39403 Svetska banka Kosovski mesecni ekonomski sazetak Septembar 2006 Drugi kosovski operater mobilne telefonije zavrsava monopol Otvaranje za privatnu konkurenciju u telekomunikacijama vodilo je do ogromnog priliva stranih incesticija u veini zemalja u razvoju. Na Kosovu, skoro sedam godina nakon rata, "Vala 900", sa prvom dobijenom GSM licencom u 2001, nastavlja da radi sa statusom monopola uprkos zalbama korisnika za njihove visoke cene i masivnim zahtevima za izborom mobilnih telefona. Sa pocetkom u 2005., vlasti su predstavile porez na monopol, koji se trenutno primenjuje samo na PTK. Prema UNMIK regulativi 2003/1, Zakona o telekomunikacijama, kosovsko Ministarstvo za transport i telekomunikacije u saradnji sa svedskom kompanijom "Ab Stela Con" priprema tenderski paket za drugog operatera mobilne telefonije. Vlada je odlucila da e metod za izbor drugog operatera biti kombinacija izmedju aukcije i "takmicenja za lepoticu", poveavajui cenu licence sa 6.5 miliona eura prve licence na 20 miliona eura za drugu. Aukcija se racuna na 30% plus pristupna taksa, i takmicenje za lepoticu se racuna na 70%, koje je sacinjeno od 30% za pokrie troskova i ulaganja, 20% lokalnog ucestvovanja, 10 % usluga i kvaliteta i 10% iskustva. Logika koja lezi u kombinovanoj metodi je zasnovana na cinjenici da postoji zajednicka osnova za aukciju na Kosovu. Dugorocni cilj je da se uspostavi platforma za zdravu konkurenciju u budunosti. Medjutim, problem je da visoke ulazne takse mogu ograniciti konkurenciju cak i ako bude stvorila dobar budzetski profit. Komisija za propuste, sastavljena od predstavnika iz pravnih kancelarija, UNMIK-a, EZ, kancelarije premijera i Ministarstva za transport i telekomunikacije i Vlasti za telekomunikacionu regulativu, vrsie nadgledanje izbornog procesa da bi se osiguralo da se ispune svi pravni uslovi. Ocekuje se da e drugi operater, Rasirenost operatera mobilen telefonije u razlicitim zemljama predpostavljajui da e proces regiona biti uspesan, biti operativan do Zemlja Operater mobilne Pretplatnika Pretplatnika/ februara 2007. Generalno, imati telefonije (miliona) 1 P Stanovnistvo vise privatnih operater mobilne P Albanija AMC, Vodafone 1.55 43% telefonije, predstavlja normu kod BiH BH Telecom, Mobi's, 1.95 43% zemalja u razvoju. Prema tome, Eronet ovo je pozitivan korak na Bugarska M-Tel, GloBul, 7.0 95% Kosovu u evoluciji trzista Vivatel mobilne telefonije i u razbijanju Hrvatska T-Mobile, VIPnet, 4.13 92% monopolisticke Tele2 telekomunikacione Kosovo Vala 900 0.50 25% infrastrukture, kao kljucne Makedonija T-Mobile, Cosmofon 1.25 63% karakteristike za ekonomiju slobodnog trzista. Crna Gora ProMonte, T-Mobile 0.79 130% Srbija Mts, Telenor, 6.25 67% T Mobilkom O Ukupan broj pretplatnika je procenjen (2005-2006 osnovne godine) Prihod vlade je vei nego sto je predvidjen ­ Izgleda da e rezultati budzeta za 2006. biti u mnogome drugaciji od onoga sta se pretpostavljalo na pocetku goine, uglavnom po pitanju prihoda. Odobreni buzet od strane pralamenta, projektovao je 654 miliona eura, dok je planirana potrosnja bila 700 miliona eura. Nekoliko meseci kanije, nakon razgovora za MMF-om, vlada je prestavila nizu procenu prihoda od 623 miliona eura u Srednjorocnom okviru potrosnje. Ove revidirane procene ukazuju na projektovani deficit od 77 miliona eura ili 3 procenata od projektovanog BDP za 2006. Kako se priblizavamo kraju godine, stvarni brojevi su nesto drugaciji. U jednu ruku, skoro je sigurno da e vlada imati nizu potrosnju ove godine, posebno u kategoriji kapitalne potrosnje. Ovo se moze pripisate dugackim procedurama nabavke, ogranicenom kapacitetu za planiranje potrosnje ministarstava i predstavljanjem, od strane Ministarstva finansija, novih procedura radi cvrse finansijske kontrole. U drugu ruku, stvarni prihodi su takodje vei nego sto je to bilo projektovano u SROP. Kljucne statistike - pregled 2002 2003 2004 2005 Mar Apr 2006 Maj BDP (% poromene) -2.4 -0.1 4 -0.2 .. .. .. Reg. nezaposlenost 282.3 282.3 302 319.7 323.4 324.1 324.5 CPI (SKK) .. 