnom Balkanu (predstoji objavljivanje) | 33 Svaki scenarij prikazuje drugačiju sliku Slika B2.4.1: Scenariji finansijske konfiguracije svijeta kakav bi mogao biti 2025. (Slika u 2025. B2.4.1). Dinamika svjetske ekonomije u Varljivom narandžastom scenariju prikazuje 5 Banking regulation procvat finansijskih inovacija, ali se postavlja i 4 pitanje adekvatnosti mandata finansijskih 3 2 regulatora. Kad centar gravitacije više nije u 1 starim naprednim zemljama, ovaj scenarij Financial service 0 Banking FDI innovation karakterizira rast multidimenzionalnih tokova kapitala i novi glavni akteri na sceni bankarskih FDI. Previranje u svjetskoj ekonomiji odraženo u Nemirnom sivom scenariju ističe probleme u finansijskom Capital markets depth ▬ Orderly Blue ▬ Shifting Orange ▬▬ Unsettling Grey sistemu koji proizilaze iz niskog rasta i pretpostavljene političke nestabilnost, Izvor: Svjetska banka (2016.) uključujući i u EU. Pojavljuju se sporadične Napomena: Na skali od 0 do 5, 3 predstavlja početno stanje u 2015.g. Veći brojevi (4 i 5) predstavljaju rast bankarskih FDI, produbljivanje tržišta inovacije na tržištu kapitala, finansijskim kapitala, povećanje finansijskih inovacija i strožiju bankarsku regulativnu u poređenju s početnim stanjem u 2015.; a niži brojevi (1 i 2) suprotno. uslugama i platnim sistemima. Pozitivna Metodologija se oslanja na identifikaciju neizvjesnosti određivanjem evolucija EU ekonomije i integracije gdje bi krajnjih tačaka za svaku neizvjesnost s ciljem definiranja opsega unutar kojeg je moguće kretanje svakog scenarija za 2025. Na osnovu Mirni plavi scenarij zemljama u regiji neizvjesnosti i krajnjih tačaka, ugrađenih u interno koherentne prikaze budućnosti, rangirane su četiri dimenzije. ponudio mnoge mogućnosti za integracije bankarskog i tržišta kapitala. Jačanje bankarske regulacije i njene posljedice predstavljaju značajnu karakteristiku Mirnog plavog scenarija. Regulatorni ambijent vođen Baselom bi, međutim, imao i neželjene efekte obzirom da troškovi povezani s ispunjavanjem obaveza i zahtjevi za kapitalom djeluju destimulativno na male banke i na izloženost putem stranih podružnica na koje se regija dosta oslanja. Slika B2.4.1 je ilustracija kako određene neizvjesnosti u finansijskom sektoru (bankarske FDI, inovativne finansijske usluge, regulacija banaka i dubina tržišta kapitala) mogu biti kombinirane u interno koherentne i pohvalne, ali i provokativne dijagrame scenarija. Namjera ovih scenarija je da olakšaju regionalne i nacionalne diskusije o mogućim odgovorima politike na implicirane izazove i mogućnosti. Kao prvi korak, u Beču je 13. septembra 2015. je održan seminar za regionalne aktere i međunarodne partnere. Centralne teme diskusije su bile regionalna integracija, kapaciteti za rukovođenje i korporativno upravljanje, tehnologija i uspostavljanje efikasnog i stabilnog finansijskog sistema, strukturiranje čvrstog ekonomskog i finansijskog sektora. EU harmonizacija je istaknuta kao značajan stub reformi u regiji. Harmonizacija između zemlja će i dalje biti od vitalnog značaja za privlačenje i olakšanje investicija i transfer znanja. Analiza scenarija je dala uvid u značaj poduzimanja aktivnosti sada, da bi se osiguralo da sve zemlje u regiji dočekaju 2025. s finansijskim sistemima pripremljenim za davanje najvećeg mogućeg doprinosa ekonomskom rastu i prosperitetu. Izvor: Svjetska banka. ngoing 4. Održati ravnotežu u svrhu rasta Pozitivni kratkoročni izgledi uz negativne rizike Izgledi za kratkoročni period u SEE6 su Nakon smanjenja deficita tekućeg računa u pozitivni. Predviđa se da će rast u regiji biti 2015., čemu su doprinijele niže cijene nafte, povećan za 2,1 procenat u 2015. na 3.0 u prosjeku se ne prognozira dalje smanjenje procenta u 2017. kao rezultat oporavka tokom projiciranog perioda. Iako bi domaće potražnje (potaknute investicijama i postepeno povećanje rasta trebalo dovesti do potrošnjom) i nastavka rasta izvoza. zapošljavanja i rasta plata, prevazilaženje Rezultati tekućih strukturalnih reformi u strukturalnih slabosti na tržištima rada SEE6 mnogim zemljama u regiji bi takođe trebali će biti neophodno da bi se pomoglo pružiti podršku rastu u srednjoročnom postizanju održivog smanjenja siromaštva. period. Tabela 4.1: Trend rasta se nastavlja do 2017. Procenat BDP-a, ukoliko nije drugačije navedeno 2014 2015e 2016f 2017f Realni rast BDP-a 0.3 2.1 2.6 3.0 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 0.9 0.9 1.6 2.0 Javni prihodi 34.7 35.0 35.3 34.7 Javni rashodi 38.8 38.8 38.5 37.5 Fiskalni bilans -4.1 -3.8 -3.2 -2.8 Javni dug i dug po javnim garancijama 52.1 55.1 56.9 57.4 Izvoz roba 24.2 25.0 25.6 26.7 Trgovinski bilans -17.2 -15.9 -15.2 -16.1 Bilans tekućeg računa -7.2 -6.3 -6.6 -6.8 Vanjski dug 64.6 67.3 68.0 67.7 Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova) 15.8 14.7 .. .. Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 22.5 21.7 .. .. Izvor: Podaci od Centralnih bankai i nacionalnih zavoda za statistiku. Projekcije osoblja Svjetske banke. Unutar zbirne slike rasta SEE6, postoje Iako je došlo do revidiranja projekcija razlike po zemljama. Srbijanska ekonomija rasta naviše, postoje i rizici po pozitivne raste sporije od ostalih (2,3 procenta u 2017. izglede za rast. Rast SEE6 regije za 2015. je nasuprot 3,1 – 4,0 procenata za ostale SEE6 revidiran s 1,8 procenata iz izdanja RER-a zemlje), ali je rast koji je ostvarila u 2016.g. SEE6 iz septembra 2015. na 2,1 procent uz najveći u regiji. Očekuje se smanjenje revidiranje naviše za sve zemlje. I rizici fiskalnog bilansa, iako će javni dug i dug po smanjenja su značajni. Oni uključuju javnim garancijama ići do 57,4 procenta nestabilna međunarodna finansijska tržišta, BDP-a u 2017. sporiji od projiciranog rast glavnih izvoznih tržišta, |  37 naročito EU i kretanja svjetskih cijena nafte, nestabilnost međunarodnog tržišta što bi moglo doprinijeti poboljšanju pogoršava rizik refinansiranja. Nadalje, ako trgovinskog bilansa i potrošnje, ako cijene postoji nepodudarnost valuta u privatnom i budu niže od projiciranih. Što se tiče drugih javnom sektoru, javlja se rizik od negativnih globalnih rizika, obzirom na njihove slabije uticaja na bilans što, na primjer, može uticati trgovinske veze, zemlje u regiji su relativno na investicije. izolirane od direktnog prenošenja usporavanja iz Kine i problema u drugim Pored vanjskih rizika, domaća politička BRICS zemljama, ali može se javiti uticaj kretanja takođe mogu imati uticaja jer su u putem kanala drugog kruga, naročito uslova nekoliko zemalja u regiji u 2016. na međunarodnom finansijskom tržištu. predviđeni izbori. Parlamentarni izbori se trebaju održati u BJR Makedoniji i Srbiji u Kako raste turbulencija na međunarodnih prvoj polovini 2016., a u Crnoj Gori nešto finansijskim tržištima, rastu i finansijski kasnije, dok će se u Bosni i Hercegovini rizici. Početkom 2016. je zabilježena održati lokalni izbori. Iako se politički značajna prodaja na mnogim tržištima kontekst jasno razlikuje po zemljama, dionica, naročito u Evropi, kao i povećanje generalno kako se izbori približavaju apetit marži na obveznice tržišta u nastanku. za reforme iščezava. Obzirom na vanjske Referendum o mogućem izlasku Velike uslove, mjera u kojoj bilo postojeća ili nova Britanije iz EU sredinom godine i vlada ostvaruju napredak na neophodnim geopolitički faktori takođe utiču na stanje na strukturalnim i fiskalnim reformama će biti tržištu. Obzirom na značajne vanjske i ključna determinanta izgleda za rast. fiskalne finansijske potrebe, Vraćanje u ravnotežu pokretača rasta i rješavanje pitanja dvostrukog deficita Svjetska finansijska kriza je prisilila na U skladu s tim prilagođavanjem, SEE6 prilagođavanje deficita tekućeg računa u ekonomije su zabilježile promjenu pokretača regiji, koje je u konačnici vodilo vraćanju rasta s dominantno domaćih na vanjske. U u ravnotežu izvora rasta u SEE6 zemljama. godinama nakon krize iz 2008., uz smanjen Prije svjetske finansijske krize, SEE6 priliv doznaka i veliko smanjenje domaćih ekonomije su neodrživo rasle: uz potrošnju kredita, potrošnja je pala sa 101 procenat potaknutu javnim rashodima, doznakama i BDP-a u 2007. na 95 procenata u 2015. opsežnim prilivom kapitala. Nakon krize, uz Domaća potražnja je prosječno smanjenja za drastično smanjenje priliva kapitala i 9 procenata BDP-a u istom periodu, dok se privatnih transfera iz inostranstva, SEE6 udio neto izvoza u ekonomiji povećao za 10 ekonomije su bile prisiljene da smanje svoje procenata BDP-a, što je dovelo do jačanja potrebe za vanjskim finansiranjem. Kao uloge neto izvoznika u rastu (Slika 4.2). rezultat, prosječni deficit tekućeg računa u regiji je opao s 18,5 procenata u 2007. na 6,6 procenata u 2013.(Slika 4.1). taining Slika 4.1: Disbalans tekućeg računa je nešto Slika 4.2: Ekonomske strukture se vraćaju u smanjen, ali je i dalje velik ravnotežu s domaće na vanjsku potražnju Deficit tekućeg računa, procent BDP-a 2009.-17. Raščlanjivanje strukture BDP-a, promjena između 2007. i 2015 0 21 -5 15 -10 9 -15 -20 3 -25 -3 -30 -9 -35 -15 -40 -45 -21 MNE ALB KOS BIH SRB MKD SEE6 MNE SRB ALB BIH KOS MKD SEE6 JJ 2007 JJ 2009 JJ 2014 JJ 2015f JJ 2016f JJ 2017f JJ Change in domestic demand 2007–15 JJ Change in net exports 2007–15 Izvor: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, Projekcije Izvori: Kalkulacije osoblja Svjetske banke na osnovu podataka osoblja Svjetske banke. nacionalnih zavoda za statistiku. Slika 4.3: Troškovi radne snage su počeli u većoj mjeri odgovarati produktivnosti radne Slika 4.4: Omjeri vanjskog duga se povećavaju snage Povećanje realne dodatne vrijednosti po radniku i realne plate u Vanjski dug, procenat BDP-a domaćoj valuti, godišnji procenat 14 160 12 140 10 120 8 6 100 4 80 2 60 0 40 -2 20 -4 2004–09 2010–15 2004–09 2010–15 2004–09 2010–15 2004–09 2010–15 2004–09 2010–15 0 MNE BIH MKD SRB ALB MNE SRB MKD BIH ALB KOS SEE6 JJ VA/worker growth ‹‹ Real wages growth JJ 2007 JJ 2009 JJ 2015 Izvor: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, Projekcije Izvor: Podaci centralnih banaka i nacionalnih zavoda za statistiku, Projekcije osoblja Svjetske banke . osoblja Svjetske banke. Vraćanje ravnoteže u pravcu izvoza je U kombinaciji s realnom deprecijacijom podržano platama koje bolje usklađene s koja je zabilježena u nekim zemljama tokom produktivnošću. Prije svjetske finansijske 2014. i 2015., taj relativni pad troškova radne krize, realne plate su rasle mnogo brže od snage u odnosu na produktivnost je produktivnosti radnika, što je uzrokovalo omogućio SEE6 zemljama da povećaju izvoz zabrinutost za konkurentnost SEE6 i njegov doprinos rastu. ekonomija (Slika 4.3). Kao dio procesa vraćanja u ravnotežu, dok je dodatna Ali uz niske kamate nakon 2008., vanjski vrijednost nastavila rasti umjerenom dug je narastao da bi se finansirao još dinamikom, realne plate su bile skoro uvijek značajan deficit tekućeg računa i nepromijenjene u periodu 2010. – 2015. fiskalni deficit. |  39 Kad zemlje brzo rastu ili su prisutne niske Dok su se priliv FDI i doznaka povećavali, kamate na njihov dug, mogu izdržati zadnjih godina su rasli i prilivi za relativno veći nivo duga. Nominalna stopa finansiranje duga kako su vlade i korporacije rasta u SEE6 zemljama je u 2008. bila koristile prednosti niskih prinosa. Kao između 6 i 14 procenata veća od efektivne rezultat toga, vanjski javni dug je rastao kamatne stope na javni dug, smanjujući paralelno s javnim dugom u mnogim omjer duga. U 2015. ta je razlika iznosila zemljama čineći ih osjetljivim i na fiskalnoj i između 1,7 i minus 2,3 procenta. Iako se na vanjskoj strani (Slika 4.6). Potreba za primarni fiskalni bilans smanjio od izbijanja mobilizacijom sredstava za financiranje tog svjetske finansijske krize, SEE6 bilježe dvostrukog deficita povećava pritisak za primjetno veći omjer javnog duga i BDP-a strukturalne reforme. Na vanjskoj strani, (Slika 3.6). Štaviše, razlika između rasta SEE6 neto potrebe za finansiranje tekućeg računa i efektivne kamatne stope se značajno su reda veličine 7 procenata BDP-a tokom pogoršala u poređenju s 2007. (Slika 4.5). cijelog projiciranog perioda. Bruto potrebe za vanjskim finansiranjem su čak i veće (npr. Zemlje koje imaju i fiskalnu i vanjsku 26 procenata BDP-a u Bosni i Hercegovini i neuravnoteženost su u naročito 13 procenata u Srbiji u 2016.) Slično tome i nepovoljnom položaju kad je u pitanju zahtjevi za fiskalnom amortizacijom su konkurencija za oskudna finansijska porasli s povećanjem duga. sredstva. Slika 4.5: Slab rast, povećane troškova kamata Slika 4.6: Dvostruki deficit ograničavaju opcije i veći deficit plus pritisak po održivost duga politike u svjetlu pogoršanja vanjskih uslova Primarni fiskalni bilans kao procenat BDP-a u 2015.; nominalna Procent BDP-a, 2007. i 2015. stopa rasta minus efektivna kamatna stopa na javni dug (procent 4 8 KOS 07 SEE6 2007 MNE 07 6 2 4 SEE6 07 0 2 MKD EMG 07 BIH 07 SRB 07 ECA 07 BIH 0 KOS BIH KOS 15 15 -2 SEE6 2015 -2 SRB 07 MKD ALB ECA 15 EMG 15 ALB 07 -4 MKD -4 ALB 15 SEE6 SRB 15 15 15 MNE -6 MNE 15 -6 -8 -5 0 5 10 15 -40 -35 -30 -25 -20 -15 -10 -5 0 Percent Current account balance, percent of GDP 2007 and 2015 Napomena: Veličina balona Ukupan javni dug (procent BDP-a) i kamatne Napomena: EMG znači ekonomije u nastanku i razvoju po MMF-ovoj stope je nominalna kamatna stopa na javni dug. Za dati primarni bilans, klasifikaciji zemalja, a ECA znači zemlje Evrope i centralne Azije po veća nominalna stopa rasta i niža efektivna kursna stopa smanjuju omjer klasifikaciji zemalja Svjetske banke. duga i BDP-a. Izvor: Kalkulacije Svjetske banke na osnovu podatka centralnih Izvor: Ministarstva finansija, Svjetska banka, MMF banaka i nacionalnih zavoda za statistiku. Primjer za 2008. isključuje Kosovo. Pogledati MMF-ov izvještaj po Članu IV. Bruto financijske potrebe uključuju amortizaciju duga. taining Na primjer, bruto fiskalne finansijske naročito stabilnije FDI čiji je učinak u 2015. potrebe se procjenjuju na 17 procenata BDP- bio relativno snažan. Inače, postoji rizik da a u 2016. uz deficit projiciran na tek nešto bi smanjenje raspoloživosti finansiranja ispod 4 procenta BDP-a. moglo zahtijevati veća prilagođavanja tekućeg računa, bilo putem usklađivanja U narednom periodu na raspoloživost i relativnih cijena (tj. valutnog kursa) ili troškove finansiranja mogu uticati obima (smanjenje domaće potrošnje). neizvjesnosti koje proističu iz političkog Drugim riječima, takav scenarij ciklusa u brojnim zemljama i iz mogućeg neprovođenja značajne dalje fiskalne pogoršanja međunarodnih finansijskih konsolidacije, bi zahtijevalo bitno povećanje uslova. Stoga će biti značajno osigurati da neto ušteda u privatnom sektoru, što domaće političko stanje omogući priliv potencijalno može naštetiti investicijama i finansija, rastu. Povećanje produktivnosti je od najvećeg značaja za jačanje potencijala za rast SEE6 Kako su se SEE6 zemlje vraćale u ravnotežu Čini se da su dinamika tržišta rada i nakon krize, doprinos ukupne akumulacija ljudskog kapitala u produktivnosti faktora (TPF) rastu opada, posljednjih 15 godina malo doprinijeli često u negativnu zonu. Prije krize su stope regionalnom rastu. Uz stopu aktivnosti od rasta akumulacije kapitala bile podržane oko 50 procenata stanovništva i istrajno velikim prilivima kapitala, ekspanzijom nisku zaposlenost, ljudski resursi su domaćih kredita i niskim kamatnim stopama kontinuirano nedovoljno iskorišteni u SEE6 i ublažene kako su se ti prilivi smanjivali u u posljednjih 15 godina. Albanija i Bosna i periodu poslije krize. Radna snaga, mjerena Hercegovina imaju stabilan udio širim mjerilom stanovništva radno-aktivne zaposlenosti, dok je u Srbiji zaposlenost dobi, je imala manju ali stabilnu ulogu, opala u periodu prije 2008.; samo se u BJR odražavajući demografska kretanja u regiji s Makedoniji zaposlenost povećala. niskim prirodnim priraštajem i velikim Nedovoljna iskorištenost radne snage je bila iseljavanjem. Rast ukupne produktivnosti otežana i prije krize rastom troškova radne faktora (TFP) je takođe pružio snažnu snage, obzirom da su realne plate rasle brže podršku u periodu prije krize, ali je postao od produktivnosti u većini zemalja regije negativan u periodu nakon krize (Slika 4.7).14 tokom godina prosperiteta (Slika 4.3). Iako se pohađanje obrazovanja povećalo, naročito 14 Zadatak obračuna rasta je zasnovan na Solow-om modelu i obuhvata podatke za period 2000. - 2014. Bez obzira na brojne visokog obrazovanja kod kojeg su se stope ograde, ovaj jednostavan zadataka može dati određeni uvid u upisa više nego udvostručile od početka glavne faktore rasta BDP-a tokom posljednjih 15 godina. Pretpostavljeno je da je godišnji BDP funkcija zbirne mase fizičkog 2000-tih, kvalitet obrazovanja ostaje nizak, kapitala (K) i rada (L), primjenjujući Cobb-Douglas-ovu tehniku. U nedostatku dosljednih podataka o zaposlenosti za sve zemlje, stanovništvo radno-aktivne dobi (15 – 64) je korišteno kao mjerilo proizvodnje – ali vjerovatno i prikriva uticaj kombinacije faktora radne snage. U nedostatku podatka o masi kapitala, procjena koji uključuju vještine i dinamiku tržišta rada (tj. pretvaranje fizičkog kapitala je izvršena putem krajnje pojednostavljene metode stanovništva radno-aktivne dobi u iskorišteni ljudski kapital), kontinuiranog popisa. U ovom jednostavnom zadatku obračuna povoljne faktore koji utiču na sveukupnu efikasnost ekonomije, rasta, TFP uključuje glavnu komponentu – efikasnost kojom kao i tehnološki napredak. ekonomija koristi glavne faktore |  41 Slika 4.7: Dinamika produktivnosti Slika 4.8: Nivoi ukupne produktivnosti faktora u odbijena od rasta nakon krize najboljem slučaju stagniraju od 2008. 10 110 8 105 100 6 95 4 90 2 85 0 80 -2 75 2000–08 2000–08 2000–08 2000–08 2000–08 2000–08 2009–14 2009–14 2009–14 2009–14 2009–14 2009–14 70 0 2 4 6 8 0 2 4 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 200 200 200 200 200 201 201 201 J Capital stock J Working age pop. (15–64) JJ TFP QQ GDP ▬ ALB ▬ BIH ▬ KOS ▬ MKD ▬ MNE ▬ SRB Izvor: Kalkulacije osobalja Svjetske banke Izvor: Kalkulacije osobalja Svjetske banke Prevazilaženje strukturalnih rigidnosti je smanjujući povrate na obrazovanje i od ključnog značaja za omogućavanje smanjujući kvalitet ljudskog kapitala. Kao iskorištavanja potencijala produktivnosti i primjer, u Crnoj Gori i Albaniji preko ekonomskog potencijala u SEE6, kao i za polovine učinka ne može postići minimalne povećanje životnog standarda vještine čitanja i matematike na PISA testu. stanovništva. Iako se očekuje da će ciklični Nedostaci vještina su u regiji identificirani faktori kao što su cijena nafte i vanjski kao posebno težak problem. oporavak imati uticaja na izglede za SEE6 u Jačanje rasta u SEE6 zahtijeva preokret ove kratkooročnom periodu, prevazilaženje pogoršane dinamike produktivnosti. strukturalnih problema na pet polja politike Dinamika produktivnosti se značajno je neophodno da bi se uklonile ključne pogoršala nakon svjetske finansijske krize. prepreke za povećanje produktivnosti i Inputi fizičkog i ljudskog kapitala jasno održiv rast u SEE6 imaju značajne uloge u unaprjeđenju 1. Otklanjanje destimulacija i barijera za potencijala za rast u regiji (pogledati, na formalno zapošljavanje. Tržišta rada u primjer diskusiju o upravljanju javnim cijeloj regiji su anemična. Pogađa ih investicijama u prethodnom odjeljku). Ali trajno visoka nezaposlenost, malo od posebnog je značaja potreba za jačanjem učestvovanje radne snage, učinka produktivnosti, obzirom na potencijalno kočenje dinamike investicija 15 Ovaj odjeljak je zasnovan na nekoliko izvještaja Sistematske zbog troškova finansiranja i vremena dijagnostike zemlje (SCD), za Albaniju se može naći na http://www- wds. worldbank.org/ external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/ potrebnog za unaprjeđene ljudskog kapitala i 2015/07/31/090224b083041523/ 2_0/Rendered/PDF/ vještina. Istrajno brže povećanje Next0generatio0m0country0diagnostic.pdf; SCD za Bosnu I Hercegovinu se može naći na http://www-wds.worldbank.org/ produktivnosti u odnosu na konkurenciju je external/default/WDSContentServer/ WDSP/ IB/2015/11/16/090224b0831becfd /1_0/ Rendered/PDF/ ono što će osigurati nastavak vraćanja u Rebalancing0Bo0c0country0diagnostic.pdf; SCD za Srbiju se može ravnotežu uspješnih izvora rasta u pravcu naći na http://documents.worldbank.org/curated/ en/2015/06/24559780/serbia-systematic-country-diagnostic. SCD za izvoza i investicija u SEE6. ostale zemlje iz regije zapadnog Balkana su u pripremi. taining visoki nivoi neformalnosti i slabo Unaprjeđenje upravljanja preduzećima otvaranje radnih mjesta u formalnom u državnom vlasništvu i smanjenje sektoru. Rigidni jedinični troškovi tereta koji ona predstavljaju za vladu je radne snage potkopavaju takođe prioritet reforme politike u konkurentnost, ograničavaju prostor za SEE6. vanjsko vraćanje ravnoteže ekonomija. Ishodi tržišta rada su naročito slabi za 3. Jačanje pravičnosti, kvaliteta i neke grupe stanovništva, kao što su efikasnosti javnih usluga i sistema mladi, Romi i žene. Smanjenje socijalne zaštite, uz smanjenje veličine rigidnosti rada bi pomoglo aktiviranju vladinog sektora. U većini SEE6 zemalja osjetljivih grupa u većini dvostrukih pružanje javnih usluga je preskupo i ima tržišta rada u regiji; zakoni previše štite prostora za poboljšanje njihovog zaposlene i u velikoj mjeri isključuju kvaliteta. Prevazilaženje strukturalnih mlade, žene i starije iz radne snage. rigidnosti vezanih za efikasnost, veličinu, Pokazalo se da reforme obrazovnog pravičnost i kvalitet pružanja javnih sistema u pravcu boljeg usklađivanja s usluga, uz očuvanje fiskalne održivosti je vještinama potrebnim na tržištu rada i dio programa politike. Na primjer, uklanjanje destimulacija i barijera za unaprjeđenje pružanja zdravstvenih formalno zapošljavanje imaju usluga je naročito značajno jer ono može svrsishodan uticaj na rast. Povećanje potencijalno imati uticaj na ljudski prilika za ostvarivanje zarade na tržištu kapital i produktivnost radnika. rada, uključujući i za one u lošijem Istovremeno osiguranje efektivne i stanju i isključene, je od kritičnog efikasne zaštite ugroženih grupa ostaje značaja za jačanje izgleda i povećanje od centralnog značaja za rješavanje životnog standarda širom SEE6. pitanja siromaštva i inkluzije u regiji. Napori usmjereni na jačanje penzijskog 2. Unaprjeđenje poslovne klime i sistema, poboljšanju ciljanja i obuhvata vladavine. Iako je određen napredak sistema socijalne zaštite, modernizacija ostvaren na olakšanju problema administracije naknada i povećanje investicione klime, uključujući efektivnosti aktivnih programa tržišta pojednostavljene regulative (npr. u BJR rada će imati značajne socijalne uticaje Makedoniji i Crnoj Gori), još uvijek ima uz davanje doprinosa potrebnoj fiskalnoj prostora za poboljšanje. konsolidaciji. Nediskriminatorna i dosljedna primjena novih zakona i zaštita imovinskih prava 4. Produbljivanje regionalne i globalne (uključujući nekretnine) i ugovora su od integracije. Unaprjeđenje fizičke i centralnog značaja za osiguranje institucionalne povezanosti unutar SEE6 jednakih uslova svim učesnicima. i širom regije i s ostatkom svijeta bi Pokazalo se da regulatorne reforme pomoglo povećanju konkurentnosti tih kojima se pojednostavljuje zemalja, pružilo podršku domaćim i zakonodavstvo, promovira e-upravu i stranim firmama da dopru izvan uspostavlja 'jedno-šalterski sistem uspostavljenih tržišta i proizvoda. registracije' (one stop shop) smanjuju troškove poslovanja i potiču razvoj privatnog sektora u svim zemljama širom svijeta. |  43 Ostvarivanje napretka na procesu pridruživanja EU predstavlja priliku za SEE6 da provode program EU integracija koji će imati pozitivan uticaj na potencijalni rast kroz unaprjeđenje trgovine i izvoza. U svim SEE6 zemljama bi strateško unaprjeđenje zastarjele infrastrukture ojačalo ekonomski potencijal – pod uslovom da su takve investicije usmjerene u projekte sa snažnim ekonomskim povratom i da ne ugrožavaju održivost javnog duga. 5. Osiguranje održivog korištenja energije i prirodnih resursa i upravljanja okolišem. Energetski sektori SEE6 zemalja su neefikasni. Trajno prisutni distributivni gubici, regulirane tarife koje ne omogućavaju povrat troškova i slabe stope naplate su doveli do povremenih nedostataka energije (posebno kod ekonomija koje se u velikoj mjeri oslanjaju na hidro- potencijale) kao i bilo velikih troškova za privatni sektor ili dodatnog tereta za javne finansije, ili oboje. Rješavanje ovih pitanja bi učinilo energetski sektor finansijski održivim, osiguralo pouzdano snabdijevanje energijom i pružilo podršku za ekonomski rast. SEE6 su bogate prirodnim ljepotama, kulturnim nasljeđem i resursima, koji bi uz dobro iskorištavanje, mogli dugoročno ojačati nacionalni potencijal za rast. Međutim, SEE6 zemlje spadaju takođe u najosjetljivije na prirodne nepogode i vremenske promjene, što zahtijeva napore na izgradnji otpornosti na njih. taining 5. Bilješke o SEE6 zemljama Albanija Ekonomija Albanije je u 2015. ostvarila rast od 2,6 procenata, koji je bio podržan snažnim privatnim investicijama. Očekuje se postepeni nastavak ekspanzije uz 3,2 procenta u 2016. i 3,5 procenata u 2017. Investicije u Transjadranski plinovod i hidroelektranu u južnoj Albaniji će pomoći povećanju domaće potražnje. Uz odvijanje fiskalne konsolidacije, vladina potrošnja će biti ograničena. U 2016. se očekuje početak smanjenja vladine potrošnje, kao rezultat mjera fiskalne konsolidacije, odobrenih Zakonom o budžetu za 2016. Srednjoročni izgled zavisi od dinamike i dubine dodatnih strukturalnih reformi u energetskom i finansijskom sektoru i boljeg upravljanja javnim investicijama u infrastrukturu. Pravosudna reforma je takođe značajna, da bi se investiciona klima učinila privlačnijom i da bi se oživio rast kredita. Ekonomija Albanije se u 2015. nastavila Slika1. Realni BDP, godišnje stope rasta i oporavljati uz snažnu podršku privatnih indikator ekonomskog stanja, 2012.-15. investicija. BDP je u trećem kvartalu U procentima 6 120 porastao za 3 procenta, odražavajući 5 pozitivan zamah, a procjenjuje se da je u 4 100 cijeloj godini povećan za 2,6 procenata. Rast 3 80 je bio vođen oporavkom privatnih 2 investicija; stalni kapital je u bruto iznosu 1 60 povećan za 12,6 procenata (g/g) u trećem 0 40 kvartalu. Uvoz mašina i opreme je povećan -1 20 za 13,6 procenata (g/g) u posljednjem -2 kvartalu, što je znak snažnog rasta -3 0 12 12 13 13 14 14 15 15 Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- investicija. Nakon tri uzastopna kvartala J Realni BDP godišnja stopa rasta ▬ Indikator ekonomskog stanja pada, potrošnja domaćinstava je povećana za Izvor: Banka Albanije, INSTAT. 