1.6 -2.5 2.6 2.6 3.3 2.8 Fiskalni bilans (mil) 106.4 62.6 -134.3 -67.8 31.8 9.4 -6.9 Izvoz (mil) 27.6 35.6 56.5 48.9 7.6 9.5 9.5 Uvoz (mil) 854.8 973.1 1,063.2 1,180 113 102.9 120.9 Beleska: Brojke mesecnog fiskalnog bilansa, izvoza i uvoza su nekumulativne. SKK (CPI) je % promene iz godine u godinu (na pr. Okt 2004 je pomena od Okt 2003 na Okt 2004). Registrovana nezaposlenost u hiljadama. Izvor: BPK, SKK, MEF, Kancelarija za zaposljavanje Kosova i procene osoblja MMF-a U prvom redu ovo se desava usled kombinacije poreske administracije koja ispunjava svoje zadatke kod naplate u vezi opsteg oporezivanja i iznenadne naplate poreza od PTK, generisui vei prihod nego sto je bilo predvidjeno. Kao rezultat, MFE sada procenjuje da e prihod za 2006. biti priblizno 682 miliona eura. Ovo znaci da vlada moze da vrati visak za 2006. pre nego deficit koji je predvidjen u budzetu i kao rezltat nivo vladinih rezervi za nepredvidjene situacije bice netaknut. Ovo je vazan doprinos, obzirom da je 2007. godina praena fiskalnim rizicima ­ povezanih sa potencijalnim statusom smestaja i sa situacijom u sektoru energetike ­ ukazujui da e konzervativna fiskalna pozicija i zdrav nivo rezervi nastaviti da budu od sustinske vaznosti. www.worldbank.org/kosovo Kosovski mesecni ekonomski sazetak Svetska Banka Septembar 2006 Smanjivanje ekoloskih hazarda energetskog sektora na Kosovu Zato sto su sektori energetike i rudarstva bili identifikovani kao sustinski za ekonomski rast na Kosovu, uzimajui u obzir velike rezerve lignitra i poveavajue potrebe za energijom kroz ceo region, postoji potencijal za daljim prosirivanjem proizvodnje energije i rudarskih poslova radi svrha izvoza, nakon resavanja statusa. Prema tome, ovo zahteva hitnu rehabilitaciju postojee infrastrukture u skladu sa sireim trzistem elektricne energije, dok u isto vreme stvarati i ojacavati unutrasnji pristup za resavanje ekoloskih problema od aktivnosti proizvodnje energije i ohrabrivanja visih standarda ekoloske odrzivosti. Usled zastarele tehnologije i starenja sistema za rukovanje i odlaganje pepela, vazdusno zagadjenje od prasine stvorene od postrojenja za proizvodnju elektricne energije Kosovo A i B i skladista pepela, predstavljaju kriticne ekoloski i zdravstveni problem za ovaj region. Ukupne emisije prasine su procenjene na 167,000 tona godisnje, sa 20,000 tona od rukovanja pepelom i transportom i 50,000 tona godisnje od odlaganja pepela, posebno od energetskog postrojenja Kosovo A. Ukupna prasina Belaevac Oblast izmedju Kosovo A, Limit SZO Limit SZO Energetsko postrojenje i skladista pepela Kosovo A Mg/ (m2dnevno) 482.50 2009.16 300 Procene nivoa emisije prasine i posebnih cestica u oblasti Obilia U odredjenom danu, procenjeni iznos prasine koja se slegne po m2 u blizini rudarskih i energetskih stanica, P P imaju opseg izmedju 1,000 do preko 2,000 mg/m2, sto uveliko premasuje ogranicenja Svetske zdravstvene P P organizacije (SZO) od 300 mg/m2 dnevno. Slicno ovome, na osnovu merenja kvaliteta vazduha u vezi sa P P posebnim cesticama manjim od 10 mikrometara (PM10), vrednosti kvaliteta vazduha, kome doprinose B B skladistenja pepela u oblasti Obilia (na rastojanju ispod 5 k, od izvora), su u proseku iznad 50 g/m3 i u P P susnim periodima iznad 100 g/m3, prevazilaze ogranicenja EZ. P P Koncentracija Oblast izmedju postrojenja Kosovo A Limit EZ Limit (dnevni prosek) Posebnih cestica Energetsko postrojenje i skladista pepela Kosovo A PM ug/m3 50 - 100 ug/m3 50 ug/m3 Procenjeno je da je ovaj uticaj na javno zdravlje imao uticaj do odredjenog stepena na oko 70% od 30,000 ljudi koji zive u ovoj oblasti i da e eliminacija emisije prasine od odlaganja pepela i skladista rezultovati kao korist od oko 1,600,000 americkih dolara godisnje od izbrgavanja troskova povezanih sa trenutnim zdravstvenim uticajima. U kontekstu zdravstvenih implikacija i kosovskog interesa da se prikljuci EZ, vazno je da njegove institucije primene ekoloski prihvatljive tehnologije radi uskladjivanja sa primenjenim direktivama EZ i razviti jak regulativni sistem za razvoj energetskog sektora. Kao deo Projekta Svetske banke za tehnicku pomo u sektoru energetike na Kosovu, Projekat cisenja i rehabilitacije zemljista (CLRP), potpomognut od strane IDA i implementiran od strane Kosovske energetske korporacije (KEK), pokusao je da se usmeri na problem odlaganja pepela. Ovo je podrzalo upravljacke vlasti u resavanju ekoloskih pitanja povezanih sa otvorenim odlaganjem pepela oko energetskih postrojenja Kosovo A i B, povesavajui pristup zemljistu za svrhe razvoja zajednice, eliminisui zdravstvene rizike koji se javljaju usled prasine i podizanjem kapaciteta u okviru KEK-a za ekolosko zvucno rudarenje i operacije proizvodnje energije. Projekat ima cetiri komponente. Prva komponenta e pripremiti povrsiniski rudnik Mirash za prijem i skladistenje pepela sa termo energetskog postrojenja Kosovo A, kao i skladistenje i uklanjanje pepela sa otvorenog skaldista pepela Kosova A. Druga komponenta e podrzati potpuno uklanjanje pepela i optereujueg materijala sa postrojenja za odlaganje pepela Kosova A, transportovanje ovih materijala na za to predvidjeno mesto u rudniku Mirash i odgovarajue zatrpavanje rudnika pripremljenog u prvoj komponenti . Trea komponenta e povratiti oko 6.5 kvadratnih kilometra zemljista kroz preoblikovanje i ponovno kultivisanje izabranih skaldista viskova. Cetvrta komponenta e obezbediti podrsku KEK-u radi implementacije projekta. Posebna karakteristika projekta je da e omoguiti da KEK u potpunosti implementira i sprovede radove sa svojim osobljem i opremom. Ovo e stvoriti snazan oseaj vlasnistva kod integrisanja povraaja zemljista i brige za okruzenjem u samoj srzi svojih operacija. Do vremena kada e se projekat zavrsiti, ocekuje se da e se zagadjenje podzemnih voda u blizini skadista pepela Kosova A eliminisati, sto e korisno utizati na zdravlje lokalnog stanovnistva. Povraaj povrsina skladista viskova e uciniti zemljiste dostupnim za prirodno staniste, poljoprivredu i rezidencionalne svrhe. Kao sto e i ekoloski sluzbenici stei znacajno iskustvo u radu sa pitanjima ekoloskog nasledja od aktivnosti rudarenja lignita i proizvodnje energije. Dodatne informacije su dostupne po zahtevu. Za vise informacija kontaktirajte Shpend Ahmetija (sahmeti@worldbank.org) ili Edon Vrenezi HTU UTH (evrenezi@worldbank.org) u Kancelariji Svetske banke na Kosovu na (381-38) 249-459. Nalazi, interpretacije i zakljucci izrazeni u ovom sazetku su u HTU UTH potpunosti dati od autora. Nije obavezno da oni predstavljaju stavove Svetske banke, njenog izvrsnog direktora ili zemalja koje oni predstavljaju.