1,9 procenata (g/g) u trećem kvartalu. Rast potrošačkih zajmova, veći obim trgovine, Rast je u prva tri kvartala 2015. bio vođen povjerenje potrošača i prihodi od PDV-a su građevinarstvom (14,2 procenta g/g) i osnažili trend pozitivne potrošnje u uslugama (2,8) procenata, naročito posljednjem kvartalu. Pogođen nepovoljnim zdravstvenim i administrativnim uslugama. međunarodnim cijenama nafte i minerala, U posljednjem kvartalu se povjerenje u realni izvoz je pao za 2 procenta (g/g), ali trgovinu, građevinarstvo i industriju obzirom da je i realni uvoz pao, neto izvoz je popravilo, ali je opalo kad je riječ i ostalim dao pozitivan doprinos rastu. uslugama, osim trgovine. Industrijske djelatnosti su povećale iskorištavanje kapaciteta i zabilježile su više izvoznih ugovora. | 45 U građevinarstvu je u trećem kvartalu Održavanje rasta je stimuliralo umjereno povećan broj izdatih dozvola za nestambene otvaranje radnih mjesta u 2015. Broj radnih objekte i investicije, kao i ulaganja u hidro- mjesta je povećan u netržišnim uslugama, te energetiku i telekomunikacije. Vladini poljoprivredi kao najvećem poslodavcu. Rast kapitalni rashodi su bili koncentrirani u zaposlenosti za 1,9 procentni poen (pp) je posljednjem kvartalu, pružajući podršku za bio praćen prelaskom većeg broja ljudi u ekspanziju tog sektora. radnu snagu (1,9 pp), što je dovelo do Inflacija je bila manja od ciljanog opsega. skromnog pada nezaposlenosti od 0,4 pp, na Prosječna godišnja inflacija je dostigla 1,9 prosjek od 17,1 procenat u 2015.g. procenat u 2015., što je ispod zacrtanog cilja Nezaposlenost mladih (dobi 15 – 29 godina) Banke Albanije od 3 +/–1 procenat. Obzirom je smanjena za 1,7 pp u odnosu na da su niska vanjska inflacija i negativna prethodnu godinu, ali je i dalje velika s 32,2 razlika između ostvarenog i potencijalnog procenta. Neravnomjerno učestvovanje BDP-a nastavili vršiti pritisak na smanjenje muškaraca i žena u radnoj snazi je i dalje cijena, Banka Albanije je zadržala povoljnu izraženo u iznosu od oko 20 bazičnih poena. monetarnu politiku, smanjujući kamate na istorijski niskih 1¾ procenta u novembru Procjenjuje se da se deficit tekućeg računa 2015. Dok je reakcija prinosa na T-obveznice (CAD) smanjio u 2015. Nakon smanjenja u i kamata na depozite bile brza, kamate na prva dva kvartala, CAD se u trećem kvartalu zajmove su se sporije smanjivale. U četvrtom povećao za 10,1 procenat na godišnjem kvartalu je albanski lek nešto porastao u nivou. Neto rezultat za godinu se procjenjuje odnosu na euro, 1,4 procenta (g/g). Do kraja na 11,4 procenta, što je niže nego u 2014. godine realni efektivni kurs je porastao za 2,5 Pogoršanje je uzrokovano smanjenjem procenta. trgovinskog bilansa roba i usluga i padom doznaka za 18,1 procenat. Uprkos velikoj es ekspanziji izvoza turizma, izvoz roba i usluga je opao za 3,4 procenta zbog nižih cijena nafte i minerala. Ukupni uvoz je smanjen za 1,9 procenata zbog nižeg uvoza roba. U trećem kvartalu je kontrola kapitala banka u Grčkoj ograničila obim transfera novca članovima porodice u Albaniji, što je doprinijelo smanjenju doznaka. Ipak, veliki prilivi u istom kvartalu, koji su označeni kao „greške i propusti“, ukazuju da su takvi transferi ipak obavljani na druge načine. Bez obzira na pad od 4,5 procenata u trećem kvartalu, neto FDI su finansirale oko 70 procenata deficita tekućeg računa. Emisijom 450 miliona € euro-obveznica početkom novembra, nadopunjeno je vanjsko finansiranje, što je pomoglo povećanju deviznih rezervi, koje su na kraju godine premašile petomjesečni uvoz roba i usluga. 46 | predviđa ukupni deficit od 2,5 procenta BDP-a i primarni suficit od 0,3 procenta – što predstavlja adekvatan obim Slika 2. Fiskalni bilans i javni dug, 2010. –17. konsolidacije. Budžet predlaže strožiju kontrolu rashoda i povećanje prihoda putem In percent of GDP In percent of GDP efektivnije administracije. Poreska 0 80 usklađivanja, koja imaju za cilj proširivanje -1 70 poreske baze, će imati tek manju ulogu. 60 -2 50 Standard&Poor's je 5. februara 2016. povećao kreditni rejting Republike -3 40 Albanije za dugoročne suverene kredite u 30 -4 stranim i domaćoj valuti, s B na B+, što je i 20 -5 dalje ispod investicionog rejtinga, kao i u ostatku regije. S&P je procijenio izglede kao 10 -6 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 0 stabilne, na osnovu očekivanja da će fiskalni JJ Public debt ▬▬ Overall balance učinak ostati snažan sve do 2019., ako vlasti Izvor: Ministarstvo finansija i podaci INSTAT-a. budu nastavile ostvarivati napredak na programu Međunarodnog monetarnog Budžetski deficit je ostao pod kontrolom fonda (MMF), koji je usmjeren na fiskalne i bez obzira na podbačaj prihoda. strukturalne reforme. Da bi se zaslužio viši Procjenjuje se da je budžetski deficit rejting potreban je nastavak strukturalnih dostigao 4,8 procenata BDP-a u 2015., što je reformi, snažnije fiskalne institucije i više smanjenje u odnosu na 5,9 procenata u 2014. ohrabrujući ekonomski izgledi. Međutim, Rezultatu u 2015. je doprinijelo pokrivanje ako bi se vladine finansije počele ranijih neizmirenih obaveza od 1,3 procenta pogoršavati, potencijalno kao posljedica BDP-a. Procjenjuje se da su prihodi neispunjavanja uslova iz aranžmana s MMF- podbacili za približno 4,2 procenta u odnosu om, rejting će se smanjiti. na revidirani plan budžeta. Podbačaj je bio veći kod PDV-a i akciza, što je odraz Očekuje se postepeno ubrzanje Albanske problema u administraciji prihoda i ekonomije. Rast će se javiti uz povećanje prognoziranju kretanja, kao podcjenjivanje investicija u velike infrastrukturne projekte povrata poreza, kao i manji od očekivanih, koji se finansiraju iz FDI, kao što je Trans- rast BDP-a, kamatne stope i cijene nafte. jadranski plinovod i hidro-elektrana u južnoj Ipak, rast neporeskih prihoda kao posljedica Albaniji, te uz postepeni oporavak potrošnje. jednokratne prodaje licence za mobilnog Očekuje se rast neto izvoza, kako se i EU operatera u vrijednosti 0,4 procenta BDP-a, bude postepeno oporavljala. Unaprjeđenje ušteda na kamatama i neizvršenja rashoda u poslovne klime i reforme na rješavanju NPL- iznosu od 1,2 procenta BDP-a su zadržali ova bi mogle dalje ojačati privatne investicije budžet unutar očekivanja. Javni dug je i potrošnju u srednjoročnom periodu. nastavio rasti i procjenjuje se da je dostigao Fiskalna konsolidacija, podržana izvršenjem 72,2 procenta BDP-a do kraja godine. budžeta za 2016., ograničava podršku od Parlament je u decembru usvojio Budžet za strane vlade. 2016., koji | 47 Projicira se da će rast dostići 3,2 procenta u održavanje zamaha reformi i aktivnosti na 2016. i 3,5 procenata u 2017. Izgledi za rast u fiskalnoj konsolidaciji. Prioriteti su Albaniji zavise od provođenja programa rješavanje visokog nivoa NPL-ova, jačanje strukturalnih reformi koji se odnosi na poreske administracije i zatvaranje rupa, energetiku, upravljanje javnim investicijama provođenje dodatnih reformi u energetskom i penzije. Od reformi koje su već u toku se sektoru, unaprjeđenje upravljanja javnim očekuje da promoviraju rast i ostvare investicijama i ublažavanje fiskalnih rizika pozitivan distributivni efekt. U budućem vezanih za neizmirene obaveze lokalnih periodu će od ključnog značaja biti vlasti, javno-privatno partnerstvo i potraživanje naknada. Slika 3. Nezaposlenost i zaposlenost, 2012.–15. Slika 4. Bilans tekućeg računa, FDI i druge investicije 2013.–15. U procentu U milijardama € 60 400 50 300 200 40 100 30 0 20 -100 -200 10 -300 0 -400 12 12 13 13 14 14 15 15 13 13 13 13 14 14 14 14 15 15 15 Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q2- Q3- Q4- Q1- Q2- Q3- Q4- Q1- Q2- Q3- ▬ Zaposlenost ▬ Nezaposlenost J Tekući račun J Direktne investicije J Druge investicije Izvor: Podaci INSTAT-a.. Izvor: CBCG and MONSTAT Slika 5. Rast bruto dodatne vrijednosti po Slika 6. Prihodi, rashodi i deficit opšte sektoru, 2013.–15. vlade, 2009.–17. U procentu U procentu BDP-a 6 35 0 4 30 -1 2 25 -2 20 -3 0 15 -4 -2 10 -5 -4 5 -6 -6 0 -7 12 12 13 13 14 14 15 15 Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 J Poljoprivreda J Eksploatacija J Proizvodnja J Ukupni bilans ▬ Ukupni prihodi i grantovi, desno J Građevinarstvo J Trgovina, ugostiteljstvo, transport ▬ Rashodi, desno J Komunikacije J Ostale usluge Izvor: MF i podaci INSTAT -a. Izvor: Podaci INSTAT-a.. es Slika 7. Indikatori ankete povjerenja, 2010.–15. Slika 8. Dug opšte vlade, 2010.–15. Razlike balansa U procentu BDP-a 20 80 10 70 60 0 50 -10 40 -20 30 20 -30 10 -40 0 10 10 11 11 12 12 13 13 14 14 15 15 Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 ▬ Trgovina ▬ Potrošnja ▬ Usluge ▬ Industrija ▬ Građevinarstvo ▬ Ukupni PPG dug Izvor: Podaci INSTAT-a. Izvor: MF i podaci INSTAT-a. Slika 9. Novčana masa, godišnji rast i NPL-ovi, Slika 10. CPI i godišnje stope rasta, 2009.–15. 2010.–15. U procentu U procentu 35 5 30 25 4 20 3 15 10 2 5 1 0 -5 0 r-0 9 r-1 0 r-1 1 r-1 2 r-1 3 r-1 4 r-1 5 -10 Jul-10 an-11 Jul-11 an-12 Jul-12 an-13 Jul-13 an-14 Jul-14 an-15 Ma Ma Ma Ma Ma Ma Ma Jan J J J J J ▬ Rast novčane mase ▬ Omjer NPL-ova ▬ Rast kredita Izvor: Podaci INSTAT-a. Izvor: Podaci BoA. | 49 ALBANIJA 2012 2013 2014 2015e 2016f Realni rast BDP-a (procenat) 1.6 1.1 2.0 2.6 3.2 Struktura (procentni poeni): Potrošnja 0.3 1.2 3.0 -2.3 2.2 Investicije -2.3 -0.8 0.9 2.2 3.2 Neto izvoz 3.7 0.7 -1.8 2.7 -2.2 Izvoz -0.3 3.5 -6.0 1.1 Uvoz (-) 4.0 -2.8 4.4 1.7 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 2.0 1.9 1.6 1.9 2.3 Javni prihodi (procenat BDP-a) 24.7 23.7 26.2 26.3 27.4 Javni rashodi (procenat BDP-a) 28.2 29.2 32.1 31.1 29.6 Od čega: Plate (procenat BDP-a) 5.2 5.2 5.1 5.0 4.7 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 9.0 9.5 9.9 9.9 10.0 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 4.6 4.8 4.3 4.3 3.9 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.5 -5.5 -5.9 -4.8 -2.5 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -0.3 -1.7 -3.1 -2.2 0.3 Javni dug i dug uz javne garancije (procenat BDP-a) 62.0 70.4 71.8 71.9 70.7 Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 26.9 26.6 29.6 33.5 34.6 Izvoz roba (procenat BDP-a) 15.9 18.2 9.3 8.0 7.5 Uvodz roba (procenat BDP-a) 36.8 36.1 30.8 28.7 29.1 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 2.2 -0.2 2.7 3.8 3.5 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -18.7 -18.0 -18.8 -16.9 -18.1 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 9.2 7.1 7.2 6.9 6.7 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -10.1 -10.7 -12.9 -11.4 -13.1 Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) 6.8 9.6 8.1 7 7.9 Vanjski dug (procenat BDP-a) 35.7 34.7 36.9 42.3 42.9 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 4.6 -3.5 -1.4 0.6 0.9 Nenaplativi zajmovi 24 24.1 22.4 18.2 17.5 (procent bruto zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 13.4 16 17.5 17.1 16.8 Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 28.5 29.7 35.6 32.3 32 Stopa učestvovanja radne snage (procenat, 57.3 52.5 53.7 55.7 56 prosjek perioda) GDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 10,517.94 10,947.65 11,390.71 11,872.41 12,484.42 Stopa siromaštva po 5 US$/dan, PPP 47.5 47.2 46.7 46.2 45.5 (procenat stanovništva) Izvori: Domaće vlasti, Procjene i projekcije Svjetske banke Napomene: Podaci za finansijski sektor za 2015. prikazuju dosadašnje godišnje prosjeke ukoliko nije drugačije naznačeno. Stopa nezaposlenosti mladih se odnosi na radnu snagu dobi 15 – 29 godina. es Bosna i Hercegovina Predviđa se da je rast u Bosni i Hercegovini (BiH) dostigao 2,8 procenata u 2015. Bio je veći nego što se ranije očekivalo, uz podršku vanjskog okruženja, koje je ojačalo neto izvoz i domaću aktivnost, koji su se oporavili od poplava iz 2014. Reforme se odvijaju u brojnim ključnim oblastima uz podršku srednjoročne Reformske agende, koju su vlasti usaglasile sredinom 2015. Najznačajnije među njima su izmjene zakona o radu, novi zakon o nesolventnosti, usvojen nedavno u jednom od entiteta, Republici Srpskoj (RS) i nastavak reformi penzija i socijalne pomoći u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Usvajanje Reformske agende i napredak na njenom provođenju predstavljaju osnovu za aplikaciju zemlje za članstvo u EU, koja je predana sredinom februara 2015. Međutim, izgledi za poboljšanje rasta u srednjoročnom periodu su zasnovani na održavanju implementacije reformi na koje se dugo čeka. Skorašnja kretanja 2015. Neto zarade su stagnirale tokom cijele Ekonomski rast je bio bolji nego što se ranije 2015. u većini sektora (rast od samo 0,5 očekivalo za 2015., potpomognut snažnim procenata g/g u nominalnom smislu). oporavkom od posljedica poplava iz prethodne godine. Neto izvoz je bio glavni pokretač rasta, a i potrošnja i investicije su Slika 1. Realni rast BDP-a, 2012.–15. dali podršku rastu. Realni BDP se povećao za U procentu g/g 4,3 procenta u odnosu na prethodnu godinu 5 (g/g) u Q2 – što predstavlja najveću stopu u 4 prethodnih pet godina – te za 3,1 procenat u 3 Q3. Na strani proizvodnje, industrijskoj 2 proizvodnji i maloprodaji se pripisuje 1 doprinos polovini ostvarenog rasta realne 0 dodatne vrijednosti u prva tri kvartala 2015. -1 Podaci velike frekventnosti ukazuju na -2 ublažavanje dinamike BDP-a krajem 2015., -3 pa se rast za 2015. u cjelini projicira na 2,8 Q3 2012 Q4 Q1 Q2 2013 Q3 Q4 Q1 Q2 2014 Q3 Q4 Q1 2015 Q2 Q3 procenata. J BH ukupnoi ▬ Federacija BiH ▬ Federacija BiH Izvor: Zavodi za statistiku. Povećanje rasta se nije odrazilo na učinak tržišta rada. Nezaposlenost ostaje velika, 27,7 procenata, pri čemu je broj zaposlenih Niže cijene roba, naročito nafte, su i dalje porastao za samo 1,9 procent g/g u uticale na ekonomiju u BiH putem brojnih novembru | 51 kanala, naročito trgovinskog bilansa i Trgovinski deficit izražen u eurima je uticaja na domaće cijene. U cjelini uzevši, smanjen za 8,7 procenata, na 3,5 milijarde €. čini se da je neto uticaj pozitivan jer su niže cijene povoljno uticale na realno raspoloživi Smanjenje deficita tekućeg računa (CAD) u prihod, smanjile realne troškove inputa i 2015. je uglavnom rezultat smanjenja smanjile neto uvoz. Međutim, deflacija trgovinskog deficita. Procjenjuje se da je cijena i rast najniže plate su povećali realni CAD smanjen sa 7,8 procenata u 2014. na teret duga, uz potencijalni uticaj na 6,3 procenta BDP-a u 2015. To je bilo finansijsko stanje domaćinstava i preduzeća. vođeno smanjenjem trgovinskog deficita roba; u nominalnom smislu u US dolarima, I dalje je prisutna deflacija potrošačkih dok su suficit u uslugama i doznakama bili cijena, vođena nižom cijenom uvoznih relativno stabilni. U smislu neto vanjskog roba. Indeks potrošačkih cijena (CPI) je financiranja, procjenjuje se da je neto priliv opao za 1,3 procenta g/g u decembru, što FDI smanjen s 3 procenta BDP-a u 2014. na predstavlja 13. uzastopni mjesec pada, pri oko 1,5 procenat, dovodeći do značajnog čemu je sada CPI tek 3 procenta veći od oslanjanja na prilive po osnovu duga. Takav prosjeka u 2010. Najznačajniji faktori su bili priliv FDI ne pruža dovoljno podrške pad cijena uvoznih roba i roba vezanih za domaćim investicijama (oko 18 procenata pad cijena nafte denominiranih u eurima u BDP-a), niti potencijalnom prenošenju 2015., primarno hrane (smanjenje od 1,5 efekta na ekonomski rast. procenata g/g), odjeće i obuće (smanjenje od 8,3 procenta) i transporta (smanjenje od 6,1 Naplata bruto prihoda od indirektnih procenat). U međuvremenu je došlo do poreza je povećana u 2015. Naplata je značajnog rasta cijena alkohola i duhana, kao povećana za 1,7 procenata g/g u 2015., i manjeg rasta cijena obrazovanja, zdravstva, predvođena naplatom akcize, koja je stanovanja i komunalija. Obzirom na doprinijela s 1,1 procentnim poenom (pp) ograničen rast nominalnih plata, smanjenje rastu prihoda od indirektnih poreza; 0,6 pp potrošačkih cijena je omogućilo određeno od toga se pripisuje akcizi na naftu, a 0,4 pp jačanje realnog prihoda. Neto mjesečna plata akcizi na duhan. u decembru 2015. je iznosila prosječno 421 € Očekuje se mala promjena fiskalnog što je smanjenje za 0,1 procent g/g u deficita s 2 procenta BDP-a u 2016. Ipak, nominalnom smislu. javljaju se određeni pozitivni znaci Trgovinski deficit se nastavljao popravljati, unaprjeđenja budžetskog procesa i koraci u iako je s tek ispod 30 procenata BDP-a još pravcu toliko-potrebnih unaprjeđenja uvijek značajan. Niže cijene nafte su kvaliteta i strukture potrošnje. Na primjer, za smanjile uvoz povezanih proizvoda, a 2016. je uvedena zabrana zapošljavanja u povećana vanjska potražnja je potakla izvoz. javnom sektoru, a u FBiH se nastavljaju Mjesečni podaci ukazuju da je uvoz u 2015. penzione reforme. Obzirom na ranija opao za 2,1 procenat g/g, dok je izvoz, kašnjenja s usvajanjem budžeta, naročito uglavnom u susjedne zemlje i EU, povećan zbog potrebe formiranja vlade u FBiH i BiH za 3,5 procenta, iako je rast kasnije tokom Institucijama u 2015., usvajanje, krajem godine smanjen. 2015., sva tri budžeta za 2016., es predstavlja pozitivan rani znak kako će se trgovinskih partnera. To je doprinijelo ove godine provoditi fiskalna politika. određenom rastu i nominalnog i realnog efektivnog kursa krajem 2015., iako je ovaj Ipak, budžetske alokacije su ove godine drugi posljednjih godina bio zaustavljen značajno veće nego 2015. Oba Doma slabim rastom cijena. Parlamenta BiH su usvojila budžet BiH za Podrška finansijskog sektora ekonomskoj 2016. bez amandmana. Budžet iznosi oko aktivnosti je ograničena povlačenjem 880 miliona € (približno 6 procenata stranih banaka i povećanom zabrinutošću procijenjenog BDP-a BiH za 2016.) od čega za kvalitet aktive. Iako bankarski sektor je 486 miliona € za finansiranje državnih ostaje stabilan i sada se manje oslanja na institucija i 394 miliona € za servisiranje strano finansiranje, mnoge od stranih stranog duga. Dok je prvi iznos isti kao u banaka, koje dominiraju u bankarskom prethodne četiri godine, servisiranje stranog sistemu, se postepeno povlače. To je duga je oko 29 procenata veće nego u 2015. doprinijelo smanjenju rasta kredita, koji je Nadalje Parlament Federacije BiH je usvojio iznosio u prosjeku 3,0 procenta g/g od 2009. budžet s rashodima od 800 miliona € (5,5 do decembra 2015.; između 2003. i 2008. rast procenata procijenjenog budžeta BiH za kredita je bio 24 procenta godišnje. Pored 2016.), što je 11 procenata više od budžeta za toga, udio nenaplativih zajmova (NPL) u 2015., uz neto zaduživanje od 155 miliona € portfeolijima komercijalnih banaka je bio (1 procenat procijenjenog budžeta BiH za visok, dostižući 13,7 procenata na kraju 2016.). U RS je budžet sveukupno narastao 2015. Velike rezervacije za NPL-ove su na 1,6 milijardi € (11 procenata sveukupnog dovele do pogoršanja profitabilnosti banaka. BDP-a), 40 procenata veći nego u 2015. Bojazni u vezi s kvalitetom aktive su otežale Glavna razlika je u tome što je po prvi put u vraćanje profitabilnosti banaka, uglavnom Budžet RS i Trezorski sistem uključen Fond zbog neadekvatnih zakona o korporativnoj penzionog i invalidskog osiguranja RS. rezoluciji i nesolventnosti. Međutim, RS je Neto zaduživanje je ostalo nepromijenjeno u nedavno usvojila novi okvir nesolventnosti, odnosu na 2015. (31 milion €). Budžeti što predstavlja pozitivan pomak. centralnih vlada ne uključuju potrošnju na nižim nivoima vlasti; potrošnja generalne Entiteti su, kao dio Reformske agende vlade u 2016. je projicirana na oko 46 usvojene sredinom 2015., pokrenuli brojne procenata BDP-a. reformske inicijative. I RS i FBiH imaju nove zakone o radu kojima se rješavaju U Bosni i Hercegovini se monetarna dugotrajne rigidnosti na njihovim tržištima politika i dalje vodi putem aranžmana rada i pruža podrška za otvaranje radnih Valutnog odbora uz vezivanje valute za mjesta. Međutim, Ustavni sud FBiH je euro. Devizne rezerve su u 2015. iznosile nedavno presudio da se Zakon o radu FBiH komotnih oko 6 mjeseci uvoza. Obzirom na treba vratiti Parlamentu zbog proceduralnih vezu s eurom, konvertibilna marka BiH propusta, pa je on u martu vraćen u (BAM) je zabilježila pad u odnosu na dolar, parlamentarnu proceduru. Ostale reforme ali i nominalan rast u odnosu na valute nekih koje su u toku uključuju jačanje sistema naknada | 53 za slučaj nezaposlenosti i penzione reforme u projicira se da će se realni rast BDP-a FBiH. U prioritete spadaju i rješavanje postepeno povećavati s 2,8 procenata u 2015. neizmirenih obaveza javnog sektora i na 3,5 procenata u 2018. Ta projekcija, reforma preduzeća u državnom vlasništvu. međutim, zavisi od održavanja reformi i BiH je sredinom februara 2016. podnijela odsustva negativnih šokova po vanjsku aplikaciju za članstvo u EU. trgovinu i finansijske uslove. Izgledi Provođenje razumne, efikasne i efektivne fiskalne politike unutar visoko- Podržan uglavnom rastom potrošnje, decentraliziranog fiskalnog sistema je od srednjoročni ekonomski rast će se centralnog značaja za više-dimenzionalnu vjerovatno povećati za gore-pomenuta 3 reformsku agendu BiH. Iako deficit ostaje procenta. Iako će oporavak potražnje EU za relativno umjeren, fiskalni sektor i dalje uvozom dovesti do umjerenog rasta izvoza, karakteriziraju veliko poresko opterećenje i obzirom na relativno snažnu potražnju za neefikasna potrošnja. Fiskalna konsolidacija uvozom, neto vanjska potražnja će i dalje biti neće biti efektivna ako se ne riješe pokretač rasta. Vanjsko okruženje će pružiti strukturalne rigidnosti na rashodovnoj podršku za stabilan priliv doznaka, što će, u strani, naročito velika izdvajanja za plate u kombinaciji s održavanjem nižih cijena javnom sektoru i po izdvajanjima velika, ali nafte, promovirati postepen rast potrošnje, slabo ciljana socijalna pomoć. Predloženi čineći je i dalje ključnim faktorom rasta. program MMF-a i podrška od ostalih Investicije u energiju i turizam će pružiti partnera poput Svjetske banke, mogu podršku rastu investicija generalno. Kao pomoći vlastima na ostvarivanju ove rezultat tih kretanja izazovne agende. Slika 2. Rast industrijske proizvodnje i Slika 3. Rast BDP-a na proizvodnoj strani, maloprodaje, 2012.–15. 2012.–15. U procentima g/g Realna promjena procenta g/g 20 3.5 3.0 15 2.5 2.0 10 1.5 5 1.0 0.5 0 0 -0.5 -5 -1.0 -1.5 -10 -2.0 -13 ep-13 ec-13 ar-14 un-14 ep-14 ec-14 ar-15 un-15 ep-15 ec-15 Jun S D M J S D M J S D 2012 2013 2014 2015f ▬ Industrijska proizvodnja ▬ Maloprodajni promet J Dodatna vrijednost poljoprivrede J Dodatna vrijednost industrije Izvor: Agencija za statistiku BiH. J Dodatna vrijednost usluga Q Sveukupni rast BDP-a Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka. es Slika 4. Inflacija potrošačkih cijena Slika 5. Prihodi od indirektnih poreza, realni tromjesečni klizni prosjek (3mma) U procentu g/g U eurima U procentu g/g 8 40 15 6 30 4 20 10 2 10 0 0 5 -2 -10 0 -4 -20 -6 -30 -5 -8 -40 -10 -50 -10 -12 Jul-12 an-13 Jul- 13 -14 Jul- 14 -15 Jul- 15 -13 -13 Jul-13 ct-13 an-14 pr-14 Jul-14 ct-14 an-15 pr-15 ct-15 Jan J Jan Jan Jan Apr O J A O J A O J Ukupna CPI inflacija u BiH ▬ Inflacija CPI transporta u BiH ▬ Rast ukupnih indirektnih poreza u cijenama iz 2010., 3mma g/g ▬ Promjena cijene nafte, desno ▬ Neto rast indirektnih prihoda u cijenama iz 2010, 3mmag/g Izvor: Agencija za statistiku BiH. Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje, Svjetska banka. Slika 6. Fiskanli bilans opšte vlade Slika 7. Rast izvoza i uvoza i robni trgovinski bilans U procentu BDP-a 3mma procent g/g U milijardama KM 0 20 8 -1 10 4 -2 0 0 -3 -4 -10 -4 -5 -20 -8 -12 Jul- 12 -13 Jul- 13 -14 Jul- 14 -15 Jul- 15 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015f Jan Jan Jan Jan Izvor: Fiskalni organi, procjene osoblja Svjetske banke. J Trgovinski bilans ▬ Izvoz, desno ▬▬ Imports, rhs Napomena: f=prognoza. Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka. Slika 8. Realni i nominalni kurs Slika 9. Indikatori učinka bankarskog sektora 2009=100, ‘+’ označava rast U procentu 110 20 15 105 10 100 5 0 95 -5 90 -10 09 09 10 10 11 11 12 12 13 13 14 14 15 15 09 09 10 10 11 11 12 12 13 13 14 14 15 15 Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- ▬▬ NEER ▬▬ REER J Adekvatnost kapitala, aktiva ponderisana prema kapitalu iz stuba 1 i riziku Izvor: Centralna banka BiH, kalkulacije osoblja Svjetske banke. ▬ —Kvalitet aktive, NPL/ ukupni zajmovi ▬ Profitabilnost, povrat po ulagnju Izvor: Centralna banka BiH, kalkulacije osoblja Svjetske banke. | 55 BOSNA I HERCEGOVINA 2012 2013 2014 2015f 2016f Realni rast BDP-a (procenat) -0.9 2.4 1.2 2.8 2.6 Struktura (procentni poeni): Potrošnja 0.7 2.0 Investicije 0.1 1.0 Neto izvoz 2.0 -0.4 Izvoz 1.0 0.7 Uvoz (-) 0.9 -1.1 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 2.0 -0.1 -0.9 -1.0 -0.5 Javni prihodi (procenat BDP-a) 44.5 43.4 43.8 44.5 43.2 Javni rashodi (procenat BDP-a) 46.6 45.6 45.8 46.3 45.2 Od čega: Plate (procenat BDP-a) 12.9 12.5 12.0 11.7 11.4 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 17.1 16.8 17.1 17.1 16.9 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 3.2 4.0 4.3 4.4 4.4 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.0 -2.2 -2.1 -1.8 -2.0 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -1.5 -1.2 -1.3 -0.7 -1.0 Javni dug (procent BDP-a) 39.5 36.4 39.0 39.8 41.4 Javni dug i dug uz javne garancije (procent BDP-a) 44.3 40.8 43.0 43.8 45.2 Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 27.8 28.2 30.1 30.6 31.3 Izvoz roba (procenat BDP-a) 22.6 24.3 24.2 23.9 23.6 Uvodz roba (procenat BDP-a) 53.5 52.0 53.9 51.6 51.0 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 7.0 6.8 6.8 7.3 7.5 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -24.0 -20.8 -22.9 -20.4 -19.9 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 8.1 8.1 8.5 8.4 8.3 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -8.8 -5.7 -7.8 -6.3 -6.4 Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) -2.0 -1.7 -2.6 -1.4 -1.7 Vanjski dug (procenat BDP-a) 52.8 53.9 50.8 54.0 55.1 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 1.0 1.9 4.0 2.2 2.5 Nenaplativi zajmovi 13.5 15.1 14.2 14.1 14.0 (procent bruto zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 28.1 27.5 27.5 27.7 27.5 Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 63.3 58.8 62.9 62.3 62.1 Stopa učestvovanja radne snage (procenat, 44.0 43.6 43.7 44.1 44.3 prosjek perioda) GDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 9,214.0 9,562.8 9,808.0 10,359.6 10,500.0 Stopa siromaštva po 5 US$/dan, PPP (procenat stanovništva) Izvori: Domaće vlasti, Procjene i projekcije Svjetske banke Napomene: Podaci za tržište rada za 2015. su preliminarni. Rast kredita za 2015. odražava dosadašnje godišnje prosjeke. Nenaplativi zajmovi pokazuju dosadašnje stvarne prosjeke. es Kosovo Potaknut domaćom potražnjom, realni ekonomski rast je dostigao procijenjenih 3,6 procenata u 2015., uz projekcije malih promjena za 2016. Potrošnja i investicije su dali pozitivan doprinos rastu, ali doprinos neto izvoza je bio negativan zbog slabijih prihoda od trgovine u posljednja dva kvartala, kao rezultat pada izvoza baznih metala, glavne trgovinske robe Kosova. Direktne strane investicije su porasle za 150 procenata u 2015., uz veći priliv iz EU, nakon što je Kosovo potpisalo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. I pored solidnog rasta prihoda od 9,4 procenta, potrebna su fiskalna prilagođavanja, da bi Kosovo moglo ispoštovati svoje fiskalno pravilo, koje uz par izuzetaka, ograničava budžetski deficit na 2 procetna BDP-a. MMF je u julu 2015. odobrio 22-mjesečni Stand-by aranžman (SBA) od 184 miliona €. Prvi SBA je uspješno završen u januaru 2016. Ekonomski učinak zemlje će biti sličan i u 2016., u zavisnosti od političke stabilnosti i uspješnog početka FDI u ski-centru Brezovica. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo su Skorašnja kretanja zajedno doprinijeli s 0,7 pp, a industrija s 0,4 pp, uglavnom, kako je i bilo očekivano, Uprkos političkoj nestabilnosti, ekonomski značajnim rastom proizvodnje električne učinak Kosova je u 2015. bio dobar. Rast za energije u 2015. – što je imalo efekt tu godinu je procijenjen na 3,6 procenta, kompenzacije nakon prekida proizvodnje u vođen domaćom potražnjom. Doprinos 2014. zbog eksplozije u blizini elektrane investicija rastu je iznosio 4,1 procentni poen Kosovo A. Javna administracija je i dalje (pp). Privatne investicije su bile potaknute imala negativan uticaj na rast. većim obimom direktnih stranih investicija Vanjski disbalans se povećao u 2015. (FDI) i lakšim pristupom hipotekarnim Deficit tekućeg računa je sa 7,9 procenata zajmovima; krajem godine su intenzivirane i BDP-a u 2014. došao do 9,4 procenta zbog javne investicije. Privatna potrošnja je velikih profita kompanija nastalih stranim doprinijela s procijenjenih 0,9 pp, potaknuta ulaganjima, kao i ubrzanja izgradnje povećanjem doznaka od 9 procenata i većim autoceste prema BJR Makedoniji (izdvojeno platama i penzijama od 2014. Doprinos više sredstava tokom fiskalne godine) što je izvoza rastu je bio negativan s 1,3 pp, zahtijevalo veći uvoz roba, čime su obzirom na pad izvoza u posljednjem transportne usluge povećane za 47,3 kvartalu. Izvoz roba je doprinio rastu sa procenta. Veći broj Kosovara je putovao van samo 0,1 pp u toku godine, a doprinos uvoza zemlje, iako još uvijek nije odobrena je takođe bio negativan za 1,4 pp. Na strani liberalizacija viza za zemlje Schengena, tako proizvodnje, usluge su dale glavni doprinos da je uvoz usluga putovanja povećan za 7 rastu 1,3 pp uglavnom od privatnih procenata. Izvoz roba i usluga je izgubio investicija i izgradnje autoceste putem javne početni zamah (do juna je zabilježen rast od investicije. 11,3 procenta g/g) i do | 57 kraja godine ostao nepromijenjen u odnosu Fiskalni deficit je u 2015. iznosio 1,9 na prethodnu godinu. Usporavanje u Kini je procenata BDP-a (ispod 2 procenta, koliki smanjilo cijene baznih metala, glavne je limit fiskalnog pravila), zahvaljujući izvozne robe Kosova i smanjilo izvoz roba boljim prihodima i pravovremenom kasnije tokom godine. Izvoz fiskalnom usklađivanju. Početni budžet, telekomunikacijskih usluga je smanjen za 30 koji je bio zasnovan na pretjerano procenata zbog širenja novih tehnologija. optimističnim projekcijama prihoda, je bio revidiran rebalansom budžeta sredinom godine putem fiskalne konsolidacije. Usvojene mjere za povećanje prihoda su uključivale povećanje stope PDV-a sa 16 na Slika 1. Godišnje stope realog rasta BDP- 18 procenata, te poboljšanje naplate prihoda, a, Kosovo, 2008.–15. što je dalo 0,8 pp BDP-a. Od pomoći je bilo i U procentu 5.0 manje izvršenje originalnog budžeta 4.5 4.5 4.4 (smanjenje na robama i uslugama, 4.0 3.6 3.6 izdvajanjima za plate i boračke naknade) za 3.5 3.3 3.4 oko 1 pp BD-a. Bolja naplata poreza je bila 3.0 2.8 glavni faktor ostvarivanja 9,4 procenta većih 2.5 prihoda nego u 2014. Jednokratni prihod od 2.0 1,1 procenat BDP-a je došao od djelimične 1.2 1.5 likvidacije fonda za privatizaciju, što je 1.0 povećalo bilans Banke Kosova na kraju 0 godine. Potrošnja je porasla za 8,5 procenata, 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Izvor: Podaci Agencije za statistiku Kosova (SAK). uglavnom zbog veće tekuće potrošnje na Napomena: Rast za 2015. je procijenjen na osnovu podataka za Q1–Q3 plate i penzije. Gotovo polovina potrošnje na od SAK-a. javne investicije je izvršena u posljednjem kvartalu. Kosovo je na kraju godine moglo Finansijski bilans je u 2015. povećan za 180 izdvojiti više sredstava za autocestu prema procenata, kao rezultat oporavka FDI. BJR Makedoniji nego što je bilo prvobitno Neto priliv FDI je u 2015. više nego planirano, prebacivanjem sredstava udvostručen na oko 5,3 procenta, namijenjenih kapitalnim projektima koji se odražavajući u značajnom mjeri nisu realizirali. To će smanjiti izdvajanja za reinvestiranu zaradu stranih kompanija (to autocestu u narednim godinama. je dio negativnog iznosa zabilježenog u U 2015. je zabilježena deflacija od 0,5 deficitu tekućeg računa). Većina FDI potiče procenata. Kosovo, koje nema uticaja na iz EU, ali je u 2015. značajan dio došao i iz cijene, je imalo koristi od pada svjetskih Turske. To je izuzetno pozitivno dešavanje cijena nafte. Pad svjetskih cijena goriva za koje se nadovezuje na napredak u pravcu transport koji je počeo u drugoj polovini pridruživanja EU potpisivanjem Sporazuma 2014., je doveo do deflacije na Kosovu o stabilizaciji i pridruživanju u 2015. tokom cijele 2015. Troškovi visokog Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne obrazovanja i usluge smještaja su takođe djelatnosti su nastavile privlačiti većinu FDI. pali. Određeno smanjenje cijena hrane u drugoj polovini godine je donekle pomoglo ublažavanju siromaštva. es Finansijski sektor Kosova je u 2015. bio se smanjiti za 0,2 pp. Investicije će profitabilan, a krediti su rasli 3,7 doprinijeti rastu s 1,4 procentnim poenom. procenata. Profiti komercijalnih banaka su Privatne investicije će i dalje biti poticane naglo porasli za 56,5 procenata g/g, putem FDI, kao što je Brezovica. Javne potaknuti smanjenjem potrošnje. Iako se investicije će imati koristi od veće potrošnje popravlja, finansijsko posredovanje je na na autocestu prema BJR Makedoniji. Neto Kosovu još uvijek nerazvijeno. Kao su izvoz će i dalje imati 0,3 pp negativan uticaj kamate padale, kamatne marže su se na rast jer, bez obzira što će oboje rasti, uvoz smanjile za prosječnih 2,9 pp na 7,1 procent. će imati veću bazu od izvoza. Srednjoročni Niže kamatne stope su povećale privatne izgledi ne predviđaju dalje političke kredite za 7,3 procenta (g/g) pri čemu su poremećaje i računaju na zadržavanje krediti za domaćinstva rasli brže (10,6 pozitivnog trenda priliva FDI kakav je bio u procenata g/g), nego za preduzeća (5,7 2015. Ekonomski učinak zemlje će u 2016. procenata). Štednja je u međuvremenu biti sličan, uz uslov političke stabilnosti i porasla 6,4 procenta. Štednja po viđenju, na uspješnog početka FDI na ski-centru koju otpada 60 procenata ukupne štednje, je Brezovica. više rasla (23 procenta); oročena štednja domaćinstava je smanjena za 8,4 procenta, U srednjoročnom periodu se očekuje ali je oročena štednja firmi porasla za 8,1 očuvanje fiskalne stabilnosti postignute procent. konsolidacijom sredinom 2015. Nacrt Nenaplativi zajmovi (NPL-ovi) se budžeta za 2016. je u skladu s MMF-ovim smanjuju. Nakon vrhunca od 8,8 procenata programom, što bi trebalo ojačati fiskalnu u februaru 2014., do januara 2016. su stabilnost. Nedavno odobrene izmjene smanjeni na samo 6,2 procenta ukupnih postojećeg fiskalnog pravila, kada su u zajmova, s daljim trendom smanjenja. NPL- pitanju investicije, će otvoriti dodatni ovi su na Kosovu manji nego u ostalim SEE6 fiskalni prostor za produktivne investicije u zemljama. Smanjuju se NPL-ovi i strateške sektore i potaći javne investicije i domaćinstava i firmi, uglavnom kao rezultat ekonomski rast u predstojećim godinama. uspješnog rada privatnih agenata za naplatu. Izgledi U 2016. i 2017. se očekuju male promjene ekonomskog rasta Kosova, pod pretpostavkom održavanja rasta potrošnje, povećanja izvoza i pokretanja investicija putem FDI u ski-centru Brezovica. Očekuje se da će domaća potražnja imati pozitivan uticaj na rast, ali neto izvoz će i dalje biti negativan. Očekuje se da će doprinos potrošnje rastu biti 2,4 pp; privatna potrošnja bi trebala rasti 2,6 pp, ali javna potrošnja će | 59 Slika 2. Rast zbirne potražnje, 2012.–15. Slika 3. Rast ekonomije po sektorima, 2010.–14. U procentu In percent 8 5 6 4 3.4 3.6 4 2.8 3 2 1.2 2 0 1 -2 0 -4 -1 -6 -2 2012 2013 2014 2015 2011 2012 2013 2014 2015 J Potrošnja J Investicije J Net o izvoz ▬ Realni rast BDP-a J Poljoprivreda J Industrija J Usluge Izvor: Agencija za statistiku Kosova i Svjetska banka. J Porezi minus subvencije ▬ Realni rast BDP-a Izvor: Agencija za statistiku Kosova i Svjetska banka. Slika 4. Bilans tekućeg računa i FDI, 2011.–15. Slika 5. Deficit opšte vlade, po kvartalu, 2013.–15. U procentu BDP-a U eurima U procentu BDP-a 10 600 4 2 5 500 0 0 400 -2 -4 -5 300 -6 -10 200 -8 -10 -15 100 -12 -20 I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV 0 -14 2012 2013 2014 2015 Q1-14 Q2-14 Q3-14 Q4-14 Q1-15 Q2-15 Q3-15 Q4-15 JJ CAD JJ FDI net J Prihodi J Rashodi ▬ Fiskalni deficit, desno Izvor: Centralna banka Republike Kosovo i Svjetska banka. Izvor: Ministarstvo finansija i Svjetska banka. Slika 6. Godišnji rast zajmova, 2012.–15. Slika 7. Dug opšte vlade, 2008.–15. U procentu U procentu BDP-a 20 14 18 12 11.9 16 10.6 10 9.3 14 8.6 12 8 10 6.1 6.3 5.9 8 6 6 4 4 2 2 0 0 -12 Jul-12 -13 Jul- 13 -14 Jul- 14 -15 Jul- 15 -16 Jan Jan Jan Jan Jan 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 ▬ Ukupni zajmovi ▬ Zajmovi firmama ▬ Zajmovi domaćinstvima Izvor: Ministarstvo finansija. Izvor: Centralna banka Republike Kosovo. Slika 8. Nenaplativi zajmovi, 2008.–15. Slika 9. CPI i PPI. 2011.–14. U procentu ukupnih zajmova U procentu rasta 10 12 9 10 8 7 8 6 6 5 4 4 3 2 2 1 0 0 -2 r-0 -0 r-1 -1 r-1 -1 r-1 -1 r-1 -1 r-1 -1 r-1 -1 -16 9 9 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 11 11 12 12 1-13 3-13 1-14 3-14 1-15 3-15 Ma Sep Ma Sep Ma Sep Ma Sep Ma Sep Ma Sep Ma Sep Jan Q1- Q3- Q1- Q3- Q Q Q Q Q Q Izvor: Centralna banka Republike Kosovo. ▬▬ CPI ▬▬ PPI Izvor: Agencija za statistiku Kosova. es KOSOVO 2012 2013 2014 2015e 2016f Realni rast BDP-a (procenat) 2.8 3.4 1.2 3.6 3.6 Struktura (procentni poeni): Potrošnja 2.7 2.3 3.8 0.9 2.4 Investicije -4.4 -0.1 -1.4 4.1 1.4 Neto izvoz 4.5 1.2 -1.2 -1.3 -0.3 Izvoz 0.1 0.4 3.0 0.1 0.3 Uvoz (-) 4.4 0.8 -4.2 -1.4 -0.7 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 2.5 1.8 0.4 -0.5 0.5 Javni prihodi (procenat BDP-a) 25.9 25.2 24.4 25.4 26.6 Javni rashodi (procenat BDP-a) 28.5 28.1 27.0 27.3 28.4 Od čega: Plate (procenat BDP-a) 8.1 7.9 9.1 9.3 9.2 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 3.7 4.2 6.1 6.9 7.4 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 10.8 10.1 7.5 7.4 7.8 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.6 -2.9 -2.6 -1.9 -1.8 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.4 -2.5 -2.4 -1.6 -1.5 Javni dug (procenat BDP-a) 8.2 9.0 10.6 11.9 15.2 Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 6.7 6.1 6.0 6.4 7.5 Izvoz roba (procenat BDP-a) 5.6 5.5 5.9 5.6 5.7 Uvoz roba (procenat BDP-a) 46.3 43.1 43.5 42.3 41.7 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 6.4 5.9 6.1 5.6 5.6 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -34.3 -31.8 -31.5 -31.2 -30.4 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 12.0 11.7 12.7 13.2 13.5 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -7.5 -6.9 -8.1 -9.4 -9.6 Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) 4.2 4.7 2.8 5.2 5.5 Vanjski dug (procenat BDP-a) 7.3 6.5 6.4 6.5 7.4 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 5.8 1.9 3.0 7.3 Nenaplativi zajmovi 7.5 8.7 8.5 6.2 (procent bruto zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 30.9 30.0 35.3 33.3 Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 55.3 55.9 61.0 60.0 Stopa učestvovanja radne snage (procenat, 36.9 40.5 41.6 42.6 prosjek perioda) GDP po stanovniku, US$ 3,600.7 3,877.2 4,052.7 3,551.0 3,629.0 Izvori: Domaće vlasti , Procjene i projekcije Svjetske banke. Napomene: Rast kredita za 2015. odražava dosadašnje godišnje prosjeke. Nenaplativi zajmovi pokazuju dosadašnje stvarne prosjeke. | 61 BJR Makedonija Ekonomski rast BJR Makedonije je ostao snažan s 3,7 procenata u 2105., uprkos političkim previranjima. Rast je bio vođen povećanjem privatne potrošnje i većom javnom potrošnjom. Neto izvoz je dao mali doprinos rastu. Trgovinski deficit se smanjio u 2105., ali je i neto priliv FDI opao. Fiskalni deficit je bio nešto manji nego što je bilo projicirano u budžetu, ali još uvijek veći nego u Srednjoročnoj fiskalnoj strategiji. U srednjoročnom periodu se očekuje postepeno ubrzanje rasta, a nastavak političkih previranja bi negativno uticao na izglede. Rast BDP-a je ostao snažan u 2015., uprkos ukazuje i na porat privatnih investicija političkim previranjima. Preliminarni prema kraju 2015. Izvoz (uglavnom vezan za podaci ukazuju da je u Makedoniji u 2015. FDI) je nastavio s dobrim učinkom, rastući došlo do ekonomske ekspanzije za 3,7 4,6 procenta g/g. U prva tri kvartala gotovo procenta BDP-a. Rast je bio u velikoj mjeri da nije bilo rasta uvoza, ali je značajno vođen građevinarstvom (16,8 procenata), povećanje uvoza vezanog za FDI u veleprodajom i maloprodajom (7,3 posljednjem kvartalu podiglo rast izvoza za procenta) i uslugama (3,4 procenta), 2,4 procenta u cijeloj godini. Neto vanjska naročito nekretninama, potaknutim laganim potražnja je dala povoljan doprinos (iako rastom kredita. Industrijska proizvodnja se skroman) rastu BDP-a (0,7 procenata g/g). smanjila za 2 procenta, kao i oporavak u drugoj polovini 2015., dijelom Deflacija je nastavljena u 2015. Pad kompenzirajući usporavanje početkom globalnih cijena hrane i nafte je uticao na godine. Konačno, poljoprivredna kretanja domaćih cijena i generalno doveo proizvodnja je usporena, uprkos dobivanja do smanjenja cijena za 0,3 procenta. U većih subvencija. međuvremenu, ukupna inflacija je nešto povećana, za 0,5 procenata, vođena većim Na strani potražnje, rast je bio u velikoj cijenama lijekova i IT opreme. mjeri vođen potrošnjom, kako privatnom, tako i javnom. Povećana zaposlenost je u Značajno otvaranje radnih mjesta je dovelo kombinaciji s većim realnim platama, do daljeg pada nezaposlenosti u 2015. penzijama i socijalnim transferima, dovela Zaposlenost je porasla za skoro 1 procenat u do 3,2 procenta povećanja privatne potrošnje 2015., zbog novog zapošljavanja u 2015. I Vladina potrošnja je naglo povećana prerađivačkoj industriji, javnoj u 2015. (4,6) procenata, naročito u drugoj administraciji i uslugama (naročito smještaj, polovini godine. Bruto investicije su se financije i nekretnine). Učestvovanje radne oporavile u trećem kvartalu, potaknute snage je ostalo stabilno s 57,2 procenta. povećanim javnim izdacima za izgradnju Nezaposlenost autoceste. Rast dugoročnih kredita firmama es se smanjila na prosječnih 26,1 procenat u procenat u trećem kvartalu, uvoz se oporavio 2015., s 28,1 procenta u 2014. Nezaposlenost do kraja godine, rezultirajući s 5,5 procenata mladih se takođe nešto smanjila s 53,1 rasta u 2015. (g/g). Kao posljedica, trgovinski procenat u 2014. na 47,3 procenta u 2015., deficit je smanjen za 19 procenata (g/g), na čemu su pomogli skupi programi oko 17 procenata BDP-a. zapošljavanja mladih. Dugoročna Deficit tekućeg računa je nešto povećan u nezaposlenost i dalje predstavlja problem: 61 2015., a neto priliv FDI je smanjen. procenat prijavljenih nezaposlenih je bez Privatni transferi, iako nešto niži nego u posla duže od jedne godine. 2014. su i dalje bili dovoljni za pokrivanje trgovinskog deficita, olakšavajući vanjski Slika 1. Rast BDP-a po sektoru finansijski pritisak. Deficit tekućeg računa se U procentu povećao na 1,4 procenta BDP-a s 0,8 14 procenata u 2014. Neto FDI su smanjenje za 12 14 procenata (g/g) u 2015., uz pad na 1,9 10 procenata BDP-a s 2,3 procenta BDP-a u 8 2014. To je u velikoj mjeri posljedica 6 značajnog odliva u maju 2015. (vrhunac 4 političke neizvjesnosti u zemlji i krize u 2 Grčkoj), te kasnije u septembru i novembru. 0 Kao i u 2014. rezerve su pokrivale 4,6 -2 -4 mjeseci uvoza. 13 2-13 3-13 4-13 1-14 2-14 3-14 4-14 1-15 2-15 3-15 4-15 Q1- Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Q Krediti su i dalje rasli, a finansijski sektor J Proizvodnja J Građevinarstvo J Malopr.velepr. transport, smještaj. J Ostale usluge J Rudarstvo, el. energija, plin J Poljoprivreda je dobar. Nenaplativi zajmovi (NPL-ovi) su ▬ Realni rast BDP-a smanjeni na 10,6 procenata u decembru, Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku. zahvaljujući smanjenju NPL-ova korporativnog sektora. Bankarski sektor je i dalje izuzetno likvidan (28,5 procenata u prosjeku u periodu januar-septembar 2015.). Izvoz je u 2015. rastao brže od uvoza, Profitabilnost je povećana u prva tri kvartala smanjujući trgovinski deficit. Izvoz je 2015., a omjer adekvatnosti kapitala se povećan za 9,0 procenata (g/g) u eurima u zadržao na 16 procenata, što je znatno iznad 2015., iako je u dolarima smanjen za isti obaveznih 8 procenata. Rast kredita je iznos, obzirom da je denar, koji je vezan za dostigao 9,5 procenata (g/g) u 2015., što je euro, opao u odnosu na dolar. Većina rasta neznatno niže od 9,8 procenata u 2014.; je bila vođena izvozom vezanim za FDI, koji zajmovi domaćinstvima su u rastu kredita čini gotovo 40 procenta ukupnog izvoza. učestvovali s 57 procenata. Izvoz tradicionalnih roba, kao što su željezo i Fiskalni deficit se u 2015. smanjio, dijelom čelik, ruda i šljaka, te duhan, je smanjen. zbog prenošenja određenih plaćanja u Došlo je do veće koncentracije izvoznih 2016. Ukupni prihodi su iznosili 28,8 destinacija: 44 procenta izvoza (uglavnom procenata BDP-a u 2015., što je povećanje u dijelovi i komponente za automobilsku odnosu na 27,8 procenata u 2014. To industriju) je otišlo u Njemačku, što povećanje je bilo vođeno ponovnim predstavlja povećanje u odnosu na 41 uvođenjem poreza na neinvestirani | 63 profit (koji se nije naplaćivao od 2009.) i godine dovelo javni dug do 46,4 procenta većom naplatom socijalnih doprinosa u vezi BDP-a. U 2016. se očekuje nastavak rasta s poboljšanjem stanja na tržištu rada. PDV, duga zbog povećanih potreba za koji čini gotovo trećinu poreskih prihoda, je finansiranjem još uvijek velikog nivoa podbacio uprkos većem rastu i potrošnji. To deficita i značajnog investicionog portfolia je vjerovatno rezultat kombinacije faktora, preduzeća u državnom vlasništvu; u prva dva među koje spadaju pad cijena nafte, mjeseca je emitiran novi domaći dug u slabljenje naplate prihoda i povećanje vrijednosti 57 miliona €. oslobađanja FDI od PDV-a. Rashodi su povećani više od prihoda u 2015., pa s 32,3 procenta BDP-a, to predstavlja povećanje u odnosu na 32 procenta u 2014. To je Izgledi povećanje u velikoj mjeri odraz većih plata u Očekuje se da će rast ostati snažan s 3,7 javnom sektoru, penzija, socijalnih transfera procenata u 2016. i da će se povećati na 4 i potrošnje na robe i usluge, naročito u procenta u 2017. Javne investicije će i dalje drugoj polovini 2015. Izvršenje kapitalne biti značajan faktor rasta, obzirom da je potrošnje centralne vlade je bilo manje, bez izgradnja dvije autoceste planirana do kraja obzira na projicirano povećanje u rebalansu 2018. Privatna potrošnja bi trebala i dalje biti budžeta sredinom godine. Međutim, snažna, podržana povećanjem zaposlenosti i kapitalna potrošnja nevladinih javnih možda većim platama u javnom sektoru, agencija je nadomjestila vladino slabije penzijama i socijalnim transferima. Očekuje izvršenje. Deficit centralne vlade je dostigao se nastavak povećanja FDI izvoza, kako se 3,5 procenta BDP-a u 2015., što je manje u tržište EU bude postepeno oporavljalo, ali odnosu na revidirani budžet (3,7 procenata) doprinos neto vanjske potražnje će i dalje i rezultat iz 2014. (4,2 procenta). Razlika biti skroman. između ostvarenog i projiciranog deficita uglavnom odražava transfere doprinosa od Politička neizvjesnost i izbjeglička kriza državnog penzionog fonda privatnim predstavljaju primarne rizike po fondovima (oko 0,1 procent BDP-a) koji se ekonomiju u narednoj godini. Opšti izbori odnose na 2015. ali su odgođeni za januar su planirani za 5. jun 2016. u zavisnosti od 2016. zadovoljavajućeg rješenja pitanja registracije Nakon pada u prvoj polovini godine, javni birača i zakona o medijima. Prolongirane dug je u drugoj polovini godine porastao političke neizvjesnosti bi mogle uticati na do nivoa većeg od prethodne godine. Javni donošenje odluka o investicijama i usporiti dug je pao s 46 procenata BDP-a u decembru ekonomsku aktivnost. Eskalacija postojeće 2014. na 43,7 procenata u julu 2015. nakon izbjegličke krize može takođe predstavljati ubrzane otplate duga MMF-u (154 miliona rizik, posebno ako EU odlučiti zatvoriti svoje €). Vlada je emitirala 270 miliona € euro- granice ili značajno ograničiti prihvat. obveznica i povećala domaće neto zaduživanje za 94 miliona €, što je dovelo do rasta duga u 2015. Državne garancije za velike investicione projekte, uključujući dvije autoceste, su dodale daljih 0,8 procenata BDP-a, što je do kraja 62 | Slika 2. Poslovni trendovi u proizvodnji Slika 3. Kretanja na tržištu rada, 2004.–15. Index U pocentu U procentu 25 65 70 64 20 63 60 62 15 61 50 10 60 40 59 5 58 30 57 0 56 20 1 3 r-13 l-13 t-13 -14 r-14 l-14 t-14 -15 r-15 l-15 t-15 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 - Jan Ap Ju Oc Jan Ap Ju Oc Jan Ap Ju Oc 200 200 200 200 200 200 201 201 201 201 201 201 J Prosječna iskorištenost kapaciteta poslovnih subjekata, desno ▬ Stopa nezaposlenosti ▬ Stopa zaposlenosti ▬ Procjena trenutnog stanja poslovnog subjekta ▬ Stopa aktivnosti ▬ Nezaposlenost mladih ▬ Indikator povjerenja Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku (Anketa radne snage). Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku. Slika 4. Glavne komponente CPI, 2012.–15. Slika 5. Bilans tekućeg računa, trgovinski deficit i privatni transferi, 2006.–15. Prosjek perioda g/g, procenat promjene U procentu BDP-a 20 30 15 25 10 20 5 0 15 -5 10 -10 5 -15 0 -20 -5 -25 -30 -10 -35 -15 12 12 12 12 13 13 13 13 14 14 14 14 15 15 15 15 Q1- Q2- Q3- Q4- Q1- Q2- Q3- Q4- Q1- Q2- Q3- Q4- Q1- Q2- Q3- Q4- 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 ▬ CPI ukupno ▬ Hrana i pića J Trgovinski deficit J Privatni transferi ▬ Bilans tekućeg računa ▬ El. energija, plin, ostalo ▬ Goriva i maziva Izvor: Podaci Narodne banke. Izvor: Podaci Državog zavoda za statistiku. Slika 6. Izvršenje budžeta centralne vlade, Slika 7. Javni dug po nivou vlasti, 2006.–15. 2006.–15. U procentu BDP-a U procentu BDP-a U procentu BDP-a 36 1 50 45 34 0 40 32 -1 35 30 30 -2 25 20 28 -3 15 26 -4 10 5 24 -5 0 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 J Bilans budžeta, desno J Povećanje budžeta rebalansom J Centralna vlada J Fondovi ▬ Prihodi, lijevo ▬ Rashodi, lijevo J Općine J Garantirani dug državnih fir Izvor: Ministarstvo finansija i procjene osoblja Svjetske banke. Izvor: Podaci Narodne banke. | 65 Slika 8. Rast kredita i doprinos ratu kredita, Slika 9. Nenaplativi zajmovi, 1/2012.– 12/2015. 2012.–15. U procentu g/g Procenat promjene g/g Procenat u ukupnom po budžetskoj kategoriji 100 12 20 90 18 80 10 16 70 8 14 60 12 50 6 10 40 8 30 4 6 20 2 4 10 2 0 0 0 12 12 13 13 14 14 15 15 -12 Jul-12 -13 Jul-13 an-14 Jul-14 -15 Jul- 15 Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Jan Jan J Jan J Doprinos zajmova domaćinst., lijevo J Doprinos korporativnih zajmova, lijevo ▬ Korporativni NPL-ovi ▬ NPL-ovi domaćinstava ▬ Ukupni NPL-ovi ▬ Rast kredita, desno zvor: Podaci Narodne banke. Izvor: Podaci Narodne banke. es BJR MAKEDONIJA 2012 2013 2014 2015f 2016f Realni rast BDP-a (procenat) -0.5 2.9 3.5 3.7 3.7 Struktura (procentni poeni): Potrošnja 1.4 1.4 1.6 3.0 1.7 Investicije 3.0 0.1 3.8 0.0 1.7 Neto izvoz -4.2 1.3 -1.7 0.7 0.3 Izvoz 0.9 2.6 8.0 2.3 2.2 Uvoz (-) -5.1 -1.3 -9.7 -1.6 -1.9 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 3.3 2.8 -0.3 -0.3 0.9 Javni prihodi (procenat BDP-a) 32.1 30.2 29.8 30.9 31.1 Javni rashodi (procenat BDP-a) 36.0 34.2 34.0 34.4 34.5 Od čega: Plate (procenat BDP-a) 7.7 7.2 7.0 6.9 6.8 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 16.6 17.5 17.3 17.5 17.7 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 5.2 4.4 4.3 4.4 4.1 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.8 -3.9 -4.2 -3.5 -3.4 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.9 -2.9 -3.2 -2.3 -2.3 Vladin dug (procent BDP-a) 33.7 34.2 38.2 37.9 39.6 Javni dug i dug uz javne garancije (procent BDP-a) 38.3 40.5 45.9 46.4 48.9 Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 25.6 25.6 31.9 31.2 33.0 Izvoz roba (procenat BDP-a) 30.4 29.1 32.5 33.5 34.4 Uvoz roba (procenat BDP-a) 56.9 51.9 54.2 53.4 54.1 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 4.1 4.6 4.2 3.8 4.0 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -22.4 -18.2 -17.5 -16.3 -15.7 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 2.4 2.2 2.2 2.1 2.1 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -3.2 -1.6 -0.8 -1.4 -1.7 Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) 1.7 2.8 2.3 1.9 2.1 Vanjski dug (procenat BDP-a) 66.1 64.0 69.8 69.7 70.1 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 3.7 1.0 8.5 9.4 9.6 Nenaplativi zajmovi 10.3 11.3 11.1 10.6 10.3 (procent bruto zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 31.0 29.0 28.0 26.1 25.2 Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 54.0 51.9 53.1 47.3 46.0 Stopa učestvovanja radne snage 56.5 57.3 57.5 57.2 57.4 (procenat, prosjek perioda) GDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 11,874 12,468 12,938 13,330 13,797 Stopa siromaštva po 5 US$/dan, PPP 19.2 19.1 18.7 17.3 16.4 (procenat stanovništva) Izvori: Domaće vlasti, Procjene i projekcije Svjetske banke. Napomene: Indikatori tržišta rada i rasta kredita za 2015. odražavaju dosadašnje godišnje prosjeke. Nenaplativi zajmovi predstavljaju dosadašnje godišnje stvarne vrijednosti. Stope siromaštva su zasnovane na Anketi prihoda i uslova života (SILC) u BJR Makedoniji. | 67 Crna Gora Ekonomski rast se u 2015. vjerovatno skoro udvostručio na 3,4 procenta, potaktnut investicijama – naročito autocestom Bar-Boljare – te izvozom turističkih usluga. Iako su stope aktivnosti i zaposlenosti dostigle istorijski najviše nivoe, nezaposlenost je ostala velika na 17,6 proenata. Veći prihodi od turizma su takođe doprinijeli smanjenju vanjskog disbalansa, uprkos poteškoćama s izvozom roba, nižim cijenama metala i trgovinskim sankcijama Rusiji. Nakon što je mjerama konsolidacije u 2014., deficit smanjen na 3,1 procenat BDP-a, povećanje kapitlanih rashoda vezanih za autocestu i podbačaj prihoda u 2015., su vratili deficit opšte vlade na 7 procenata. Kao resulat, javnai dug se povećao na 68 procenata BDP-a. Izgradnja autoceste i turizam su Slika 1. Realni rast BDP-a, 2011.–15. predstavljali osnovu ekonomskog U procentu 8 oporavka u 2015. Nakon rasta od 1,8 5.9 procenata u 2014., realni BDP je povećan za 6 5.2 4.2 4.2 procijenjena 3,4 procenta u 2015. (ESA2010 4 3.6 3.1 3.2 3.0 3.7 metodologija). Rast je bio podržan 2.5 2.1 2 1.6 investicijama, kako javnim tako i privatnim, 0 0.7 0.3 naročito u drugoj polovini godine, kako su -0.5 -2 pokrenuti turistički projekti i izgradnja -2.1 -2.5 -3.0 prioritetne dionice autoceste. Zdrav rast -4 -3.6 izvoza usluga, naročito turizam, je pružio -6 11 11 12 12 13 13 14 14 15 15 podršku ekonomiji: dolazak turista je Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Izvor: MONSTAT. povećan za 12,9 procenata, a broj noćenja za 15,7 procenata. I Vladina potrošnja je porasla, veća potrošnja domaćinstava je Iako se rast oporavio, odgovor tržišta rada potakla maloprodaju, koja je u 2015. je bio slab. Anketni podaci pokazuju 1 povećana za 2 procenta. procent manje zaposlenih u septembru u poređenju s istim periodom 2014.; Oporavak domaće potražnje je potakao poljoprivreda i aktivnosti vezane za usluge inflaciju u 2015. Nakon rasta tokom cijele su pomogle povećanju zaposlenosti za 2,7 2015., 12- mjesečne potrošačke cijene su u procenta u odnosu na prethodnu godinu (g/ decembru 2015. povećane za 1,4 procenta. g). Kao rezultat, stopa nezaposlenosti je u Iako je cijena nafte nastavila s padom, četvrtom kvartalu pala na 17,6 procenata, godišnja inflacija je u prosjeku iznosila 1,5 iako je i to još uvijek visoka stopa procent, što je povećanje u odnosu na nezaposlenosti. Administrativni podaci o negativnih 0,7 procenata u 2014., potaknuta zaposlenosti pokazuju pad u posljednjem višim cijenama hrane i odjeće. es kvartalu, a nezaposlenost se opet povećala, Neto FDI su rasle u 2015. Neto FDI su dovodeći stopu nezaposlenosti na kraju iznosile 17,2 procenta BDP-a, u velikoj mjeri godine na 18,8 procenata - 1,9 procentni zbog povećanja investicija u firme i banke, poen više nego u decembru 2014. uglavnom iz Austrija i Ukrajine. Tokom 2015. su izdate licence za još dvije banke, pri Neaktivnost radne snage ostaje velika. čemu je jedna od njih počela s poslovanjem Stopa aktivnosti je povećana na 53,5 početkom 2016., što ima za krajnji rezultat procenata, a stopa zaposlenosti na 44,1 postojanje 15 banaka na malom tržištu sa procent, ali oboje je dosta nisko u poređenju 620 hiljada stanovnika. s EU. Novi zakon je uveo ograničenja kvota Zajmovi su se postepeno oporavili u 2015. za radne dozvole za strance, uz strogi zahtjev Nakon pada od 1,9 procenata u 2014., za zapošljavanjem osoba koje su na ukupni zajmovi su u 2015. porasli za 0,8 raspolaganju putem lokalnih biroa za procenata. Dok su zajmovi za firme i zapošljavanje. Nadalje, izmjene Zakona o domaćinstva rasli za 3 procenta, vlada i socijalnoj i dječjoj zaštiti su uvele doživotne finansijske institucije su smanjili zaduživanje naknade za žene s troje i više djece u iznosu kod bankarskog sektora. Uz rast ukupnih od 70 procenata prosječne neto plate. Te depozita za 13,7 procenata godišnje, vođen žene imaju pravo i na zdravstveno osiguranje uglavnom korporativnom štednjom, omjer (pod uslovom da imaju 25 godina staža ako zajmova i depozita je dostigao 90,9 su majke troje djece ili 15 godina staža za procenata do kraja 2015. – što je najniži nivo majke četvoro i više djece). Ovo se pravo ne od 2007. Kako su zajmovi rasli, udio može koristiti tokom radnog odnosa ili ako nenaplativih zajmova se smanjivao s 15,9 se prima penzija; rani pokazatelji navode da procenata na kraju 2014., na 12,5 procenata. se za ovo pravo prijavilo oko 15.000 žena, što Deficit generalne vlade je u 2015. narastao je rezultiralo povlačenjem s tržišta rada. na preliminarnih 7 procenata BDP-a. Gotovinski deficit generalne vlade je Turizam je pomogao da se smanji vanjski dostigao 8 procenata BDP-a, u odnosu na disbalans. Deficit tekućeg računa je smanjen budžetom predviđenih 6,7 procenata. na 13,4 procenta BDP-a u 2015., u poređenju Povećanje kapitalne potrošnje (avansi za s 15,2 procenta u 2014. Pad je bio vođen izgradnju autoceste Bar-Boljare) i pokrivanje istorijski visokim nivoom suficita tekućeg neizmirenih obaveza u iznosu od 2,2 računa, potaknutog rastom prihoda od procenta BDP-a (dugovanja penzija, plaćanje turizma (19,1 procent g/g). Drugi pozitivan po sudskim tužbama i komunalije) su doveli doprinos je došao od poboljšanja salda do povećanja rashoda (10,9 procenata g/g). prihoda potaknutog povećanjem doznaka U međuvremenu, prihodi su smanjeni za 1,9 radnika, smanjenjem kamata i isplatom procenata g/g, naročito od PDV-a, obzirom dividendi. S druge strane, došlo je do da su poreska oslobađanja za nove investicije smanjenja izvoza roba, naročito metala zbog smanjila poresku bazu. trgovinskih sankcija Rusiji, što je dovelo do Procjenjuje se da je javni dug u 2015. povećanja trgovinskog deficita na 40,6 narastao na 68 procenata BDP-a. Do procenata BDP-a. septembra 2015. javni dug je već bio dostigao 67,9 procenata BDP-a i porastao 18 procenata u | 69 nominalnom smislu do kraja 2014. Kad se investicije, uz očekivanja da će se javni dug uključe i garancije, dostiže 78,8 procenata popeti na 72,3 procenta BDP-a. Potrebe za BDP-a. Glavni faktori rasta javnog duga su zaduživanjem u 2016. će iznositi oko 18 bili vanjski: 500 miliona € euro-obveznica i procenata BDP-a da bi se isplatilo 389 169 miliona € kredita od kineske EXIM miliona € euro-obveznica, izdvojila 225 banke. miliona € za auto- cestu, finansirao gotovinski budžetski deficit i pokrile Standard & Poor's (S&P) je u novembru neizmirene obaveze zdravstvenog fonda. potvrdio dugoročni i kratkoročni rejting Vlada je početkom marta izvršila emisiju 300 Crne Gore kao B+/B sa stabilnim miliona € 5ogodišnjih euro-obveznica s izgledom. S&P je procijenio prosječan kuponom od 5,75 procenata – što je oko 2 godišnji ekonomski rast na 3,1 procent u procenta više od prošlogodišnje emisije. periodu 2015.-18., uz podršku većih investicija, dominantno u oblastima turizma Vlasti su revidirale fiskalni deficit za i energetike. Međutim, taj rejting je okviran period 2017.-18. u odnosu na procjene jer visok deficit i javni i vanjski dug, naročito prikazane u Fiskalnim smjernicama u izgradnja autoceste, povećavaju rizik po septembru 2015. Smjernice su izložile javne finansije. planove za ostvarivanje budžeta bez primarnog deficita do 2018. Albanija i Crna Slika 2. Fiskalni bilans i javni dug, 2008.–15. Gora su u novembru 2015. potpisale Memorandum o razumijevanju s privatnom U procentu BDP-a U procentu BDP-a 90 0 kineskom firmom, Pacific, za početak 80 -1 pripreme projekta izgradnje Jadransko- 70 -2 jonske autoceste, kojom bi se dvije zemlje 60 -3 povezale duž obale. Procijenjeni troškovi za 50 -4 Crnu Goru su 550 miliona € ili 14,5 40 -5 procenata BDP-a, što će dalje opteretiti javne 30 -6 finansije. Izmjene Zakona o penzijskom i 20 -7 invalidskom osiguranju iz januara 2016. će 10 -8 povećati sve penzije za najmanje 3 procenta 0 -9 u julu 2106., a najniža penzija će biti 20 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 Sep-15 J Domaći dug J Strani dug J Garancije procenata veća. S novom socijalnom ▬ Fiskalni bilans, desno potrošnjom na doživotne naknade za majke Izvor: Ministarstvo finansija (MF) i podaci MONSTAT-a. troje i više djece, to znači dodatnih 1,5 procenata BDP-a samo u 2016. Uštede od Fiskalna politika će i dalje biti planirane racionalizacije osoblja, obzirom na ekspanzionistička u periodu 2016.-18. otpremnine koje će povećati troškove u Budžetom predviđen deficit generalne vlade kratkoročnom periodu, će teško za 2016. iznosi 6,2 procenta BDP-a, uz kompenzirati povećanje plata očekivano po očekivanje da će rast dostići 4,1 procent. novom Zakonu o platama u državnoj službi. Vlada planira izdvojiti čak 334,9 miliona € za kapitalne Pregovori Crne Gore o pridruživanju EU napreduju. EU je u 2015. otvorila šest novih poglavlja; do sada su otvorena 22 od 35 es poglavlja za pregovore. Međutim, da bi Za 2016. i 2017. se projicira nastavak proces pregovora dalje napredovao, prema ekonomskog rasta istom dinamikom, uz EC izvještaju o Crnoj Gori i Strategiji investicije u javnu infrastrukturu i proširenja, cjelokupan sistem vladavine turizam, kao glavne pokretače ekonomske prava u Crnoj Gori mora dati rezultate, aktivnosti. Međutim postoje i negativni naročito dokaze o borbi protiv korupcije i rizici po takve izglede. Usporavanje ili organiziranog kriminala i završiti stagnacija rasta u euro zoni ili u svijetu, kao i implementaciju novog izbornog nestabilnost finansijskih tržišta, kao zakonodavstva. Što se tiče ekonomskih posljedica postepenog monetarnog kriterija, procjenjuje se da je Crna Gora postrožavanja su glavni vanjski rizici za umjereno spremna za razvoj funkcionalne finansiranje budžeta i izglede za rast. tržišne ekonomije. Njen javni dug mora biti Izloženost crnogorskog duga prema US smanjen, a konkurentnost industrijske dolaru (zajam za autocestu u iznosu od 688 proizvodnje i poljoprivrede povećana. miliona € u 2014.) i potrebe za zaduživanjem u srednjoročnom periodu koje prelaze 17 Crnogorski Parlament je u januaru 2016. procenata BDP-a, predstavljaju značajan izglasao povjerenje Vladi. Vladi su podršku rizik za javne finansije. Rizici na domaćoj dali članovi vodećeg DPS-a, stranaka strani uključuju, ne samo još uvijek visok nacionalnih manjina, Pozitivne Crne Gore i nivo NPL-ova i kašnjenje sa strukturalnim Socijal-demokrata Crne Gore. Do glasanja je reformama neophodnim za stabilizaciju došlo nakon što je premijer Đukanović finansija i povećanje konkurentnosti, već i pozvao sve opozicione stranke da se pridruže domaću političku nestabilnost, što može njegovoj vladi, nudeći im pozicije ministara smanjiti povjerenje stranih investitora i ili pomoćnika ministara unutrašnjih poslova, povlačenje njihovih investicija iz Crne Gore. financija, socijalne zaštite i poljoprivrede. Slika 3. Podaci velike frekvencije, trendovi Slika 4. Bilans tekućeg računa ciklično usklađenih nizova, 2009.–15. Indeks, 2011=100 U milijardama US$ U procentu BDP-a 140 350 20 300 15 130 250 120 200 10 150 5 110 100 100 50 0 0 -5 90 -50 -100 -10 80 -150 -15 -200 70 -250 -20 60 -300 -25 last obs: 12/15 -350 50 -400 I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV -30 -09 -09 -10 -10 -11 -11 -12 -12 -13 -13 -14 -14 -15 -15 Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul 2010 2011 2012 2013 2014 2015 ▬ Ukupno industrija_tc ▬ Maloprodaja_tc ▬ Turizam_tc J Bilans tekućeg računa, lijevo ▬ Bilans tekućeg računa, desno Izvor: MONSTAT i kalkulacije osoblja WB. Izvor: CBCG i podaci MONSTAT-a. | 71 Slika 5. Tržište rada, Administrativni podaci Slika 6. Deficit opšte vlade U hiljadama U hiljadama U procentu BDP-a U procentu BDP-a 200 42 60 1 195 40 0 190 38 50 36 -1 185 40 -2 180 34 32 -3 175 30 30 170 -4 28 20 -5 165 26 160 24 -6 10 155 last obs: 12/15 22 -7 150 20 0 -8 -10 -10 -11 -11 -12 -12 -13 -13 -14 -14 -15 -15 Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 ▬ Zaposlenost, lijevo ▬ Zaposlenost_tc, lijevo J Ukupni prihodi i grantovi J Ukupni rashodi i neto zajmovi ▬ Nezaposlenost ▬ Nezaposlenost_tc ▬ Gotovinski deficit, desno ▬ Obračunski deficit, desno Izvor: MONSTAT i kalkulacije osoblja WB. Izvor: MF i podaci MONSTAT-a. Slika 7. Tržište rada, anketni podaci, 2012.–15. Slika 8. Dug opšte vlade, 2007.-2018. U procentu U procentima U milijardama eura U procentu BDP-a 60 25 3.5 90 3.0 80 50 20 70 40 2.5 60 15 2.0 50 30 10 1.5 40 20 1.0 30 5 20 10 0.5 10 0 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 0 0 0 e f f f 2012 2013 2014 2015 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 J Stopa učestvovanja J Stopa zaposlenosti J Vanjski javni dug J Domaći javni dug ▬ Stopa nezaposlenosti, desno ▬ Javni dug, desno Source: MONSTAT data. Izvor: MF i podaci MONSTAT-a. Slika 9. Zajmovi: Godišnje stope rasta, 2010.–15. Slika 10. CPI i PPI, Godišnje stope rasta, 2009.–15. U procentu U procentu 15 5 4.1 10 4 3.4 3.1 3.2 5 3 1.9 2.2 2 1.7 1.5 0 1 0.5 0.2 0.3 -5 0 -10 -1 -0.7 -0.7 -15 -2 -3 -20 -4 last obs: 12/15 -3.8 -25 -5 -10 -10 -11 -11 -12 -12 -13 -13 -14 -14 -15 -15 Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul Jan Jul 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 ▬ Ukupni zajmovi banaka ▬ Zajmovi firmama ▬ Zajmovi domaćinst. JJ CPI JJ PPI Izvor: Podaci CBCG. Izvor: MF i podaci MONSTAT-a. es CRNA GORA 2012 2013 2014 2015e 2016f Realni rast BDP-a (procenat) -2.7 3.5 1.8 3.4 3.7 Struktura (procentni poeni): Potrošnja -2.7 1.6 2.6 0.6 1.5 Investicije 0.5 0.5 0.5 1.6 3.0 Neto izvoz -0.5 1.5 -1.2 1.2 -0.8 Izvoz -0.1 -0.5 -0.3 2.4 0.6 Uvoz (-) -0.4 2.0 -1.0 -1.2 -1.4 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 4.1 2.2 -0.7 1.5 1.9 Javni prihodi (procenat BDP-a) 40.9 42.3 44.6 42.4 43.7 Javni rashodi (procenat BDP-a) 46.8 46.9 47.7 49.4 49.9 Od čega: Plate (procenat BDP-a) 13.2 12.4 12.7 12.2 12.4 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 15.2 14.4 14.3 13.9 14.1 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 4.3 3.6 5.3 8.5 11.1 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -5.8 -4.6 -3.1 -7.0 -6.2 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -4.0 -2.4 -0.8 -4.8 -4.1 Javni dug (procent BDP-a) 53.4 57.5 59.9 68.0 72.3 Javni dug i dug uz javne garancije (procent BDP-a) 65.4 66.8 68.8 78.8 82.6 Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 49.8 49.5 56.0 68.2 74.7 Izvoz roba (procenat BDP-a) 12.3 11.8 10.3 9.0 8.8 Uvoz roba (procenat BDP-a) 56.0 51.3 50.1 49.7 49.5 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 19.2 19.4 20.0 21.9 21.5 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -24.4 -20.1 -19.8 -18.7 -19.2 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 2.3 2.4 2.3 2.3 2.3 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -18.5 -14.5 -15.2 -13.4 -14.2 Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) 14.5 9.6 10.2 17.2 11.0 Vanjski dug (procenat BDP-a) 144.8 142.3 145.2 147.7 149.2 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) -9.3 2.6 -2.5 1.2 1.4 Nenaplativi zajmovi 16.5 17.5 15.9 12.5 11.8 (procent bruto zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 19.8 19.5 18.0 17.6 17.3 Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 42.6 41.7 36.3 38.5 38.1 Stopa učestvovanja radne snage (procenat, 49.8 50.1 52.7 53.5 54.0 prosjek perioda) GDP po stanovniku, PPP (tekući međunarodni $) 13,729.7 14,286.0 14,338.0 14,395.4 14,524.9 Stopa siromaštva po 5 US$/dan, PPP (procenat 19.3 18.7 13.3 11.9 11.1 stanovništva) Izvori: Domaće vlasti, procjene i projekcije Svjetske banke. Napomene: Indikatori tržišta rada i rasta kredita za 2015. odražavaju dosadašnje godišnje prosjeke. Nenaplativi zajmovi predstavljaju dosadašnje godišnje stvarne | 73 Srbija Ekonomija Srbije je u 2015. obnovila rast, a nezaposlenost je smanjena, uprkos fiskalnoj konsolidaciji, koja je smanjila fiskalni deficit više nego što se očekivalo. Nastavljeno je ostvarivanje napretka na fiskalnim i strukturalnim reformama, program MMF-a je na dobrom putu, i došlo je do prekretnice u procesu pristupanja EU, tako da su prva poglavlja otvorena početkom 2016. Nastavak rada na strukturalnim reformama i fiskalnoj disciplini tokom ovog perioda će biti od ključnog značaja za pružanje podrške rastu i osiguranje održivosti duga. Rast u 2015. se pokazao boljim od ranije se od tada smanjuje. U poređenju s 2014., projiciranog. Nakon oporavka u Q3 na 2,3 broj zaposlenih je u prosjeku porastao za 0,6 procenta g/g, početne procjene realnog rasta procenata u 2015., nešto manje od realnog BDP-a u Q4 su bile 1,2 procenta g/g. Rast za rasta BDP-a u toj godini. Značajno je da je 2015. u cjelini se procjenjivao na 0,8 neto povećanje broja zaposlenih došlo iz procenata, što je dosta iznad smanjenja od privatnog, formalnog sektora; zabrana 0,5 procenata koje je bilo projicirano ranije zapošljavanja u vladinom sektoru je tokom godine. Da nije bilo suše, rast bi bio i nastavljena, a državna preduzeća su smanjila bolji. Poljoprivredna proizvodnja (koja čini 8 broj zaposlenih za oko 15.000. Kao rezultat, procenata BDP-a) je u 2015. smanjena za zaposlenost je u 2015. iznosila u prosjeku procijenjenih 8 procenata g/g u realnom 42,2 procenta, što je najveći nivo od Q3 smislu. Uz manji pad dodatne vrijednosti 2008. Najznačajniji napredak na tržištu rada usluga (0,2 procenta g/g), glavni faktor u toku godine je ostvaren u Q3, kad je oporavka rasta je bila industrija, gdje je nezaposlenost dostigla 16,7 procenata. dodatna vrijednost porasla za 5,8 procenata Međutim, u Q4 je došlo do preokreta i g/g, uz podršku boljih vanjskih uslova i dostigla je 17,9 procenata (u Q4 2014. je oporavka od poplava. Potrošnja je pala iznosila 17,3 procenta). Zbirne realne plate manje nego što je bilo projicirano, kako su su nastavile padati u 2015., za 2 procenta, plate u privatnom sektoru porasle. I nakon pada od 1,5 procent u 2013. i od 0,8 investicije su išle dobro, s poratom od 8,4 procenata u 2014. Međutim, prema procenta, dajući doprinos rastu od 1,6 najnovijim zbirnim podacima, realni rast procentnih poena (pp), a građevinarstvo je plata g/g e iznosio 1,5 procent u decembru bilo potaknuto reformama u proceduri 2015. i 0,6 procenata u januaru 2016. izdavanja dozvola. Rast izvoza je dostigao 8,2 Najnoviji podaci o platama u javnom i procenta u realnom smislu, g/g. privatnom sektoru ukazuju da su nominalne Kako se rast vratio, nezaposlenost je pala, plate u javnom sektoru u 2015. opale za 5,5 ali se opet nešto povećala prema kraju procenata g/g, dok su u privatnom sektoru 2015. Dostigavši 24 procenta u 2012., porasle za 3 procenta. nezaposlenost od es Slika 1. Realni rast BDP-a, 2011.–15. planu, podržanom programom MMF-a, tri U procentu četvrtine potrebnih strukturalnih 4 usklađivanja do 2017. dolazi iz reformi plata 3 i penzija, a ostatak po osnovu nižih 2 subvencija i dodatnih prihoda. Deficit je u 1 2015. smanjen ograničenjem potrošnje 0 (smanjenje od 1,9 procenata g/g u -1 -2 nominalnom smislu) i većim prihodima (za -3 4,6 procenata). Dodatni poreski prihodi od -4 1,7 procenata su gotovo u cijelosti rezultat -5 većih prihoda od akciza, u avgustu 2015. je 11 11 12 12 13 13 14 14 15 15 Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- Q1- Q3- uvedena akciza na električnu energiju. Izvor: Zavod za statistiku. Nominalni rashodi su smanjeni značajnim Inflacije i dalje ne dostiže ciljani opseg uštedama po osnovu reformi plata i penzija. zbog nižih cijena nafte i nedovoljne Djelimično smanjujući rezultate ušteda domaće potražnje. I pored značajnog (pogledati Sliku 2), povećana je potrošnja u monetarnog popuštanja, inflacija nekoliko kategorija, naročito socijalna potrošačkih cijena je u iznosila u prosjeku pomoć, investicije i plaćanje kamata. I pored 1,9 procent u 2015. u Srbiji, što je ispod smanjenja neto potreba za finansiranjem, ciljanog opsega Narodne banke Srbije (NBS) dug generalne vlade, uključujući garancije, je od 4+/– 1,5 procenata. Nakon rasta na 2,1 u 2015. porastao sa 72,3 procenta BDP-a na procenat g/g u avgustu, primarno kao kraju 2014. na 76,8 procenata, dijelom zbog rezultat povećanja cijena električne energije, efekta valorizacije rasta dolara u odnosu na inflacija se zadržala na oko 1,4 procenta u dinar. ostatku godine. Uz nisku inflaciju, NBS je od Slika 2. Neto smanjenje potrošnje generalne vlade po kategoriji, 2014.–15. maja 2013. kontinuirano snižavala svoje Procentni poeni BDP-a kamate, smanjujući ih sedam puta samo 1.5 tokom 2015., s 8,0 na 4,5 procenta između 1.0 Ostali transferi domaćinstvima januara i oktobra. U februaru 2016. je 0.5 Kapitalni rashodi kamata, na iznenađenje, bila smanjenja za Plaćanje kamata 0 još 0,25 procentnih poena, kao posljedica -0.5 Plate -1.0 minimalnog inflatornog pritiska i domaćih i -1.5 Penzije globalnih kretanja. U januaru je inflacija -2.0 Kumulativna neto promjena rashoda dostigla 2,4 procenta g/g, potaknuta višim -2.5 Subvencije cijenama hrane, ali je u februaru opet spala -3.0 Robe i usluge Neto zajmovi Amortizacija aktiviranih garancija na 1,5 procenat. -3.5 Aktivnosti na fiskalnoj konsolidaciji, uz Izvor: Ministarstvo finansija jednokratna povećanja prihoda, su uspjele smanjiti fiskalni deficit generalne vlade sa 6,7 procenata BDP-a u 2014. na 3,7 procenata u 2015. U vladinom fiskalnom | 75 Izvoz Srbije je u 2015. porastao u eurima za Finansijski sistem se čini stabilnim, iako 6,6 procenata g/g, a uvoz za 4,1 procent. kvalitet aktive i dalje uzrokuje zabrinutost, Robni trgovinski deficit s iznosom od 4 a neke banke u državnom vlasništvu su milijarde € je nešto smanjen u odnosu na problematične. Srbijanski finansijski sistem 2014. i iznosio je 12,1 procenat BDP-a. je relativno dobro podnio svjetsku Deficit tekućeg računa od 1,6 milijardu €, 4,8 finansijsku krizu i recesije nakon nje, ali ne i procenata BDP-a, je bio 21 procent niži nego bez posljedica za bankarski sektor: u 2014., uglavnom zbog boljeg bilansa nenaplativi zajmovi (NPL-ovi) su s 11,3 usluga, ali i većih neto transfera. Direktne procenta u 2008. došli na 22,3 procenta u strane investicije (FDI) su u istom periodu novembru 2015., a profitabilnost banaka je porasle 46 procenata g/g u eurima. Neto FDI smanjena. Stvarni NPL-ovi su možda i veći; su dostigle 6,1 milijardu €, što je više nego nedavni pregled kvaliteta aktive 14 najvećih pokrilo deficit tekućeg računa. Jedna trećina banaka od strane NBS sa stanjem Q1 2015. FDI je bila usmjerena u automobilsku i s pokazuje povećanje s 22,6 na 27,4 procenta. njom povezane industrije. Do kraja NBS je intenzivirala nadzor nad bankama i septembra 2015., vanjski dug je iznosio 26,3 aktivnije se uključila u rješavanje milijarde € (79,6 procenata BDP-a). Banke i dugotrajnih problema NPL-ova zahvaljujući firme su nastavile smanjivati svoj vanjski Akcionom planu za rješavanje NPL-ov dug, ali vladin dug je porastao za 728 odobrenom u avgustu 2015. miliona € tokom godine do septembra. Kreditna aktivnost, iako se oporavlja, je još Nakon perioda stabilnosti u drugoj uvijek slaba. Kamatne stope na kredite se polovini 2015., početkom 2016. se javio smanjuju, prateći trend promjena kamata pritisak na kamatne stope, kako su NBS, ali sporije. Kamatne stope na nove međunarodna tržišta postala poslovne zajmove su u prosjeku smanjenje turbulentnija. Poboljšanje tekućeg računa za 192 bps u 2015. a na nove zajmove je u 2015. pružilo podršku dinaru u odnosu domaćinstvima za 224 bps. Do kraja 2015. na euro, a Narodna banka Srbije (NBS) je zajmovi privatnom sektoru su porasli za 3 postala neto kupac eura da bi spriječila rast procenta g/g (bez usklađivanja za valutna dinara. Iako je ostao nepromijenjen u kretanja). Zajmovi preduzećima i privatnim i odnosu na euro, dinar je značajno opao u državnim, su porasli za 2 procenta, podržani odnosu na US dolar, naročito početkom oporavkom investicija kao i nižim kamatnim godine, a do decembra je pao za 11,8 stopama. Iako je rast zajmova privatnim procenata. U januaru 2016. dinar je opet pao preduzećima do kraja godine ispao za 1,3 procenta u odnosu na euro i pored pozitivan, tokom većine godine je bio u značajnih i učestalih intervencija NBS na padu. Zajmovi domaćinstvima su povećani deviznom tržištu. U februaru i martu je kurs za 4,7 procenata u decembru (g/g), iako se ostao relativno nepromijenjen u odnosu na posljednjih mjeseci rast usporava. euro. Krajem februara 2015. službene rezerve su iznosile 9,9 milijardi €, što je 526 miliona € manje u odnosu na decembar. es Izgledi Očekuje se da će trenutni program fiskalne Za Srbiju je projicirano povećanje rasta s konsolidacije do 2017. manjiti omjer dug/ 0,8 procenata u 2015. na 1,8 procenata u BDP. Očekuje se da vladina potrošnja u 2016. i 3,5 procenta do 2017., na osnovu srednjoročnom periodu bude smanjena s 46 rasta investicija, postepenog oporavka procenta BDP-a u 2014. na 42 procenta do potrošnje i povećanja vanjske potražnje. 2017., uglavnom po osnovu smanjenja Fiskalna konsolidacija će i dalje ograničavati tekuće potrošnje. Odobreni budžet za 2016. domaću kratkoročnu potražnju, ali će Srbija ima za cilj dalju konsolidaciju značajnih od toga imati koristi u srednjoročnom fiskalnih prilagođavanja provedenih u 2015. periodu jačanjem investicija i poboljšanjem Analiza održivosti duga, u svom osnovnom poslovne klime. Glavni domaći rizik za rast scenariju, projicira rast omjera duga i BDP-a su kašnjenja sa strukturalnim reformama, u 2016. na 78,6 procenata, nakon čega bi se zbog, na primjer, uticaja izbora, što može počeo smanjivati. Rani izbori, moguća odvratiti strane investitore. Drugi rizik za kašnjenja s rješavanjem pitanja preduzeća u rast u 2016. su efekti nedavnih poplava; državnom vlasništvu i prilagođavanje njihove posljedice tek trebaju biti veličine javnog sektora, bi mogli dovesti do procijenjene. Uz tek postepen oporavak dodatnog pritiska na budžet u 2016. domaće potražnje i niže cijene uvoza, Značajniji pad dinara bi mogao dodati dalji očekuje se da se inflacija vrati u ciljani opseg rizik po održivost duga. tek sredinom 2016. Slika 3. Snažan rast industrijske proizvodnje je Slika 4. … pri čemu se oporavak odrazio u pomogao ekonomiji Srbije da izađe iz recesije … uslovima na tržištu rada Rast industrijske proizvodnje, u procentu Stope nezaposlenosti i zaposlenosti, u procentu 35 50 25 40 15 5 30 -5 20 -15 10 -25 -35 0 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 -12 -13 -13 -14 -14 -15 -15 Dec Jun Dec Jun Dec Jun Dec 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 JJ 3m/3m, SA, ann ▬▬ y-o-y, 3m MA J Stopa zaposlenosti J Stopa nezaposlenosti Izvor: Zavod za statistiku. Izvor: LFS, Zavod za statistiku. | 77 Slika 5. Inflacija ostaje niska uprkos Slika 6. Izvoz je rastao tokom cijele 2015., ali nastavku smanjenja klju ne stope monetarne se i uvoz počeo povećavati politike g/g procenat, procenat po godini U mlrd. eura, 12m suma Rast 12m suma, g/g, procenat 14 10 50 12 9 40 8 30 10 7 20 8 6 10 5 0 6 4 -10 4 3 -20 2 -30 2 1 -40 0 0 -50 -13 Jul- 13 -14 Jul- 14 -15 Jul- 15 -16 - 07 n-08 n-09 n-10 n-11 n-12 n-13 n-14 n-15 Jan Jan Jan Jan Ja n Ja Ja Ja Ja Ja Ja Ja Ja ▬ CPI ukupno ▬ Ključna kamata J Trgovinski deficit, lijevo ▬ Izvoz, desno▬ Uvoz, desno Izvor: Narodna banka Srbije. Izvod: Zavod za statistiku. Slika 7. Fiskalni deficit je Slika 8. … iako je omjer duga generalne vlade i zna ajno smanjen u 2015… BDP-a znacajno pomjeren, dijelom zbog valutnih kretanja Fiskalni deficit kao procenat godišnjeg BDP-a, 12-mj. suma Vladin dug/BDP, procenat 2 80 1 70 0 60 -1 -2 50 -3 40 -4 30 -5 20 -6 -7 10 -8 0 -05 -06 -07 -08 -09 -10 -11 -12 -13 -14 -15 Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec Dec 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Jan-16 Izvor: Ministarstvo finansija J Direktni vanjski dug J Direktni domaći dug ▬ Garancije Izvor: Ministarstvo finansija – Administracija javnog duga. es SRBIJA 2012 2013 2014 2015e 2016f Realni rast BDP-a (procenat) -1.0 2.6 -1.8 0.8 1.8 Struktura (procentni poeni): Potrošnja -1.2 -0.6 -1.1 -0.9 0.3 Investicije 0.6 -1.5 -0.1 1.7 1.5 Neto izvoz -0.4 4.8 -0.6 0.1 0.0 Izvoz 0.3 7.4 2.3 3.6 3.7 Uvoz (-) -0.7 -2.6 -3.0 -3.5 -3.6 Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 7.3 7.7 2.1 1.9 2.2 Javni prihodi (procenat BDP-a) 39.4 37.9 39.7 40.9 40.0 Javni rashodi (procenat BDP-a) 46.6 43.5 46.3 44.6 43.6 Od čega: Plate (procenat BDP-a) 10.5 10.1 10.0 8.9 8.9 Socijalne naknade (procenat BDP-a) 18.1 17.7 17.8 17.8 17.2 Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 3.3 2.1 2.5 2.9 2.9 Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -7.2 -5.6 -6.6 -3.7 -3.6 Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -5.3 -3.2 -3.7 -0.5 -0.1 Javni dug (procent BDP-a) 49.2 52.6 64.6 69.5 73.2 Javni dug i dug uz javne garancije (procent BDP-a) 57.4 60.9 72.3 76.8 78.6 Od čega: Vanjski (procenat BDP-a) 33.2 35.7 43.1 45.8 49.2 Izvoz roba (procenat BDP-a) 26.5 30.7 31.9 34.3 36.0 Uvoz roba (procenat BDP-a) 44.3 42.8 44.3 46.4 47.3 Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 0.4 0.9 1.4 2.2 2.6 Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -17.5 -11.2 -10.9 -9.9 -8.7 Priliv doznaka (procenat BDP-a) 6.1 6.3 5.6 6.3 6.2 Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -11.6 -6.1 -6.0 -4.8 -4.6 Priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) 2.4 3.8 3.7 4.8 4.7 Vanjski dug (procenat BDP-a) 81.2 75.1 78.4 83.4 83.3 Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 6.3 -9.2 -4.0 -2.2 -0.7 Nenaplativi zajmovi 18.6 21.4 23.0 22.8 22.0 (procent bruto zajmova, kraj perioda) Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 24.0 22.1 17.8 17.9 17.5 Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 51.0 49.4 47.0 42.9 42.0 Stopa učestvovanja radne snage (procenat, 47.7 48.4 51.8 51.4 52.0 prosjek perioda) BDP po stanovniku (tekući međunarodni $) 12,790.8 13,404.8 13,378.0 13,576.8 13,944.3 Stopa siromaštva 5US$/dan PPP (procent stanovništva) 14.8 14.5 14.7 14.4 14.0 Izvori: Domaće vlasti, procjene i projekcije Svjetske banke. Napomene: Indikatori tržišta rada i rasta kredita za 2015. odražavaju dosadašnje godišnje prosjeke. Nenaplativi zajmovi predstavljaju dosadašnje godišnje stvarne vrijednosti. | 79 SEE6: Ključni ekonomski indikatori SEE6: Ključni ekonomski indikatori 2012 2013 2014 2015f 2016f 2017f Realni rast BDP-a (procenat) Albanija 1.6 1.1 2.0 2.6 3.2 3.5 Bosna i Hercegovina -0.9 2.4 1.1 2.8 2.6 3.1 Kosovo 2.8 3.4 1.2 3.6 3.6 4.0 BYR Makedonija -0.5 2.9 3.5 3.7 3.7 4.0 Crna Gora -2.7 3.5 1.8 3.4 3.7 3.1 Srbija -1.0 2.6 -1.8 0.8 1.8 2.3 SEE6 -0.3 2.5 0.3 2.1 2.6 3.0 Inflacija, potrošačke cijene (procenat, kraj perioda) Albanija 2.4 1.9 0.7 1.9 Bosna i Hercegovina 1.7 -1.4 -0.5 -1.2 Kosovo 3.7 0.5 -0.4 -0.3 BYR Makedonija 4.7 1.4 -0.3 -0.3 Crna Gora 5.1 0.3 -0.3 1.4 Srbija 12.2 2.2 1.7 1.5 SEE6 7.0 1.2 0.7 0.8 Javna potršnja (u procentima BDP-a) Albanija 28.2 29.2 32.1 31.1 29.6 28.4 Bosna i Hercegovina 46.6 45.6 45.8 46.3 45.2 44.1 Kosovo 28.5 28.1 27.0 27.3 28.4 28.2 BYR Makedonija 36.0 34.2 34.0 34.4 34.5 34.0 Crna Gora 46.8 46.9 47.7 49.4 49.9 48.4 Srbija 46.6 43.5 46.3 44.6 43.6 41.8 SEE6 38.8 37.9 38.8 38.8 38.5 37.5 Javni prihodi (u procentima BDP-a) Albanija 24.7 23.7 26.2 26.3 27.4 27.3 Bosna i Hercegovina 44.5 43.4 43.8 44.5 43.2 42.1 Kosovo 25.9 25.2 24.4 25.4 26.6 26.3 BYR Makedonija 32.1 30.2 29.8 30.9 31.1 31.2 Crna Gora 40.9 42.3 44.6 42.4 43.7 42.1 Srbija 39.4 37.9 39.7 40.9 40.0 39.1 SEE6 34.6 33.8 34.7 35.0 35.3 34.7 | 83 SEE6: Ključni ekonomski indikatori 2012 2013 2014 2015f 2016f 2017f Fiskalni balans (u procentima BDP-a) Albanija -3.5 -5.5 -5.9 -4.8 -2.2 -1.1 Bosna i Hercegovina -2.0 -2.2 -2.1 -1.8 -2.0 -2.0 Kosovo -2.6 -2.9 -2.6 -1.9 -1.8 -1.9 BYR Makedonija -3.8 -3.9 -4.2 -3.5 -3.4 -3.0 Crna Gora -5.8 -4.6 -3.1 -7.0 -6.2 -6.4 Srbija -7.2 -5.6 -6.6 -3.7 -3.6 -2.6 SEE6 -4.2 -4.1 -4.1 -3.8 -3.3 -2.8 Javni dug (u procentima BDP-a Albanija 58.0 66.6 67.7 67.8 66.6 63.2 Bosna i Hercegovina 39.5 36.4 39.0 39.8 41.4 42.0 Kosovo 8.2 9.0 10.6 13.0 14.9 16.3 BYR Makedonija 33.7 34.2 38.3 37.9 39.5 40.3 Crna Gora 53.4 57.5 59.9 68.0 72.3 76.4 Srbija 49.2 52.6 64.6 69.5 73.2 73.3 SEE6 40.3 42.7 46.7 49.3 51.3 51.9 Javni i javni garantovani dug (u procentima BDP-a) Albanija 62.0 70.4 71.8 71.9 70.7 68.1 Bosna i Hercegovina 44.3 40.8 43.0 43.8 45.2 45.6 Kosovo 8.2 9.0 10.6 13.0 15.2 16.7 BYR Makedonija 38.3 40.5 46.0 46.4 48.9 50.3 Crna Gora 65.4 66.8 68.8 78.8 82.6 86.3 Srbija 57.4 60.9 72.3 76.8 78.6 77.6 SEE6 45.9 48.1 52.1 55.2 57.0 57.5 Izvoz roba (u procentima BDP-a) Albanija 15.9 18.2 9.3 8.0 7.5 Bosna i Hercegovina 22.6 24.3 24.2 23.9 Kosovo 5.6 5.5 5.8 5.6 6.5 6.6 BYR Makedonija 30.4 29.2 32.5 34.4 Crna Gora 12.3 11.8 10.3 9.0 Srbija 26.5 30.7 31.9 34.3 SEE6 22.5 24.7 24.2 25.0 s SEE6: Ključni ekonomski indikatori 2012 2013 2014 2015f 2016f 2017f Trgovinski bilans (u procentima BDP-a) Albanija -18.7 -18.0 -18.8 -16.9 18.1 Bosna i Hercegovina -24.0 -20.8 -22.9 -20.4 Kosovo -34.1 -31.6 -31.0 -31.1 -28.9 -28.5 BYR Makedonija -22.5 -18.5 -17.6 -16.8 Crna Gora -24.4 -20.1 -19.8 -18.7 Srbija -17.5 -11.2 -10.9 -9.9 SEE6 -21.1 -16.9 -17.2 -15.9 Bilans tekućeg računa (u procentima BDP-a) Albanija -10.1 -10.7 -12.9 -11.4 13.1 13 Bosna i Hercegovina -8.8 -5.7 -7.8 -6.3 -6.4 -7.1 Kosovo -7.5 -6.9 -7.9 -9.4 -9.6 -9.8 BYR Makedonija -3.3 -1.6 -0.9 -1.4 -1.7 -2.2 Crna Gora -18.5 -14.5 -15.2 -13.4 -14.2 -14.9 Srbija -11.6 -6.1 -6.0 -4.8 -4.6 -4.5 SEE6 -9.9 -6.6 -7.2 -6.5 -6.6 -6.8 Vanjski dug (u procentima BDP-a) Albanija 35.7 34.7 36.9 42.3 42.9 42.2 Bosna i Hercegovina 52.8 53.9 50.8 54.0 55.1 54.3 Kosovo 7.3 6.5 6.4 6.5 7.4 7.3 BYR Makedonija 66.1 64.0 69.8 69.7 70.1 69.8 Crna Gora 144.8 142.3 145.2 147.7 149.2 149.6 Srbija 81.2 75.1 78.4 83.4 83.3 82.9 SEE6 64.6 62.7 64.6 67.3 68.4 54.1 Stopa nezaposlenosti (prosjek, procenti) Albanija 13.4 16.0 17.5 17.1 Bosna i Hercegovina 28.1 27.4 27.5 27.7 Kosovo 30.9 30.0 35.3 35.3 BYR Makedonija 31.0 29.0 28.0 26.1 Crna Gora 19.8 19.5 18.0 17.6 Srbija 24.0 22.1 17.8 17.9 SEE6 23.9 23.3 21.8 21.5 Izvor: Procjene i projekcije Svjetske banke bazirane na podacima po osnovu nacionalnih računa | 85